Broj: Gžx-65/12

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda mr. sc. Dražana Penjaka, kao predsjednika vijeća, te Svjetlane Vidović, kao suca izvjestitelja, i Arijane Bolanča, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. D., iz S., ..., zastupanog po punomoćniku I. M., odvjetniku u S., protiv tuženika Grada S., zastupanog po punomoćnici J. V., dipl. iur. kod tuženika, radi donošenja odluke koja nadomješta aneks ugovora o otkupu stana, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu broj I P-1990/05 od 29. studenog 2010., u sjednici vijeća održanoj 12. rujna 2012.

 

p r e s u d i o   j e

i

r i j e š i o   j e

 

Preinačuju se:

 

a) presuda Općinskog suda u Splitu broj I P-1990/05 od 29. studenog 2010. kojom je naloženo tuženiku zaključiti s tužiteljem izmjenu i dopunu Ugovora o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo broj 2485/95 od 29. svibnja 1995. u protivnom da će isto zamijeniti presuda pa da je ovlašten tužitelj temeljem ove presude zatražiti i postići upis prava vlasništva za cijelo na nekretnini označenoj kao čest. zem. 8276/6 (k.č. 8915/9) k.o. S. i čest. zem. 8276/32 (k.č. 8915/39) k.o. S. kao i u katastru nekretnina posjed istih, uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženika odnosno P.z.i.S.;

 

b) rješenje u pobijanom dijelu i to u točki II. izreke kojom je tuženik obvezan naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 103.794,00 kuna;

 

te se tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti odbija kao neosnovan.

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku zaključiti s tužiteljem izmjenu i dopunu Ugovora o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo broj 2485/95 od 29. svibnja 1995. kako je to pobliže navedeno u izreci pobijane odluke u protivnom da će isto zamijeniti presuda pa da je ovlašten tužitelj temeljem ove presude zatražiti i postići upis prava vlasništva za cijelo na nekretnini označenoj kao čest. zem. 8276/6 (k.č. 8915/9) k.o. S. i čest. zem. 8276/32 (k.č. 8915/39) k.o. S. kao i u katastru nekretnina posjed istih uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženika odnosno, P.z.i.S.

 

Rješenjem je odbijen prigovor apsolutne nenadležnosti (točka I. izreke) a tuženik obvezan naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 103.794,00 kuna (točka II. izreke).

 

Protiv ove presude kao i odluke o parničnom trošku, žali se tuženik pobijajući je zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 i 148/11, dalje: ZPP) s prijedlogom da se odluka u pobijanom dijelu preinači podredno, ukine.

 

Tužitelj nije odgovorio na žalbu.

 

Žalba je osnovana.

 

Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužitelja za sklapanje aneksa Ugovora o kupoprodaji stana, kao i upis prava vlasništva i posjeda glede čest. zem. 8276/6 (k.č. 8915/9) k.o. S. i čest. zem. 8276/32 (k.č. 8915/39) k.o. S.

 

Prvostupanjski je sud prihvatio tužbeni zahtjev pozivom na odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09 i 153/09; dalje: ZV), kao i Zakona o najmu stanova ("Narodne novine", broj 91/96, 48/98, 66/98 i 22/06, dalje ZNS) te Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", broj 43/92, 69/92, 87/92, 25/93, 26/93, 48/93, 2/94, 44/94, 47/94, 58/95, 103/95, 11/96, 76/96, 111/96, 11/97, 103/97, 119/97, 68/98, 163/98, 22/99, 96/99, 120/00, 94/01 i 78/02, dalje: ZPS).

 

Iz procesne građe proizlazi da su stranke sklopile Ugovor o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo broj 2485/95 od 29. svibnja 1995. i to stana sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade, prizemlje, stan broj 1, koji se nalazi u zgradi izgrađenoj na čest. zem. 8276/6 k.o. S., površine 70,70 m², u naravi obiteljska kuća.

 

Nadalje, proizlazi da je rješenjem Ureda za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša Županije Splitsko-dalmatinske Klasa: Up/I-350-05/00-02/00200 Ur. broj: 2181-04-00-00-00-02 od 12. prosinca 2000. određeno da oblik i veličina građevinske čestice kao zemljišta nužnog za redovitu uporabu zgrade sagrađene na čest. zem. 8276/6 k.o. S., čini dio čest. zem. 8276/1 k.o. S. u površini od 406 m² i da je na temelju citiranog rješenja moguće izvršiti parcelaciju zemljišta koji postupak parcelacije je tužitelj i proveo pa je iz parcelacionog elaborata razvidno da je taj dio dobio oznaku čest. zem. 8276/32 k.o. S., površine 308 m².

 

Proizlazi i da je u zemljišnoj knjizi u Z.U. 17263 k.o. S. na čest. zem. 8276/6, kuća, površine 98 m², te čest. zem. 8276/32, dvor, površine 308 m², upisano društveno vlasništvo sa pravom korištenja na ime P.z.i.S.

 

Odredbom članka 366. stavka 1. i 2. ZV-a određeno je da od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, u Republici Hrvatskoj vrijedi načelo pravne jedinstvenosti određeno člankom 9. ovoga Zakona, s tim da se uspostava jedinstvenosti nekretnine provodi po odredbama ove glave, sve ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

 

Kako je predmetna zgrada upisana u zemljišnoj knjizi to se na istu primjenjuje odredba članka 367. ZV-a kojom je propisano da, ako je do stupanja na snagu ovoga Zakona na zemljištu u društvenom vlasništvu izgrađena zgrada u nečijem vlasništvu te je upisana u zemljišnoj knjizi kao zemljišnoknjižno tijelo zasebno od zemljišta na kojem je izgrađena, vlasnik zgrade steći će pravo vlasništva cijele nekretnine spajanjem svih tih zemljišnoknjižnih tijela u jedno uz upis prava vlasništva na spojenom tijelu u korist vlasnika zgrade (stavak 1.); da će nadležni sud u slučaju iz stavka 1. ovoga članka odrediti spajanje zemljišnoknjižnih tijela u jedan na zahtjev vlasnika zgrade (stavak 2.).

 

Tužitelj je premnijevani vlasnik jer isti nije svoje pravo vlasništva kupljene nekretnine temeljem Ugovora o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo broj 2485/95 od 29. svibnja 1995. upisao u zemljišnoj knjizi.

 

Ratio načela pravnog jedinstva nekretnine je pravna sigurnost, jer zemljište može samo iznimno propasti a same zgrade su izložene propadanju. Međutim, zbog propasti postojeće zgrade ili izgradnje nove zgrade ne mijenja se sastav zemljišnoknjižnog tijela (pravni identitet nekretnine).

 

U skladu sa usvojenim načelom pravnog jedinstva nekretnine ZV. određuje da pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njenoj površini ili ispod nje, ako zakonom nije drukčije određeno (članak 2. stavak 3. i članak 9. stavak 1. ZV-a).

 

U građanskom pravu nekretnina se naziva općenito zemljište, preciznije katastarska čestica, specifično građevinska čestica, kada se odnosi na zemljište koje je odgovarajućim prostornim planom namijenjeno za građenje ili zemljište na kojemu su već izgrađene trajne zgrade i drugi građevinski objekti koji po zakonu mogu tamo ostati.

 

U odnosu na žalbene navode da je u konkretnom slučaju nužno primijeniti i odredbe Zakona o prostornom uređenju i gradnji ("Narodne novine", broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12) kojim da je propisana obveza korištenja građevinskog zemljišta sukladno prostornim planovima a da je već prije od 1968. izgrađena zgrada i određena građevinska parcela pa da to nije dopustivo ponovno činiti; za napomenuti je da je tuženik takav prigovor trebao isticati u upravnom postupku određivanja zemljišta nužnog za redovitu uporabu zgrade u kojemu je sudjelovao kako to proizlazi iz dostavne naredbe otpreme pisanog otpravka istog rješenja.

 

Što se tiče pravnog statusa zemljišta nužnog za redovitu uporabu zgrade glede stanova koji su bili predmet prodaje sukladno odredbama ZPS-a; to je razriješeno donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama ZPS-a ("Narodne novine", broj 68/98).

 

Odredbom članka 12. tog Zakona određeno je da njegovim stupanjem na snagu (tj. 20. svibnja 1998.) prestaju važiti odredbe članka 371. ZV-a i članka 225. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08 i 126/10, dalje: ZZK).

 

Kupci stanova tako su zakonom oslobođeni obveze plaćanja cijene za stjecanje suvlasničkog dijela zemljišta koju su dugovali po odredbama iz članka 371. ZV-a, te nisu dužni priložiti dokaz o plaćanju te cijene uz zahtjev za uknjižbu prava suvlasništva nekretnine i prava vlasništva njenog posebnog dijela kako je bilo propisano u članku 225. ZZK-a.

 

Stoga, a kada se ima u vidu sve naprijed iznijeto, tužitelj treba u zemljišnoknjižnom postupku ostvariti svoje pravo vlasništva a ne na način kako je postavljen konkretni tužbeni zahtjev jer niti iz jednog propisa niti napose, pravnog posla, ne proizlazi obveza Grada S. da sklapa bilo kakav aneks ugovora o otkupu stana kod činjenice da je pravno jedinstvo nekretnine propisano ZV-om, već je potrebno provesti postupak upisa vlasništva kako to propisuje odredba članka 367. ZV-a.

 

U odnosu na dio traženja kojim se tužitelj ovlašćuje na upis posjeda, za isto je nužno provesti upravni postupak pred nadležnim upravnim tijelom.

 

Glede postupka povrata čest. zem. 8276/1, za navesti je da nema potrebe prekidanja parničnog postupka do pravomoćnog okončanja navedenog postupka jer se isto ne tiče tužitelja a posebice kada se ima u vidu da je prvostupanjskim rješenjem ovlaštenicima utvrđena naknada u novčanom iznosu.

 

Slijedom navedenog, valjalo je uvažiti žalbu tužene i preinačiti pobijanu presudu temeljem odredbe članka 373. točke 3. ZPP-a.

 

Kako je prvostupanjska odluka preinačena a, to je u smislu odredbe članka 166. stavak 2. u vezi sa odredbom članka 154. stavka 1. ZPP-a tužitelj odbijen i sa zahtjevom za naknadu troškova postupka.

 

U Splitu 12. rujna 2012.