Broj: Gžp-888/14

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Županijski sud u Splitu, OIB: 11748694684, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda mr. sc. Dražana Penjaka, kao predsjednika vijeća, te Svjetlane Vidović, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Arijane Bolanča, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja O. T., iz Z., ..., OIB: ..., zastupanog po punomoćnici M. M., odvjetnici u Z., protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: ..., zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu broj Pst-773/12 od 9. svibnja 2014., u sjednici vijeća održanoj 26. studenog 2015.,

 

p r e s u d i o   j e

 

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu broj Pst-773/12 od 9. svibnja 2014.

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev kojim je tužitelj tražio utvrđenje vlasništva glede nekretnine - dijela parcele k.č. 1364/3 u naravi neplodno, upisane u Z.U. 373, k.o. Z., površine 852 m² i to dijela koji prema geodetskom elaboratu izrađenom od tvrtke T. d.o.o. D. je izvršeno cijepanje čestica i uplana zgrade za katastarske čestice i nosi novu oznaku i to kao k.č.br. 1364/4 k.o. Z., površine 301 m² i temeljem geodetskog elaborata, Uklopa snimljenog stanja i Objekta anagrafske oznake O., ..., vlasnik izgrađene vikend kuće površine 56 m² na dijelu k.č.br. 1364/3 i nosi novu oznaku kao k.č. 1364/4 k.o. Z. površine 301 m², omeđene; sa sjeverozapade strane točkama (A-B-C) niski betonski zid uz k.č.br. 1395/1 točke A-B, niski betonski zid uz k.č.br. 1364/3 točke B-C, sa sjeveroistoče stranke točkama (C-D) kameni zid uz potok koji je dio k.č.br. 1364/3 točke C-D, sa jugoistočne strane točkama (D-E) kameni zid uz rijeku Cetinu točke D-E i sa jugozapadne strane točkama (A-E) potporni betonski zid uz put k.č. 2344 točke A-E, što da mu je tužena dužna priznati i trpjeti da se tužitelj temeljem ove presude upiše u zemljišnim knjigama kao vlasnik uz naknadu parničnog troška (točka I. izreke). Ujedno je tužitelj obvezan naknaditi tuženoj trošak postupka u iznosu od 5.000,00 kn (točka II. izreke).

 

Protiv ove presude žali se tužitelj pobijajući je zbog svih zakonskih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, dalje: ZPP) s prijedlogom da se presuda preinači podredno, ukine.

 

Na žalbu nije odgovoreno.

 

Žalba je neosnovana.

 

Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužitelja da se utvrdi vlasnikom dijela nekretnine označene sa čest. zem. 1364/3 upisane u Z.U. 373 k.o. Z. površine 852 m² i to dijela koji prema Geodetskom elaboratu trgovačkog društva T. d.o.o. nosi novu oznaku i baš kčbr. 1364/4 k.o. Z. površine 301 m² te vikend kuće površine 56 m² na dijelu kčbr. 1364/3 koji nosi novu oznaku kč 1364/4 k.o. Z. površine 301 m², te upis tog prava u zemljišnu knjigu, sve temeljem dosjelosti i građenja.

 

Prvostupanjski je sud odbio tužbeni zahtjev smatrajući da čest. zem. 1364/3 pa tako ni njen dio koji je dobio oznaku čest. zem 1364/4, nije nastala od čest. zem. 1395/1, slijedom čega je ista oduvijek javno vodno dobro (rijeka Cetina) na kojemu se ne može stjecati pravo vlasništva, sve pozivom na odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14; dalje: ZV), Zakona o vodama („Narodne novine“, broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14, dalje: ZOV) i Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13, dalje: ZZK).

 

Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji je prethodio njenom donošenju, ovaj sud nije našao da bi bila počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 2., 4., 8. 9., 11., 13. i 14. ZPP-a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a).

 

Nije ostvaren ni razlog žalbe pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer je sporne odlučne činjenice sud prvog stupnja pravilno utvrdio i raspravio u smislu odredbe članka 8. ZPP-a.

 

Iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi:

 

- da je Rješenjem Odjela za privredu i financije NO Općine Omiš broj: 03-I-3811/1-1961 od 18. svibnja 1961. prvotnom tužitelju A. T. izdana građevinska dozvola za izgradnju prizemne vikend kuće na gradilištu označenom kao čest. zem. 1395/1, k.o. Z., u predjelu P., sukladno tamo priloženom projektu (dalje: Rješenje);

 

- da je Prostornim planom Općine Omiš (Službeni glasnik, broj 9/1988 od 12. rujna 1988.) i to odredbom članka 85. stavka 1. određeno da objekti izvan građevinskog područja na priobalnom području (i Z.) koji su do 31. prosinca 1987. izgrađeni ili su na njima izvedeni znatniji građevinski radovi ili neizgrađeni objekti s građevinskom dozvolom a nalaze se izvan zaštitnog pojasa prometnica i pomorskog dobra smatraju se kao objekti izgrađeni na izdvojenom građevinskom području, a člankom 86. da objekti u vlasništvu građana koji su izgrađeni do 15. veljače 1968. na pomorskom dobru i za koje nije započet ili proveden postupak eksproprijacije mogu se rekonstruirati radi promjene u poslovni objekt;

 

- da je rješenjem Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinskopravne odnose Ureda državne uprave Županije Splitsko-dalmatinske Klasa: UP/I-350-05/05-01/00075, Ur. broj: 2181-05/05-05-07 od 3. studenog 2005. utvrđeno zemljište nužno za redovitu uporabu zgrade sagrađene prije 1968. na dijelu čest. zem. 1364/3, k.o. Z., u površini cca 301 m², a kao u grafičkom prilogu;

 

- da je čest. zem. 1364/3, neplodno, površine 852 m², Z.U. 373 k.o. Z., upisano kao vlasništvo Republike Hrvatske - javno vodno dobro u općoj uporabi s pravom upravljanja za Hrvatske vode; a u P.L. 539 k.č. 1364/3, rijeka, DV korisnik Općina Omiš;

 

- da je vještak dipl. ing. geodezije N. K. u svom vještvu zaključio da je čest. zem. 1364/3 nastala od čest. zem. 1364 i to 1989. a da čest. zem. 1395/1 od osnutka 1911. nije mijenjala oblik i ima istu površinu od 589 m²; te da je prema podacima iz građevinske dozvole građevinska parcela formirana od dijela čest. zem. 1395/1 i 1364/3, kao što je i projektirani objekt smješten na te dvije parcele; da se prizemni objekt sa okućnicom nalazi na dijelu čest. zem. 1364/3 k.o. Z.; da se vještak izjasnio o položaju građevinske parcele iz situacije 1:500 koja je sastavni dio Rješenja u odnosu na mapalno stanje i stvarno stanje na terenu dostavljajući skicu u kojoj je označio položaj građevinske parcele i pristupnog puta prema Rješenju slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-A te položaj projektiranog objekta prema istom Rješenju slovima L-M-N-O-P-R-L, slijedom čega je zaključiti da je građevinska parcela bila formirana od dijela čest. zem. 1395/1 (A-B-C-D-E-N-R-H-I-J-K-A) i dijela čest. zem. 1364/3 (E-F-G-H-R-N-E), time da je projektirani objekt smješten na dijelu čest. zem. 1395/1 što je označeno slovima L-M-N-R-L i na dijelu čest. zem. 1364/3 (N-O-P-R-N);

 

- da je za čest. zem. 1395/1 Z.U. 193 k.o. Z. prvi upis evidentiran 1911. u korist J. i J. P. pok. I. za po 1/2 dijela, nakon čega je, a na temelju bilježničke pogodbe od listopada 1913. pod brojem 1887. i Dosudnice Općinskog suda u Omišu dio J. P. pok. I. uknjižen je u korist F. P. pok. I.; na temelju presude broj 17/28 od 17. veljače 1928. i Zaključka E-293/28 od 11. travnja 1928. pravo vlasništva s J. P. pok. I. za 1/2 dijela bilo je uknjiženo u korist F. P. pok. I. u tom dijelu, a nakon toga, na temelju Rješenja o nasljeđivanju O-176/68 od 12. rujna 1968. u korist E. P. ud. F., S. P. pok. F., V. L. ž. V. za po 1/6 dijela i B. P. pok. F. za 3/6 dijela, da bi na temelju pravomoćne odluke Narodnog odbora Kotara Split broj 09-11945/1-1960 i Rješenja Izvršnog komiteta Hrvatske br. 03-1-14042/1-186-1962 od 25. lipnja 1962. te preslika katastarskog plana Ureda za katastar u Omišu broj 1-401/72 od 28. srpnja 1972. društveno vlasništvo, nakon čega je na temelju članka 361. ZV-a predmetna nekretnina uknjižena na B. P. pok. F., L. V. ž. V. za po 1/6 dijela te F. P., B. i S. P. pok. F. za po 2/6 dijela, kakvo stanje upisa egzistira i danas;

 

- da prema izvatku iz posjedovnog lista broj 411 čest. zem. 1395/1, vrt, u naravi oranica ima površinu od 589 m² i upisana je na dan 18. prosinca 2012. na P. B. za 3/6 P. E. za 2/6 i V. L. za 1/6 dijela;

 

- da prema popisu arhivske dokumentacije "povijest promjena na kč 1395/1" Područnog ureda za katastar Split-Ispostave Omiš u arhivskom posjedovnom listu broj 96 sa stanjem koncem 1955. čest. zem. 1395/1 naziva vrta imala je površinu od 589 m² i bila upisana na ime P. F., E., B. i S. te V. L.; Iskaz promjena koji je priložen (6/68 i 2/82) i rješenja Ureda za katatastar o izmjeni posjeda iz 1968. i 1982. upućuju na promjenu posjednika na spomenutom posjedovnom listu 96 unutar obitelji P., na što ukazuje i Rješenje o nasljeđivanju P-218/89 Općinskog suda u Omišu iza pok. U. P. gdje je između ostalog u ostavinu ušla i nepokretna imovina u Z.U. 193 u kojoj se nalazi ta čestica te je nasljednik sin ostaviteljice S. P.;

 

- da je glede nekretnine označene čest. zem. 1364/3 iz povijesnog zk izvatka I knjige javnog dobra za k.o. Z. utvrđeno da je bila upisana 1364 k.o. R. od 201423 m², da je čest. zem. 1364/3 k.o. Z., po kulturi upisana kao "neplodno", u površini od 852 m², čest. zem. 1364/2 neplodno u površini od 1248 m² i čest. zem. 1364/1 "rijeka" time da je za ovu nekretninu prekrižena površina od 201423 m², a iznad upisano "199323 m²" sve to uz zabilješku Z-33/90, time da je glede 1364/3 pod br. Z-480/09 (predano 30. ožujka 2009.) na temelju članka 60. i 61. ZoV-a u vezi sa člankom 388. stavak 2. ZV-a i Uvjerenja o namjeni Hrvatskih voda od 17. ožujka 2009. upisano da je otpisana između ostalog čest. zem. 1364/3 i prenesena "u Z.U. 373 gdje je već uknjiženo pravo vlasništva na korist RH - Hrvatske vode d.o.o."; da je ista otpisana iz "Z.U. Popis I sa imena i vlasništva javnog dobra" i upisana u Z.U. 373 k.o. Z. i to kao vlasništvo RH, javno vodno dobro pod upravom Hrvatskih voda da bi 18. travnja 2011. pod brojem Z-634/11 na temelju sudskog rješenja od 20. travnja 2011. (zk izvadak Ki-5181/12 od 01. kolovoza 2012. bio izvršen ispravak upisa na način da je upisano javno vodno dobro u općoj uporabi s pravom upravljanja Hrvatske vode;

 

- da je prema Prijavnom listu od 26. listopada 1989. (Z-33/90) čest. zem. 1364 kulture "rijeka" imala površinu od 201423 m², upisana bila kao javno dobro putevi i vode te da je cijepana u 1364/1 "rijeka" površine 199.323 m², čest. zem. 1364/2 neplodno površine 1248 m² i čest. zem. 1364/3 neplodno površine 852 m²;

 

- prema Popisu arhivske dokumentacije "povijest promjena na kč 1364/3" Područnog ureda za katastar Split Ispostave Omiš od 14. kolovoza 2012. proizlazilo bi da je u Posjedovnom listu 114 čest. zem. 1364, naziv parcele "rijeka Cetina" bila upisana površina od 201975 kao općenarodna imovina sela Z., u posjedovnom listu 122 čest. zem. 1364 također je upisana kao rijeka Cetina s površinom od 201423 m², a posjednik je javno dobro, putevi i vode pozivom na broj spiska promjena 6/59 i 3/65; a prema posjedovnom listu 145 čest. zem. 1364/3 upisana kao rijeka Cetina kao društveno vlasništvo pod upravom Općine Omiš, a na priloženoj skici premjeravanja "u Omišu 12. rujna 1983." vidljiva je čest. zem. 1364/3 s izgrađenim objektom bez upisanog posjednika, dok je susjedna čest. zem. 1395/1 također označena s upisanim posjednikom P.;

 

- prema Rješenju Općinske uprave za katastar i geodetske poslove Općine Omiš Klase: UP/I-932-07/89-01/416 od 28. prosinca 1989. regulacijom obale Cetine izvršena je parcelacija na desnoj obali rijeke na česticama u k.o. Z. i k.o. D. tako da su se istim mijenjali u katastarskom operatu za k.o. Z. podaci o zemljištu, površini i posjedniku pa je umjesto čest. zem. 1364 rijeka sada upisana 1364/1 rijeka, dok je čest 1364/2 upisana kao neplodno, a 1364/3 također kao neplodno i posjednikom "javno dobro put i vode";

 

- da je tužitelj je u cilju uređenja tužbenog zahtjeva putem trgovačkog društva T. d.o.o. pribavio geodetski elaborat prema kojemu je izvršeno cijepanje i uplanjenje kuće, uzevši u obzir površinu koja je utvrđena kao potrebna za redovnu upotrebu zgrade a koja je sada označena kao čest. zem. 1364/4, sve pobliže opisano u izreci prvostupanjske presude.

 

Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, sud prvog stupnja zaključuje da tužitelj nije dokazao osnov tužbe glede prava vlasništva na predmetnoj nekretnini koje utvrđenje i zaključak prihvaća i ovaj žalbeni sud.

 

Ovo stoga jer je taj sud pravilno zaključio da iz priloženih isprava proizlazi da je predmet spora javno vodno dobro u smislu članka 60. u vezi sa člankom 57. stavkom 1. (sadašnji članak 11.) ZOV-a i to sagledavajući prijepornu nekretninu bilo kroz ocjenu njezinog upisa u Knjizi javnog dobra iz kojeg je prenesena u Z.U. 373 k.o. Z. ili kroz činjenicu zaprimanja zk prijedloga za provedbu cijepanja (Z-33/90) budući su na dan stupanja na snagu ZoV-a 1. siječnja 1996. bili ispunjeni uvjeti, iz članka 61. tog Zakona prema kojoj je određeno zemljište tretirano kao javno vodno dobro. Posebice kada se ima u vidu da se radi o zemljištu kojeg od rijeke Cetine dijeli samo zid, to je prvostupanjski sud osnovano zaključio da se radi o vodnom dobru iz članka 8. stavka 1. točke 3. ZoV-a u vezi sa člankom 108. i 109. (raniji članak 57. i 85. ZoV-a).

 

Odredbom članka 388. stavka 2. ZV-a propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga zakona prosuđuje prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

 

Pravilno sud navodi da to što je prednik tužitelja Rješenjem ishodio odobrenje za građenje na građevinskoj čestici koja je u Rješenju upisana kao čest. zem. 1395/1 k.o. Z. i koja je u vlasničkom režimu fizičkih osoba i što je poduzeo gradnju prije 1. veljače 1968., kod utvrđenja da je ta građevinska parcela u vrijeme izdavanja dozvole bila položena i na susjednoj čestici (1364 k.o. Z.) koja je postojala i da je gradnja stvarno izvršena na ovoj potonjoj te da je predmet spora izvan čest. zem. 1395/1, da sporna čestica nije nastala cijepanjem 1395/1 niti predstavlja naplavinu rijeke Cetine koja bi postala sastavni dio te čestice, ne dovodi u pitanje zaključak o neosnovanosti tužbenog zahtjeva.

 

Žalitelj tvrdi da je vještak u svom dopunskom vještvu iz 2010. zaključio da je čest. zem. 1364/3 nastala od čest. zem. 1395/1 što međutim, nije točno odnosno vještak nije takvo što ustvrdio niti bi takvo što proizlazilo iz povijesnog izvatka iz katastra niti povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka; a žalitelj tvrdi i da je čest. zem. 1395/1 proširena naplavinama (u kom slučaju bi bilo mjesta primjeni odredbe članka 147. ZV-a) što također nije dokazano kako to pravilno ocjenjuje prvostupanjski sud.

 

Pravilno sud prvog stupnja navodi da je potrebno razlikovati vodno dobro i javno vodno dobro. Vodno dobro kao i javno vodno dobro mogu biti predmet prava vlasništva s tim što javno vodno dobro kao javno dobro u općoj upotrebi prema odredbi članka 61. ZOV-a u vlasništvu je Republike Hrvatske. Ostala vodna dobra mogu biti u vlasništvu i drugih pravnih i fizičkih osoba. Republika Hrvatska ne može otuđiti nekretnine koje predstavljaju javno vodno dobro pa bi ugovori zaključeni protivno tim odredbama bili ništavi; dok za vodno dobro takvog ograničenja nema, ono dakle nije izvan prometa ali postoji pravo prvokupa u korist Republike Hrvatske ako se radi o vodnom dobru koje je vlasništvo drugih osoba (članak 67. ZOV-a). Realizacijom prava prvokupa u korist Republike Hrvatske vodno dobro postaje javno vodno dobro.

 

Na javnom dobru koje je u općoj uporabi ne može se stjecati pravo vlasništva niti dosjelošću niti građenjem. Javno vodno dobro čine iste zemljišne čestice koje čine i vodno dobro i to one iz članka 57. stavka 1. ZOV-a (dakle vodonosna i napuštena korita površinskih voda, uređeni i neuređeni inundacijski pojas te otoci u vodonosnom koritu). Međutim, da bi te iste čestice činile javno vodno dobro, prema odredbama članka 60. ZOV-a, potrebno je ispunjenje daljnjih uvjeta, a to je da su do dana stupanja na snagu ovog Zakona (a to je 1. siječnja 1996.) bile upisane u zemljišnim knjigama kao javno dobro, vodno dobro, državno vlasništvo ili vlasništvo jedinica lokalne samouprave ili da su na osnovu zakona postale vlasništvo države.

 

U konkretnom slučaju spisu je priložen povijesni zemljišnoknjižni i povijesni izvadak iz katastra, i prijavni list, pa je sa sigurnošću utvrđeno da je utužena nekretnina nastala od čest. zem. 1364 (koja je do tada bila upisana kao rijeka Cetina, javno dobro - putevi i vode) Parcelacionim elaboratom UP/I-416/89 iz 1989. a ne od čest. zem. 1395/1, k.o. Z. za koju je izdana građevinska dozvola (iako iz priloga Građevinskoj dozvoli bi proizlazilo da je gradnja kuće predviđena i na čest. zem. 1395/1 i na 1364 ali kuća je izgrađena samo na 1364/3). Nedvojbeno je utvrđeno da čest. zem. 1395/1 nije proširena naplavinama rijeke Cetine.

 

Slijedom navedenog, na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, sud je prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo, pri čemu se pozvao na odgovarajuće materijalnopravne propise te je njegova odluka argumentirana i zasnovana na zakonu.

 

Pravilna je i odluka o trošku jer je ista ispravno utemeljena na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a i jer je isti pravilno izračunat.

 

Slijedom naprijed iznijetog, valjalo je žalbu tužitelja odbiti i potvrditi presudu u pobijanom dijelu temeljem odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a.

 

U Splitu, 26. studenog 2015.