Broj: Gž-935/17

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Županijski sud u Vukovaru, OIB:…, kao drugostupanjski sud, po sucu Berislavu Matanoviću kao sucu pojedincu, u građanskopravnoj stvari tužitelja A. K. pok. I.– K. iz Z., OIB:…, N. K. udovice Š. iz Z., OIB:… i III.- tužitelja R. K. pok. Š. iz Z., OIB:…, zastupanih po punomoćniku A. S. odvjetniku u Z., protiv tuženih D. Č. iz Z., OIB:…, R. Č. iz Z., OIB:… i M. Č. iz Z., OIB:…, zastupan po punomoćnicima OD K., V. i partneri d.o.o. Z., radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja, izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u  Zadru broj: Psp-28/17 od  3. studenoga 2017.,  dana 3. siječnja 2018., 

r i j e š i o   j e

              Odbija se žalba tužitelja zbog neosnovanosti, te se prvostupanjsko rješenje Općinskog suda u Zadru broj: Psp-28/17 od 3. studenoga 2017. u cijelosti potvrđuje.

Obrazloženje

              Prvostupanjskim rješenjem Općinskog suda u Zadru broj Psp-28/17 od 3. studenoga 2017. odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži posjedovnu zaštitu jer da su se nalazili u zadnjem mirnom posjedu nekretnina kč. br. 1913/2 i kč. br. 1913/3 u k.o. C. na način da su neutvrđenog dana tuženici i to u razdoblju od 1. do 13. travnja 2017. uznemirili tužitelja u posljednjem mirnom posjedu na način da su bez pitanja i znanja tužitelja porezali i očistili masline koje se nalaze na toj čestici i izorali zemlju oko maslina.

Nadalje, rješenjem o smetanju posjeda tuženicima je zabranjeno svako buduće smetanje posjeda na opisani način .

Točkom II. dispozitiva rješenja tužiteljima je naloženo da tuženima na ime parničnog troška isplati iznos od 2.500,00 kuna u roku od 15 dana.

              Protiv prvostupanjske rješenja pravodobno su  tužitelji uložili žalbu zbog zakonskih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku.

Smatraju da im je uskraćena posjedovna zaštita na nekretninama a stav prvostupanjskog suda o uspostavi ranijeg posjedovnog stanja pravno je irelevantna jer zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ne uvjetuje uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja a tužitelji u svojem tužbenom zahtjevu mogu tražiti manje od onoga što im omogućuje zakon.

Žalbeni prijedlog je da se prvostupanjsko rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Odgovor na žalbu nije podnesen.

              Žalba nije osnovana.

Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud  ne nalazi da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje viši sud, primjenom odredbe članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 88/01., 112/99., 17/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13. i 89/14. – u nastavku teksta:ZPP) pazi po službenoj dužnosti, niti žalbeni navodi ukazuju na osnovanost povreda odredaba postupka.

Pogrešno pravno shvaćanje žalitelja je da kod tužbenog zahtjeva kojim traži posjedovnu zaštitu nije pravno relevantan čin uspostave ranijeg stanja posjeda .

Suština posesorne zaštite je upravo utvrđenje čina nastalog smetanja posjeda ali i uspostave ranijeg posjedovnog stanja i zabrane svakog istog ili sličnog smetanja posjeda. Tražiti posjedovnu zaštitu samo utvrđenjem čina smetanja bio bi deklaratorni tužbeni zahtjev a ne kondemnatorni kako to zahtjeva zakonodavac pri posjedovnoj zaštiti.

U konkretnom slučaju nije moguća uspostava ranijeg posjedovnog stanja i tužitelji su mogli zatražiti naknadu štete u posebnoj parnici za uništenje raslinja i trave ali ne i posjedovnu zaštitu kada je nemoguća uspostava identičnog ranijeg posjedovnog stanja.

Stoga je valjalo žalbu tužitelja odbiti a prvostupanjsko rješenje potvrditi.

Vukovar, 3. siječnja 2018.