Baza je ažurirana 20.11.2024.
zaključno sa NN 109/24
EU 2024/2679
Broj: Gž-1288/2017
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, po sutkinji toga suda Branki Ribičić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja D. P., iz V., OIB: …, zastupanog po ZOU mr. sc. E. K. i A. K., odvjetnicima iz P. protiv I. tužene L. D., iz B., OIB: … i II. tužene B. B., iz J., OIB: …, zastupanih po punomoćnici M. B. V., odvjetnici iz P., radi smetanja posjeda, rješavajući žalbu tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Pazinu, poslovni broj: Psp 65/16-28 od 30. kolovoza 2017., dana 23. siječnja 2018.
r i j e š i o j e
Obrazloženje
Pobijanim rješenjem je odlučeno:
I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"Tuženice L. D. i B. B. su smetale tužitelja u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu nekretnine koja je označena kao k.č. br. 2872/5 pašnjak, površine 165 m2 iz zk. ul. 2525 k.o. J. na način da su uz angažiranje i nalog trećoj osobi dana 24. svibnja 2016.g. maknule ulazna drvena vrata sa parcele, porazbacale siporeks i blokete, maknule vrata garaže i odnijele ih te pobacale grede na dijelu predmetne nekretnine, slijedom čega im se nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja na način da ulazna drvena vrata vrate na predmetnu parcelu, da uklone razbacani siporeks, blokete i grede, te da vrate vrata garaže te im se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje ubuduće."
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u cijelosti.
III. Nalaže se tužitelju da tuženicama naknadi parnični trošak u iznosu od 2.750,00 kuna, sve u roku od 8 dana.
Protiv ovog rješenja pravovremeno je žalbu izjavio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te je predložio da drugostupanjski sud pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovo suđenje.
Odgovor na žalbu nije podnesen.
Žalba nije osnovana.
Suprotno navodima žalbe, ovaj sud ne nalazi osnovanim žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13 dalje: ZPP) na koji tužitelj u žalbi ukazuje, jer je za svoju odluku prvostupanjski sud dao valjane razloge koji nisu u suprotnosti sa provedenim dokazima, tako da pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati, a nisu počinjene ni druge bitne povrede parničnog postupka na koje, u smislu članka 365. stavka 2. ZPP-a, drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
Stoga, žalbeni razlog bitne povrede postupka nije osnovan, a nisu osnovani ni žalbeni razlozi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.
Naime, na temelju izvedenih dokaza i to uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (list 4 spisa), u izvod iz posjedovnog lista (list 6 spisa), u izvod iz katastarskog plana (list 7 spisa), fotografije (list 8 spisa), nalaz identifikacije mjerničnog vještaka B. B. (list 25 spisa), te nalaz i mišljenje navedenog vještaka (list 32-37 spisa), saslušanjem svjedoka Ž. Ž., D. Ž., O. P., F. B. i J. B., te parničnih stranaka, utvrđeno je odlučno činjenično stanje koje navodima žalbe nije dovedeno u sumnju.
U postupku je utvrđeno da su tužitelj i tužene suposjednici nekretnine kčbr. 2872/5 k.o. J., te da tužene održavaju dio predmetne nekretnine prema garaži koja je izgrađena na k.č. br. 2872/4 k.o. J..
Također je utvrđeno da su tužene uklonile siporeks, blokove i grede tužitelja upravo sa tog dijela nekretnine kojeg one održavaju, te stavile na dio nekretnine kojeg koristi tužitelj.
U parnicama za smetanje posjeda sukladno odredbi članka 22. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZV), sud pruža posjedovnu zaštitu, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika i bez obzira na to koliko bi smetanje bilo u kakvom javnom ili sličnom interesu.
Međutim, sukladno odredbi članka 24. stavka 1. ZV-a, svaki suposjednik ovlašten je štititi posjed putem suda od samovlasnog smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda, ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti, a u stavku drugom istog članka propisano je da suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik, ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovom pravnom odnosu.
Imajući u vidu zakonsku odredbu članka 24. stavka 1. i 2. ZV-a, te u postupku utvrđeno činjenično stanje, i ovaj drugostupanjski sud smatra da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za zaštitu suposjeda tužitelja, u odnosu na tuženice kao suposjednice nekretnine k.č. br. 2872/5 k.o. J..
Time što su tužene maknule građevinski materijal tužitelja (siporeks, blokove i grede), koji mu je ostao nakon izvođenja radova, sa jednog dijela predmetne nekretnine na drugi dio te iste nekretnine, ne znači da su na taj način tužitelja bitno ograničile u dotadašnjem izvršavanja faktične vlasti na toj nekretnini, niti ga potpuno isključile od dotadašnjeg suposjeda.
Osim toga proizlazi da je sporan i pravni odnos stranaka glede predmetne k.č. 2872/5 k.o. J., jer se tužena B. B. poziva na provedenu i realiziranu faktičnu diobu među prednicima stranaka, a što u svojim iskazima spominju i svjedoci O. P., F. B. i J. B. , dok tužitelj osporava tuženima svako pravo na predmetnoj nekretnini.
Neosnovano u žalbi tužitelj ističe da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbu članka 190. stavka 1. ZPP-a, kada nije dopustio tužitelju preinaku tužbe nakon zaključenja prethodnog postupka, jer se doista radilo o preinaci tužbe u smislu odredbe članka 191. stavka 1. ZPP-a, a prema zakonskoj odredbi članka 190. stavka 1. ZPP-a, kojoj se izjasnila i sudska praksa, preinaka tužbe nije moguća nakon zaključenja prethodnog postupka.
Radi svega iznesenog, valjalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje kao u točki I. izreke, te tužitelja odbiti sa zahtjevom za naknadu troškova žalbe kao u točki II. izreke.
Požega, 23. siječnja 2018.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.