Broj: Kv-52/2017

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Ivone Rupić kao predsjednika vijeća te Marice Šćepanović i Slavka Lozine, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Božane Sopta kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv optuženika A. J., zbog kaznenog djela iz članka 246. stavak 2. Kaznenog zakona – („Narodne novine“ br. 125/11 i 144/12 – dalje u tekstu: KZ/11) i članka 312. stavak 1. Kaznenog zakona – („Narodne novine“ br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08 i 57/11 – dalje u tekstu: KZ/97), postupajući u predmetu opoziva uvjetne osude, u sjednici vijeća održanoj 17. siječnja 2018., u izočnosti osuđenika A. J., a u nazočnosti branitelja osuđenika, P. T., odvjetnika u S., te zamjenika ŽDO-a Split, Frane Bojčića,

p r e s u d i o   j e

Temeljem odredbe članka 564. st. 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – odluka Ustavnog suda, 143/12 i 145/13 – dalje u tekstu: ZKP/08), uz primjenu članka 58. stavak 1. Kazneni zakon – („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15 – dalje u tekstu: KZ/11)

osuđenom: A. J. – sinu pok. D. i majke M. rođ. M., rođenog … u S., s prebivalištem u T., vojni umirovljenik s mirovinom od 4.600,00 kuna, Hrvat, državljaninom RH,

opoziva se uvjetna osuda primijenjena pravomoćnom presudom Županijskog suda u Splitu br. K-42/14 od 23. ožujka 2015., nakon čega se određuje izvršenje izrečene kazne zatvora iz te presude u trajanju od 10 (deset) mjeseci, zbog kaznenog djela iz članka 246. stavak 2. u svezi s člankom 51. stavak 1. i 2. KZ/11.

Obrazloženje

Presudom Županijskog suda u Splitu br. K-42/14 od 23. ožujka 2015., a pravomoćne 12. listopada 2015., osuđen je A. J. zbog kaznenog djela iz članka 246. stavak 2. u svezi s člankom 51. stavak 1. i 2. KZ/11, na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci, te je istom na temelju članka 56. KZ/11 izrečena uvjetna osuda time da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako optuženi u roku od tri godine po pravomoćnosti ove presude ne počini neko novo kazneno djelo. Isto tako, temeljem odredbe članka 62. stavak 1. točka 1. KZ/11 optuženiku je nalaženo da u roku od 1 (jedne) godine popravi štetu nastalu kaznenim djelom u iznosu od 100.000,00 kuna, ako tu obvezu ne izvrši uvjetna osuda mu može biti opozvana, prema odredbi članka 58. stavak 5. KZ/11.

Presuda je postala pravomoćna 12. listopada 2015., te je utvrđeno da je osuđeni A. J. bio dužan do 12. listopada 2016. popraviti štetu nastalu kaznenim djelom u iznosu od 100.000,00 kuna, kako je utvrđeno da osuđeni A. J. nije do 12. listopada 2016. popravio štetu nastalu kaznenim djelom u navedenom iznosu, sud je temeljem odredbe članka 564. stavak 4. ZKP/08 osuđeniku A. J. odredio novi rok od 10 (deset) mjeseci da po presudi od 9. prosinca 2016., a po njezinoj pravomoćnosti popravi štetu nastalu kaznenim djelom u iznosu od 100.000,00 kuna na ime imovinskopravnog zahtjeva t.d. T. d.o.o. u stečaju i to na ime stečajne mase T. d.o.o. Trgovačkom sudu u Splitu broj predmeta Ts-12/3804-2. Prema podacima u spisu proizlazi da u novom roku od 10 mjeseci po pravomoćnosti presude Kv I-94/16 (K-42/14) osuđeni A. J. nije popravio štetu nastalim kaznenim djelom.

Županijsko državno odvjetništvo u Splitu je sudu podnijelo zahtjev s prijedlogom, a s obzirom da osuđenik nije ispunio predmetnu obvezu, za zakazivanje novog ročišta za opoziv uvjetne osude.

Na sjednici vijeća održanoj 15. studenog 2017. branitelj osuđenika sudu je dostavio nalog za plaćanje iz kojeg proizlazi da je A. J. T. sudu u S. tj. dužniku stečajnoj masi T. d.o.o. uplatio iznos od 5.000,00 kuna na račun Trgovačkog suda u Splitu, koju je branitelj optuženika dostavio stečajnom upravitelju T. d.o.o. M. K. Nadalje, branitelj optuženika naveo je da s obzirom da je optuženik pokazao dobru volju za podmirenje duga oštećenika, moli sud još jednu kraću odgodu da bi osuđenik podmirio i obvezu u cijelosti.

Sud je novu sjednicu vijeća za opoziv uvjetne osude zakazao za 11. prosinca 2017., na koju je optuženi uredno obaviješten a nije pristupio. Na navedenoj sjednici ispitan je M. K., stečajni upravitelj oštećene stečajne mase te je isti naveo da na niti jedan način nije obaviješten da je navedeni iznos od 5.000,00 kuna uplaćen na račun Trgovačkog suda u Splitu pod nazivom primatelj,Trgovački sud Split-dug dužnika T., te da je o tome bio obaviješten otvorio bi račun u ime stečajne mase i tražio da se navedeni iznos uplati na račun stečajne mase od strane Trgovačkog suda. Pored navedenog tražio bi podatak a pozivajući se na broj stečaja, da li je što uplaćeno pod brojem St-3261/2011. U računovodstvu Trgovačkog suda rečeno mu je da ništa nije plaćeno, s obzirom da nije otvoren račun u ime stečajne mase.

Na navedenoj sjednici zamjenik branitelja osuđenika sudu je dostavio, s obzirom na navode stečajnog upravitelja, podneseni zahtjev Trgovačkom sudu u Splitu da su 14. studenog 2017. izvršili uplatu u iznosu od 5.000,00 kuna na račun Trgovačkog suda koji mu je dao stečajni upravitelj T. Međutim, iz Trgovačkog suda u Splitu su optuženika izvijestili telefonskim putem te uputili da se obrati sa zahtjevom za povrat novca budući je T. d.o.o brisan iz registra te se uplata mora izvršiti na račun stečajne mase koji račun je potrebno otvoriti. U navedenom zahtjevu podnositelj zahtjeva je od Trgovačkog suda u Splitu tražio da se stoga izvrši povrat uplaćenog iznosa i otvori račun stečajne mase te o broju računa izvijesti podnositelja zahtjeva. Sve ovo budući da osuđenik A. J. mora izvršiti uplate sukladno pravomoćnoj presudi Županijskog suda u Splitu.

Na sjednici vijeća za opoziv uvjetne osude održanoj 17. siječnja 2018. na koju je optuženi uredno obaviješten a nije pristupio, branitelj optuženika naveo je kako optuženik nije ni mogao izvršiti svoju obvezu budući ovaj sud treba razdvojiti osuđenika koji je brisan iz registra Trgovačkog suda i stečajnu masu koja ima pravnu osobnost, pa je stečajni upravitelj trebao otvoriti račun stečajne mase što ga ovaj sud u više navrata upozoravao, a on se na posljednjem ročištu to obvezao učiniti. Dakle postoje objektivne okolnosti zbog kojih osuđenik nije mogao izvršiti dodatnu obvezu iz pravomoćne presude, k tome je 23. studenog 2017. sam osuđenik zahtijevao od Trgovačkog suda u Splitu suda otvaranje računa stečajne mase ali on za to nije aktivo legitimiran već stečajni upravitelj.

Zastupnik optužbe naveo je kako je osuđenik po pravomoćnoj presudi obvezan na uplatu iznosu od 100.000,00 kuna na ime imovinsko pravnog zahtjeva oštećenom trgovačkom društvu T. d.o.o. u stečaju koju obvezu osuđenik nije ispunio. Smatra kako je osuđenik, bez obzira na to je li stečajni upravitelj otvorio račun ili nije, svoju obvezu mogao izvršiti uplatom navedenog pologom od 100.000,00 kuna na račun Trgovačkog suda i o tome izvijestiti oštećenika kao i ovaj sud, osuđenik to nije uradio, i navodi branitelja osuđenika su očito usmjereni izbjegavanju ispunjavanja njegove obveze, za što se neosnovano kao isprika prebacuje na stečajnog upravitelja.

S obzirom na sve naprijed navedeno, a postupajući u smislu odredbe članka 564. stavak 4. Zakona o kaznenom postupku – („Narodne novine“ br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17. – dalje u tekstu: ZKP/08) sud je donio presudu kojom se opoziva uvjetna osuda primijenjena pravomoćnom presudom Županijskog suda u Splitu broj K-42/14 od 23. ožujka 2015. nakon čega se određuje izvršenje izrečene kazne zatvora iz te presude u trajanju od 10 (deset) mjeseci zbog kaznenog djela iz članka 246. stavak 2. KZ/11 u svezi s člankom 51. stavak 1. i 2. KZ/11. Sud je donio odluku u smislu odredbe članka 564. stavak 4. ZKP/08 i članka 58. stavak 5. KZ/11 a vodeći računa o roku iz članka 58. stavak 8. KZ/11.

Postupajući u smislu čl. 564. st. 4. Zakona o kaznenom postupku sud je na sjednici vijeća od 17. siječnja 2018. opozvao uvjetnu osudu. Jer iz svega naprijed navedenog jasno proizlazi da osuđeni A. J. nije popravio štetu nastalu kaznenim djelom u navedenom iznosu. Branitelj osuđenika je tijekom postupka za opoziv uvjetne osude isticao kako optuženik nije ni mogao izvršiti svoju obvezu budući ovaj sud treba razdvojiti osuđenika koji je brisan iz registra Trgovačkog suda i stečajnu masu koja ima pravnu osobnost, pa je stečajni upravitelj trebao otvoriti račun stečajne mase. Slijedom iznesenog, sud je zaključio, bez obzira na to je da li je stečajni upravitelj otvorio račun ili nije, svoju obvezu mogao izvršiti uplatom navedenog pologom od 100.000,00 kuna na račun Trgovačkog suda i o tome izvijestiti oštećenika kao i ovaj sud.

Kako je dakle, od strane suda utvrđeno, razvidno je da isti nije postupio prema obvezi suda iz članka 62. stavak 1. točka 1. KZ/11 već citirane pravomoćne sudske odluke, kako ni u roku razvidnom u pravomoćnoj sudskoj odluci, tako ni do danas, to je sud odlučio kao u izreci presude.

U Splitu 17. siječnja 2018.