Broj: Kr 11/2018

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Vesne Vrbetić kao predsjednice vijeća te Žarka Dundovića i Dražena Tripala kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv osuđenog M. Š. zbog kaznenog djela iz članka 118. stavka 1. Kaznenog zakona (,,Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o zahtjevu osuđenog M. Š. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog suda u Osijeku od 13. veljače 2017. broj K-416/2014-40 i presuda Županijskog suda u Bjelovaru od 14. rujna 2017. broj Kž-125/2017-4, u sjednici održanoj 26. siječnja 2018.

p r e s u d i o   j e

              Odbija se kao neosnovan zahtjev osuđenog M. Š. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude.

Obrazloženje

Pravomoćnom presudom koju čine uvodno citirane presude os. M. Š. je zbog kaznenog djela iz čl. 118. st. 1. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine.

Osuđenik je osobno podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, ne označujući osnovu iz koje se ovaj izvanredni pravni lijek može podnositi, iz čl. 517. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (,,Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17 - dalje u tekstu: ZKP/08), s prijedlogom da „Vrhovni sud RH prihvati moju žalbu i da mi bez obnove postupka smanji kaznu maksimalno moguće“.

Zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske je podnio odgovor na zahtjev u kojem predlaže da se zahtjev odbije kao neosnovan.

Zahtjev osuđenika nije osnovan.

Naime, iako osuđenik ne citira iz koje osnove pobija pravomoćnu presudu iz sadržaja zahtjeva proizlazi da pravomoćnu presudu pobija zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni.

Naime, osuđenik kroz niz prigovora u većem dijelu obrazloženja zahtjeva (str. 1-4.) nastoji dovesti u pitanje vjerodostojnost iskaza svjedokinje K. B., dok na kraju obrazloženja (str. 5.) pobija odluku o kazni na način da ističe olakotne okolnosti za koje smatra da ih je sud u donošenju pravomoćne presude propustio cijeniti.

Međutim, osuđeniku se ukazuje da se ovaj izvanredni pravni lijek ne može podnositi zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, niti zbog odluke o kazni (osim ako se radi o povredi iz čl. 469. toč. 5. ZKP/08 kada je sud kod odlučivanja o kazni prekoračio ovlasti, što ovdje nije slučaj), već samo iz taksativno navedenih osnova propisanim člankom 517. st. 1. toč. 1. do 3. ZKP/08.

Prema tome, kako zahtjev za preispitivanje pravomoćne presude osuđenika nije osnovan jer nije podnesen iz zakonom dopuštenih osnova, na temelju čl. 519. u vezi čl. 512. ZKP/08, je odlučeno kao u izreci.

Zagreb, 26. siječnja 2018.