Broj: Kž-Us 165/2017

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Lidije Grubić Radaković kao predsjednice vijeća te Ranka Marijana i Melite Božičević-Grbić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Maje Ivanović Stilinović kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog Ž. S. i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 292. stavka 1. i drugih Kaznenog zakona („Narodne Novine“, broj 125/11. i 144/12. - dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbama okrivljenog Ž. S., okrivljenog A. V., okrivljenog M. S.₁, okrivljenog P. Ž., okrivljenog J. B. i okrivljene H. L. podnesenim protiv rješenja Županijskog suda u Splitu od 25. listopada 2017. broj Kov-Us-4/17., u sjednici održanoj 8. veljače 2018.,

 

r i j e š i o   j e

 

Odbijaju se žalbe okrivljenog Ž. S., okrivljenog A. V., okrivljenog M. S.₁, okrivljenog P. Ž., okrivljenog J. B. i okrivljene H. L. kao neosnovane.

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Splitu, na temelju članka 351. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda RH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17. - dalje u tekstu: ZKP/08.) odbijeni su prijedlozi obrane okrivljenog Ž. S., okrivljenog M. B., okrivljenog V. T., okrivljenog A. V., okrivljenog A. Č., okrivljenog M. S.₁, okrivljenog P. Ž., okrivljenog R. G., okrivljenog J. B. i okrivljene H. L., da se iz sudskog spisa kao nezakoniti dokazi izdvoje dokazi i to: 1. Zapisnici o privremenom oduzimanju predmeta od okrivljenog Ž. S. od 25. svibnja 2015., te potvrde o privremenom oduzimanju predmeta; zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od N. K. od 25. svibnja 2015., te potvrde o privremenom oduzimanju predmeta; zapisnici o privremenom oduzimanju predmeta od okrivljenog M. B. od 25. svibnja 2015. te potvrde o privremenom oduzimanju predmeta; zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od okrivljenog V. T. od 25. svibnja 2015., te potvrde o privremenom oduzimanju predmeta; zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od M. S.₂ od 25. svibnja 2015., te potvrde o privremenom oduzimanju predmeta; zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od S. P. od 25. svibnja 2015., te potvrde o privremenom oduzimanju predmeta; zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od N. K. od 26. svibnja 2015., te potvrde o privremenom oduzimanju predmeta; zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od J. R. od 25. svibnja 2015., te potvrde o privremenom oduzimanju predmet, nalog o pretrazi pokretne stvari Kir-Us-81/15 od 1. lipnja 2015. od okrivljenog Ž. S.; zapisnik o pretrazi pokretne stvari od okrivljenog Ž. S. od 2. lipnja 2015.; zapisnik o pretrazi pokretne stvari od N. K. od 1. lipnja 2015.; nalog o pretrazi pokretne stvari od N. K. Kir-Us-82/15 od 1. lipnja 2015.; nalozi o pretrazi pokretne stvari od okrivljenog M. B. i okrivljenog V. T. Kir-Us-46/15 od 19. lipnja 2015. i zapisnici o pretrazi pokretne stvari na ime okrivljenog M. B. i okrivljenog V. T. od 19. lipnja 2015.; nalog o pretrazi pokretne stvari na ime S. P. Kir-Us-51/15 od 1. srpnja 2015., zapisnik o pretrazi pokretne stvari na ime S. P. od 19. lipnja 2015.; nalog o pretrazi pokretne stvari na ime M. S.₂ broj Kir-Us-88/15 od 5. lipnja 2015. i zapisnik o pretrazi pokretne stvari na ime M. S.₂ od 5. lipnja 2015.; izvješće o izdvajanju i analizi računalnih podataka sa računala okrivljenog Ž. S., CD sa izdvojenim e porukama iz računala okrivljenog Ž. S., izvješće o izdvajanju i analizi računalnih podataka sa računala N. K., CD sa izdvojenim e porukama iz računala N. K.; izvješće o izdvajanju i analizi računalnih podataka sa računala okrivljenog M. B.; CD sa izdvojenim e porukama iz računala okrivljenog M. B.; izvješće o izdvajanju i analizi računalnih podataka sa računala okrivljenog V. T.; CD sa izdvojenim e porukama iz računala okrivljenog V. T.; izvješće o izdvajanju i analizi računalnih podataka sa računala S. P.; CD sa izdvojenim e porukama iz računala S. P., izvješće o izdvajanju i analizi računalnih podataka sa računala okrivljenog M. S.₂; CD sa izdvojenim e porukama iz računala M. S.₂, te cjelokupna elektronska komunikacija i podaci koji su izuzeti temeljem prije navedenih naloga o pretrazi pokretnih stvari, kao i - cjelokupna dokumentacija koja prileži spisu, a koja je pribavljena i evidentirana u zapisnicima o privremenom oduzimanju predmeta navedenih pod točkom a) podneska ranijeg branitelja okrivljenog Ž. S. s prijedlogom za izdvajanje nezakonitih dokaza od 22. prosinca 2015. (list 3069 do 3071 spisa) kao i svi drugi dokazi koji proizlaze iz prije navedenih dokaza, 2. - Izvješće PNUSKOK-a, SSKOK S., poslovnog broja 511-01-79-OGR-3289/10-14 za 24. rujna 2014. o provođenju posebnih dokaznih radnji iz članka 332. stavka 1. točke 4. ZKP/08. (dokaz broj ...), izvješće PNUSKOK-a, SSKOK S., poslovnog broja 511-01-79-OGR-3289/10-66 za 13. travnja 2014. o provođenju posebnih dokaznih radnji iz članka 332. stavka 1. točke 4. ZKP/08. (dokaz broj ...), izvješće PNUSKOK-a, Službe posebnih kriminalističkih poslova, poslovnog broja 511-01-82/4-OGR-2/104-14 za 14. listopada 2014. o provođenju posebnih dokaznih radnji iz članka 332. stavka 1. točke 4. ZKP/08. (dokaz broj ...), izvješće PNUSKOK-a, Službe posebnih kriminalističkih poslova, poslovnog broja 511-01-82/4-OGR-2/104-14 za 15. listopada 2014. o provođenju posebnih dokaznih radnji iz članka 332. stavka 1. točke 4. ZKP/08. (dokaz broj ...), fotodokumentacija PNUSKOKA-a, Službe posebnih kriminalističkih poslova, poslovnog broja 511-01-82/4-OGR-2/104-14 za 14. listopada 2014. o provođenju posebnih dokaznih radnji iz članka 332. stavka 1. točke 4. ZKP/08. (dokaz ...), tonski zapisi i zapisi SMS poruka (CD-ovi) Odjela posebnih kriminalističkih poslova Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Uprave kriminalističke policije, Ravnateljstva policije, Ministarstva unutarnjih polova Republike Hrvatske broj 511-01-82/1-12-OGR-2/104-US-14, snimljeni temeljem naloga suca istrage Županijskog suda u Splitu broj Kir-Us-99/14. o primjeni posebne dokazne radnje iz članka 332. stavka 1. točke 1. ZKP/08. na nadziranim telefonima okrivljenog Ž. S. pozivnog broja ... i okrivljenog M. B. pozivnog broja ..., izdvojeni temeljem odredbe članka 338. stavaka 2. i 3. ZKP/08. nalogom suca istrage Županijskog suda u Splitu broja Kir-t-Us-2/17 na 1 jednom CD-u-DVD-u (prilog ...), (dokaz broj ...), zapis SMS poruke s nadziranog telefona okrivljenog Ž. S. pozivanog broja ... od 8. prosinca 2014. u 8:53:20 sati (na okolnosti kaznenog djela opisanog pod točkom 3.) (prilog ...), (dokaz broj ...) kao i svi drugi dokazi za koje se saznalo iz spomenutih navodno nezakonitih dokaza, te 3. zapisnik USKOK-a broj K-US-280/15 Is-US-71/15 od 1. ožujka 2017. o ispitivanju svjedoka N. K. (list 4075-4082 - dokaz broj ...).

 

Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni Ž. S. po braniteljici D. K., odvjetnici iz S., bez posebno istaknutih žalbenih osnova, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači te da se iz spisa izdvoje dokazi navedeni u izreci tog rješenja kao nezakoniti dokazi.

 

Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni A. V. po branitelju P. T., odvjetniku iz S., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se prvostupanjsko rješenje ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni M. S.₁ po branitelju Z. M., odvjetniku iz S., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se prvostupanjsko rješenje ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni P. Ž. po branitelju B. M., odvjetniku iz S., ne navodeći izričito žalbene osnove, s prijedlogom da se prvostupanjsko rješenje preinači na način da se dokazi pod točkom 2. izreke izdvoje kao nezakoniti.

 

Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni J. B. po branitelju D. M., odvjetniku iz S., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se prvostupanjsko rješenje preinači na način da se izdvoje svi dokazi navedeni u izreci tog rješenja kao nezakoniti.

 

Protiv tog rješenja žalbu je podnijela okrivljena H. L. po branitelju J. F., odvjetniku iz S., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, s prijedlogom da se prvostupanjsko rješenje preinači na način da se dokazi pod brojem ... optužnice, kao i svi oni koji su proizašli iz njih izdvoje kao nezakoniti.

 

Spis je, u skladu s odredbom članka 495. ZKP/08. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08. dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

Žalbe nisu osnovane.

 

Okrivljenici A. V., M. S.₁, P. Ž. i J. B. te okrivljena H. L. u svojim žalbama upiru na ostvarenje bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., smatrajući da prvostupanjsko rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama u odnosu na prijedlog za izdvajanje dokumentacije pribavljene provođenjem posebnih dokaznih radnji, a da su razlozi koji su izneseni nejasni i proturječni. Okrivljeni Ž. S. i okrivljena H. L. dodatno ističu povredu iz članka 468. stavka 2. ZKP/08., smatrajući da se zbog toga prvostupanjsko rješenje temelji na nezakonitim dokazima.

 

Protivno tim žalbenim navodima, prvostupanjski je sud u pobijanom rješenju pravilno utvrdio da svih devet naloga sudaca istrage Županijskog suda u Splitu broj Kir-Us-99/14. sadrže sve zakonom propisane dijelove te posljedično tome da se radi o zakonitim nalozima. Tako je pravilno utvrdio da svi nalozi sudaca istrage sadrže konkretizirano obrazloženje o razlozima postojanja osnove sumnje da bi osoba u odnosu na koju se izdaje nalog, sama ili zajedno s drugim osobama, sudjelovala u nekom od kataloških kaznenih djela iz članka 334. ZKP/08. te činjenice ili okolnosti iz kojih te osnove sumnje proizlaze, kao i konkretne razloge da se izvidi tih kaznenih djela ne bi mogli provesti na drugi način ili bi njihovo provođenje bilo povezano s nerazmjernim teškoćama, dajući za tu odluku jasne, određene i valjane razloge, bez proturječja. Stoga nisu ostvarene bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. i stavka 2. ZKP/08., a nije povrijeđena niti odredba članka 6. Europske konvencije o zaštiti temeljnih prava i ljudskih sloboda (dalje u tekstu: Konvencija) na koju upiru okrivljenici.

 

Pobijano rješenje ispitano je u povodu žalbi okrivljenika sukladno članku 494. stavku 4. ZKP/08. te nije utvrđeno da bi bile počinjene druge povrede na koje sud drugog stupnja sukladno citiranoj zakonskoj odredbi pazi po službenoj dužnosti.

 

Nije u pravu okrivljeni Ž. S. kada ponovo ističe da je prvostupanjski sud kao nezakonite dokaze trebao izdvojiti dokaze pod točkom I. izreke pobijanog rješenja, a koji se odnose na privremeno oduzimanje predmeta u prostorijama Županijske uprave za ceste u S., kao i pravnih osoba E. p. d.o.o. i C. d.o.o., kao i na pretrage oduzetih računala, ponavljajući iste, neizmijenjene razloge kao i u prvom prijedlogu za izdvajanje tih istih dokaza. Naime, o tim dokazima je već pravomoćno odlučeno rješenjem Županijskog suda u Splitu od 28. prosinca 2015. broj Kir-Us-195/15. od 28. prosinca 2015., koje je potvrđeno rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 4. veljače 2016. broj I Kž-Us-3/16.-4, a okrivljenik sada niti u novom prijedlogu, a niti žalbi ne navodi neke nove činjenice odnosno nove dokaze koji bi utjecali na drugačiju ocjenu zakonitosti tih dokaza. Stoga je prvostupanjski sud s pravom odbio pod točkom I. izreke prijedlog za izdvajanje tih dokaza kao nezakonitih.

 

Svi okrivljenici u žalbama upiru na to da su nalozi sudaca istrage Županijskog suda u Splitu u predmetu broj Kir-Us-99/14. nedostatno obrazloženi i manjkavi, a da su svi ostali dokazi koji su proizašli iz tih posebnih dokazni radnji „plodovi otrovne voćke“.

 

Točno je da nalog nije zakonit ako nema dostatno obrazloženje, odnosno ako se temelji samo na tvrdnji da postoji zahtjev Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (dalje u tekstu: USKOK) i prepisivanju zakonskog izričaja da se „... izvidi kaznenih djela ne bi mogli provesti na drugi način ...“, bez daljnjeg obrazloženja. U novijoj sudskoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske (odluke I Kž-Us 26/17.-5 od 4. svibnja 2017. i I Kž-Us 116/17. od 5. rujna 2017.) izraženo je stajalište da se naknadnim opravdanjem neobrazloženih naloga ne može osigurati zaštita od potencijalne zlouporabe, a što je u skladu sa stavom izraženim u obrazloženju presuda Europskog suda za ljudska prava i to od 15. siječnja 2015. godine u predmetu Dragojević protiv Hrvatske i od 4. travnja 2017. u predmetu Matanović protiv Hrvatske, da se provođenjem mjera kojima se privremeno ograničavaju ustavna prava i slobode povređuje pravo iz članka 8. stavka 2. Konvencije osigura odgovarajuća zaštita od neovlaštenog zadiranja u osobni i obiteljski život.

 

Međutim, u ovom postupku izdani nalozi se ne temelje samo na tvrdnji da postoji zahtjev državnog odvjetnika i samo na zakonskom tekstu da se izvidi ne mogu provesti na drugi način.

 

Što se tiče prvog izdanog naloga suca istrage Županijskog suda u Splitu od 29. kolovoza 2014. broj Kir-Us-99/14. prvostupanjski sud pravilno utvrđuje da je izdan zbog postojanja osnova sumnje za kaznena djela iz članka 293., članka 291. i članka 295. KZ/11. na temelju materijala koji je sucu istrage podnijet uz zahtjev od strane USKOK-a kao predlagatelja tih mjera, čime je ispunjena prva pretpostavka za izdavanje naloga (kataloško kazneno djelo). Radi se o nalogu za primjenu posebnih dokaznih radnji iz članka 332. stavka 1. točaka 1., 4. i 6. ZKP/08., u kojem se navodi iz kojih činjenica i okolnosti proizlaze osnove sumnje, a potom se utvrđuje da su konkretizirani i podaci koji upućuju da se bez tih posebnih dokaznih radnji izvidi konkretnih kaznenih djela ne bi mogli provesti na drugi način ili bi njihovo provođenje bilo povezano s nerazmjernim teškoćama, a to je sve prvostupanjski sud pravilno utvrdio. Jednako tako, na istovjetan, detaljan način obrazloženi su i nalozi suca istrage 2. listopada 2014., 24. listopada 2014., 29. listopada 2014., 12. studenoga 2014., 24. prosinca 2014., 27. veljače 2015. i 27. travnja 2015. broj Kir-Us-99/14., a prvostupanjski sud je u pobijanom rješenju pravilno utvrdio da oni sadrže sve zakonom propisane dijelove, time da se nalogom suca istrage od 29. svibnja 2015. broj Kir-Us-99/14. obustavlja primjena posebnih dokaznih radnji iz članka 332. stavka 1. točke 1. i 4. ZKP/08. pa nije potrebno ocjenjivati njegovu zakonitost.

 

Pri tome treba napomenuti da je posebnim dokaznim radnjama koje su naložene prema okrivljenicima doista došlo do privremenog ograničavanja njihovih temeljnih ustavnih prava i sloboda prilikom izdavanja takvih naloga i da se na taj način zadrlo u prava zajamčena člankom 35. i 36. Ustava Republike Hrvatske, kojima se jamči štovanje i pravna zaštita osobnog života te sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika općenja. Međutim, do takvog zadiranja u ta temeljna prava, u ovom konkretnom slučaju, protivno svim istaknutim žalbenim navodima, nije došlo bez prethodne ocjene postojanja pretpostavki zakonitosti od strane suca istrage, kao što nije došlo niti do nekog neodgovarajućeg i neograničenog miješanja države u pravo pojedinca na poštivanje njihovih naprijed navedenih temeljnih prava. Naprotiv, ocjena je i ovog drugostupanjskog suda da je sudac istrage upravo svojim obrazloženim nalozima, kojima je određivao, a potom i produljio posebne dokazne radnje, prije izdavanja takvih naloga utvrdio da postoje uvjeti za njihovo izdavanje i u tom smislu, naveo u obrazloženju tih naloga konkretne razloge koji opravdavanu takvu odluku te jasno upućuju da je u konkretnom slučaju miješanje u ostvarivanje ovih temeljnih prava pojedinca bilo nužno i u skladu sa zakonom i da posebne dokazne radnje nisu naložene nemarno, neregularno ili bez potrebnog razmatranja. Prema tome, niti dokazi koji su rezultirali provođenjem tih posebnih dokaznih radnji nisu nezakoniti dokazi, odnosno dokazi koji su proizašli iz njih ne predstavljaju „plodove otrovne voćke“.

 

Nije u pravu ni okrivljena H. L. kada tvrdi da su posebne dokazne radnje rezultirale nezakonitim dokazima između ostaloga i zato što, u odnosu na nju, nisu bili izdani nalozi, već se radilo o tzv. slučajnom nalazu.

 

Odredbom članka 335. stavka 6. ZKP/08. izričito je propisana mogućnost korištenja „slučajnog nalaza“ kao valjanog dokaza i u postupku za novootkriveno kazneno djelo, i to neovisno o tome radi li se o djelu osobe prema kojoj su posebne dokazne radnje bile naložene ili se radi o nekoj drugoj osobi, a jedini je uvjet da se takav nalaz odnosi na neko od kaznenih djela navedenih u članku 334. ZKP/08., odnosno u katalogu kaznenih djela za koja se posebne dokazne radnje uopće mogu odrediti.

 

Protivno navodima u žalbi, pravilno prvostupanjski sud utvrđuje da kada se prilikom poduzimanja radnji iz članka 332. stavka 1. ZKP/08., zabilježe podaci i obavijesti koji upućuju na neko drugo kazneno djelo i počinitelja (tzv. slučajni nalaz koji se odnosi na djelo iz tzv. kataloga djela u članku 334. ZKP/08.) isti se mogu upotrijebiti kao dokaz u postupku za tog novog počinitelja (okrivljenu H. L.) i to drugo kazneno djelo (zlouporaba u postupku javne nabave iz članka 254. KZ/11.), a sve sukladno odredbi članka 335. stavka 6. ZKP/08., upravo onako kako je postupljeno i u konkretnom slučaju prema okrivljenoj H. L., ali i drugim okrivljenicima (koji doduše ne upiru na to u žalbi) koja je „uletila“ u mjere određene citiranim nalozima suca istrage Županijskog suda u Splitu. Ostali žalbeni navodi na koje upire okrivljenica svode se na ocjenu vjerodostojnosti dokaza pribavljenih provođenjem tih posebnih dokaznih radnji, a o tome će odlučivati prvostupanjski sud.

 

U žalbi okrivljeni Ž. S. upire i da nema dokaza u spisu da je obustavljena istraga u odnosu na okrivljenog N. K., a da njegovo ispitivanje u svojstvu svjedoka nije zakonito jer o tome nije bila obaviještena obrana.

 

Međutim, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da zapisnik o ispitivanju svjedoka N. K. od 1. ožujka 2017. Pred Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (dalje u tekstu: USKOK) nije nezakonit dokaz. Naime, N. K. je ispitan u svojstvu okrivljenika 19. rujna 2015. pred USKOK-om u predmetu broj K-Us-280/15. (list 2102. spisa), nakon čega je USKOK rješenjem od 28. veljače 2017, istog broja obustavio istragu protiv tog okrivljenika (listovi 4072. - 4073. spisa), a potom N. K. ispitao u svojstvu svjedoka (listovi 4075. - 4082. spisa), uz sva zakonom propisana upozorenja. Prema tome, procesna uloga N. K. u ovom postupku jasno je razgraničena pa prvostupanjski sud s pravom nije izdvojio zapisnik o ispitivanju svjedoka N. K. iz navedenog razloga kao nezakonit dokaz.

 

Nadalje, nije u pravu okrivljeni Ž. S. ni kada upire i na nezakonitost zapisnika o ispitivanju tog svjedoka jer je taj svjedok ispitan bez nazočnosti obrane. Naime, niti jedna odredba ZKP/08. ne propisuje obvezu državnog odvjetnika da u okviru tzv. državnoodvjetničke istrage obavještava branitelje o održavanju ročišta na kojem se ispituju svjedoci, zbog čega okrivljenicima nije povrijeđeno konvencijsko i ustavno pravo na pošteno suđenje, konfrontacijsko načelo i načelo jednakosti oružja, sadržano u članku 29. stavku 2. točki 6. Ustava Republike Hrvatske i članku 6. stavku 1. točki d) Konvencije. Naime, ovdje se radi o dokazima koje je državni odvjetnik proveo u svrhu utvrđivanja postojanja osnovane sumnje da su počinjena kaznena djela dostatna za podizanje optužnice, dok će okrivljenicima u stadiju rasprave pred prvostupanjskim sudom biti omogućeno ostvarivanje konfrontacijskog prava uz poštivanje načela pravičnog suđenja i jednakosti oružja. Ispitivanje svjedoka propisano je odredbama članka 283. do članka 300. ZKP/08., dok nijednom odredbom ZKP/08. nije propisana obveza državnog odvjetnika, odnosno USKOK-a da u okviru tzv. državnoodvjetničke istrage obavještava okrivljenika i njegovog branitelja o ročištu na kojem se ispituju svjedoci, a to je pravilno utvrdio i prvostupanjski sud. U tom stadiju, pa sve do optuženja, ZKP/08. ne poznaje „ravnopravnost oružja“ između stranaka, jer u stadiju istrage dominira tzv. inkvizitorno načelo, a tek na raspravi tzv. akuzatorno načelo. Naravno da se zaključak o postojanju krivnje određene osobe za počinjenje određenog kaznenog djela ne bi mogao izvesti jedino iz dokaza koji je izvela samo jedna stranka u postupku i u odnosu na koji druga stranka nije imala mogućnost ispitivanja, no to vrijedi za onaj stadij kaznenog postupka u kojem je došlo do kontradiktorne rasprave. Budući da se konfrontacijska klauzula propisana prethodno citiranim odredbama Ustava RH i Konvencije odnosi na kazneni postupak kao cjelinu u cilju ostvarenja načela prava na pravično suđenje, a da se ono u cijelosti ostvaruje u stadiju rasprave pred prvostupanjskim sudom u kontradiktornom postupku uz poštivanje načela pravičnog suđenja i jednakosti oružja, to takvim postupanjem nije ostvarena povreda prava zajamčenog člankom 29. stavkom 2. podstavkom 6. Ustava RH, odnosno člankom 6. stavkom 3. točkom d) Konvencije.

 

Imajući na umu sve navedeno, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio da se ovdje ne radi o nezakonitom dokazu u smislu članka 10. stavka 2. ZKP/08., zbog čega je pravilno odbio prijedlog za izdvajanje zapisnika o ispitivanju tog svjedoka, kao nezakonitog dokaza.

 

Slijedom navedenog, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

Zagreb, 8. veljače 2018.