Broj: Kž-60/2017

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

                              Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Predraga Dragičević, kao predsjednika vijeća, te Jadranke Đaković i Nenada Vlašić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Biljane Boček, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika R. B., zbog kaznenog djela iz članka 222. stavka 3. u svezi članka 221. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15. i 61/15. dalje KZ/11.), odlučujući o žalbi općinskog državnog odvjetništva podnesenoj protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 30. studenoga 2016., poslovni broj 1K-1021/16-9., nakon pribavljenog očitovanja Županijskog državnog odvjetništva Slavonski Brod, u sjednici vijeća održanoj 20. veljače 2018.

 

r i j e š i o   j e

 

                            Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjska presuda, te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje i odluku.

                          

Obrazloženje

                          

                            Pobijanom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, na temelju članka 544. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13. i 152/14. dalje ZKP/08.) stavlja se van snage kazneni nalog od 6. lipnja 2014., a na temelju članka 453. točka 3. ZKP/08. okrivljenik R. B. oslobađa se optužbe da bi počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti, teškim kaznenim djelom protiv opće sigurnosti iz članka 222. stavka 3. u svezi članka 221. stavka 1. i 2. KZ/11.

 

                            Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08. troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava. 

 

                            Protiv pobijane presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati, pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

                            U obrazloženju žalbe navodi da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje i tako izveo pogrešan zaključak da nije dokazano da bi okrivljenik počinio kazneno djelo za koje se optužuje. Nadalje navodi da se u razlozima za oslobađajuću presudu pogrešno cijenio značaj iskaza svjedoka oštećenog N. T. i izvješća Zavoda u svezi njegove prijave kao zaposlenika u građevinskom obrtu B. G. od 12. travnja 2012., kao i izostanak ugovora u svezi izvođenja krovopokrivačkih radova od strane obrta "L." okrivljenika R. B., pa je stoga pogrešno zaključio da je B. G. kao izvođač radova na objektu preuzeo na sebe odgovornost zaštite na radu svojih djelatnika, odnosno oštećenog prilikom izvođenja krovopokrivačkih radova kritične prilike. S tog osnova da je propustio pravilno ocijeniti odredbe Ugovora o izvođenju građevinskih radova od 4. studenoga 2011., te iskaz svjedoka T. P. da je kao investitor usmeno angažirao okrivljenika i njegov obrt za krovopokrivačke radove koji je te radove i obavljao kritičnog dana, pa je tako po mišljenju žalitelja bio dužan osigurati sredstva zaštite na radu obzirom da su se radovi izvodili na visini od 5 metara od tla i na takav način osigurati da ne dođe do pada. Stoga je okrivljenik bio neposredni rukovoditelj oštećenom prilikom izvođenja tih radova, a ne B. G. kao poslodavac, kako to pogrešno smatra prvostupanjski sud.

 

                            Odgovor na žalbu podnio je okrivljenik po branitelju V. M., odvjetniku iz Z. U odgovoru na žalbu okrivljenik navodi da je žalba državnog odvjetnika neosnovana i pravno promašena, ukazuje na neistinitost iskaza oštećenog N. T. u pogledu zaposlenja kod B. G. čiji je bio djelatnik, a ne okrivljenog R. B., niti mu je on tako bio nadređeni. Tvrdi da krovopokrivački radovi ne spadaju u građevinarstvo i da nisu obuhvaćeni predmetnim Pravilnikom kako se to okrivljeniku stavlja na teret, predložio je da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana.

 

                               Prije odluke o žalbi spis je temeljem članka 474. stavka 1. ZKP/08. dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu, na dužno razgledavanje.

 

                            U skladu sa zahtjevom u odgovoru na žalbu o sjednici vijeća izvješteni su branitelj okrivljenika V. M., odvjetnik iz Z. i okrivljenik osobno, na koju sjednicu nisu pristupili, pa je na temelju članka 475. stavka 5. ZKP/08. održana u njihovoj odsutnosti, jer su se zato stekli zakonski uvjeti.

                              Na sjednicu vijeća pristupio je zamjenik ŽDO Slav. Brod F. K. izjavio je da podržava žalbu Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu i predložio da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

 

                            Žalba je osnovana.

 

                            U pravu je državni odvjetnik kada tvrdi da je prvostupanjski sud u pogledu odlučnih činjenica pogrešno utvrdio činjenično stanje kada je okrivljenika na temelju članka 453. točka 3. ZKP/08. oslobodio optužbe za djelo koje mu se stavlja na teret, tako da su zaključci suda prvog stupnja za sada pogrešni i ne mogu se prihvatiti.

 

                            Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je Ugovor o izvođenju građevinskih radova od 4. studenoga 2011. zaključen između T. P. kao investitora i B. G. kao izvođača u vezi izvođenja građevnih radova na objektu vulkanizerske radnje i da tim ugovorom nije regulirano pitanje izvođenja krovopokrivačkih radova, da je oštećeni N. T. u inkriminiranom periodu bio prijavljen kao zaposlenik građevinskog obrata B. G., a da je okrivljenik R. B. kao vlasnik obrta "L." kritičnog dana izvodio krovopokrivačke radove na navedenom objektu na visini od 5 metara na način opisan u izreci presude, tako da se radilo o poslovima pod posebnim uvjetima, kojom prilikom je oštećeni uslijed pada zadobio osobito tešku tjelesnu ozljedu.

 

                              Međutim pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda da u situaciji nedostatka nekog dokumenta formalnog ili neformalnog u svezi izvođenja krovopokrivačkih radova kako to navodi sud, da je B. G. čiji je oštećeni zaposlenik kritične prilike, ujedno bio dužan osigurati mjere zaštite na radu i da takva obveza proizlazi iz predmetnog Ugovora.

 

                            Naime prvostupanjski sud propustio je cijeniti da iz iskaza investitora i suvlasnika predmetnog objekta T. P. za sada proizlazi da je upravo on angažirao okrivljenika R. B. i njegov obrt za izvođenje krovopokrivačkih radova, da je kritične prilike te radove izvodio, radilo se inače o postavljanju krovnih panela na krov objekta na visini od 5 metara, na način opisan izrekom presude. S toga osnova trebalo je s više pažnje cijeniti dio iskaza oštećenog da mu je upravo okrivljenik dolaskom na gradilište dao upute za rad, jer je konačno u skladu s tim obavljao poslove na krovu objekta, pa mu je na takav način okrivljenik bio neposredni rukovoditelj i po tom osnovu poslodavac, a oštećeni u svojevrsnom statusu osobe na radu, jer je za okrivljenika obavljao određene poslove u okviru njegove registrirane djelatnosti, odnosno obrta, kako to za sada proizlazi iz stanja spisa.

 

                            Slijedom izloženog sve to za sada upućuje na zaključak da je okrivljenik kao vlasnik obrta koji je izvodio kritične prilike krovopokrivačke radove kao završne radove na građevini, na način opisan u izreci presude, u kojim je okolnostima prihvatio raditi, na takav način ujedno bio dužan osigurati adekvatne mjere zaštite na radu što je kritične prilike izostalo i da je oštećeni primarno zbog tog propusta uslijed pada zadobio opisane ozlijede, na što je već dijelom ukazano odlukom ovog suda Kž-75/2016. od 30. svibnja 2016., na koju se upućuje da se izbjegne ponavljanje.

 

                            U odnosu na krovopokrivačke radove koje je kritične prilike obavljao okrivljenik potrebno je reći da su bili u funkciji dovršetka objekta, da je za terećeno djelo propisan oblik krivnje sa nehajem i kako se radilo o obavljanju poslova na visini od 5 metara bez odgovarajućih mjera zaštite na radu, sve to upućuje da je okrivljenik bio svjestan da može doći do nastupanja zabranjene posljedice za drugoga i da je očito olako držao da se to neće dogoditi, koje okolnosti je prvostupanjski sud također propustio pravilno sagledati i ocijeniti.

 

                            Zbog naprijed navedenog ovaj sud nalazi da je osnovana žalba državnog odvjetnika i da je presudom suda prvog stupnja činjenično stanje za sada ostalo pogrešno utvrđeno, te je stoga prihvatio žalbu državnog odvjetnika, ukinuo prvostupanjsku presudu i predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovno suđenje i odluku.

 

                              U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će ponovno izvesti već ranije izvedene dokaze i po potrebi nove i tako raspraviti sva sporna pitanja na koja je ukazano ovim rješenjem, te će ocjenom izvedenih dokaza utvrditi pravno relevantno činjenično stanje i donijeti novu na zakonu zasnovanu presudu, koju će valjano obrazložiti.

 

                              Slijedom izloženog na temelju članka 483. stavka 1. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci ove odluke.

 

Slavonski Brod, 20. veljače 2018.