Objavljeno u NN 37/2018 (20.4.2018.):

 

KOLEKTIVNI UGOVORI

HRVATSKE ŠUME, društvo s ograničenom odgovornošću, Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, zastupano po Upravi Društva Krunoslavu Jakupčiću, dipl. ing. šum. i Anti Sabljiću, dipl. ing. šum. s jedne strane

i

HRVATSKI SINDIKAT ŠUMARSTVA, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, zastupan po predsjedniku Željku Kalauzu, dipl. ing. šum. s druge strane

sklopili su u Zagrebu 16. ožujka 2018. godine

 

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA RADNIKE HRVATSKIH ŠUMA, DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obveze njegovih potpisnika te pitanja iz radnih odnosa ili ona u svezi s radnim odnosima radnika kod Poslodavca.

Prema odredbama ovog Ugovora, Poslodavac su Hrvatske šume društvo s ograničenom odgovornošću (u daljnjem tekstu: Poslodavac), za kojeg radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove, a radnik je fizička osoba koja obavlja određene poslove za Poslodavca na temelju ugovora o radu.

Izrazi koji se koriste u ovom Ugovoru, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 2.

Odredbe Ugovora obvezuju sve osobe koje su ga sklopile te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja Ugovora bile ili su naknadno postale članovi udruge koja je sklopila Ugovor.

Ovaj Ugovor primjenjuje se na području Republike Hrvatske, odnosno na području djelovanja Poslodavca.

Članak 3.

Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu Poslodavca, općim aktima Poslodavca, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i Poslodavca, ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.

II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Članak 4.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu između Poslodavca i radnika.

Ugovor o radu, sklopljen u pisanom obliku, mora sadržavati podatke o:

1. strankama te njihovom prebivalištu, boravištu, odnosno sjedištu,

2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,

3. nazivu posla, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova,

4. danu početka rada,

5. očekivanom trajanju ugovora o radu, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,

6. trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora o radu, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora,

7. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno Poslodavac, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora o radu, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova

8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,

9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

Umjesto podataka iz točke 6., 7., 8. i 9. stavka 2. ovog članka može se u ugovoru o radu uputiti na odgovarajuće zakone, druge propise, ovaj Ugovor ili pravilnike koji uređuju ta pitanja.

U slučaju sklapanja ugovora o radu za stalne sezonske poslove, za obavljanje poslova na izdvojenim mjestima rada ili u slučaju upućivanja radnika na rad u inozemstvo, ugovor o radu obvezno sadrži i dodatne odredbe propisane Zakonom o radu.

Članak 5.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.

Radni odnos zasniva se na vrijeme čije trajanje nije unaprijed određeno (radni odnos na neodređeno vrijeme).

Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme u skladu sa Zakonom o radu.

Poslodavac je dužan obavijestiti radnike koji su kod njega zaposleni na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod Poslodavca sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme, te im omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Članak 6.

Odluke o potrebi zasnivanja radnog odnosa objavljuju se na intranetskim stranicama Poslodavca.

Pripravništvo

Članak 7.

Osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala Poslodavac može zaposliti kao pripravnika radi osposobljavanja za samostalan rad na radnim mjestima iz zanimanja za koje se školovala.

Pripravnički staž traje:

– za poslove za koje se traži srednja stručna sprema: 6 mjeseci

– za poslove za koje se traži stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij, odnosno preddiplomski sveučilišni studij (obuhvaća višu stručnu spremu VŠS): 9 mjeseci

– za poslove za koje se traži specijalistički diplomski stručni studij te diplomski i poslijediplomski sveučilišni studij, odnosno integrirani diplomski sveučilišni studij (obuhvaća visoku stručnu spremu VSS): 12 mjeseci

Plaća pripravnika iznosi:

– za poslove za koje se traži srednja stručna sprema: 1.800 bodova

– za poslove za koje se traži stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij, odnosno preddiplomski sveučilišni studij (obuhvaća višu stručnu spremu VŠS): 2.100 bodova

– za poslove za koje se traži specijalistički diplomski stručni studij, odnosno integrirani preddiplomski studij (obuhvaća visoku stručnu spremu VSS): 2.520 bodova

Pripravniku se imenuje mentor koji je dužan osigurati provedbu programa stručnog osposobljavanja utvrđenog općim aktima Poslodavca odnosno ugovorom o radu pripravnika.

Članak 8.

Poslodavac je obvezan radniku u radnom odnosu dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama i nalozima Poslodavca, u skladu s naravi i vrstom rada osobno obavljati preuzeti posao.

Članak 9.

Poslodavac se obvezuje da neće ustupati poslove drugim pravnim i fizičkim osobama čije bi ustupanje moglo izazvati otkaz ugovora o radu radnicima zaposlenim kod Poslodavca.

Stranke Ugovora su suglasne da će u zaštiti interesa radnika i Poslodavca u cjelini, prilikom ustupanja radova vanjskim izvođačima, djelovati u smislu smanjivanja i onemogućavanja nelojalne konkurencije i rada na crno.

Poslodavac se obvezuje da neće angažirati radnike preko agencije u sljedećim slučajevima:

– za zamjenu radnika koji štrajkaju

– za obavljanje poslova na radnim mjestima za koja je dao poslovno uvjetovane otkaze ugovora o radu, u razdoblju od 6 mjeseci

– za obavljanje poslova koji se rade u skraćenom radnom vremenu

Broj angažiranih radnika na temelju sklopljenog ugovora s agencijom ne može prelaziti više od 6% u odnosu na ukupni broj zaposlenih kod poslodavca.

Na istom radnom mjestu radnike se preko agencije može angažirati najduže do 6 mjeseci.

Članak 10.

Prigodom zasnivanja radnog odnosa odnosno sklapanja ugovora o radu, Poslodavac mora radniku omogućiti upoznavanje s odredbama ovog Ugovora, Pravilnika o radu, Pravilnika o zaštiti na radu, Pravilima o radu na siguran način, Programom osposobljavanja ukoliko se sklapa ugovor o radu na poslovima pripravnika te ostalim aktima Poslodavca kojima se uređuju prava, obveze i odgovornosti iz radnog odnosa.

Potpisom posebne izjave ili ugovora o radu radnik potvrđuje da je postupljeno sukladno stavku 1. ovog članka.

III. PRAVA RADNIKA ZA ČIJIM RADOM JE PRESTALA POTREBA

Program zbrinjavanja viška radnika

Članak 11.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu kada zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga prestane potreba za radom radnika.

O potrebi utvrđivanja viška radnika poslodavac je obvezan savjetovati se s radničkim vijećem, dostaviti mu prijedlog programa viška radnika i zatražiti mišljenje.

Prijedlog programa zbrinjavanja viška radnika obvezno sadrži:

– objektivno, stručno utvrđene i dokumentirane razloge nastanka potrebe za prestankom rada radnika

– podatke o organizacijskom dijelu u kojem je došlo do spomenute potrebe

– broju ukupno zaposlenih radnika

– broju, zvanju i radnim mjestima radnika za čijim će radom prestati potreba

– kriterijima izbora radnika za čijim radom će prestati potreba

– rok u kojem će prestati potreba za radom radnika

– iznos i način obračuna otpremnina i drugih davanja radnicima

– podatke o mogućnostima promjene organizacije i procesa rada, te o mogućnosti osnivanja novih organizacijskih oblika

– podatke o mogućnostima zapošljavanja radnika na drugim poslovima

– podatke o mogućnosti zaposlenja kod drugog poslodavca

– podatke o mogućnosti rada u nepunom radnom vremenu

– podatke o mogućnosti prekvalifikacije ili dokvalifikacije radnika.

Tako sastavljen prijedlog programa zbrinjavanja viška radnika obvezno se dostavlja radničkom vijeću i nadležnoj javnoj službi zapošljavanja.

Članak 12.

Pri izradi programa zbrinjavanja viška radnika na temelju kojega prestaje potreba za radom pojedinih radnika, uzimaju se u obzir kriteriji koji će se izraditi posebno za svaki program zbrinjavanja viška radnika, pri čemu se kriteriji donose uz sudjelovanje sindikata.

Ukoliko u roku od 10 dana od dana dostavljanja prijedloga kriterija Poslodavca Sindikatu, Poslodavac i Sindikat ne postignu sporazum, Poslodavac ima pravo kriterije utvrditi samostalno sukladno zakonskim propisima.

Članak 13.

Kroz program zbrinjavanja viška radnika, a bez suglasnosti radnika radni odnos ne može prestati:

– samohranom roditelju odnosno posvojitelju s djetetom do 15 godina života

– roditelju odnosno posvojitelju koji uzdržava troje ili više malodobne djece

– roditelju djeteta s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem

– predstavniku radnika Društva u Nadzornom odboru

– branitelju Domovinskog rata.

Zbog trajnog prestanka potrebe za radom radnika, radni odnos sindikalnom povjereniku za vrijeme obnašanja dužnosti i godinu dana po njenom prestanku ne može prestati bez suglasnosti nadležnog tijela Sindikata.

Nadležno tijelo Sindikata dužno je očitovati se u roku od 8 dana od dana primitka pisanog zahtjeva Poslodavcu u predmetu davanja, odnosno uskraćivanja suglasnosti.

Poslovno i osobno uvjetovani otkazi ugovora o radu

Članak 14.

Zbog poslovno uvjetovanih razloga kao i zbog osobno uvjetovanih razloga, Poslodavac može radniku otkazati ugovor o radu tek nakon što pokuša osigurati jedno od sljedećih prava:

– zaposlenje na drugim poslovima kod Poslodavca u istom ili drugom mjestu rada u skladu sa stručnom spremom, radnim iskustvom i ako udaljenost nije veća od 80 km od mjesta stanovanja radnika

– dokvalifikacija ili prekvalifikacija

– rad u nepunom radnom vremenu.

Radniku zaposlenom kod Poslodavca najmanje dvije godine neprekidno, koji ne prihvati prava iz stavka 1. ovog članka, Poslodavac je dužan isplatiti jednokratnu naknadu u obliku otpremnine u visini od 3 prosječne plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem prestaje ugovor o radu i za svaku godinu neprekidnog rada kod Poslodavca u visini od najmanje 60% prosječne plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem prestaje ugovor o radu, ako se Poslodavac i radnik drugačije ne dogovore.

Iznos otpremnine može iznositi najviše 220.000 kuna bruto.

Članak 15.

Odluku o otkazu ugovora o radu radniku donosi ovlaštena osoba Poslodavca, koja je dužna savjetovati se s radničkim vijećem organizacijske jedinice u kojoj je radnik zaposlen odnosno sindikalnim povjerenikom ako radničko vijeće nije konstituirano.

IV. RADNO VRIJEME I RASPORED RADNOG VREMENA

Puno radno vrijeme

Članak 16.

Radno vrijeme radnika, uključujući i stanku za odmor, iznosi 40 sati na tjedan u petodnevnom radnom tjednu.

Početak i završetak radnog vremena utvrđuje se posebnom odlukom Poslodavca uz prethodno savjetovanje s Radničkim vijećem.

Nepuno radno vrijeme

Članak 17.

Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sklopit će se kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada ne zahtijeva rad u punom radnom vremenu te u slučaju obiteljskih obveza radnika za potrebe članova uže obitelji.

Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom može se sklopiti i za rad na poslovima na kojima rade radnici s pravom na kraće radno vrijeme.

Ukoliko to priroda i organizacija rada omogućava, na istom radnom mjestu mogu raditi dva izvršitelja, svaki s nepunim radnim vremenom.

Rad u nepunom radnom vremenu može biti raspoređen u istom ili različitom trajanju tijekom tjedna, odnosno samo u neke dane u tjednu.

Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i radnici s punim radnim vremenom glede odmora između dva uzastopna radna dana, tjednog odmora, najkraćeg trajanja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.

Radnicima s nepunim radnim vremenom osnovna plaća određuje se razmjerno vremenu provedenom na radu.

Skraćeno radno vrijeme

Članak 18.

Na poslovima na kojima se ni uz primjenu mjera zaštite na radu radnik ne može zaštititi od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

Svaka strana ovlaštena je ministru nadležnom za rad predložiti donošenje pravilnika kojim se uređuju pitanja prema stavku 1. ovog članka.

Radnik koji radi skraćeno radno vrijeme sva prava ostvaruje kao da radi puno radno vrijeme.

Radnik kojemu je radno vrijeme skraćeno ne smije se na takvim poslovima zaposliti kod drugog poslodavca niti mu se može odrediti prekovremeni rad na takvim poslovima, osim u slučaju elementarnih nepogoda (požara, poplave, eksplozija i sl.).

Preraspodjela radnog vremena

Članak 19.

U pojedinim organizacijskim dijelovima Poslodavca može se izvršiti preraspodjela radnog vremena ako to zahtijeva narav posla, organizacija rada, bolje korištenje sredstava rada, racionalnije korištenje radnog vremena ili izvršenje određenih poslova i zadataka.

Puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti sukladno odredbama Zakona o radu tako da tijekom jedne kalendarske godine u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, pri čemu prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od 48 sati tjedno.

Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati duže od 48 sati tjedno, ali ne duže od 56 sati tjedno, pod uvjetom da radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Radnik koji u preraspodijeljenom radnom vremenu ne pristane na rad duži od 48 sati tjedno, ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice.

Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže 6 mjeseci te se sati preraspodijeljenog radnog vremena posebno evidentiraju.

Odluku o preraspodjeli radnog vremena donosi nadležna osoba Poslodavca (Uprava Društva za Direkciju, voditelj Podružnice za Upravu šuma Podružnicu), uz prethodno pribavljeno mišljenje Radničkog vijeća UŠP, a radnika se obavještava najmanje 5 dana prije preraspodjele.

U odluci o preraspodjeli radnog vremena Poslodavac je dužan navesti u kojem će razdoblju radnik raditi dulje vrijeme, a u kojem kraće od punog ili nepunog radnog vremena.

Preraspodjela radnog vremena ne može se izvršiti zbog nedostatka broja izvršitelja na nepopunjenim sistematiziranim radnim mjestima kod Poslodavca.

Prekovremeni rad

Članak 20.

U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega posla i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev Poslodavca mora raditi duže od punog radnog vremena, a najviše do 8 (osam) sati tjedno.

Poslodavac će radi izbjegavanja prekovremenog rada provoditi mjere kao što su: raspored radnika iz drugih organizacijskih jedinica, sezonsko zapošljavanje i sl., a sukladno zakonu.

Radnik mora dobiti pisani nalog za prekovremeni rad neposredno prije početka, odnosno najkasnije u roku od 24 sata od početka prekovremenog rada.

Potvrda o broju sati obavljenog prekovremenog rada mora biti pisana i dostavljena radniku najkasnije drugi radni dan u mjesecu koji slijedi mjesecu u kojem je prekovremeni rad obavljen.

Za sate ostvarene u prekovremenom radu radnik ostvaruje pravo na povećanu plaću sukladno odredbama ovog Ugovora ili pravo na slobodne sate, odnosno slobodne dane.

Radnik neće ostvariti pravo na povećanu plaću po osnovi prekovremenog rada ako izričito u pisanom obliku da privolu da umjesto plaćenog prekovremenog rada želi koristiti slobodne sate, odnosno slobodne dane.

Svaki sat proveden na prekovremenom radu računat će se kao 1 sat i 30 minuta slobodnih sati.

Poslodavac je dužan voditi evidenciju o broju sati obavljenog prekovremenog rada tjedno i tijekom mjeseca i to iskazati u obračunu plaće radnika za pojedini mjesec.

Trudnica, majka s djetetom do 3 godine starosti, roditelj koji radi polovicu punog radnog vremena zbog njege teže hendikepiranog djeteta, samohrani roditelj s djetetom do 6 godina starosti može raditi prekovremeno samo ako da pisani pristanak.

V. ODMORI I DOPUSTI

Stanka

Članak 21.

Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od trideset minuta dnevno.

Radnik koji radi duže od 10 sati dnevno ima pravo na dodatni odmor od 30 minuta.

Vrijeme odmora iz stavaka 1. i 2. ovog članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se koristiti u prva tri sata nakon početka rada, niti u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.

Dnevni i tjedni odmor

Članak 22.

Tijekom svakog razdoblja od dvadeset četiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojem se pribraja dnevni odmor iz prethodnog stavka ovog članka.

Tjedni odmor radnik koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi.

Ako radnik ne može koristiti tjedni odmor na način propisan stavkom 3. ovog članka, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati dan za korištenje tjednog odmora u razdoblju koje ne može biti duže od dva tjedna.

Godišnji odmor

Članak 23.

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor od najmanje 4 tjedna (20 radnih dana).

Maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor od najmanje 5 tjedana (25 radnih dana).

Članak 24.

Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se na način da se minimum od 20 radnih dana godišnjeg odmora povećava primjenom sljedećih kriterija, s tim da se pri utvrđivanju trajanja godišnjega odmora u isti ne uračunavaju subote, dan tjednog odmora te blagdani i neradni dani određeni zakonom:

1. Prema složenosti poslova odnosno radnih zadataka:

 

 

 

Propisana stručna sprema ima se primjenjivati u skladu s važećim propisima o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

2. za svake navršene 3 (tri) godine radnog staža – 1 dan

3. prema uvjetima rada za rad na terenu:

 

 

 

4. Prema posebnim uvjetima:

 

 

 

Godišnji odmor ne može biti duži od 30 radnih dana, odnosno 36 radnih dana na poslovima na kojima se primjenom mjera zaštite na radu i sigurnosti na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja (šumski radnici sjekači i vozači teškog teretnog vozila dopuštene mase jednake ili veće od 7,5 tona).

Članak 25.

Radnik može koristiti godišnji odmor u više dijelova.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje deset radnih dana u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drugačije ne dogovore, pod uvjetom da je radnik ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od deset dana.

Jedan dan godišnjega odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, ali uz obvezu da o tome najmanje jedan dan prije obavijesti neposrednoga rukovoditelja.

Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Članak 26.

Raspored korištenja godišnjega odmora utvrđuje voditelj Podružnice za radnike Uprave šuma Podružnice, Šumarije i Radne jedinice, a za radnike Direkcije i voditelje Podružnica Uprava Društva, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora Poslodavac će radnicima omogućiti korištenje dijela godišnjeg odmora u ljetnim mjesecima.

Radnik mora biti obaviješten o korištenju godišnjega odmora najmanje 15 dana prije korištenja.

Rješenje o trajanju i rasporedu godišnjega odmora treba sadržavati sve kriterije po kojima je radniku utvrđena dužina godišnjega odmora i vrijeme u kojem će radnik koristiti godišnji odmor.

Pri utvrđivanju dužine godišnjega odmora pojedinom se radniku uzimaju u obzir svi kriteriji koje radnik ispunjava trideset dana prije nastupa godišnjega odmora.

Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu moguće je sukladno odredbama Zakona o radu.

Plaćeni dopust

Članak 27.

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust), do 7 radnih dana, za važne osobne potrebe, s tim da u pojedinačnim slučajevima ostvaruje sljedeća prava:

 

 

 

Radnik koji je tijekom kalendarske godine već koristio plaćeni dopust po nekoj od navedenih osnova, plaćeni dopust preko 7 radnih dana može koristiti smo u slučaju smrti člana obitelji ili roditelja bračnog druga te u slučaju poziva suda ili drugih tijela državne uprave Republike Hrvatske.

Glede stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

Radnik može koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust.

Ako okolnosti na osnovi kojih radnik stječe pravo na plaćeni dopust nastupe u vrijeme privremene nesposobnosti za rad, radnik ne može ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada je bio privremeno nesposoban za rad.

Odluku o plaćenom dopustu za radnike Direkcije donosi Uprava Poslodavca, a za radnike Uprave šuma Podružnice, Šumarije i Radne jedinice voditelj Podružnice.

Članak 28.

Tijekom kalendarske godine radnik – dobrovoljni darivatelj krvi ostvaruje pravo na najviše 6 (šest) dana ukupno plaćenog dopusta po osnovi dobrovoljnog darivanja krvi i koristi ih zasebno i neovisno o broju dana plaćenog dopusta iz čl. 28. ovog Kolektivnog ugovora.

Za prva dva dobrovoljna darivanja krvi tijekom kalendarske godine radnik ostvaruje pravo na dva dana plaćenog dopusta (na dan darivanja krvi i prvi sljedeći radni dan). Za svako treće, odnosno četvrto darivanje krvi tijekom kalendarske godine radnik ostvaruje pravo na jedan dan plaćenog dopusta (na dan davanja krvi).

Članak 29.

Poslodavac može radniku iznimno na njegovu pisanu i obrazloženu molbu, odobriti neplaćeni dopust najdulje do godinu dana, ako to dopušta priroda posla i trenutna potreba Poslodavca.

U vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa miruju, ako zakonom drugačije nije određeno.

VI. ZDRAVLJE, SIGURNOST I ZAŠTITA NA RADU

Članak 30.

Radnik ima pravo na zaštitu na radu, primjerenu tehničko-tehnološkim i znanstvenim dostignućima, u skladu sa zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.

Poslodavac je dužan osigurati odvijanje procesa rada na način kojim se osigurava sigurnost na radu i zaštita zdravlja radnika.

Članak 31.

Ugovorne stranke utvrđuju da je pitanje zaštite na radu i sigurnog rada radnika od temeljne važnosti i da će u provedbi tih mjera surađivati međusobno, ali i s ovlaštenim tijelima u Republici Hrvatskoj.

Ugovorne stranke ovim ugovorom izražavaju namjeru za stvaranjem sustava ZNR koji uz humani čimbenik izražava i ekonomski čimbenik upravljanja sigurnošću na radu kao stanja, koje omogućuje normalni tijek izvršavanja poslovnih procesa i funkcioniranje po načelu održivog razvoja, stvaranja stanja ukupne socijalne sigurnosti, očuvanja ljudskih resursa i boljih gospodarskih rezultata.

Članak 32.

Potpisnici ovog Kolektivnog ugovora suglasni su na izbor povjerenika zaštite na radu radnika u svim organizacijskim jedinicama gdje to zahtijevaju uvjeti rada u skladu sa zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom, a s ciljem očuvanja sigurnosti na radu i zdravlja radnika.

U provođenju mjera zaštite na radu, povjerenik radnika za zaštitu na radu, osim prava utvrđenih Zakonom o zaštiti na radu i općim aktima Poslodavca, moraju ispunjavati i ova prava i obveze:

– sudjelovati u planiranju unapređivanja radnih uvjeta i uvođenja nove tehnologije u radni i proizvodni proces;

– biti obaviješteni o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika;

– primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provođenja mjera zaštite na radu;

– biti nazočni inspekcijskim pregledima i obavijestiti inspektora o svim zapažanjima radnika;

– pozvati inspektora rada u nadzor kada ocijene da su ugroženi život i zdravlje radnika, a Poslodavac to propušta ili odbija učiniti;

– obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanje, pratiti i prikupljati podatke važne za njihov rad;

– staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje;

– svojom aktivnosti poticati ostale radnike na siguran način rada.

Članak 33.

Radi nesmetanog djelovanja u interesu radnika na području ZNR i obavljanja dužnosti povjerenika radnika ZNR Poslodavac se obvezuje:

– osigurati uvjete i potrebna sredstva, a osobito omogućiti povjereniku da po potrebi u redovito radno vrijeme obnaša dužnosti povjerenika, za koje vrijeme mu pripada naknada plaće kao da je radio;

– omogućiti odsustvovanje s rada uz naknadu plaće radi osposobljavanja (tečajevi, seminari, sastanci) u organizaciji Poslodavca;

– omogućiti pravo uvida u sve propise i isprave u svezi sa ZNR;

– izvijestiti povjerenika radnika za zaštitu na radu o poduzimanju mjera i aktivnosti koji utječu na sigurnost i zaštitu radnika;

– omogućiti druga prava sukladno Zakonu o ZNR.

Članak 34.

Poslodavac se obvezuje da će svakom radniku o svom trošku osigurati uvjete za siguran rad propisan Zakonom, općim aktom Poslodavca i ovim Ugovorom.

Poslodavac je obvezan poduzimati mjere nužne za sigurnost, zaštitu života i zdravlje radnika, pružanje informacija i osposobljavanja radnika za rad na siguran način te brigu za potrebnu organizaciju i sredstva, a u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu.

Članak 35.

Prije stupanja na rad radniku se mora omogućiti upoznavanje s propisima zaštite na radu te opasnostima i štetnostima u svezi sa radom koji će obavljati te omogućiti osposobljavanje za rad na siguran način na poslovima koje će obavljati.

Članak 36.

Radnik je dužan raditi dužnom pažnjom, pridržavati se propisa o zaštiti na radu, naređenih mjera i uputa poslodavca, prema uputama proizvođača radnih tvari, strojeva i uređaja te upotrebljavati propisana osobna zaštitna sredstva, naprave i opremu.

Radnik je posebno dužan:

– prije rasporeda na radno mjesto i tijekom rada izvijestiti Poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja može ugroziti život i zdravlje drugih radnika;

– prije rasporeda na radno mjesto i tijekom rada pristupiti osposobljavanju za rad na siguran način na koje je upućen;

– prije rasporeda na radno mjesto i tijekom rada pristupiti pregledu zdravstvenog stanja odnosno radi utvrđivanja radne sposobnosti;

– pri radu koristiti propisana osobna zaštitna sredstva;

– surađivati s Poslodavcem ili njegovim ovlaštenikom te s povjerenikom radnika za zaštitu na radu u rješavanju svih pitanja zaštite na radu;

– odmah izvijestiti poslodavca ili njegovog ovlaštenika te svojeg povjerenika o svakoj činjenici za koju opravdano smatra da predstavlja neposrednu opasnost po sigurnost i zdravlje kao i bilo kojem nedostatku u sustavu zaštite na radu;

– obavljati poslove u skladu sa znanjima i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način.

Članak 37.

Dužnost je svakoga radnika brinuti se za vlastitu sigurnost i zdravlje te sigurnost i zdravlje drugih radnika i osoba na koje utječu njegovi postupci tijekom rada, u skladu s osposobljenošću i uputama koje mu je osigurao Poslodavac.

Radnik ima pravo odbiti rad na radnom mjestu, poslovima na kojim postoji neposredna opasnost za zdravlje ili život ako prethodno nisu primijenjena propisana pravila zaštite na radu.

Radnik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje ne smije biti stavljen u lošiji položaj zbog svoga postupka te uživa zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi ili imovine.

U slučaju iz st. 2. i 3. ovog članka poslodavac ili njegov ovlaštenik, radnik ili njegov povjerenik dužni su neodložno izvijestiti inspektora rada koji će utvrditi činjenično stanje i osnovanost navoda radnika;

Radnik odgovara za štetu koju je uzrokovao Društvu neosnovanim korištenjem prava iz st. 2. i 3. ovog članka.

Članak 38.

Radi osiguranja zaštite radnika tijekom njihovog rada Poslodavac preuzima obvezu omogućiti provođenje ovih mjera:

– osiguranje uvjeta potrebnih za nesmetano obavljanje poslova na radnim mjestima opisanim u Procjeni rizika za radna mjesta i poslove;

– osiguranje uvjeta da se rad u svim radnim i pomoćnim prostorijama i prostorima može nesmetano odvijati;

– osiguranje mjera zdravstvene zaštite u posebnim zdravstvenim ustanovama, obvezatnim zdravstvenim pregledima radnika koji rade na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada;

– osiguranje nabave i korištenja osobnih zaštitnih sredstava i opreme utvrđenih Procjenom rizika za pojedine poslove radnih mjesta;

– osiguranje ispravnosti sredstava za rad u skladu s propisima o zaštiti na radu te kontrolu ispravnosti u određenim propisanim slučajevima;

– osiguranje boljih uvjeta rada, tj. poduzimanje mjera za poboljšanje uvjeta rada prema radnicima kod kojih postoji povećana opasnost od nastanka profesionalnih bolesti ili nastupa invalidnosti;

– osiguranje radnicima, koji zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti nisu u mogućnosti obavljati posao za koji su sklopili Ugovor o radu, mogućnost da im se, prema preostaloj radnoj sposobnosti može ponuditi sklapanje Ugovora o radu za obavijanje drugih odgovarajućih poslova.

– osiguranje primjene propisanih normi za standarde kakvoće osobnih zaštitnih sredstava i zaštitne opreme za radna mjesta i poslove na kojima je obavezno korištenje u skladu s Procjenom rizika.

Članak 39.

Poslodavac se obvezuje u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu i provedbenim propisima zaštite na radu, organizirati ustroj i organizaciju zaštite na radu te rad Službe za zaštitu na radu na način koji će osigurati njenu cjelovitost, neovisnost i samostalnost.

Poslodavac se obvezuje osigurati kadrovske, tehničke, obrazovne i druge uvjete za učinkovit rad Službe zaštite na radu.

Poslodavac je dužan stručnjacima za zaštitu na radu, kao i Službi zaštite na radu, osigurati uvjete za rad i pomoć drugog stručnog osoblja, stručno usavršavanje kao i potrebnu opremu, a stručnoj osobi osigurati sve potrebne podatke.

Obavljanje poslova zaštite na radu te upozorenja stručnjaka za zaštitu na radu glede nedostataka u osiguranju uvjeta za provedbu mjera u cilju sigurnosti i zdravlja radnika, ne smije biti osnova za dovođenje tih osoba u manje povoljan položaj, niti im se po toj osnovi mogu umanjiti prava iz rada i po osnovi rada.

Članak 40.

Radnik je dužan:

– raditi s dužnom pozornošću i na način kojim ne ugrožava svoj život i zdravlje, život i zdravlje drugih radnika i osoba na radu, koristiti i održavati osobna zaštitna sredstva, opremu i radna sredstva u skladu s uputama poslodavca i proizvođača istih te brinuti o njihovoj ispravnosti;

– prilikom rada koristiti cjelovito radno vrijeme, normalan tempo rada s potrebnim pauzama u cilju obnove psihofizičke radne sposobnosti nužno potrebne za nastavak radnog procesa i uočavanja eventualnih opasnosti te poduzimanje mjera za njihovo otklanjanje;

– na radnom mjestu poznavati uvjete i opasnosti rada, pridržavati se propisanih mjera zaštite na radu, naređenih mjera i uputa Poslodavca i uputa proizvođača sredstava za rad;

– održavati i upotrebljavati u ispravnom stanju sigurnosne uređaje, sredstva za rad i osobna zaštitna sredstva koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje;

– upozoriti neposrednoga rukovoditelja na sve kvarove i nedostatke na uređajima, opremi, sigurnosnim uređajima, osobnim i zaštitnim sredstvima te na one pojave pri radu i postupku drugih osoba koje mogu oštetiti, uništiti određenu opremu ili ugroziti život ili zdravlje radnika;

– ovladati znanjem iz zaštite na radu u mjeri potrebnoj za rad na siguran način;

– na zahtjev Poslodavca podvrći se testiranju na alkohol u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu i Pravilnika o zaštiti na radu u HŠ d.o.o. te na druga sredstva koja uzrokuju ovisnost, a kada je to objektivno moguće Poslodavac će nastojati osigurati nazočnost povjerenika zaštite na radu.

Članak 41.

Poslodavac je dužan voditi evidencije propisane odgovarajućim zakonima te poduzimati sve propisane mjere zaštite na radu kojima se osigurava provedba Zakona o zaštiti na radu i drugih propisa i općih akata Poslodavca iz zaštite na radu.

Poslodavac je obvezan poduzimati mjere nužne za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući mjere za sprječavanje rizika na radu, pružanje informacija i osposobljavanje radnika za rad na siguran način te brigu za potrebnu organizaciju i sredstva.

Poslodavac je dužan sve propise o zaštiti na radu na primjeren način učiniti dostupnim radnicima.

Članak 42.

Nije dopušteno ugovaranje i isplata novčanih naknada radnicima koji rade u štetnim i opasnim uvjetima kao nadomjestak za primjenu pravila i sredstava zaštite na radu.

Članak 43.

Primjena zakona, pod zakonskih propisa, internih akata, Uputa za rad na siguran način i drugih propisa iz zaštite na radu obvezuje i Poslodavca i ovlaštenike poslodavca, i radnike kod Poslodavca.

Kada je Poslodavac poduzeo sve propisane mjere za primjenu pravila zaštite na radu, a radnik i ovlaštenik Poslodavca ne izvršavaju navedene propisane obaveze, Poslodavac im može otkazati ugovor o radu na način propisan odredbama Zakona o radu.

Neprimjenjivanje obaveza i propusti stečenih znanja radnika iz zaštite na radu, a koji su za posljedicu imali ozljedu ili je nastala neka druga šteta, ne smije dovesti neposrednog ovlaštenika poslodavca u nepovoljan položaj ako se dokaže da on iz opravdanih razloga nije mogao spriječiti radnikovo neispravno postupanje.

Pravo Poslodavca je ujedno i njegova obaveza, poglavito u slučajevima kada takvo ponašanje ugrožava sigurnost i zdravlje radnika ili drugih radnika i osoba te kada može izazvati poremećaje u procesu rada koji mogu ugroziti sigurnost i zdravlje na radu ili općenito štetu.

VII. POSEBNA ZAŠTITA RADNIKA KOJIMA JE UTVRĐENO SMANJENJE RADNE SPOSOBNOSTI UZ PREOSTALU RADNU SPOSOBNOST, DJELOMIČAN GUBITAK RADNE SPOSOBNOSTI, NEPOSREDNA OPASNOST OD NASTANKA SMANJENJA RADNE SPOSOBNOSTI I RADNIKA PRED MIROVINU

Članak 44.

Radniku kojemu je po konačnom rješenju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje utvrđeno smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti, Poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovoj zdravstvenoj odnosno preostaloj radnoj sposobnosti, u skladu s mogućnostima i potrebama posla, odnosno poslova za koje je on sposoban, a koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.

Poslodavac će radniku kojemu je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje odnosno ovlašteni specijalist medicine rada konačnim rješenjem utvrdilo profesionalnu bolest ili ozljedu na radu, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje tih tijela, ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je radnik sposoban, a koji što je više moguće moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.

Ugovorne strane se obvezuju u roku od 90 dana od potpisivanja ovog Kolektivnog ugovora urediti odredbe ovog članka.

Članak 45.

Radnik kojem prema propisima iz mirovinskog osiguranja do stjecanja prava na punu starosnu mirovinu nedostaje najviše 5 (pet) godina života, zadržava do odlaska u mirovinu plaću radnog mjesta na kojem je u tom trenutku radio, ako je to za radnika povoljnije.

Izuzetno od stavka 1 ovog članka, ako je broj osnovnih bodova dosadašnjeg radnog mjesta na kojem je radnik radio veći od 6.500 bodova, radnik ima pravo na osnovni broj bodova u visini 6.500 bodova.

Pravo iz stavka 1. radnik može koristiti najviše 5 (pet) godina, uz uvjet da je u HŠ d.o.o. i pravnim prednicima na radu proveo minimalno 20 godina.

VIII. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

Članak 46.

Radnik koji smatra da mu je Poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku 15 (petnaest) dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava.

Ako Poslodavac u roku od petnaest dana od zaprimanja zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu ili mu uopće ne odgovori na njegov zahtjev, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Zaštita dostojanstva radnika

Članak 47.

Poslodavac je dužan na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete za napredovanje, profesionalno usmjeravanje, stručno osposobljavanje i usavršavanje te prekvalifikaciju, zaštiti radnika od izravne ili neizravne diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.

Članak 48.

Poslodavac je dužan za vrijeme obavljanja poslova štititi dostojanstvo radnika tako da mu osigurava uvjete rada u kojima neće biti izložen uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju od nadređenih, suradnika i osoba s kojima redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova. Ova zaštita uključuje poduzimanje mjera i postupaka kao što su zabrana rada radnicima koji su pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti, propagiranje pristojnog ponašanja, sprečavanje svakog izazovnog ponašanja, upozorenja radnicima koji uznemiravaju ili spolno uznemiravaju druge radnike i dr.

Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje koje ima za cilj ili koje stvarno predstavlja povredu osobnog dostojanstva, a koje uzrokuje strah, neugodno, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno odnosno fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi, koje ima za cilj ili koje stvarno predstavlja povredu osobnog dostojanstva i koje uzrokuje strah, neugodno, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Članak 49.

Poslodavac je dužan radniku osigurati zaštitu od specifičnog oblika ponašanja jedne ili skupine osoba kojim se radnika sustavno psihički zlostavlja i ponižava, s ciljem ugrožavanja ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta (tzv. mobbing).

Članak 50.

Radnik ima pravo ovlaštenoj osobi Poslodavca uputiti pritužbu u svezi sa svim oblicima diskriminacije i zaštite dostojanstva.

Ovlaštena osoba Poslodavca dužna je rješavati pritužbe u svezi sa svim oblicima diskriminacije i zaštite dostojanstva radnika.

IX. OTKAZ UGOVORA O RADU

Članak 51.

Ugovor o radu mogu otkazati radnik i poslodavac iz razloga i pod uvjetima utvrđenim Zakonom o radu.

Na otkazne rokove primjenjuju se odredbe Zakona o radu, time da u slučaju kad ugovor o radu otkazuje radnik, otkazni rok ne može biti duži od 30 dana.

Članak 52.

Ako je radniku izdano upozorenje na obveze ugovora o radu, ono se briše nakon proteka roka od dvije godine računajući od dana kada je upozorenje dano.

X. PLAĆE

Članak 53.

Poslodavac je dužan radniku isplatiti plaću koja se sastoji od:

1. Plaće za rad po vremenu

2. Plaće po osnovi ostvarenog učinka

3. Dodataka na plaću definiranih ovim Ugovorom.

Za razdoblja u kojima radnik ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom ili ovim Ugovorom, Poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće po ovom Ugovoru i Zakonu o radu.

Članak 54.

Plaća i naknada plaće u smislu ovog Ugovora su plaća i naknada plaće u bruto iznosu.

Radnicima se plaća i naknade plaće za prethodni mjesec isplaćuju do 20. u tekućem mjesecu. U slučaju zakašnjenja isplate plaće, Poslodavac je dužan obračunati i radniku isplatiti zakonsku zateznu kamatu.

Zakonska kamata za zakašnjenje isplate plaće iz prethodnog mjeseca isplaćuje se s plaćom za idući mjesec.

Članak 55.

Plaća radnika za puno radno vrijeme i određeni učinak utvrđena na osnovi složenosti poslova radnog mjesta i određenih uvjeta rada na tom mjestu, a u skladu s odredbama ovog Ugovora, najniži je iznos koji je Poslodavac dužan isplatiti radniku.

Plaća radnika utvrđuje se na temelju pripadajućih bodova.

Plaća se utvrđuje za mogući mjesečni fond sati na bazi 40-satnog radnog tjedna.

Članak 56.

Poslodavac ne može radniku za rad u punom radnom vremenu isplatiti plaću u iznosu manjem od minimalne plaće utvrđene Zakonom o minimalnoj plaći.

Članak 57.

Svi poslovi i radna mjesta na temelju složenosti poslova i normalnih uvjeta rada utvrđeni su Pravilnikom o sistematizaciji poslova i radnih zadataka HŠ d.o.o., Pravilnikom o plaćama i ostalim primanjima radnika HŠ d.o.o.

Članak 58.

Mjesečna plaća pojedinog radnog mjesta utvrđuje se tako da se ostvareni broj bodova pojedinog radnog mjesta množi s vrijednošću boda od 2,22 kn bruto za razdoblje od početka važenja ovog Kolektivnog ugovora.

Osim utvrđene plaće iz prethodnog stavka ovog članka, radnik ima pravo na dodatak na plaću u visini od 996,00 kn bruto mjesečno razmjerno broju sati provedenih na radu.

Članak 59.

Stranke Kolektivnog ugovora obvezuju se pregovarati o visini bruto vrijednosti boda najkasnije do 15. studenog tekuće godine za sljedeću godinu.

Stimulativni dio plaće

Članak 60.

Poslodavac će u 4. kvartalu tekuće godine isplatiti stimulativni dio plaće na temelju pozitivnog financijskog rezultata na razini Društva i efektivnih sati rada zaposlenika, od siječnja do rujna tekuće godine.

Dodaci na plaću

Članak 61.

Za svaku navršenu godinu radnog staža radniku se plaća na temelju ostvarenih bodova na radu povećava za 0,5 % a maksimalno do 20 %.

Pravo na povećanje plaće prema stavku 1. ovog članka pripada radniku na ukupni radni staž evidentiran u elektroničkom zapisu s podatcima radnika uvećan za tekući radni staž kod poslodavca koji nije zaključen.

Članak 62.

Radnik ima pravo na povećanje plaće u bodovima u slučajevima kada radi:

 

 

 

U slučaju ostvarivanja prava po više temelja iz stavka 1. ovog članka osim na temelju prekovremenog rada i rada noću, primjenjivat će se postotak koji je za radnika povoljniji.

Članak 63.

Osnovni broj bodova radnika uvećat će se:

– ako radnik ima stečeni akademski stupanj stručni naziv magistar specijalist za 3 % bodova

– ako radnik ima stečeni naziv magistar znanosti za 5 %, bodova

– ako radnik ima znanstveni stupanj doktora znanosti za 10 % bodova

Odredbe iz stavka 1. ovog članka ne odnose se na akademske stupnjeve i stručne nazive stečene prema važećem Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.

Članak 64.

Radnici koji uz svoje redovite poslove upravljaju vozilom s više od 5 sjedišta i obavljaju poslove prijevoza radnika na posao i s posla zbog rada na terenu, imaju pravo na dodatak na plaću u visini od 15 bodova na dan.

Iznimno, za prijevoz iz stavka 1., kada se radi o odlasku i povratku u drugu Upravu šuma i kada radniku nije omogućen svakodnevni povratak kući, radnik ima pravo na dodatak na plaću u visini od 60 bodova.

Radnici koji ostvaruju pravo na dodatak iz stavka 1. i 2. dužni su o trošku Hrvatskih šuma d.o.o. održavati vozilo (pranje i čišćenje).

Naknada plaće

Članak 65.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini plaće koju bi primio da je to vrijeme proveo na redovnom radu u sljedećim slučajevima:

– za vrijeme plaćenog dopusta

– za vrijeme blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom

– za vrijeme obrazovanja prema potrebama Poslodavca

– za vrijeme prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja

– prekida u radu do kojeg je došlo bez krivnje radnika ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran, osim u slučajevima određenim člankom 66. ovog Ugovora

– ako radnik odbije raditi jer nisu provedene mjere zaštite na radu, uslijed čega mu prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje

– za vrijeme sudjelovanja u vježbama oružanih snaga, jedinica MUP-a, civilne zaštite, upravljačkim i predstavničkim tijelima

– za obavljanje sistematskog pregleda u organizaciji Poslodavca

– za vrijeme obnašanja dužnosti sindikalnog povjerenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu

– za vrijeme sudjelovanja na skupovima i susretima u Hrvatskoj i inozemstvu po odluci Poslodavca

– za vrijeme sindikalnog obrazovanja i obrazovanja povjerenika radnika za zaštitu na radu

– za vrijeme obavljanja drugih funkcija utvrđenih aktima Poslodavca i drugim propisima.

Članak 66.

Za sate prekida rada do kojeg je došlo bez krivnje radnika (zbog organizacije rada, kvara na sredstvu za rad, vremenskih nepogoda utvrđenih Pravilnikom o zaštiti na radu u šumarstvu), radnik ima pravo na naknadu plaće sukladno odredbama ovog članka.

Kada tijekom rada nastupi prekid rada, radi razloga iz stavka 1. ovog članka a prekid traje 2 sata i više, radnik koji je plaćen po Cjeniku radova u šumarstvu i šumskom građevinarstvu za sate prekida tog radnog dana ima pravo na naknadu plaće u visini satnice 2.000 bodova, uvećane za dodatak za radni staž.

Ako radnik radi uvjeta navedenog Pravilnika niti nakon sata čekanja (u šumariji, na radilištu, kod kuće i sl.) nije radio, takav neradni dan dužan je odraditi u tekućem ili sljedećem mjesecu.

Radnik prilikom odrade neradnih dana može odrađivati najviše tri subote na mjesec, ali ne može odrađivati više od 20 subota na godinu.

Za dan kada nije radio (a koji je dužan odraditi) radniku koji je plaćen po Cjeniku radova u šumarstvu i šumskom građevinarstvu privremeno se obračunava akontacija u visini 30 % dnevnice na bazi 2.000 bodova uvećane za dodatak za radni staž.

Radniku za odrađeni dan osim ostvarene plaće za obavljeni rad pripada i isplaćena akontacija od 30 % pod uvjetom da je na dan odrađivanja na poslu proveo puno radno vrijeme.

Ako se dani za koje je primljena akontacija iz stavka 4. ovog članka ne odrade niti protekom razdoblja iz stavka 3. ovog članka, isplaćena akontacija smatra se konačnim obračunom i isplatom.

Radniku koji je uredno došao na posao, Poslodavac za dane prekida rada nema pravo uzeti te dane kao godišnji odmor.

Članak 67.

Za vrijeme godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini svoje prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem je koristio godišnji odmor.

Članak 68.

Radniku koji u skladu s aktima Poslodavca u svemu zamjenjuje odsutnog radnika na njegovim poslovima i radnim zadacima pripada plaća u visini bodova radnog mjesta definirana ugovorom o radu odsutnog radnika ako je to za radnika povoljnije, u protivnom zadržava plaću svojeg radnog mjesta.

Pravo iz prethodnog stavka ovog članka pripada radniku od prvog dana zamjene pa sve dok zamjena traje, pod uvjetom da je zamjena trajala neprekidno najmanje 7 kalendarskih dana.

Članak 69.

U slučaju odsutnosti radnika s posla zbog bolovanja, radniku pripada naknada plaće za prvih 7 dana u visini 75 %, a za ostale dane do prva 42 dana radnik ima pravo na naknadu plaće u visini 85 % osnovice obračunate prema propisima o zdravstvenom osiguranju.

U slučaju odsutnosti radnika zbog bolovanja uzrokovanog profesionalnom bolešću ili povredom na radu, radniku pripada naknada plaće u visini 100% kao da je bio na radu.

Članak 70.

Članu Radničkog vijeća, povjereniku za zaštitu na radu i sindikalnom povjereniku koji poslove za Radničko vijeće, zaštitu na radu i sindikat obavljaju u punom radnom vremenu, pripada naknada plaće kao i sva prava iz radnog odnosa, odnosno ugovora o radu.

XI. OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

Članak 71.

Radnik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u iznosu od najmanje 50% prosječne plaće Društva isplaćene u prethodna tri mjeseca prije mjeseca isplate regresa.

Radnik koji se koristi razmjernim dijelom godišnjeg odmora ima pravo na razmjerni dio regresa, osim radnika koji se razmjernim dijelom godišnjeg odmora koriste zbog odlaska u mirovinu koji ostvaruju regres u punom iznosu, a kojima se on isplaćuje s isplatom zadnje plaće.

Regres za korištenje godišnjeg odmora u pravilu se isplaćuje u mjesecu lipnju.

Visina regresa koji se isplaćuje prije lipnja tekuće godine utvrđuje se u visini regresa prethodne godine.

Radnicima koji se zaposle nakon isplate regresa za tekuću godinu, regres se isplaćuje kada ostvare pravo na godišnji odmor.

Uprava Društva može, uz suglasnost sindikata, odlučiti o promjeni iznosa i roka isplate regresa.

Članak 72.

Prilikom odlaska u mirovinu radnik ima pravo na otpremninu u visini 20.000,00 kn.

Članak 73.

U slučaju poticanja na korištenje prava po osnovi mirovinskog osiguranja i isplate stimulativnih otpremnina, Poslodavac je u obvezi voditi računa o godinama staža koje nedostaju radniku do ostvarivanja prava na punu starosnu mirovinu, ukupnim godinama rada kod poslodavca, zdravstvenoj sposobnosti radnika i mogućnosti dokupa mirovine sukladno zakonskim propisima.

Visinu otpremnine po kriterijima iz stavka 1. ovog članka Poslodavac utvrđuje uz suglasnost Radničkog vijeća.

Kod određivanja visine otpremnine prema stavku 1 ovog članka, Poslodavac je obvezan voditi računa o primjeni kriterija na sve radnike, bez posebnog pogodovanja bilo kojem radniku mimo unaprijed utvrđenih kriterija.

Članak 74.

Za službeno putovanje u zemlji radniku pripada naknada troškova prijevoza, smještaja i dnevnice prema Pravilniku o porezu na dohodak.

Troškovi i dnevnice za službena putovanja u inozemstvu obračunavaju se sukladno propisima za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna.

Dodatak za otežane uvjete rada

Članak 75.

Radnicima čija radna mjesta su vezana uz rad na terenu (rad na otvorenom prostoru) pripada dodatak za otežane uvjete rada za sate provedene na radu.

Tablica 1. s popisom radnih mjesta s bodovima sastavni je dio Kolektivnog ugovora na temelju kojeg će se vršiti obračun plaća.

Za ostala radna mjesta koja nisu obuhvaćena ovim popisom, a vezana su za rad na terenu (šumski radnik sjekač, šumski radnik, pomoćnik revirnika, čuvar šume i drugi) obračun dodatka se vrši po satu rada provedenom na terenu u visini 2,97 bodova.

Dnevnica za rad na terenu

Članak 76.

Kada je radnik upućen na rad u mjesto koje je udaljeno više od 30 km od mjesta zaposlenja, prebivališta ili boravišta, a radniku nije omogućen svakodnevni povratak u mjesto njegova stalnog prebivališta ili boravišta radnik ima pravo na dnevnicu za rad na terenu u iznosu od 170,00 kn.

Troškove prijevoza i smještaja snosi poslodavac, a prehrane radnik, s tim da poslodavac organizira prehranu.

Članak 77.

Pravo na dnevnice, dodatak za otežane uvjete rada na terenu, dnevnica za rad na terenu i pravo na naknadu za odvojeni život međusobno se isključuju, u skladu sa odredbama Pravilnika o porezu na dohodak.

Članak 78.

Radniku koji je zbog potrebe posla i po nalogu Poslodavca trajno odvojen od obitelji (bračni drug i/ili djeca na redovnom školovanju) koja trajno boravi izvan Podružnice odnosno Direkcije u koju je radnik raspoređen, pripada pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji u visini neoporezivog iznosa po Pravilniku o porezu na dohodak.

Ako je radniku osiguran smještaj ili cjelodnevna prehrana, naknada iz stavka 1. ovog članka umanjit će se za 25 %, a ako je radniku osiguran smještaj i cjelodnevna prehrana naknada iz stavka 1. ovog članka umanjit će se za 50 %.

Ako radnik ili njegova obitelj nakon sklapanja ugovora o radu promijeni mjesto svog boravišta, Poslodavac nema obvezu isplaćivati mu naknadu za odvojeni život.

Članak 79.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla gradskim i međugradskim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne prijevozne karte pod uvjetom da mu je mjesto stanovanja udaljeno od mjesta rada više od 3 kilometra. Mjesto stanovanja u smislu ovog Ugovora smatra se mjestom s kojeg radnik u pravilu redovito dolazi na posao.

Radnik će pravo na naknadu troškova prijevoza iz stavka 1. ovog članka ostvariti pod uvjetom da Poslodavcu u pisanom obliku dade Izjavu o podatcima svog mjesta stanovanja pod punom materijalnopravnom i kaznenopravnom odgovornošću kojom se dokazuje pravo na naknadu prijevoza i dužan ju je podnijeti svaki put kada promijeni mjesto stanovanja.

Ako na relaciji između mjesta rada i mjesta stanovanja radnika nema organiziranog javnog prijevoza, a potreba prijevoza objektivno postoji, radnik ima pravo na naknadu troškova u visini cijene javnog prijevoza na drugoj relaciji iste ili slične udaljenosti, a prema cjeniku javnog prijevoznika.

Radnik ima pravo na naknadu prijevoza iz ovog članka samo za dane nazočnosti na radu.

Radnik nema pravo na naknadu troškova prijevoza kada je Poslodavac organizirao prijevoz, a radnik ga ne koristi.

Članak 80.

Ako radniku nije osiguran prijevoz na radilište, odnosno prijevoz za potrebe posla, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini cijene pojedinačne karte.

Članak 81.

Poslodavac svojom odlukom može radniku odobriti korištenje privatnog automobila za potrebe Poslodavca, odnosno za izvršenje prijevoza radi obavljanja ugovorenog posla.

Za korištenje privatnog automobila za potrebe Poslodavca, Poslodavac će radniku isplatiti naknadu u visini maksimalno neoporezivog iznosa utvrđenog za ovu namjenu sukladno propisima važećim u trenutku isplate, koji u trenutku pisanja ovog Ugovora iznosi 2,00 kn/km.

Članak 82.

Radniku koji je raspoređen po potrebi službe na rad u drugo mjesto, priznaju se selidbeni troškovi za prijevoz stvari.

Članak 83.

Poslodavac je dužan na svoj trošak kolektivno osigurati radnike od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) na sljedeće svote osiguranja:

– za slučaj smrti uslijed nezgode 40.000,00 kn

– za slučaj smrti uslijed bolesti 20.000,00 kn

– za slučaj trajne nesposobnosti uslijed nezgode 80.000,00 kn

– za slučaj trajne nesposobnosti uslijed nezgode (samo za šumske radnike sjekače) 160.000,00 kn

Poslodavac će također osigurati radnike od posljedica ozljeda na radu (osiguranje od odgovornosti prema vlastitim radnicima kao trećim osobama) sa svotom pokrića od najmanje 300.000,00 kuna po svakom osiguranom događaju.

Poslodavac može osigurati radnike i za druge rizike pravilima o osiguranju, o čemu je dužan savjetovati se s Radničkim vijećem.

Poslodavac će o zaključenim ugovorima za navedene oblike osiguranja obavijestiti sindikate potpisnike ovog Ugovora.

Poslodavac će na teret troškova poslovanja isplatiti pomoć članovima obitelji radnika u ovim slučajevima:

– smrti radnika 30.000,00 kn bruto

– smrti radnika nesretnim slučajem 40.000,00 kn bruto

pod uvjetom da radnik nije osiguran kolektivnim kombiniranim osiguranjem kod Poslodavca.

U slučaju kada se potpore iz prethodnog stavka ovog članka isplaćuju djeci preminulog radnika, sukladno Zakonu o porezu na dohodak, gore navedeni iznosi mogu se u cijelosti isplatiti neoporezivo.

Članak 84.

Radnik ili njegova obitelj ima pravo na pomoć u visini određenoj Pravilnikom o porezu na dohodak u ovim slučajevima:

– smrt radnika

– invalidnost radnika (30 % i više invalidnosti)

– smrt člana radnikove obitelji (supružnik, djeca, roditelji)

– neprekidno bolovanje duže od 90 dana.

Naknade iz 1. stavka ovoga članka isplaćuju se jednokratno po nastupu slučaja, a za bolovanje duže od 90 dana iznos naknade može se isplatiti samo jednom u godini.

Isplata pomoći ne može se vezati uz isplatu plaće.

Solidarne pomoći

Članak 85.

Solidarna pomoć radniku dodijelit će se u ovim slučajevima:

1. za uklanjanje posljedica elementarne nepogode i požara na stambenim objektima radnika: prema stvarnom trošku, a najviše do 5 prosječnih plaća u Društvu HŠ d.o.o.

2. radniku za rođenje odnosno posvojenje djeteta: 1 prosječna plaća u Društvu HŠ d.o.o.

3. pomoć pri liječenju u inozemstvu ako liječenje nije moguće u RH, odnosno u RH ako isto nije pokriveno osnovnim zdravstvenim osiguranjem: u visini stvarnog troška a najviše do 10 prosječnih plaća u Društvu HŠ d.o.o.

Prosječna plaća u Društvu u smislu odredbe ovog članka Ugovora smatra se prosječnom mjesečnom neto plaćom Društva HŠ d.o.o. isplaćenom za prethodnu godinu.

Solidarna pomoć iz stavka 1. točke 1. ovog članka može se isplatiti uz odgovarajuću potvrdu o proglašenju elementarne nepogode odnosno potvrdu o nastanku požara i predočenja računa za popravak odnosno saniranje štete prouzročene elementarnom nepogodom odnosno požarom.

Ukoliko su oba roditelja odnosno posvojitelja u radnom odnosu kod Poslodavca, pravo iz stavka 1. točke 2. ovog članka ostvaruje samo jedan od roditelja odnosno posvojitelja.

Solidarna pomoć iz stavka 1. točke 3. može se isplatiti uz predočenje potvrde Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje i predočenje računa za liječenje.

Radnicima Direkcije odluku o dodjeli solidarne pomoći donosi Uprava Društva, a za radnike u Upravama šuma Podružnicama, Šumarijama i Radnim jedinicama voditelj UŠP.

Članak 86.

Poslodavac se obvezuje stipendirati djecu radnika poginulih na radu, poginulih kao branitelji u Domovinskom ratu i umrlih radnika u postotku od neoporezivog iznosa stipendije po Pravilniku o porezu na dohodak i to:

– iznosom od 60 % osnovice za osnovnu školu bruto

– iznosom od 70 % osnovice za srednju školu

– iznosom od 90 % osnovice za visokoškolske ustanove.

Stipendija iz prethodnog stavka pripada samo za redovito školovanje u dužini predviđenoj nastavnim programom i uz uvjet da stipendije ne primaju po drugoj osnovi.

Članak 87.

Radnici sa članovima svoje obitelji i umirovljenici imaju pravo na korištenje pojedinih objekta za odmor pod uvjetima koji će se urediti posebnim sporazumom između poslodavca i sindikata.

Članak 88.

Iz sredstava poslodavca osiguravaju se sredstva za poboljšanje životnog standarda radnika, i to:

– za redovite liječničke preglede svih radnika jednom u tri godine

– za sportske susrete radnika u organizaciji Poslodavca i sindikata, najmanje jednom u tri godine, o čemu će se sklopiti posebni sporazum kojim će se regulirati sva pitanja vezana uz organizaciju sportskih susreta.

Članak 89.

Poslodavac će posebnom odlukom, u dogovoru sa sindikatima, utvrditi uvjete, vrstu, način i mjesto prodaje šumskih proizvoda svojim radnicima, a prema mogućnostima i svojim umirovljenicima.

XII. PRIGODNE NAGRADE I DAROVI

Jubilarne nagrade

Članak 90.

Za neprekinuti radni staž kod Poslodavca i pravnim prednicima radniku pripada nagrada za 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina radnog staža najmanje u visini neoporezivog iznosa kako je to utvrđeno Pravilnikom o porezu na dohodak.

Nagrada se isplaćuje za navršene godine radnoga staža u tekućoj godini, a isplaćuje se najkasnije u roku od 30 dana kada je navršena puna godina staža.

Dar djeci

Članak 91.

Sredstva za darove djeci u povodu Dana Svetog Nikole isplaćuju se radniku (roditelju, posvojitelju) Poslodavca u visini neoporezivoj po Pravilniku o porezu na dohodak.

Pravo na novčani dar imaju djeca radnika Poslodavca koja su na dan 31. 12. mlađa od 15 godina, a radnik ostvaruje pravo na osobni odbitak za uzdržavanje člana obitelji – djeteta prema Pravilniku o porezu na dohodak.

Iznimno od stavka 2. ovog članka, ako su oba roditelja odnosno posvojitelja u radnom odnosu kod Poslodavca, pravo iz stavka 1. ovog članka ostvaruje svaki roditelj odnosno posvojitelj, razmjerno korištenju osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji

Pravo na novčani dar imaju i djeca umrlih i poginulih radnika ako je radnik umro odnosno poginuo u godini za koju se isplaćuje dar za djecu.

Pravo na isplatu novčanog dara ostvaruje radnik koji se na dan 6. prosinca kalendarske godine za koju se isplaćuje novčani dar nalazi u radnom odnosu kod Poslodavca.

Odluku o isplati novčanog dara donosi Uprava Društva.

Novčani dar za djecu Poslodavac je dužan isplatiti do 6. prosinca tekuće godine.

Prigodni novčani dodaci

Članak 92.

Poslodavac će radnicima isplatiti prigodni novčani dodatak u visini neoporezivoga iznosa prema Pravilniku o porezu na dohodak za blagdane: Božić i Uskrs.

Pravo na isplatu prigodnog novčanog dodatka imaju oni radnici koji su na dan blagdana Božića (25. 12.) i Uskrsa u radnom odnosu kod Poslodavca.

Članak 93.

Poslodavac će isplatiti radnicima dar u naravi u visini 300,00 kuna za blagdan Uskrsa.

XIII. RESTRUKTURIRANJE DRUŠTVA

Članak 94.

Potpisnici ovoga Ugovora suglasni su da je restrukturiranje Hrvatskih šuma d.o.o. od iznimne važnosti za gospodarska i socijalna prava i interese radnika.

Članak 95.

Poslodavac se obvezuje pravodobno, a najmanje jednom u tri mjeseca obavijestiti sindikate o tijeku priprema na izradi planova za restrukturiranje Poslodavca te njihovom utjecaju na gospodarski i socijalni položaj radnika.

Članak 96.

U slučaju statusnih promjena ili pravnih poslova kojima Hrvatske šume d.o.o. utemeljuju nova društva, ili se na novog Poslodavca prenosi poduzeće, dio poduzeća, gospodarska djelatnost ili dio gospodarske djelatnosti, a koji zadržava svoju gospodarsku cjelovitost, na novog se poslodavca prenose svi Ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koji je predmet prijenosa, odnosno koji su vezani za obavljanje gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti koja je predmet prenošenja.

Ugovori o radu radnika prenose se na novog Poslodavca s danom nastupa pravnih posljedica prijenosa ili utemeljenja novih društava.

Poslodavac će u slučaju prestanka rada društava iz stavka 1. ovog članka, preuzeti na rad sve radnike tog društva i s njima zaključiti Ugovore o radu.

U slučajevima iz stavka 1. ovog članka, na radnike se do sklapanja novog Ugovora, nastavlja primjenjivati ovaj Ugovor, a najduže godinu dana.

Članak 97.

Ako Poslodavac osniva nova društva, u aktima o osnivanju novih društava, osigurava se svim radnicima, koji prelaze na rad u novoosnovana društva, kontinuitet radnog odnosa, iz čega proizlaze određena prava utvrđena propisima i ovim Ugovorom (godišnji odmor, jubilarne nagrade, otpremnine).

XIV. OBRAZOVANJE RADNIKA

Članak 98.

Poslodavac će omogućiti školovanje odnosno stručno usavršavanje i napredovanje radnika na poslu u skladu sa sposobnostima radnika i potrebama Poslodavca.

Tijekom školovanja za potrebe Poslodavca radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće kao da je radio, osim ako nije drugačije uređeno između Poslodavca i radnika.

Međusobna prava i obveze između radnika koji je upućen na školovanje i Poslodavca uređuju se posebnim ugovorom.

XV. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU

Članak 99.

Radnici imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu i ovim Ugovorom.

Radnici kod Poslodavca suodlučuju na način utvrđen Zakonom o radu preko sindikata i Radničkog vijeća.

Ovlasti i uvjeti za rad Radničkog vijeća, uredit će se posebnim Sporazumom između Poslodavca i Radničkog vijeća sukladno odredbama Zakona o radu.

XVI. UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Članak 100.

Radnici imaju pravo na nesmetano i slobodno sindikalno organiziranje u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada, Zakona, ovim Ugovorom i Statutom sindikata.

Članak 101.

Sindikati samostalno odlučuju o načinu rada i zastupanju interesa svojih članova kod Poslodavca.

Članak 102.

Poslodavac se obvezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo svakog radnika da postane članom sindikata.

Poslodavac će se suzdržati od svakog činjenja ili propuštanja činjenja kojim bi pojedini sindikat bio doveden u povlašteni ili podređeni položaj.

Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat će se pogodnost od strane Poslodavca jednom sindikatu ili njegov pritisak na radnike da se učlane u sindikat ili da se iz njega isčlane.

Aktivnost sindikalnog povjerenika kod Poslodavca ne smije biti spriječena ili ometana ako on djeluje u skladu sa Statutom sindikata, Zakonom i drugim propisima.

Članak 103.

Sindikalni povjerenik ima pravo na 2 (dva) sata aktivnosti po članu u radnom vremenu tijekom godine s naknadom plaće.

Pravo na rad u sindikatu za puno radno vrijeme (profesionalni rad) ima po jedan izvršitelj na svakih 800 članova sindikata.

Sindikalni povjerenik za svoj rad odgovara samo članstvu i tijelima sindikata.

Osim broja sati sindikalne aktivnosti s naknadom plaće, utvrđenih u prethodnom stavku, Poslodavac je obvezan sindikalnom povjereniku Podružnica koji sindikalnu aktivnost ne obavlja puno radno vrijeme, omogućiti izostanak s rada s naknadom plaće prilikom prisustvovanja sindikalnim sastancima i seminarima, tečajevima, osposobljavanju, kongresu i konferencijama u zemlji i inozemstvu najduže 8 (osam) radnih dana u tijeku godine, a glavnim sindikalnim povjerenicima najduže 12 (dvanaest) radnih dana u tijeku godine.

Članak 104.

Sindikati potpisnici ovog Ugovora obvezuju se, u roku od 30 dana od dana potpisa istog, dostaviti Poslodavcu popisa svih sindikalnih povjerenika svojih sindikata, uz naznaku njihovog mjesta rada i trajanja mandata sindikalnog povjerenika, te uz posebnu naznaku koji će od sindikalnih povjerenika svoj sindikalni rad obavljati profesionalno.

Po dostavi popisa iz prethodnog stavka, u daljnjem roku od 60 (šezdeset) dana, strane ovog Ugovora sklopit će sporazum kojim se uređuje rad povjerenika – profesionalaca.

Članak 105.

Sindikalni povjerenik zbog sindikalnih djelatnosti kojima se štite prava i interesi zaposlenih i koje djelatnosti su u skladu sa Statutom sindikata, ne može biti pozvan na odgovornost, niti doveden u nepovoljan položaj.

Sindikalnoga povjerenika za vrijeme trajanja mandata i jednu godinu nakon isteka mandata, Poslodavac ne može bez prethodne suglasnosti nadležnog Tijela sindikata:

– premjestiti kod Poslodavca;

– utvrditi kao višak zaposlenih;

– otkazati ugovor o radu s ponudom izmijenjenoga ugovora ako je posrijedi nepovoljnije radno mjesto;

– ili na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike.

Članak 106.

Sindikalni povjerenici, odnosno predstavnici, imaju pravo kod Poslodavca štititi i promicati prava i interese članova sindikata.

Uprava Poslodavca i ostale poslovodne strukture Poslodavca dužni su primiti i saslušati ovlaštenu osobu sindikata ili sindikalnog povjerenika kada oni to zatraže ili po dogovoru, a najduže do 5 (pet) radnih dana od dana traženja sastanka.

Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku, odnosno predstavniku omogućiti pravodobno i djelotvorno ostvarenje prava iz stavka 1. ovog članka te pristup podacima važnim za ostvarenje toga prava.

Poslodavac i ovlašteni predstavnici sindikata će, prema potrebi raspravljati i rješavati sva pitanja koja mogu utjecati na prava i položaj radnika.

U slučajevima postavljanja konkretnih zahtjeva o pravima i položajima radnika, poslodavac je dužan očitovati se u roku od 15 dana od dana postavljanja istoga.

Na zahtjev Poslodavca svaki sindikalni povjerenik, odnosno predstavnik, dužan se identificirati s odgovarajućom punomoći ili iskaznicom sindikata.

Sindikati samostalno određuju svoje predstavnike, odnosno povjerenike.

Članak 107.

Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti za vrijeme radnog vremena i za vrijeme službenog puta u svezi sa sindikalnim radom, smatra se povredom na radu kod Poslodavca.

Članak 108.

Poslodavac i čelnik sindikata koji je prethodno bio u radnom odnosu kod Poslodavca, nakon prestanka istog radnog odnosa i zasnivanja radnog odnosa u sindikatu, na njegov zahtjev sklopit će pisani sporazum sukladno kojemu će se čelniku sindikata po prestanku radnog odnosa u sindikatu zajamčiti sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koje je prethodno radio ili poslova koji će u najvećoj mogućoj mjeri u pogledu stupnja naobrazbe i radnih vještina odgovarati poslovima koje je radio.

Članak 109.

Svaki sindikat koji je stranka ovog Ugovora obvezan je Poslodavcu dostaviti fotokopiju rješenja o svom upisu u registar udruga.

Članak 110.

Stranke ovog Ugovora suglasne su da u dobroj vjeri zajednički rješavaju uvjete za rad i djelovanje sindikata.

Poslodavac se obvezuje da će o svom trošku sindikatu odnosno njegovoj podružnici osigurati sljedeće uvjete:

– prostorije za održavanje sastanaka;

– tehničke i administrativne usluge za rad sindikata u mjeri nužnoj za ostvarivanje sindikalnih aktivnosti;

– nesmetano postavljanje i korištenje oglasnih ploča sindikata;

– umnožavanje dokumenata koji su nužni za provedbu sindikalnih aktivnosti i ostvarivanje ili zaštitu prava radnika;

– obračun i ubiranje sindikalne članarine, njeno prosljeđivanje na račun sindikata, te obustavu sindikalnih i ostalih kredita;

– sindikalnom povjereniku osigurati pravo na troškove putovanja prema aktima Poslodavca i ovom Ugovoru.

Poslodavac će za članove sindikata snositi troškove (puta i putne naloge) radi:

– sudjelovanja na sastancima koje organizira Poslodavac;

– prisustvovanja sastancima pregovaračkih odbora Poslodavca i sindikata na izradi Kolektivnog ugovora;

– sudjelovanja na sjednicama Zajedničkog povjerenstva koje će tumačiti odredbe ovog Ugovora.

– sudjelovanja u postupku mirenja radnika i poslodavca.

Članak 111.

Radi promicanja sindikalnog djelovanja i zaštite prava radnika članovi izvršnog tijela sindikata (povjereništva) imaju pravo održavati sastanke u radno vrijeme.

Sindikat ima pravo na sindikalni zbor svih članova za vrijeme trajanja rada najmanje jedan sat od radnog vremena dva puta u godini.

Inicijativa, organizacija i izjašnjavanje o štrajku može se provesti u radno vrijeme, ako se ne remeti proces rada.

Članak 112.

Poslodavac je obvezan sindikalnom povjereniku, povjereniku zaštite na radu i članu Radničkog vijeća omogućiti pristup radnim mjestima i podacima potrebnim za obnašanje njegove dužnosti, te mu omogućiti uvid u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava radnika.

XVII. RJEŠAVANJE SPOROVA IZMEĐU POTPISNIKA UGOVORA

Članak 113.

Za rješavanje sporova između potpisnika ugovora, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, pokreće se postupak mirenja.

Postupak mirenja pokreće se na poticaj jednog od potpisnika Ugovora.

Članak 114.

Mirenje iz prethodnog članka provodi Mirovno vijeće.

Mirovno vijeće ima sedam članova:

– tri predstavnika Poslodavca,

– tri predstavnika sindikata ili njihovih udruga, odnosno udruga više razine i

– jedan član kojeg izaberu stranke u sporu s liste koje utvrđuje Gospodarsko socijalno vijeće, a koji je predsjednik Mirovnog vijeća.

Mirenje u kolektivnim radnim sporovima provodi se sukladno odredbama Zakona o mirenju i Pravilnika o načinu izbora miritelja i provođenju postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima.

Članak 115.

Potpisnici ovog Ugovora mogu prihvatiti ili odbiti pisani prijedlog Mirovnog vijeća. Prijedlog koji stranke prihvate ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.

XVIII. MIRENJE U INDIVIDUALNIM RADNIM SPOROVIMA

Članak 116.

Poslodavac je dužan osigurati sve potrebne uvjete za provođenje postupaka mirnog rješavanja individualnih radnih sporova.

Članak 117.

Postupak mirenja pokreće se pisanom inicijativom upućenom tajniku.

Tajnika imenuje poslodavac iz redova radnika, uz prethodno savjetovanje sa sindikatima potpisnicima ovog Kolektivnog ugovora.

Članak 118.

Postupak mirenja provodi se prema odredbama Pravilnika o mirenju u individualnim radnim sporovima HŠ d.o.o. i Zakona o mirenju.

XIX. PRAVO RADNIKA NA ŠTRAJK

Članak 119.

Sindikati imaju pravo organizirati štrajk u skladu s odredbama Zakona o radu.

Članak 120.

Sindikati se suzdržavaju od štrajka, ako se sve odredbe iz ovog Ugovora uredno ispunjavaju prema svim radnicima na koje se Ugovor odnosi, kao i u svim pitanjima koja su Ugovorom uređena.

Obje strane ovog Ugovora sporna će pitanja nastojati riješiti mirenjem i arbitražom prije štrajka.

Za sva pitanja, koja Ugovorom nisu uređena ili se trebaju urediti posebnim propisima ili aktima, sindikat se ne odriče prava na štrajk.

Obveza socijalnog mira vrijedi do kraja važenja Ugovora.

U tijeku trajanja pregovora za izmjenu, dopunu ili obnovu ovog Ugovora Sindikat se suzdržava od štrajka. Ako se pregovori prekinu, nakon postupka mirenja Sindikat ima pravo organizirati štrajk.

Izuzetno od stavka 1. i 5. ovog članka, dozvoljen je štrajk solidarnosti, odnosno druge metode sindikalne podrške zahtjevima radnika, uz poštivanje zakonskih odredbi o radnoj obvezi.

Članak 121.

Ovlaštena osoba Sindikata dužna je Poslodavcu najaviti štrajk osam dana prije njegova početka, te pismeno dostaviti zahtjeve štrajkača.

Štrajk se ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja.

Uprava Društva, odnosno radnik kojeg Uprava ovlasti, dužan je pisano odgovoriti na zahtjev štrajkača u roku od 48 sati prije početka zakazanoga štrajka.

XX. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOG UGOVORA

Članak 122.

Poslodavac i sindikat imenuju zajedničko Povjerenstvo za tumačenje odrednica ugovora i praćenje njihove primjene najkasnije u roku od 30 dana od dana potpisivanja.

Zajedničko povjerenstvo ima šest članova od kojih po tri člana imenuje svaka ugovorena stranka.

Tumačenja odnosno zaključci Povjerenstva sastavni su dio ovog Kolektivnog ugovora i predstavljaju osnovu za njegovu primjenu u svim dvojbenim slučajevima.

Poslodavac će sazvati prvi sastanak Zajedničkog povjerenstva na kojem će se konsenzusom donijeti Poslovnik o radu Zajedničkog povjerenstva.

Članak 123.

Troškove pripremanja i ostvarivanja Ugovora snose ugovorene strane, svaka u svom dijelu, a troškove mirenja i rada zajedničkog povjerenstva za tumačenje snosi Poslodavac.

XXI. SKLAPANJE, TRAJANJE I OTKAZ KOLEKTIVNOG UGOVORA

Članak 124.

Smatra se da je ovaj Ugovor sklopljen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.

Članak 125.

Ovaj se Kolektivni ugovor sklapa na određeno vrijeme od četiri godine.

Članak 126.

Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti promjenu ili dopunu Ugovora i to u pisanom obliku.

Druga strana je obvezna očitovati se na predložene izmjene ili dopune u roku od 15 (petnaest) dana.

Svaka strana potpisnica ovog Ugovora može, zbog promijenjenih okolnosti, otkazati ovaj Kolektivni ugovor u kojem slučaju otkazni rok iznosi 4 (četiri) mjeseca od dana dostave pisane obavijesti o otkazu.

Ugovorne strane suglasno utvrđuju da se ovaj Kolektivni ugovor neće otkazivati u prvoj godini trajanja.

Članak 127.

Na pitanja koja nisu uređena ovim Ugovorom primjenjuju se odredbe Zakona o radu i odredbe općih akata Društva.

Članak 128.

Ovaj se Ugovor registrira u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Republike Hrvatske.

XXII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 129.

Poslodavac može svojom odlukom utvrditi povećanje visine iznosa utvrđenih ovim Ugovorom, odnosno utvrditi pojedina materijalna prava radnika, koja nisu predviđena ovim Ugovorom.

Poslodavac će prije utvrđivanja pojedinih materijalnih prava radnika, a koja nisu predviđena ovim Ugovorom, od sindikata potpisnika Ugovora zatražiti mišljenje te ga izvijestiti o donesenoj odluci.

Članak 130.

Postupak sklapanja novog Kolektivnog ugovora počet će najkasnije četiri (4) mjeseca prije isteka roka valjanosti ovog Ugovora.

Članak 131.

Ovaj Kolektivni ugovor bit će objavljen u skladu s odredbama Zakona o radu.

Članak 132.

Ovaj Kolektivni ugovor stupa na snagu kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana, a primjenjuje se od 1. ožujka 2018. godine.

Ovaj Kolektivni ugovor sklopljen je u Zagrebu 16. ožujka 2018. godine.

Utvrđuje se da je ovaj Kolektivni ugovor za radnike Hrvatskih šuma, društva s ograničenom odgovornošću objavljen na oglasnoj ploči Direkcije Društva 16. ožujka 2018. godine.

Urbroj: DIR-01-2017-6322/12 Zagreb, 16. ožujka 2018.

 

 

 

Tablica 1.

 

 

 

 

 

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_04_37_720.html