Objavljeno u NN 31/2018 (4.4.2018.):

 

Hrvatski sabor

Na temelju članka 27. stavka 1. Zakona o službenoj statistici (»Narodne novine«, br. 103/03., 75/09., 59/12. i 12/13. – pročišćeni tekst) Hrvatski sabor na sjednici 23. ožujka 2018. donio je

 

PROGRAM STATISTIČKIH AKTIVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE 2018. – 2020.

UVOD

Na temelju Zakona o službenoj statistici (»Narodne novine«, br. 103/03., 75/09., 59/12. i 12/13. – pročišćeni tekst), Državni zavod za statistiku, u suradnji s drugim nositeljima službene statistike, izrađuje Nacrt prijedloga programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Program). U skladu s odredbama članaka 7. i 13. Zakona o službenoj statistici poslove službene statistike obavljaju Državni zavod za statistiku kao središnje tijelo, Hrvatska narodna banka, upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove službene statistike za područje Grada Zagreba i druga ovlaštena tijela službene statistike određena Programom.

Na temelju članka 7. stavka 1. točke 4. Zakona o službenoj statistici Programom se utvrđuju sljedeća ovlaštena tijela za obavljanje poslova službene statistike:

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Ministarstvo financija

Ministarstvo poljoprivrede.

Program se izrađuje za razdoblje koje je istovjetno razdoblju utvrđenom u Europskome statističkom programu Europske unije. Krajem listopada 2017. donesena je Uredba (EU) 2017/1951 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 99/2013 o europskome statističkom programu od 2013. do 2017. njegovim produljenjem do 2020. (Tekst značajan za EGP i Švicarsku) (SL L 284, 31. 10. 2017.)[1](http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:32017R­1951&qid =1511529746620&from=HR).

Program statističkih aktivnosti RH 2018. – 2020. obuhvaća prioritetna područja i aktivnosti koje hrvatski statistički sustav treba obuhvatiti u razdoblju na koje se Program odnosi, pregled razvojnih ciljeva službene statistike po područjima, glavne rezultate koje treba proizvesti i diseminirati, odgovorne nositelje službene statistike te osnovnu namjenu i glavne korisnike statističkih podataka.

Polazna osnova za izradu Nacrta prijedloga programa statističkih aktivnosti RH jest Strategija razvitka službene statistike Republike Hrvatske 2013. – 2022. Radi izvršavanja aktivnosti iz Programa donosi se Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti za svaku godinu na koju se Program odnosi.

Pri izradi Programa statističkih aktivnosti krenulo se od potreba korisnika, ali i zahtjeva Europske unije koji su navedeni u dokumentu Statistical Requirements Compendium[2](http://ec.europa.eu/eurostat/documents/3859598/7535696/KS-GQ-16-003-EN- N.pdf/d3f54ab4-97af-4f53-be59-45aca3ecfb80) (izdanje 2016.).

Budući da se Program izrađuje u skladu s korisničkim potrebama, moguće ga je mijenjati i dopunjavati kako bi se uključili naknadni zahtjevi korisnika za statističkim podacima. Također postoji mogućnost naknadnih izmjena sadržaja Programa, ovisno o raspoloživim financijskim sredstvima. Izmjene i dopune Programa provode se u skladu s odredbama Zakona o službenoj statistici kojima se utvrđuje donošenje Programa.

1. GLAVNI ZADACI, MISIJA, VIZIJA I VRIJEDNOSTI SLUŽBENE STATISTIKE

 

 

 

 

2. GLAVNI STRATEŠKI CILJEVI HRVATSKOGA STATISTIČKOG SUSTAVA

 

 

 

 

3. PREGLED STATISTIČKIH PODRUČJA I RAZVOJNIH CILJEVA SLUŽBENE STATISTIKE REPUBLIKE HRVATSKE

U Strategiji razvitka službene statistike Republike Hrvatske 2013. – 2022.[3](http://www.dzs.hr/Hrv/about_us/Legals/Strategija%20razvitka%20sluzbene %20statistike%202013-2022.pdf) navedena su strateška područja i opći strateški ciljevi te pojedinačni ciljevi po statističkim područjima u razdoblju do 2022. Program statističkih aktivnosti 2018. – 2020. usmjeren je na realizaciju glavnih strateških ciljeva i pojedinačnih ciljeva u razdoblju do 2020.

Pregled općih razvojnih ciljeva službene statistike:

• daljnje jačanje nacionalnog statističkog sustava unaprjeđenjem suradnje i koordinacije svih institucija uključenih u aktivnosti službene statistike Republike Hrvatske

• kontinuirano unaprjeđenje sveukupnih statističkih procesa pri prikupljanju, proizvodnji, obradi i diseminaciji podataka

• modernizacija načina prikupljanja podataka

• smanjenje opterećenja izvještajnih jedinica

• povećanje uporabe administrativnih izvora podataka za statističke svrhe

• unaprjeđenje i proširenje sadržaja podataka iz raznih statističkih područja

• proširenje raspoloživih baza podataka na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku.

Poglavlje I. DEMOGRAFSKE I DRUŠTVENE STATISTIKE

Tema 1.01 Stanovništvo

MODUL 1.01.01 Vitalna statistika, migracije stanovništva i projekcije

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Godišnji demografski statistički podaci ključni su za proučavanje i definiranje širokog spektra politika, a posebno za provedbu socijalnih i gospodarskih mjera na nacionalnoj i regionalnoj razini.

Vitalna statistika temelji se na sustavnom prikupljanju informacija vezanih za evidencije vitalnih događaja u državnim maticama te obuhvaća prikupljanje, obradu i diseminaciju podataka o rođenima, umrlima, kao i sklopljenim, razvedenim i poništenim brakovima.

Statistika migracije stanovništva temelji se na podacima Ministarstva unutarnjih poslova, a obuhvaća prikupljanje, obradu i diseminaciju podataka o broju i strukturi doseljenih iz inozemstva i odseljenih u inozemstvo te preseljenih osoba unutar granica Republike Hrvatske.

Rezultati statističkih istraživanja iz navedenog područja osiguravaju podatke za izradu procjena i projekcija stanovništva. Procjena stanovništva izrađuje se u godišnjoj periodici, dok se projekcije izrađuju u višegodišnjoj periodici. Statistički podaci o stanovništvu nužni su za izradu čitavog niza političkih pokazatelja te predstavljaju važnu podlogu nositeljima društvene i gospodarske aktivnosti pri kreiranju makroekonomskih politika te čine temeljnu odrednicu sadašnjega i budućega društvenoga, gospodarskoga i demografskog razvoja.

Sva istraživanja provode se u skladu s međunarodnim statističkim standardima i propisima Europske unije.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• daljnja unaprjeđenja sustava prikupljanja, obrade i diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• opći pokazatelji nužni su za redovito učinkovito praćenje demografskih promjena i mogućih demografskih izazova u budućnosti

• podloga su za donošenje mjera demografskih i migracijskih politika te praćenje učinaka tih mjera

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• županije, gradovi i općine

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• mediji

• Europska komisija, WHO, UN

• nacionalni statistički uredi država članica EU-a i drugi međunarodni statistički uredi

MODUL 1.01.02 Popis stanovništva, integracija migranata, boravišne dozvole, međunarodna zaštita, provedba nacionalnog zakonodavstva o imigraciji

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Popis stanovništva, kućanstava i stanova najobuhvatnije je statističko istraživanje čiji je cilj prikupiti osnovne podatke o broju, teritorijalnom rasporedu i sastavu stanovništva prema njegovim demografskim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim i ostalim obilježjima. Također, u sklopu navedene aktivnosti, prikupljaju se podaci o kućanstvima i stanovima te njihovim obilježjima.

U Republici Hrvatskoj Popis se provodi svakih deset godina, a popisuju se sljedeće tri vrste jedinica: stanovništvo, kućanstva i stanovi.

Popis se provodi u skladu s europskom Uredbom br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, nacionalnim propisima – Zakonom o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj i Zakonom o službenoj statistici; (»Narodne novine«, br. 103/03., 75/09., 59/12. i 12/13. – pročišćeni tekst) te međunarodnim statističkim standardima.

Podaci Popisa objavljuju se za sljedeće razine diseminacije: Republika Hrvatska, regije, županije, gradovi/općine i naselja.

U suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, a u cilju ispunjavanja propisanih EU obveza, obavlja se međunarodna razmjena podataka o migracijama i međunarodnoj zaštiti u mjesečnoj, tromjesečnoj i godišnjoj periodici. Razvoj i proizvodnja visoko kvalitetnih i međunarodno usporedivih podataka o migracijama i međunarodnoj zaštiti rezultat su povećanog interesa i fokusa političkog odlučivanja na socioekonomski utjecaj migracija, razvoj zajedničke imigracijske politike te zajedničkog europskoga sustava azila.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• analiza administrativnih izvora podataka s ciljem da se isti koriste u budućim statističkim aktivnostima te njihovo postupno usklađivanje sa statističkim zahtjevima kvalitete (definicije, pravila ažuriranja, identifikatori i njihova primjenjivost, povezanost s ostalim bazama podataka, geografska pokrivenost itd.)

• metodološka provjera baza podataka administrativnih izvora u cilju analize mogućnosti njihovog eventualnog korištenja u Popisu stanovništva 2021. te u popisima nakon 2021.

• osiguravanje pretpostavki za potpuni prelazak s tradicionalnog popisa stanovništva na registarski popis nakon 2021.

• unaprjeđenje prikupljanja, obrade i diseminacije podataka u skladu s najboljom europskom praksom

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• podaci Popisa nužni su za osmišljavanje i provedbu demografskih politika, raznih gospodarskih i socijalnih razvojnih politika te znanstvenih istraživanja

• usklađena i usporediva statistika o migracijama i međunarodnoj zaštiti ključna je za razvoj i praćenje zakonodavstva i politika koje se odnose na imigraciju, azil te na slobodno kretanje osoba

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• županije, gradovi i općine

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• mediji

• Europska komisija, UN

Tema 1.02 Tržište rada

MODUL 1.02.01 Zaposlenost i nezaposlenost

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Modul obuhvaća sljedeće aktivnosti: Anketu o radnoj snazi (ARS) i Istraživanje o slobodnim radnim mjestima (SRM).

Glavna svrha Ankete o radnoj snazi jest pružiti usporedive podatke i pokazatelje o tržištu rada u tromjesečnoj i godišnjoj periodici na razini EU-28. Podaci i pokazatelji prikupljeni ovim istraživanjem odnose se na široki raspon obilježja tržišta rada od kojih su najvažniji zaposlenost, nezaposlenost i neaktivnost osoba, kao i stope zaposlenosti, nezaposlenosti i aktivnosti prema dobnim skupinama. Na temelju podataka Ankete izračunava se i mjesečna stopa nezaposlenosti kao jedan od najvažnijih pokazatelja s područja tržišta rada. Također se izračunavaju i objavljuju sociodemografske, geografske i obrazovne varijable te obilježja pojedinaca i kućanstava. Za statističke podatke o zaposlenim osobama prema djelatnosti i zanimanju koriste se Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007 (usporediva s međunarodnom klasifikacijom djelatnosti NACE Rev.2) i Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010 (usporediva s Međunarodnom klasifikacijom zanimanja ISCO-08). Za statistiku zaposlenih i nezaposlenih osoba prema stupnju obrazovanja koristi se Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja (ISCED).

Istraživanje se provodi na temelju glavne Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98.

Na godinu se, osim Ankete o radnoj snazi, provodi i jedan ad hoc modul sa specifičnom temom vezanom za tržište rada, a čija je provedba definirana Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1397/2014.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirani rad na unaprjeđenju obuhvata i kvalitete prikupljenih podataka

• potpuno usklađivanje metodologije istraživanja s metodologijom koju propisuje Eurostat

• unaprjeđenje metoda i izvora prikupljanja podataka

• kraći rokovi objavljivanja podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje odluka u području politike tržišta rada, a posebice u svrhu smanjenja nezaposlenosti kao glavnog cilja

• provedba mjera politike zapošljavanja mladih osoba na tržištu rada

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• mediji

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• Europska komisija

MODUL 1.02.02 Zarade i trošak rada

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

U sklopu ovog modula prikupljaju se podaci o visini i strukturi troškova rada koji obuhvaćaju osnovnu plaću, nadnice, socijalne doprinose koje plaća poslodavac, troškove obrazovanja, ostale troškove rada i subvencije prema djelatnostima, a dobivaju se Anketom o trošku rada (ATR) koja se provodi na temelju Uredbe Vijeća br. 530/1999. Nadalje, prikupljaju se podaci o zaradama prema spolu, dobi, zanimanju, završenoj školi, radnom stažu, vrsti radnog odnosa i radnog vremena, satima rada, te strukturi zarada (bruto plaća i obvezna izdvajanja iz plaće) dobiveni istraživanjem o strukturi zarada.

Indeks troška rada izračunava se u skladu s Uredbom (EZ) br. 450/2003 Europskog parlamenta i Vijeća dok se procijenjeni podaci o trošku rada za godine u kojima se ne provodi istraživanje izračunavaju iz raspoloživih izvora.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• proširenje skupova podataka

• povećano korištenje raspoloživih administrativnih izvora podataka za provođenje aktivnosti iz područja zarada i troška rada

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje odluka u području politike tržišta rada

• provođenje mjera socijalne politike

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• mediji

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• Europska komisija

MODUL 1.02.03 Rodna statistika i diskriminacija

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Prikupljanje, obrada i diseminacija podataka prema spolu provodi se za statistička područja obrazovanje i znanost, stanovništvo, kriminal i kazneno pravosuđe, a osobito vezano uz jaz u razlikama plaća. Procjene o jazu u razlikama plaća za svaku kalendarsku godinu izračunavaju se na temelju raspoloživih podataka i istraživanja o strukturama zarada, a prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 530/1999.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• proširenje skupova podataka prema spolu za statistička područja obrazovanje i znanost, stanovništvo, kriminal i kazneno pravosuđa

• unaprjeđivanje načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka u skladu s europskom praksom

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• opći pokazatelji za donošenje mjera iz područja rodne ravnopravnosti

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• akademska zajednica

• mediji

• Europska komisija

Tema 1.03 Obrazovanje

MODUL 1.03.01 Obrazovanje

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Cilj aktivnosti iz područja obrazovanja jest proizvesti usporedive podatke i pokazatelje o svim razinama i područjima obrazovanja. U okviru ovog modula prikupljaju se podaci o dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, visokim učilištima, kao i učeničkim i studentskim domovima. Također se za potrebe ispunjavanja sveobuhvatnog upitnika o obrazovanju UOE[4](UNESCO institut za statistiku, OECD i Eurostat) preuzimaju financijski podaci iz administrativnog izvora, odnosno iz evidencija Ministarstva znanosti i obrazovanja. Za definiranje obrazovnih razina i područja koristi se Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja[5](International Standard Classification of Education (ISCED)).

Podaci se prikupljaju na temelju Uredbe (EZ) br. 452/2008 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Komisije (EU) br. 912/2013.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statistike obrazovanja

• daljnja unaprjeđenja načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje mjera u području obrazovnih aktivnosti

• podloga za donošenje mjera obrazovnih politika i praćenje učinaka tih mjera

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• mediji

• Europska komisija

MODUL 1.03.02 Strukovno osposobljavanje i cjeloživotno učenje

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Modul obuhvaća statistike o sudjelovanju u cjeloživotnom učenju, strukovnom osposobljavanju te podatke o ishodima obrazovanja.

Istraživanjem o obrazovanju odraslih prikupljaju se podaci o sudjelovanju odraslih u aktivnostima cjeloživotnog učenja. Svrha istraživanja jest prikupiti podatke o sudjelovanju odraslih osoba u obrazovanju i učenju. Cjeloživotno obrazovanje podrazumijeva sudjelovanje u formalnome i neformalnom obrazovanju te informalnom učenju.

Aktivnost se provodi na temelju Uredbe (EZ) br. 452/2008 Europskog parlamenta i Vijeća.

Istraživanjem o strukovnom osposobljavanje u poduzećima prikupljaju se podaci o profesionalnom osposobljavanju i usavršavanju koje poduzeća organiziraju za svoje zaposlenike u kontekstu razvoja vještina i znanja stručnim i strukovnim obrazovanjem. Strukovno osposobljavanje i usavršavanje proizlazi iz primjene strategija cjeloživotnog učenja. Ulaganje poduzeća u obrazovanje zaposlenika pokazatelj je želje i spremnosti poduzeća da odgovori na rastuće zahtjeve globalnog tržišta te stupnja općega ekonomskog napretka neke zemlje. Istraživanje se provodi na temelju Uredbe (EZ) br. 1552/2005 Europskog parlamenta i Vijeća.

Također, putem Ankete o radnoj snazi prikupljaju se podaci o razinama sudjelovanja u obrazovanju i osposobljavanju/usavršavanju za dobnu skupinu 15+. Podaci dobiveni predmetnom anketom omogućuju izračun povezanih pokazatelja kao što su broj osoba koje rano napuštaju obrazovanje i osposobljavanje/usavršavanje ili broj mladih koji nisu zaposleni, niti su u sustavu obrazovanja i osposobljavanja/usavršavanja.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• unaprjeđenje načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka u skladu s europskom praksom

• povećanje učinkovitosti u svim fazama provedbe i obrade istraživanja vodeći pritom računa o kvaliteti rezultata

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• opći pokazatelji sudjelovanja u obrazovnim aktivnostima i cjeloživotnom učenju

• podloga za donošenje mjera obrazovnih politika i praćenje učinaka tih mjera

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• mediji

• Europska komisija

Tema 1.04 Kultura

MODUL 1.04.01 Kultura i sport

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

U sklopu predmetnog modula donesen je plan razvoja i diseminacije redovitih europskih podataka o kulturi koji se temelji na konceptualnom okviru i preporukama koje su sadržane u konačnom izvješću Mreže za kulturu europskog statističkog sustava[6](ESSnet – Culture) koje je objavljeno 2012., a uzevši u obzir UNESCO-ov okvir za kulturne statistike iz 2009.

Posljednjih godina sport također postaje sve značajniji u nizu europskih strategija te samim time i dio šireg plana politika EU-a. Usvajanjem strategije Europa 2020. te u skladu s rastućim interesom kreatora politika o ulozi kulture u društvenom razvitku, uloga statistike kulture ogleda se u podupiranju tih politika traženim podacima.

U sklopu ovog modula prikupljaju se podaci o umjetničkom stvaralaštvu i reproduktivnom izvođenju, medijima, kinematografiji, arhivima, muzejima, galerijama i zbirkama te knjižnicama u godišnjoj i višegodišnjoj periodici. Podaci se koriste za nacionalne potrebe te za izvještavanje Eurostata i UNESCO-a.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• unaprijediti načine prikupljanja, obrade i diseminacije podatka u skladu s europskom praksom

• povećanje učinkovitosti u svim fazama provedbe i obrade istraživanja vodeći pritom računa o kvaliteti rezultata

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje mjera u politici planiranja razvitka kulture

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• mediji

• Europska komisija

• UNESCO – UIS

Tema 1.05 Zdravstvo i sigurnost

MODUL 1.05.01 Javno zdravstvo

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Cilj ovog modula jest pružiti usklađene i usporedive skupove podataka u području javnog zdravstva koji se odnose na zdravlje, odnosno zdravstveno stanje, morbiditet, invaliditet, uzroke smrti, odrednice zdravlja, zdravstvenu skrb, financijske, ljudske i druge resurse unutar zdravstva te raspodjelu tih sredstava između zdravstvenih djelatnosti.

Istraživanja se provode na temelju Uredbe (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe (EZ) br. 328/2011 Europskog parlamenta i Vijeća.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• daljnje unaprjeđenje načina prikupljanja podataka, obrade i diseminacije podataka s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

• rad na razvoju i kvaliteti zdravstvenih pokazatelja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• praćenja, analize i ocjena zdravstvenog stanja stanovništva i rada zdravstvenih službi

• zdravstveno planiranje i donošenje odluka u području zdravstva

• praćenje provođenja mjera zdravstvene zaštite

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• mediji

• akademska zajednica

• Europska komisija

MODUL 1.05.02 Zdravstvo i sigurnost na radu

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Cilj ovog modula jest omogućiti prikupljanje ujednačenih podataka u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu koji se odnose na prevenciju i zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika na radu, posebice nesreće na radu, profesionalne bolesti i druge bolesti povezane s radom kao i izloženost povećanim rizicima.

Aktivnosti se provode na temelju Uredbe (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Komisije (EZ) br. 349/2011.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• daljnje unaprjeđenje načina prikupljanja podataka, obrade i diseminacije podataka s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje odluka u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu

• praćenje provođenja mjera u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• akademska zajednica

• poslodavci, sindikati

• stručnjaci za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu

• mediji

• Europska komisija

Ostale teme 1.05 N iz područja zdravstva i sigurnosti za nacionalne potrebe

MODUL 1.05.N.1 Zdravstvena statistika

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Cilj ovog modula jest pružiti podatke o prijavama oboljelih i umrlih od zaraznih bolesti koje se obavezno prijavljuju u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (»Narodne novine«, br. 79/07., 113/08. i 43/09.) i Listi zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje važno Republici Hrvatskoj. Dodatno se prikupljaju epidemiološki podaci o oboljelima od tuberkuloze, oboljelima od HIV/AIDS-a, testiranima na HIV i HIV seropozitivnim osobama, oboljelima od legionarske bolesti, te broju oboljelih i umrlih od malarije. Zbirna izvješća za gripu omogućuju praćenje aktivnosti gripe, a modul osigurava i podatke o izvršenim obveznim imunizacijama protiv zaraznih bolesti.

Podaci dobiveni mikrobiološkim istraživanjem pružaju podatke o radu mikrobiološkoga i parazitološkog laboratorija, radu laboratorija za dijagnostiku tuberkuloze te o rezistenciji mikroorganizama na antimikrobna sredstva.

Istraživanja u ovom modulu osiguravaju i pokazatelje kojima se prate morbiditet i mortalitet, ozljede i posljedice ozljeda te bolesti srca i krvnih žila. Pokazatelji dobiveni ovim modulom omogućuju praćenje izvršenja nacionalnih programa ranog otkrivanja određenih bolesti koje su definirane kao javnozdravstveni prioriteti (nekih tumora te kroničnih zaraznih i nezaraznih bolesti), praćenje izvršenja u provedbi programa ranog otkrivanja ambliopije/slabovidnosti te statistike o radu službi za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnika. Također, istraživanja u sklopu ovog modula omogućuju praćenje rizičnih čimbenika za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti prema indikatorima vezanim za zdravstvene rizike za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti, a prate se i zdravstvene potrebe starijih osoba.

Istraživanja s područja zdravstvene ekologije osiguravaju podatke o zdravstvenoj ispravnosti hrane i predmeta opće uporabe te ispitivanje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• daljnje unaprjeđenje načina prikupljanja podataka, obrade i diseminacije podataka s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

• praćenje izvršenja nacionalnih preventivnih programa pomoću programskih rješenja koja će omogućiti validnije i vremenski učinkovitije prikupljanje i analizu podataka

• razvoj specifičnih pokazatelja za praćenje ozljeda prema metodologiji EU-a

• razvoj specifičnih pokazatelja (incidencija i letalitet) za infarkt miokarda i moždani udar

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• praćenje zdravstvenog stanja populacije vezano uz bolesti srca i krvnih žila, zloćudnih bolesti i ozljeda, praćenje provođenja nacionalnih preventivnih programa

• izvještavanje o stanjima povezanim sa bolestima srca i krvnih žila, zloćudnim bolestima i ozljedama, te o izvršenju nacionalnih preventivnih programa u Hrvatskoj

• prikaz trendova smrtnosti u vremenu radi planiranja preventivnih akcija, ukazivanje na moguće grupiranje neke bolesti na nekom geografskom području, planiranje mreže zdravstvene skrbi i evaluaciju preventivnih programa.

• planiranje mjera zdravstvene zaštite, planiranje resursa i evaluacija zdravstvenih programa

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• mediji

• akademska zajednica

• šira javnost

MODUL 1.05.N.2 Ostali državni javnozdravstveni registri

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Ovaj modul pruža podatke o oboljelima ili umrlima od zloćudnih bolesti, oboljelima od šećerne bolesti, osobama s invaliditetom, oboljelima od shizofrenije ili shizoafektivnih poremećaja liječenima u stacionarnim ustanovama, podatke o izvršenim samoubojstvima kao i podatke o liječenim ovisnicima o psihoaktivnim drogama.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• daljnje unaprjeđenje načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja. Planiran je potpuni prelazak svih izvora Registra za rak na elektronski način izvještavanja, implementacijom ONKO+ poruke razvijene unutar Cro screening twinning projekta uz preduvjet prilagodbe postojećih zakona i pravilnika. Navedene promjene omogućit će validnije i vremenski učinkovitije prikupljanje i analizu podataka

• u sklopu integracije Registra za psihoze i Registra izvršenih samoubojstava u Nacionalni javnozdravstveni informacijski sustav planiran je potpuni prelazak na elektronski način prijavljivanja psihijatrijskog obrasca te stvaranje preduvjeta za daljnji razvoj prihvata podataka iz drugih relevantnih izvora. Očekuje se da će navedene promjene omogućiti validnije i vremenski učinkovitije prikupljanje podataka te praćenje više pokazatelja za psihotične poremećaje iz shizofreniformnog spektra

• unaprjeđenje interoperabilnosti i načina prikupljanja podataka, obrade i diseminacije podataka pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja uz potpuni prelazak CroDiab registra na elektronski način izvještavanja.

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• izvještavanje o stanju u Hrvatskoj vezano za zloćudne bolesti, izvještavanje o veličini problema psihotičnih poremećaja i izvršenih samoubojstava, liječenih ovisnika o psihoaktivnim drogama, oboljelima od šećerne bolesti te o osobama s invaliditetom

• prikaz trendova pojavnosti i smrtnosti u vremenu radi planiranja preventivnih akcija, ukazivanje na moguće grupiranje neke bolesti na određenome geografskom području, planiranje mreže onkološke skrbi i evaluacija programa ranog otkrivanja raka

• praćenje pojavnosti psihotičnih poremećaja i izvršenih samoubojstava, prikaz trendova u vremenu, planiranje mjera zdravstvene zaštite, planiranje resursa i mreže skrbi, evaluacija zdravstvenih programa

• planiranje i unaprjeđenje zdravstvene zaštite u području šećerne bolesti te evaluacija Nacionalnog programa zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću, praćenje trendova pojavnosti i smrtnosti u vremenu

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• mediji

• akademska zajednica

• šira javnost

Tema 1.06 Raspodjela dohotka i životni uvjeti

MODUL 1.06.01 Anketa o potrošnji kućanstava i Anketa o raspolaganju vremenom

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Anketa o potrošnji kućanstava (APK) je istraživanje koje pruža osnovne podatke o obilježjima anketiranih kućanstava, visini i strukturi prosječnih godišnjih izdataka za potrošnju, visini i strukturi ukupno upotrijebljenih izdataka po kućanstvu, utrošenim količinama prehrambenih proizvoda i pića te podatke o opremljenosti kućanstava trajnim dobrima. Struktura izdataka za potrošnju kućanstava prati se prema međunarodnoj klasifikaciji COICOP[7](Klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni (Classification of Individual Consumption by Purpose).). Podaci iz ovog istraživanja služe i za izračun pondera za praćenje indeksa potrošačkih cijena te izračun finalne potrošnje kućanstava (dio sustava nacionalnih računa). Istraživanje se provodi u skladu s Eurostatovim metodološkim preporukama te međunarodnim standardima i klasifikacijama na temelju džentlmenskog sporazuma između država članica Europske unije i Eurostata.

Anketa se provodi na temelju džentlmenskog sporazuma iz 1989.

Anketa o raspolaganju vremenom osigurava podatke o neplaćenom radu u kućanstvu. Posao koji obavljaju žene u kućanstvu nisu dovoljno prepoznali kreatori javnih politika, stoga je uočavanje te vrednovanje rada žena izvan njihova plaćenog posla važno za donošenje odluka u socijalnoj politici.

Vrijednost ovih podataka ogleda se u mogućnosti prikaza korištenja radnog vremena za žene i muškarce, uzimajući u obzir aktivnosti koje određena skupina ljudi provodi te kada i koliko dugo.

Anketa se provodi na temelju Eurostatovih metodoloških uputa »Harmonised European time survey«, izdanje 2008.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• povećanje učinkovitosti u fazama provedbe i obrade istraživanja vodeći pritom računa o kvaliteti rezultata

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• istraživanje pruža sliku visine i strukture izdataka za potrošnju kućanstava prema različitim obilježjima kućanstava

• izračun pondera za praćenje indeksa potrošačkih cijena, izračun finalne potrošnje kućanstava (dio sustava nacionalnih računa)

• donošenje mjera u području socijalnih politika

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• Europska komisija

• mediji

• međunarodne organizacije (UN, OECD, EIGE, Svjetska banka)

MODUL 1.06.02 Dohodak, socijalna uključenost i životni uvjeti

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

U sklopu statistike dohotka, socijalne uključenosti i životnih uvjeta provodi se Anketa o dohotku stanovništva (ADS) na čijim se rezultatima temelji izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Republiku Hrvatsku. Istraživanje EU-SILC[8](Statistika Zajednice o dohotku i životnim uvjetima (Statistics on Income and Living Conditions)), obvezatno je istraživanje i referentni izvor podataka za praćenje statistike dohotka, siromaštva i socijalne isključenosti za sve zemlje članice Europske unije. Podaci dobiveni ovim istraživanjem koje se provodi redovito u godišnjoj periodici omogućuju praćenje politika i donošenje odluka u kontekstu strategije Europa 2020.

Istraživanjem se prikupljaju podaci o sastavu kućanstava, podaci o bruto i neto dohotku te različitim monetarnim i nemonetarnim primanjima članova kućanstava, podaci o financijskom stanju kućanstava, ekonomskoj aktivnosti i obrazovnom statusu članova kućanstava, brizi o vlastitom zdravlju, brizi o djeci te podaci o drugim aspektima životnog standarda.

Provedba Ankete temelji se na Uredbi (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća te Eurostatovoj metodologiji propisanoj za istraživanje EU-SILC.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• povećano korištenje raspoloživih administrativnih izvora podataka za statističke svrhe

• povećanje učinkovitosti u fazama provedbe i obrade istraživanja vodeći pritom računa o kvaliteti rezultata

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje odluka u području socijalne politike

• provođenje mjera socijalne politike

• praćenje stanja socijalnog napretka, odnosno smanjenja siromaštva

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• Europska komisija

• mediji

• međunarodne organizacije (UN, OECD, Svjetska banka)

MODUL 1.06.03 Kvaliteta života

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Mjerenje blagostanja i razvoj pokazatelja putem kojih se mjeri blagostanje postali su jedan od prioriteta službene statistike. U sklopu Europskoga statističkog sustava razvijen je popis pokazatelja s pomoću kojih se može mjeriti blagostanje stanovništva, a za čiji se izračun koristi nekoliko izvora podataka kao što su Anketa o dohotku stanovništva (ADS), Anketa o radnoj snazi (ARS) te Europska zdravstvena anketa (EHIS).

Pravnu osnovu predstavlja Uredba Komisije (EU) br. 62/2012.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• povećanje učinkovitosti u svim fazama provedbe i obrade istraživanja vodeći pritom računa o kvaliteti rezultata

• unaprjeđenje diseminacije

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje mjera u području istraživanja zadovoljstva životnim uvjetima

• podloga za donošenje mjera javnih politika i praćenje učinaka tih mjera

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• mediji

• Europska komisija

Tema 1.07 Socijalna zaštita

MODUL 1.07.01 Socijalna zaštita (ESSPROS)

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

ESSPROS je harmonizirani sustav koji predstavlja sredstvo analize i usporedbe financijskih tijekova socijalne zaštite. Ciljevi ESSPROS-a su pružiti sveobuhvatan i smislen opis socijalne zaštite u zemljama članicama EU-a i zemljama kandidatima, financiranja socijalnih naknada te stvaranje sustava pogodnog za međunarodnu usporedivost i usklađenost s drugim statistikama.

ESSPROS se sastoji od Središnjeg sustava te dvaju modula. Središnji sustav čine stabilni skupovi podataka o primicima i izdacima socijalne zaštite koji se prikupljaju na godišnjoj razini, dok moduli sadržavaju dodatne statističke informacije o pojedinim oblicima socijalne zaštite.

Središnji sustav, na godišnjoj osnovi, prikuplja podatke o socijalnoj zaštiti u bruto iznosima, odnosno prije nego što primatelj naknade socijalne zaštite na njih eventualno plati bilo kakav oblik poreza, doprinosa ili bilo kakva drugoga obveznog davanja.

Modul o korisnicima mirovina prikuplja podatke o korisnicima mirovina za sve programe ESSPROS-a koji sadržavaju mirovinske naknade, u skladu sa standardnom klasifikacijom mirovinskih primanja ESSPROS-a, vodeći pri tome računa o izbjegavanju dvostrukog izračunavanja.

Modul o naknadama socijalne zaštite u neto iznosu – ograničeni pristup prikuplja podatke o naknadama socijalne naknade nakon njihova tretiranja fiskalnim mjerama. Sustav ESSPROS različito tretira umanjenje socijalnih naknada ovisno o tome opterećuje li ono korisnika ili neki drugi subjekt.

Na razini Republike Hrvatske identificirano je petnaest aktivnih i tri neaktivna programa socijalne zaštite koji potpadaju pod obuhvat istraživanja ESSPROS.

Ovo istraživanje provodi se na temelju Uredbe (EZ) br. 458/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Komisije (EZ) br. 1322/2007, Uredbe Komisije (EZ) br. 10/2008, Uredbe Komisije (EU) br. 110/2011 i Uredbe Komisije (EZ) 263/2011.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• prikupljanje i diseminacija podataka o mirovinskim programima za korisnike koji ostvaruju mirovine po posebnim propisima (branitelji, policija i drugi)

• unaprjeđenje kvalitete i obuhvata podataka

• povećano korištenje podataka iz administrativnih izvora

• kraći rokovi objavljivanja podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje odluka u području socijalne politike

• provođenje i nadzor mjera socijalne politike

• pružanje informacija o socijalnom učinku fiskalnih mjera

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• mediji

• Europska komisija

Tema 1.10 Statistika kriminala i kaznenog pravosuđa

MODUL 1.10.01 Sigurnost i kriminal

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Modul obuhvaća godišnje podatke o počiniteljima kaznenih djela (punoljetnim, maloljetnim i pravnim osobama). Cilj ove statistike je izrada detaljnih statističkih pokazatelja o rasprostranjenosti kriminala i odlukama tijela kaznenog postupka.

Navedena statistika obuhvaća skup pokazatelja iz administrativnih izvora i redovitih statističkih istraživanja koji se, na godišnjoj razini, dostavljaju Eurostatu i Uredu Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal (Upitnik o trendovima u kriminalu i funkcioniranju kaznenog pravosuđa). Pokazatelji se odnose na statistiku prijavljenih kaznenih djela policiji (statistika počinjenih kaznenih djela i osumnjičenih počinitelja), državnom odvjetništvu (broj optuženih osoba prema pojedinima kaznenim djelima i prema glavnim sociodemografskim obilježjima), sudovima (broj osoba kod kojih je iniciran kazneni postupak i izrečena presuda prema pojedinim kaznenim djelima), zatvorskom sustavu (statistika osoba lišenih slobode prema različitim kategorijama), Ministarstvu pravosuđa (statistika iniciranih i zaključenih predmeta prema različitim kategorijama) te na viktimološka istraživanja (npr. korupcija).

Upitnik o trendovima u kriminalu i funkcioniranju kaznenog pravosuđa ispunjava se na temelju međunarodno usklađenih definicija. Eurostat i Ured Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal razvili su sveobuhvatnu Međunarodnu klasifikaciju delikata za statističke svrhe[9](The International Classification of Crime for Statistical Purposes (ICCS)) koja će se koristiti kao standard u budućim prikupljanjima statističkih podataka o statistici kriminaliteta.

Anketno istraživanje o rodno uvjetovanom nasilju koje će financirati Eurostat trebalo bi biti implementirano 2019. u svim državama Europske unije, a obuhvaćat će različite pokazatelje nasilja počinjenog u kontekstu rodne netrpeljivost i naknadnog društvenog tretiranja individualne viktimizacije.

Pravna osnova za provođenje ovog modula jest komunikacija Komisije Europskog parlamenta i Vijeća Measuring social inclusion in the EU: Statistics Action Plan 2011-2015 COM (2011) final.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirani rad na izradi novih indikatora i analiza povezanih s aktualnim prioritetima kaznene fenomenologije (kibernetički kriminal, pranje novca, trgovina ljudima)

• postupno mapiranje nacionalnih kaznenih djela u Međunarodnu klasifikaciju delikata za statističke svrhe i korištenje navedene klasifikaciju kao izvještajnog standarda

• priprema metodološke i organizacijske podloge te provedba Ankete o rodno uvjetovanom nasilju

• daljnja unaprjeđenja načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje mjera u području kaznene fenomenologije

• detaljni prikaz i analiza pojedinih aktualnih oblika kriminala (kibernetički kriminal, pranje novca, trgovina ljudima)

• davanje prikaza i analiza odluka tijela koja provode kazneni progon i kazneni postupak

• podloga za donošenje mjera kazneno-pravnih politika i praćenje učinaka tih mjera

• izrada anketnih, nacionalno reprezentativnih pokazatelja viktimizacije stanovništva prema određenim oblicima kriminala

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• akademska zajednica

• mediji

• Europska komisija

Poglavlje II. MAKROEKONOMSKE STATISTIKE

Tema 2.01 Godišnji ekonomski računi

MODUL 2.01.01 Europski sustav računa

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Cilj ove aktivnosti jest implementacija novog europskog sustava računa (ESA 2010). ESA 2010 adekvatna je i sveobuhvatna metodologija kvalitetnih obračuna nacionalnih računa potrebnih za vođenje ekonomske politike Europske unije (npr. procedura prekomjernog deficita, strukturni fondovi i sl.) te za detaljne ekonomske analize.

Podaci se proizvode i diseminiraju u skladu s Uredbom (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• rad na razvoju i poboljšanju metodologije kompilacije nacionalnih računa aktivnim sudjelovanjem u radnim skupinama Eurostata za područje nacionalnih računa

• kontinuirano će se ustrajati na proširenju obuhvata i unaprjeđenju kvalitete statistike nacionalnih računa radi osiguravanja podatkovne osnovice potrebne za praćenje gospodarskih trendova i vođenje ekonomske politike. Potpunom primjenom transmisijskog programa Eurostat-a u pogledu obuhvata podataka i pravodobnosti objavljivanja omogućit će se usporedba svih makroekonomskih pokazatelja s pokazateljima ostalih zemalja članica EU-a

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• podloga su za donošenje ekonomske politike Europske unije (procedure prekomjernog deficita zemalja članica, strukturni fondovi i sl.)

• omogućuju izradu ekonomskih prognoza i projekcije

GLAVNI KORISNICI

• Eurostat i Europska centralna banka

• Ministarstvo financija

• Hrvatska narodna banka

• Europska komisija, ustrojstvena jedinica za proračun EU-a (DG BUDG)

• akademska zajednica

• analitičari

• financijska tržišta

MODUL 2.01.02 Godišnji sektorski računi

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Izračun godišnjih nefinancijskih računa po institucionalnim sektorima obuhvaća izračun računa proizvodnje, račun primarne raspodjele dohotka, račun sekundarne raspodjele dohotka, račun uporabe dohotka i kapitalni račun po institucionalnim sektorima te usklađuje nefinancijske i financijske račune institucionalnih sektora. Rezultat izračuna jesu izravnavajuće stavke koje predstavljaju mjere ekonomskog uspjeha kao što su: dodana vrijednost, poslovni višak, raspoloživi dohodak, štednja i neto uzajmljivanje/neto pozajmljivanje.

Istraživanja se provode na temelju Uredbe (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe (EZ) br. 1392/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1287/2003 i Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 400/2009.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• rad na razvoju i poboljšanju metodologije izrade sektorskih računa aktivnim sudjelovanjem u radnoj skupini Eurostata i Europske centralne banke o tromjesečnim europskim računima po institucionalnim jedinicama

• institucionalna koordinacija i komunikacija radi omogućavanja konzistentnosti podataka svih institucija u statističkom sustavu Republike Hrvatske koje u djelokrugu svog rada prikupljaju, objavljuju ili se njima koriste makroekonomske statistike

• kontinuirano će se ustrajati na proširenju obuhvata i unaprjeđenju kvalitete statistike nacionalnih računa radi osiguranja podatkovne osnovice potrebne za praćenje gospodarskih trendova i vođenje ekonomske politike. Potpunom primjenom transmisijskog programa Eurostat-a u pogledu obuhvata podataka i pravodobnosti objavljivanja omogućit će se usporedba svih makroekonomskih pokazatelja s pokazateljima ostalih zemalja članica EU-a

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• izrada pokazatelja za analizu produktivnosti i statistike ekonomskog rasta koji omogućuju izradu pokazatelja za niz strateških dokumenata Komisije o konkurentnosti, makroekonomskog nadzora (EDP notifikacije – procedura u slučaju prekomjernog deficita, Postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža – MIP, Europski semestar)

• podloga za donošenje ekonomske politike

• omogućuje izradu ekonomskih prognoza i projekcije

GLAVNI KORISNICI

• Eurostat i Europska centralna banka

• Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka

• Europska komisija, ustrojstvena jedinica za proračun EU-a (DG BUDG)

• akademska zajednica

• analitičari

• financijska tržišta

MODUL 2.01.03 Tromjesečni i godišnji nacionalni računi: osnovni agregati

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Godišnji nacionalni računi osnovni agregati: bruto domaći proizvod

Prema proizvodnoj metodi u tekućim i stalnim cijenama: bruto vrijednost proizvodnje, intermedijarna potrošnja, dodana vrijednost, agregati raščlanjeni po djelatnostima. Prema rashodnoj metodi u tekućim i stalnim cijenama: izdaci za konačnu potrošnju kućanstava, države i neprofitnih ustanova koja služe kućanstvima (NPUSK), bruto investicije u fiksni kapital, promjena zaliha, izvoz i uvoz roba i usluga. Prema dohodovnoj metodi u tekućim cijenama: sredstva zaposlenih, porezi i subvencije na proizvodnju i uvoz te bruto poslovni višak i mješoviti dohodak.

Podaci se prikupljaju, verificiraju i publiciraju na temelju Uredbe (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

Godišnji nacionalni računi imaju važnu ulogu za ekonomske analize te vođenje ekonomskih i monetarnih politika. Podaci godišnjih nacionalnih računa koriste se pri izradi brojnih pokazatelja poput strukturnih pokazatelja, indeksa održivog razvoja i analiza produktivnosti.

Tromjesečni nacionalni računi osnovni agregati: bruto domaći proizvod

Tromjesečni bruto domaći proizvod prema osnovnim kategorijama izdataka i područjima djelatnosti NKD-a 2007.

Podaci se prikupljaju, verificiraju i publiciraju na temelju Uredbe (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

Tromjesečni bruto domaći proizvod upućuje na kratkoročna gospodarska kretanja, dok je osnovna svrha izračun realne stope rasta.

Tromjesečni nacionalni računi imaju važnu ulogu za ekonomske analize te vođenje ekonomskih i monetarnih politika.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano će se ustrajati na proširenju obuhvata i unaprjeđenju kvalitete statistike nacionalnih računa radi osiguranja podatkovne osnovice potrebne za praćenje gospodarskih trendova i vođenje ekonomske politike. Potpunom primjenom Eurostatova transmisijskog programa u pogledu obuhvata podataka i pravodobnosti objavljivanja omogućit će se usporedba svih makroekonomskih pokazatelja s pokazateljima ostalih zemalja članica EU-a

• unaprjeđenje suradnje i institucionalne koordinacije radi omogućavanja konzistentnosti podataka svih institucija uključenih u hrvatski statistički sustav, a koje u djelokrugu svog rada prikupljaju, objavljuju ili se koriste podacima iz područja makroekonomskih statistika

• prilagodba administrativnih izvora podataka u skladu s novim zahtjevima omogućit će primjenu nove metodologije iz područja makroekonomskih statistika uz istodobno povećanje financijske učinkovitosti statističkog sustava i smanjenje opterećenja izvještajnih jedinica

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• opći pokazatelj kretanja gospodarske aktivnosti

• podloga za donošenje mjera ekonomske politike i praćenje učinaka tih mjera

• izrada makroekonomskih modela za analizu različitih aspekata proizvodnje, potrošnje, produktivnosti i drugih obilježja ukupnog gospodarstva RH i pojedinih djelatnosti

• omogućavanje izrade ekonomskih prognoza

GLAVNI KORISNICI

• Vlada RH i Hrvatski sabor

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• Hrvatska narodna banka

• Europske institucije, npr. Europska komisija, Europska središnja banka

• akademska zajednica

• analitičari

• financijska tržišta

• mediji

MODUL 2.01.04 Tablice ponude i uporabe i input-output tablice

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Tablice ponude i uporabe te iz njih izvedene input-output tablice pružaju jedinstveni okvir koji objedinjava tri metode izračuna bruto domaćeg proizvoda: proizvodnu, dohodovnu i rashodovnu. Sučeljavajući raznovrsne izvore prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD 2007.) te prema Klasifikaciji proizvoda po djelatnostima (KPD 2015.), sustav tablica ponude i uporabe osigurava uzajamnu konzistentnost tri metode bruto domaćeg proizvoda. Izrađuju se na temelju Uredbe (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

Tablice ponude i uporabe sadržavaju godišnje podatke o strukturama: proizvodnje i intermedijarne potrošnje, dohodaka ostvarenim u nacionalnom gospodarstvu te konačnim upotrebama proizvedenih i uvezenih proizvoda. Kompilacija tablica ponude i uporabe provodi se prema konceptima tekućih i stalnih cijena.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• unaprjeđenje sustava tablica ponude i uporabe podrazumijeva kontinuiran rad na prilagodbi administrativnih izvora podataka za potrebe kompilacije nacionalnih računa, razvoj kvalitete izvora podataka iz baznih statistika (strukturno-poslovne, poljoprivredne i društvene) kao i razvoj sustava praćenja tijekova dobara u nacionalnom gospodarstvu

• suradnja i institucionalna koordinacija svih povezanih sektora unutar Državnog zavoda za statistiku te ostalih institucija koje čine Hrvatski statistički sustav

• poboljšanje statističkog praćenja transakcija povezanih s procesima ekonomske globalizacije u svrhu poboljšanja kvalitete sustava tablica ponude i uporabe

• razvojem sustava tablica ponude i uporabe stvaranje preduvjeta za vjerodostojnu izradu satelitskih računa ključnih sektora nacionalnog gospodarstva kao što su: turizam, zaštita okoliša, energetika i zdravstvo

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• uvid u strukturna obilježja nacionalnog gospodarstva: sastav proizvodnje i intermedijarne potrošnje domaćih proizvođača, raspodjela dohotka prema funkcionalnim obilježjima te sastav konačnih upotreba domaćih i uvezenih proizvoda

• uvid u veličinu uvozne komponente ukupne ponude i upotrebe u nacionalnom gospodarstvu

• na temelju izvedenih input-output tablica izrada matrice potpunih zahtjeva koja čini temeljnu komponentu ekonomskih modela opće ravnoteže

• podloga za donošenje mjera industrijske politike i praćenje učinaka tih mjera

• podloga za izradu procjene ekoloških učinaka, učinaka turističke potrošnje te ostalih učinaka ekonomskih šokova

GLAVNI KORISNICI

• nositelji ekonomske politike Hrvatske: Vlada RH, HNB

• nositelji europske ekonomske politike i Europskoga statističkog sustava: Eurostat, Europska komisija, istraživački instituti unutar institucija Europske unije

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• financijska tržišta

• analitičari

• mediji

• šira zainteresirana javnost

MODUL 2.01.05 Regionalni računi

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Regionalni računi pružaju godišnje informacije o bruto domaćem proizvodu i bruto dodanoj vrijednosti u tekućim cijenama na razini NKPJS-a – 2. razine i županija. Također prikazuju podatke o regionalnim bruto investicijama u fiksni kapital i regionalnim računima kućanstava. Bruto investicije u fiksni kapital mjere investicije rezidentnih proizvodnih jedinica u regiji. Regionalni računi kućanstava predstavljaju regionalnu raščlambu odgovarajućih računa na nacionalnoj razini. Cilj im je mjerenje primarnoga i raspoloživog dohotka kućanstava koji nastaje nakon transakcija sekundarne raspodjele u određenoj regiji. Regionalni računi izrađuju se na temelju Uredbe (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

Regionalni računi osiguravaju podatke prema djelatnostima i proizvodnim aktivnostima te o primarnim i raspoloživim dohocima kućanstava. Ostvarena dodana vrijednost zbog postojanja procesa primarne i sekundarne distribucije dohotka nužno ne implicira stvaranje i raspodjelu dohotka u istoj regiji, a regionalna distribucija BDP-a po stanovniku ne znači nužno i jednaku regionalnu distribuciju blagostanja, mjerenog ukupnim regionalnim raspoloživim dohotkom kućanstava.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• istraživanje i analiza novih izvora podataka u cilju unaprjeđenja kvalitete statistike regionalnih računa. U tom smislu potrebno je daljnje poticanje suradnje između Državnog zavoda za statistiku i drugih institucija unutar statističkog sustava

• aktivnosti usmjerene na ostvarenje kompletnog obuhvata Eurostatova transmisijskog programa koji uključuje i razvoj novih proizvoda u okviru transmisijskog programa, kao što je regionalni BDP u stalnim cijenama

• skraćivanje rokova objavljivanja podataka u Republici Hrvatskoj

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• pokazatelj proizvodnje i gospodarskog razvoja regije i županije

• podloga za donošenje mjera ekonomske politike i praćenje učinaka tih mjera

• za potrebe izračuna bruto domaćeg proizvoda po paritetu kupovne moći kojim je omogućena usporedba po regijama država članica EU-a koje se koriste drugim valutama i u kojima su cjenovne razine drukčije

• osnova za dodjelu sredstava u skladu s kohezijskom politikom EU-a

GLAVNI KORISNICI

• Vlada RH i Hrvatski sabor

• europske institucije, npr. Europska komisija, Europska središnja banka

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• znanstveno-istraživački instituti

• akademska zajednica

• analitičari

• financijska tržišta

• mediji

• šira zainteresirana javnost

Tema 2.02 Tromjesečni računi

MODUL 2.02.01 Tromjesečni sektorski računi

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Izračun tromjesečnih nefinancijskih računa po institucionalnim sektorima obuhvaća izračun računa proizvodnje, račun primarne raspodjele dohotka, račun sekundarne raspodjele dohotka, račun uporabe dohotka i kapitalni račun po institucionalnim sektorima te usklađuje nefinancijske i financijske račune institucionalnih sektora. Rezultat izračuna jesu izravnavajuće stavke koje predstavljaju mjere ekonomskog uspjeha kao što su: dodana vrijednost, poslovni višak, raspoloživi dohodak, štednja i neto uzajmljivanje/neto pozajmljivanje.

Pravna osnova za provođenje aktivnosti je Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredba (EZ) br. 1221/2002 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredba Vijeća (EZ) br. 2223/96.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• rad na razvoju i poboljšanju metodologije izrade sektorskih računa aktivnim sudjelovanjem u radnoj skupini Eurostata i Europske centralne banke o tromjesečnim europskim računima po institucionalnim jedinicama

• institucionalna koordinacija i komunikacija radi omogućavanja konzistentnosti podataka svih institucija u statističkom sustavu Republike Hrvatske koje u djelokrugu svog rada prikupljaju, objavljuju ili se njima koriste makroekonomske statistike

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• izrada pokazatelja za analizu produktivnosti i statistike ekonomskog rasta koji omogućuju izradu pokazatelja za niz strateških dokumenata Komisije o konkurentnosti, makroekonomskog nadzora (EDP notifikacije – procedura u slučaju prekomjernog deficita, Postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža – MIP, Europski semestar)

• podloga za donošenje ekonomske politike

• omogućavanje izrade ekonomskih prognoza i projekcija

GLAVNI KORISNICI

• Eurostat i Europska centralna banka

• Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka

• Europska komisija, ustrojstvena jedinica za proračun EU-a (DG BUDG)

• akademska zajednica

• analitičari

• financijska tržišta

Tema 2.03 Monetarne i financijske statistike

MODUL 2.03.01 Financijski računi – metodologija

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Hrvatska narodna banka

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Razvoj i primjena metodologije financijskih računa svih institucionalnih sektora prema financijskim instrumentima u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te transmisijskog programa ESA-e, uz korištenje priručnika i drugog zakonskog okvira EU-a (Priručnik o izvorima i metodama za sastavljanje financijskih računa, Priručnik o izvorima i metodama za tromjesečne financijske račune opće države, Priručnik o državnom deficitu i dugu 2016.).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano unaprjeđenje metodološkog okvira statistike godišnjih financijskih računa

MODUL 2.03.02 Financijski računi – podaci

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Hrvatska narodna banka

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Godišnji financijski računi

Financijski računi prikazuju stanja, transakcije, cjenovne i tečajne promjene te ostale promjene u obujmu imovine po pojedinim financijskim instrumentima između sektora nacionalne ekonomije te nacionalne ekonomije i ostatka svijeta. Godišnji financijski računi imaju važnu ulogu u ekonomskim analizama i analizama financijske stabilnosti, vođenju ekonomskih i monetarnih politika, te provedbi ostalih mjera i procedura na razini EU-a. Postupak izrade godišnjih financijskih računa sastoji se od prikupljanja i kontrole ulaznih podataka, njihove kompilacije i objavljivanja u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te korištenje priručnika i drugog zakonskog okvira EU (Priručnik o izvorima i metodama za sastavljanje financijskih računa, Priručnik o izvorima i metodama za tromjesečne financijske račune opće države, Priručnik o državnom deficitu i dugu 2016.).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano unaprjeđenje kvalitete statistike godišnjih financijskih računa

• unaprjeđenje suradnje i institucionalne koordinacije radi omogućivanja konzistentnosti podataka svih institucija nositelja službene statistike Republike Hrvatske koje u djelokrugu svog rada prikupljaju, objavljuju ili se koriste podacima koji su potrebni pri izradi godišnjih financijskih računa

• korištenje i prilagodba administrativnih izvora podataka za potrebe izrade godišnjih financijskih računa u skladu s izvještajnim zahtjevima EU-a doprinijet će očekivanom povećanju učinkovitosti statističkog sustava i smanjenju opterećenja izvještajnih jedinica

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• službeni pokazatelj stanja i transakcija financijskom imovinom i obvezama, neto bogatstva i neto pozajmljivanja/zaduživanja po institucionalnim sektorima

• izrada makroekonomskih modela i ekonomskih prognoza

• analiza financijske stabilnosti RH

• podloga za donošenje mjera ekonomske politike i praćenje njihovih učinaka

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• Vlada RH i Hrvatski sabor

• Europska komisija, Europska središnja banka, ostale europske institucije

• znanstveno-istraživački instituti

• akademska zajednica

• financijska tržišta

• mediji

• šira zainteresirana javnost

MODUL 2.03.03 Monetarni i financijski pokazatelji

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Hrvatska narodna banka

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Monetarna i financijska statistika bavi se prikupljanjem, obradom i objavljivanjem statističkih pokazatelja kamatnih stopa, tečajeva, monetarnih agregata kao krivulja prinosa i bilančnih informacija i sl. Podaci se redovito učitavaju na Eurostatove internetske stranice i koriste se za izradu različitih statističkih Eurostatovih publikacija. U skladu s odredbama Kompendija statističkih zahtjeva Eurostata za 2016., obveznik izvještavanja Eurostata jest ESB. HNB će dostavljati ESB-u predmetne podatke u skladu s izvještajnim zahtjevima ESB-a, čime će ujedno biti ispunjen Eurostatov izvještajni zahtjev.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano praćenje izvještajnih zahtjeva ESB-a u domeni monetarne i financijske statistike i daljnji razvoj izvještajnih sustava u skladu s promjenama i nadopunama zahtjeva ESB-a, čime će ujedno biti ispunjeni i Eurostatovi izvještajni zahtjevi

• kontinuirano unaprjeđenje kvalitete podataka s ciljem izrade dodatnih pokazatelja za potrebe praćenja stabilnosti financijskog sustava, analize kretanja iz područja monetarne politike te supervizije poslovanja kreditnih institucija

• kontinuirano unaprjeđenje informacijskih sustava s ciljem njihove integracije, daljnjeg razvoja baza podataka te automatizacije poslovnih procesa

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• pokazatelji kretanja aktivnosti financijskog sustava

• podloga za praćenje stabilnosti financijskog sustava

• podloga za donošenje mjera monetarne politike i praćenje učinaka tih mjera

• omogućavanje izrade ekonomskih prognoza

• podloga za obavljanje supervizije poslovanja kreditnih institucija

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i državna tijela, npr. Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku

• europske i međunarodne institucije, npr. Europska središnja banka, Europska komisija, Međunarodni monetarni fond

• analitičari financijskih institucija i financijskih tržišta

• znanstveno-istraživački instituti

• akademska zajednica

• mediji

• šira zainteresirana javnost

Ostale teme 2.03 N iz područja monetarnih i financijskih statistika za nacionalne potrebe

MODUL 2.03.N.1 iz područja financijskih računa – podaci za nacionalne potrebe – Tromjesečni financijski računi svih sektora za ESB – podaci

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Hrvatska narodna banka

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Tromjesečni financijski računi svih sektora za ESB

Tromjesečni financijski računi svih sektora za ESB prikazuju stanja, transakcije, cjenovne i tečajne promjene te ostale promjene u obujmu imovine po pojedinim financijskim instrumentima između sektora nacionalne ekonomije te nacionalne ekonomije i ostatka svijeta. Oni imaju važnu ulogu u ekonomskim analizama i analizama financijske stabilnosti, vođenju ekonomskih i monetarnih politika, kao i provedbi ostalih mjera i procedura na razini EU-a. Postupak izrade tromjesečnih financijskih računa svih sektora za ESB sastoji se od prikupljanja i kontrole ulaznih podataka, njihove kompilacije i objavljivanja u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa Zajednice (ESA 2010) te Smjernicama Europske središnje banke (ECB/2013/24) od 25. srpnja 2013. o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području tromjesečnih financijskih računa, uz korištenje priručnika i drugog zakonskog okvira EU-a (Priručnik o izvorima i metodama za sastavljanje financijskih računa, Priručnik o izvorima i metodama za tromjesečne financijske račune opće države, Priručnik o državnom deficitu i dugu 2016.).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano unaprjeđenje kvalitete statistike tromjesečnih financijskih računa svih sektora za ESB

• unaprjeđenje suradnje i institucionalne koordinacije radi omogućavanja konzistentnosti podataka svih institucija nositelja službene statistike Republike Hrvatske koje u djelokrugu svog rada prikupljaju, objavljuju ili se koriste podacima koji su potrebni pri izradi tromjesečnih financijskih računa

• korištenje i prilagodba administrativnih izvora podataka za potrebe izrade tromjesečnih financijskih računa u skladu s izvještajnim zahtjevima ESB-a doprinijet će očekivanom povećanju učinkovitosti statističkog sustava i smanjenju opterećenja izvještajnih jedinica

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• izrada službenih tromjesečnih pokazatelja stanja i transakcija financijskom imovinom i obvezama, neto bogatstva i neto pozajmljivanja/zaduživanja po institucionalnim sektorima u skladu s izvještajnim zahtjevima ESB-a

• izrada makroekonomskih modela i ekonomskih prognoza

• analiza financijske stabilnosti Republike Hrvatske

• podloga za donošenje mjera ekonomske politike i praćenje njihovih učinaka

GLAVNI KORISNICI

• Europska središnja banka, Europska komisija i ostale europske institucije

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• Vlada RH i Hrvatski sabor

• znanstveno-istraživački instituti

• akademska zajednica

• financijska tržišta

• mediji

• šira zainteresirana javnost

Tema 2.04 Statistika javnih financija

MODUL 2.04.01 Statistika javnih financija – metodologija

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Cilj ovog modula jest implementirati metodološki okvir za statistiku javnih financija u skladu s Eurostatovim priručnicima, smjernicama i uputama te sudjelovanje u metodološkim raspravama na radnim sastancima i radnim skupinama koje organizira Eurostat.

Kontinuirano unaprjeđenje metoda i načina izračuna prema propisanoj metodologiji.

Pravna osnova za provedbu istraživanja jest Uredba Europskog parlamenta (EU) br. 549/2013, Uredba (EZ) br. 2516/2000 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 2558/2001.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano će se ustrajati na proširenju obuhvata i kvalitete statistike nacionalnih računa radi osiguranja podatkovne osnovice potrebne za praćenje gospodarskih trendova i vođenje ekonomske politike. Potpunom primjenom transmisijskog programa Eurostat-a u pogledu obuhvata podataka i pravodobnosti objavljivanja omogućit će se usporedba svih makroekonomskih pokazatelja s ostalim zemljama članicama EU-a

• kontinuirano će se ustrajati na proširenju obuhvata i podizanju kvalitete statistike nacionalnih računa koja je podloga podacima za prikaz ekonomskih aktivnosti države i statističkih podataka o javnim financijama

• prilagodba administrativnih izvora podataka prema novim zahtjevima osigurat će primjenu relevantne metodologije iz područja makroekonomskih statistika povećanjem financijske učinkovitosti statističkog sustava i smanjenjem opterećenja za izvještajne jedinice

• institucionalna koordinacija i komunikacija radi omogućavanja konzistentnosti podataka svih institucija u statističkom sustavu Republike Hrvatske koje u djelokrugu svog rada prikupljaju, objavljuju ili se koriste statističkim podacima o javnim financijama

MODUL 2.04.02 Statistika javnih financija – podaci

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Prijem ulaznih podataka, njihova obrada i izračun te objavljivanje statistike nefinancijskih i financijskih računa države uključujući detaljnu razradu poreza i socijalnih doprinosa te raspodjelu rashoda države prema klasifikaciji COFOG.

Integrirane tablice godišnje statistike državnih financija obračunavaju se, proizvode te šalju u Eurostat dva puta na godinu. Tromjesečni nefinancijski i financijski računi šalju se svakog tromjesečja dok se detaljna razrada poreza i socijalnih doprinosa te raspodjela rashoda države prema klasifikaciji COFOG šalju jedanput na godinu.

Pravna osnova za provođenje istraživanja je Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredba (EZ) br. 2516/2000 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 400/2009.

Tromjesečni podaci o financijskim računima i dugu opće države

(Tromjesečni financijski računi i dug opće države (Maastrichtški dug))

Tromjesečni financijski računi i dug opće države imaju važnu ulogu za ekonomske analize, vođenje ekonomskih i monetarnih politika, kao i provedbu ostalih mjera i procedura na razini EU-a. Postupak izrade tromjesečnih financijskih računa i pokazatelja duga opće države sastoji se od prikupljanja i kontrole ulaznih podataka, kompilacije te objavljivanja podataka u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2009, uz korištenje priručnika i drugog zakonskog okvira EU (Priručnik o izvorima i metodama za sastavljanje financijskih računa, Priručnik o izvorima i metodama za tromjesečne financijske račune opće države, Priručnik o državnom deficitu i dugu 2016.).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano će se ustrajati na proširenju obuhvata i podizanju kvalitete statistike nacionalnih računa kao podloge podacima za prikaz ekonomskih aktivnosti države i statističkih podataka o javnim financijama

• potpuna implementacija Eurostatova transmisijskog programa u cilju usporedbe pokazatelja javnih financija s ostalim zemljama članicama EU-a i njihove pravodobnog objavljivanja

• prilagodba administrativnih izvora podataka u skladu s relevantnom metodologijom iz područja javnih financija uz povećanje učinkovitosti statističkog sustava i smanjenje opterećenja za izvještajne jedinice

• institucionalna koordinacija i komunikacija radi omogućavanja konzistentnosti podataka svih institucija u statističkom sustavu Republike Hrvatske koje u djelokrugu svog rada prikupljaju, objavljuju ili se koriste statističkim podacima o javnim financijama

• kontinuirano unaprjeđenje kvalitete statistike tromjesečnih financijskih računa i duga opće države

• unaprjeđenje suradnje i institucionalne koordinacije radi omogućivanja konzistentnosti podataka svih institucija nositelja službene statistike Republike Hrvatske koje u djelokrugu svog rada prikupljaju, objavljuju ili se koriste podacima koji su potrebni pri izradi tromjesečnih financijskih računa i duga opće države

• korištenje i prilagodba administrativnih izvora podataka za potrebe izrade tromjesečnih financijskih računa i duga opće države u skladu s izvještajnim zahtjevima EU doprinijet će očekivanom povećanju učinkovitosti statističkog sustava i smanjenju opterećenja izvještajnih jedinica

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• opći pokazatelj kretanja gospodarske aktivnosti

• podloga za donošenje mjera ekonomske politike i praćenje učinaka tih mjera

• omogućavanje izrade ekonomskih prognoza

• pokazatelji ekonomske aktivnosti opće države – prihoda i izdataka, manjkova ili viškova, financiranja, ostalih ekonomskih tijekova i bilance stanja

• prikaz statističkih podataka o javnim financijama

• prikaz temeljnih agregata opće države

• detaljna razrada poreza i socijalnih doprinosa prema vrsti

• službeni pokazatelj tromjesečnog deficita i duga opće države

• izrada makroekonomskih modela i ekonomskih prognoza

• podloga za donošenje mjera ekonomske politike i praćenje njihovih učinaka

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• Vlada RH i Hrvatski sabor

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• analitičari

• financijska tržišta

• mediji

• šira zainteresirana javnost

• europske institucije, npr. Europska komisija, Europska središnja banka

MODUL 2.04.03 Statistika javnih financija – metodologija II

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Cilj ovog modula jest implementirati metodološki okvir za statistiku javnih financija – područje izrade fiskalnog izvješća u skladu s Eurostatovim priručnicima, smjernicama i uputama u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom uključujući davanje mišljenja na pojedine specifične metodološke slučajeve koje inicira Eurostat.

Pravna osnova su Uredba Vijeća (EZ) br. 2223/96, Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredba Vijeća (EZ) br. 2223/96, Uredba (EZ) br. 2516/2000 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredba (EZ) br. 1392/2007 i Uredba Vijeća (EZ) br. 479/2009.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano će se ustrajati na proširenju obuhvata i podizanju kvalitete statistike nacionalnih računa kao podloge podacima za prikaz ekonomskih aktivnosti države i statističkih podataka o javnim financijama te izrade fiskalnog izvješća

• potpuna implementacija Eurostatovog transmisijskog programa u cilju usporedbe pokazatelja javnih financija i podataka iz fiskalnog izvješća s ostalim zemljama članicama EU-a i njihova pravodobnog objavljivanja

• prilagodba administrativnih izvora podataka u skladu s relevantnom metodologijom iz područja javnih financija i fiskalnog izvješćivanja uz povećanje učinkovitosti statističkog sustava i smanjenje opterećenja za izvještajne jedinice

• institucionalna koordinacija i komunikacija radi omogućavanja konzistentnosti podataka svih institucija u statističkom sustavu Republike Hrvatske koje u djelokrugu svog rada prikupljaju, objavljuju ili se koriste statističkim podacima o javnim financijama i iz fiskalnog izvješćivanja

Ostale teme 2.04 N iz područja statistika javnih financija za nacionalne potrebe

MODUL 2.04.N.1 Financijski izvještaji proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Ministarstvo financija

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Sustav financijskog izvještavanja za proračune te proračunske i izvanproračunske korisnike reguliran je Zakonom o proračunu (»Narodne novine«, br. 87/08., 136/12. i 15/15.) i Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (»Narodne novine«, br. 3/15., 93/15., 135/15., 2/17. i 28/17.). Baza ovih podataka, koji se prikupljaju u ime i za račun Ministarstva financija, osim što se koristi za administrativne svrhe, služi također i kao izvor podataka za nacionalne račune, objavljivanje i dostavu podataka u vezi s proračunskim okvirom i druge namjene u službenoj statistici te kao izvor podataka o transakcijama i stanjima za glavninu sektora opće države u smislu definicije sektora prema metodologiji ESA-e 2010.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano osiguravanje primjerenosti sadržaja, oblika i periodičnosti izvještaja kao izvora podataka za statističke potrebe, u okvirima ispunjavanja primarne administrativne namjene izvještaja i uz izbjegavanje prekomjernog opterećenja izvještajnih jedinica

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• izvor podataka o transakcijama i stanjima za glavninu sektora opće države definiranog u smislu metodologije ESA-e 2010., za nacionalne račune, objavljivanje i dostavu podataka u vezi s proračunskim okvirom i druge namjene u službenoj statistici.

GLAVNI KORISNICI

• Državni zavod za statistiku

• Hrvatska narodna banka

• Ministarstvo financija

MODUL 2.04.N.2 Izvještaji o vlastitim prihodima i primicima državnoga, županijskih i gradskih/općinskih proračuna te o uplati i rasporedu zajedničkih prihoda proračuna, određenih ustanova i trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske te prihoda za druge javne potrebe

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Ministarstvo financija

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Podaci iz platnog prometa o naplaćenim prihodima, u skladu s Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba važećom za određenu godinu, iskazuju se u skupu izvještaja s mjesečnom učestalošću, među kojima su najvažniji izvještaji o vlastitim prihodima i primicima državnoga, županijskih i gradskih/općinskih proračuna (Izvještaj P-1) te o uplati i rasporedu prihoda proračuna, određenih ustanova i trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske i prihoda za druge javne potrebe (Izvještaj P-2).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano održavanje usklađenosti izvještaja s važećim Naredbama

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• izvor podataka o prihodima za izradu nacionalnih računa koji osigurava podrobnu analitičku razradu po vrstama prihoda i informacije o mjesečnoj dinamici prihoda za izračun vremenske prilagodbe novčanoga tijeka

GLAVNI KORISNICI:

• Državni zavod za statistiku

• Ministarstvo financija

MODUL 2.04.N.3 Financijski izvještaji neprofitnih organizacija

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Ministarstvo financija

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Na temelju Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (»Narodne novine«, br. 121/14.), Pravilnika o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registra neprofitnih organizacija (»Narodne novine«, br. 31/15.) reguliran je sustav financijskog izvještavanja za neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo, kao i za neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo. Baza ovih podataka koji se prikupljaju u ime i za račun Ministarstva financija, osim što se koristi za administrativne svrhe, služi također i kao izvor podataka za nacionalne račune, objavljivanje i dostavu podataka u vezi s proračunskim okvirom i druge namjene u službenoj statistici te kao izvor podataka o transakcijama i stanjima za sektor neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima i za dio sektora opće države, u smislu definicije sektora prema metodologiji ESA-e 2010.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano osiguravanje primjerenosti sadržaja, oblika i periodičnosti izvještaja kao izvora podataka za statističke potrebe, u okvirima ispunjavanja primarne administrativne namjene izvještaja i uz izbjegavanje prekomjernog opterećenja izvještajnih jedinica

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• izvor podataka za nacionalne račune, objavljivanje i dostavu podataka u vezi s proračunskim okvirom i druge namjene u službenoj statistici, o transakcijama i stanjima za sektor neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima i za dio sektora opće države, u smislu definicije sektora prema metodologiji ESA-e 2010.

GLAVNI KORISNICI

• Državni zavod za statistiku

• Hrvatska narodna banka

• Ministarstvo financija

MODUL 2.04.N.4 Podaci u vezi s proračunskim okvirom država članica

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Podaci po novčanom tijeku najmanje o ukupnom rezultatu, ukupnim prihodima i ukupnim rashodima (mjesečno za podsektore središnje države i socijalnih fondova, tromjesečno za podsektor lokalne države) i vezna tablica tih podataka prema standardu ESA 2010 – objavljivanje na jedinstvenoj mrežnoj stranici (nositelj je Ministarstvo financija); praćenje i objavljivanje podataka na godišnjoj razini o potencijalnim obvezama države (državna jamstava, nenaplativi zajmovi), o obvezama iz djelovanja javnih poduzeća i o udjelu države u kapitalu poduzeća, kao i dodatno podataka o javno-privatnim partnerstvima koje zahtijeva Eurostat, na način koji je utvrdio Eurostat i DG ECFIN – dio objavljuje i Eurostat (nositelj je Državni zavod za statistiku).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• daljnje kontinuirano održavanje dinamike objavljivanja i usklađenosti metodologije sa zahtjevima Europske komisije/Eurostata

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• osiguranje javne dostupnosti osnovnih fiskalnih podataka s visokom učestalošću objavljivanja

• osiguranje javne dostupnosti podataka o potencijalnim obvezama države i sličnim činiteljima relevantnima za proračunski okvir

GLAVNI KORISNICI

• mediji

• šira javnost

• Europska komisija i Eurostat

Tema 2.05 Određivanje vlastitih sredstava

MODUL 2.05.01 Određivanje vlastitih sredstava iz BND-a

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Cilj ovog modula jest osigurati analizu, usporedivost, pouzdanost i obuhvatnost bruto nacionalnog dohotka (BND) zemalja članica radi određivanja vlastitih sredstava EU-a prema Uredbi Vijeća (EZ, Euratom) br. 1287/2003. To se radi na temelju dostave opisa izvora i metoda primijenjenih pri kompilaciji BND-a i BDP-a, čiji se podaci redovito šalju u Eurostat. Cilj je i izračunati ponderiranu stopu PDV-a po stopama PDV-a godine n-1 na temelju osnovica PDV-a iz n-3.

Navedene podatke kontinuirano verificiraju Eurostat i DG Budget.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano će se ustrajati na proširenju obuhvata i podizanju kvalitete statistike nacionalnih računa kao podloge podacima za prikaz statističkih podataka o bruto domaćem proizvodu i bruto nacionalnom dohotku

• prilagodba administrativnih izvora podataka u skladu s novim zahtjevima omogućit će primjenu nove metodologije iz područja makroekonomskih statistika uz istodobno povećanje financijske učinkovitosti statističkog sustava i smanjenje opterećenja izvještajnih jedinica

• kontinuirano će se ustrajati na proširenju obuhvata i unaprjeđenju kvalitete statistike nacionalnih računa radi osiguranja podatkovne osnovice potrebne za praćenje gospodarskih trendova i vođenje ekonomske politike. Potpunom primjenom Eurostatova transmisijskog programa u pogledu obuhvata podataka i pravodobnosti objavljivanja omogućit će se usporedba svih makroekonomskih pokazatelja s pokazateljima ostalih zemalja članica EU-a

• osiguranje pravodobnih izračuna potrebnih za kompilaciju bruto nacionalnog dohotka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• opći pokazatelj kretanja gospodarske aktivnosti

• podloga za donošenje mjera ekonomske politike i praćenje učinaka tih mjera

• omogućavanje izrade ekonomskih prognoza

GLAVNI KORISNICI

• Vlada RH i Hrvatski sabor

• Ministarstvo financija

• Hrvatska narodna banka

• Europske institucije, npr. Europska komisija, Europska središnja banka

• analitičari

• financijska tržišta

MODUL 2.05.02 Praćenje vlastitih sredstava iz poreza na dodanu vrijednost (PDV-a)

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Za potrebe izračuna doprinosa Republike Hrvatske proračunu Europske unije po osnovi poreza na dodanu vrijednost utvrđuje se osnovica za vlastita sredstva od poreza na dodanu vrijednost. Primici od PDV-a država članica prilagođuju se detaljnim podacima nacionalnih računa kako bi se ispravila činjenica da harmonizirana pravila Europske unije nisu u potpunosti primijenile sve zemlje članice (različite stope i obuhvat oporezovanih proizvoda). U Republici Hrvatskoj svake godine izračun prosječne ponderirane stope PDV-a i osnovice za vlastita sredstva iz PDV-a obavlja Državni zavod za statistiku na temelju nacionalnih računa, dok Ministarstvo financija izrađuje Izvješće o osnovici za vlastita sredstva od poreza na dodanu vrijednost na temelju kojega izvršava uplate u proračun EU-a. Eurostat detaljno provjerava izračuna osnovice za vlastita sredstva iz PDV-a.

Opće uprave Europske komisije DG BUDG i DG TAXUD provjeravaju i koriste ove podatke za fiskalne svrhe.

Navedena aktivnost temelji se na Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom) br. 1553/89.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• rad s Eurostatom i Europskom komisijom na kontinuiranom unaprjeđenju praćenja vlastitih sredstava iz PDV-a

• kontinuirana suradnja i institucionalna koordinacija svih institucija relevantnih za funkcioniranje hrvatskog poreznog sustava: Ministarstva financija uključujući Poreznu upravu i Carinsku upravu, Državnog zavoda za statistiku te ostalih institucija

• kontinuirano osiguravanje pravodobnih izračuna prosječne ponderirane stope PDV-a i osnovice za vlastita sredstva iz PDV-a te izrade Izvješća o osnovici za vlastita sredstva od poreza na dodanu vrijednost

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• za potrebe izračuna doprinosa Republike Hrvatske proračunu Europske unije po osnovi poreza na dodanu vrijednost, pomoću utvrđivanja prosječne ponderirane stope PDV-a i osnovice za vlastita sredstva od PDV-a

• uvid u strukturna obilježja prihoda od PDV-a prema raznim razinama agregacije Klasifikacije proizvoda po djelatnostima (KPD 2015.) za svrhu utvrđivanja stopa PDV-a primijenjenih na kupnju proizvoda i usluga u nacionalnom gospodarstvu

GLAVNI KORISNICI

• Ministarstvo financija

• Europska komisija

Tema 2.06 Cijene

MODUL 2.06.01 Harmonizirani indeksi potrošačkih cijena

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena mjeri se promjena u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavljaju, koriste se njima ili plaćaju kućanstva te čini skupinu europskih indeksa potrošačkih cijena izračunanih prema harmoniziranom pristupu i posebnom skupu definicija. Istraživanje se provodi na temelju Uredbe (EU) 2016/792 Europskog parlamenta i Vijeća.

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama je pokazatelj je u kojem se stope poreza na proizvode zadržavaju konstantnima u tekućem razdoblju u odnosu na referentno razdoblje, tj. u vremenu. Istraživanje se provodi na temelju Uredbe Komisije (EU-a) br. 119/2013.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano će se pratiti promjene relevantnog EU zakonodavstva, kao i potrebe korisnika čime će se nastaviti razvoj i harmonizacija indeksa stanovanja s europskim statističkim sustavom

• daljnja unaprjeđenja načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• osiguravanje usporedive mjere inflacije sa zemljama Europske unije

• izračun utjecaja promjene poreznih stopa na promjene cijena uz pretpostavku da su promjene u poreznim stopama primijenjene trenutačno i u potpunosti

GLAVNI KORISNICI

• Hrvatska narodna banka

• akademska zajednica

• analitičari

• financijska tržišta

• mediji

• šira zainteresirana javnost

• europske institucije, npr. Europska komisija, Europska središnja banka

MODUL 2.06.02 Prostorna usporedivost cijena

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

ECP (europski program usporedbe cijena) pokrenut je 1980. s ciljem usporedbe cijena i razine BDP-a između članica Europske unije i članica OECD-a. Da bi ta usporedba bila moguća potrebno je bruto domaći proizvod različitih zemalja i valuta izraziti zajedničkom valutom kako bi se dobila jedinstvena razina cijene. Eurostat i OECD upravo tu usporedivost provode projektom PPP-a (paritet kupovne moći). Republika Hrvatska aktivno sudjeluje u projektu od 1993. u raznim radnim skupinama.

Eurostat je nadležna institucija za godišnji obračun i diseminaciju PPP-a za 37 europskih zemalja. To uključuje 28 zemalja članica EU, tri članice EFTE (Island, Norveška i Švicarska), pet zemalja sa statusom kandidata za članstvo u EU (Crna Gora, Srbija, Makedonija, Turska i Albanija) te Bosnu i Hercegovinu sa statusom potencijalnog kandidata.

Pravna osnova projekta utvrđuje se Uredbom (EZ) br. 1445/2007 Europskog parlamenta i Vijeća.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• proučavanje i praćenje međunarodnih i nacionalnih metodologija i standarda te nacionalnog zakonodavstva vezanog za poslove odjela, razvoj metodologija, uvođenje i primjena međunarodnih statističkih standarda, stručno sudjelovanje u radu na projektima, kontinuirano stručno usavršavanje, aktivno sudjelovanje na radnim sastancima itd.

• daljnja unaprjeđenja načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• izračun pariteta kupovne moći od najnižih razina agregacije podataka do BDP-a po paritetu kupovne moći

• međunarodna usporedivost ekonomskog blagostanja zemalja s ciljem transparentne raspodjele financijskih sredstava iz strukturnih fondova

• makro i mikro analize međunarodnih organizacija i nacionalnih instituta

• u svrhu komparativnih analiza, kao i za računanje regionalnih i sub-regionalnih agregata te indeksa rasta

GLAVNI KORISNICI

• međunarodne organizacije (UN, OECD, EU)

• banke

• državne agencije

• javne i privatne kompanije

• znanstveno-istraživački instituti

• akademska zajednica

• mediji

• pojedinci

MODUL 2.06.03 Statistika stanovanja

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Indeks cijena stambenih nekretnina mjeri kretanje tržišnih cijena stambenih objekata koja su kupila kućanstva neovisno o prethodnom vlasniku ili svrsi upotrebe, a vrijednost zemljišta uključena je u tržišnu cijenu. Pravna osnova za izračun i dostavu podataka indeksa cijena stambenih nekretnina definirana je Uredbom Komisije (EU) br. 93/2013 od 1. veljače 2013.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano će se pratiti promjene relevantnog zakonodavstva EU-a, kao i potrebe korisnika čime će se nastaviti razvoj i harmonizacija indeksa stanovanja s europskim statističkim sustavom

• daljnja unaprjeđenja načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja iz područja statistike stanovanja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• mjerenje kretanja tržišnih cijena stambenih objekata koja su kupila kućanstva neovisno o prethodnom vlasniku ili svrsi upotrebe

GLAVNI KORISNICI

• analitičar

• financijska tržišta

• mediji

• šira zainteresirana javnost

• europske institucije, npr. Europska komisija, Europska središnja banka

Ostale teme 2.06 N iz područja statistike cijena za nacionalne potrebe

MODUL 2.06.N.1 Indeks potrošačkih cijena

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Indeks potrošačkih cijena odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili ih plaća referentno stanovništvo (privatna kućanstva) radi potrošnje. Podaci o maloprodajnim cijenama prikupljaju se na temelju reprezentativne košarice dobara i usluga. Cijene prikupljaju snimatelji cijena na unaprijed definiranom uzorku prodajnih mjesta na devet geografskih lokacija.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano će se pratiti promjene relevantnog zakonodavstva EU-a, kao i potrebe korisnika čime će se nastaviti razvoj indeksa potrošačkih cijena

• daljnja unaprjeđenja načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• osiguravanje opće mjere inflacije u nacionalnim okvirima

• očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama (npr. za indeksiranje plaća u kolektivnim ugovorima, indeksiranje mirovina i sl.)

• osnova za deflacioniranje pojedinih kategorija nacionalnih računa i drugih statističkih serija

• za analitičke svrhe

GLAVNI KORISNICI

• Hrvatska narodna banka

• akademska zajednica

• analitičari

• financijska tržišta

• mediji

• šira zainteresirana javnost

• međunarodne institucije, npr. Europska komisija, Europska središnja banka, Međunarodni monetarni fond

Tema 2.07 Statistika robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom

MODUL 2.07.01 Statistika robne razmjene s inozemstvom

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Izvor podataka za statistiku robne razmjene s državama članicama EU-a jest INTRASTAT obrazac kojim izvještajne jedinice izvješćuju o primicima i/ili otpremama na mjesečnoj osnovi, tj. u mjesecu u kojem roba fizički ulazi ili napušta teritorij Republike Hrvatske. Izvještajne jedinice jesu svi poslovni subjekti, obveznici poreza na dodanu vrijednost, čija vrijednost robne razmjene s državama članicama EU-a prelazi prag uključivanja određenoga za izvještajnu godinu.

Izvor podataka za statistiku robne razmjene s trećim zemljama, odnosno državama nečlanicama EU-a, jesu Jedinstvene carinske deklaracije o izvozu i uvozu robe. Državni zavod za statistiku dobiva od Carinske uprave kontrolirane Jedinstvene carinske deklaracije u obliku slogova. Poštujući osnovne metodološke preporuke Statističkog ureda UN-a i Eurostata, Državni zavod za statistiku prikupljene podatke iz sustava INTRASTAT (robna razmjena s državama članicama EU-a) i sustava EXTRASTAT (robna razmjena s državama nečlanicama) statistički obrađuje i objavljuje kao jedinstveni podatak robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom.

Pravna osnova za INTRASTAT proizlazi iz sljedećih temeljnih propisa: Uredbe (EZ) br. 638/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o statistici Zajednice i o stavljanju Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3330/91 izvan snage, Uredbe (EZ) br. 222/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 638/2004 te Uredbe (EU) br. 659/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 638/2004.

Pravna osnova za EXTRASTAT proizlazi iz sljedećih temeljnih propisa: Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009., Uredbe (EU) 2016/1724 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 471/2009 i Uredbe Komisije (EU) 2016/2119 оd 2. prosinca 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Komisije (EU) br. 113/2010.

Osim navedenih temeljnih uredbi, aktivnosti INTRASTAT i EXTRASTAT statistike temelje se na brojnim provedbenim uredbama.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano unaprjeđivanje i usklađivanje sa EU standardima u području statistike robne razmjene s inozemstvom te kontinuirano unaprjeđenje kvalitete statističkih podataka uz istovremeno smanjenje opterećenja izvještajnih jedinica za INTRASTAT

• provođenje EU projekata čiji su ciljevi pojednostavljenje sustava INTRASTAT i smanjenje opterećenja za izvještajne jedinice. U tu svrhu nužno je u suradnji s Ministarstvom financija, Carinskom upravom žurno provesti sve operativne aktivnosti vezane uz prikupljanje novih statističkih varijabli za tok robe OTPREME te unaprjeđenje informacijskog sustava INTRASTAT za prikupljanje, obradu i analizu INTRASTAT podataka

• razmjena mikro podataka s državama članicama EU na razini poslovnih subjekata u cilju pojednostavljenja INTRASTAT izvještavanja, unaprjeđenja kvalitete i učinkovitosti europske i nacionalne statistike

• nastavak rada na unaprjeđenju povezivanja detaljnih demografskih podataka o poslovnim subjektima s podacima o obilježjima poslovnih subjekata u Republici Hrvatskoj, koji sudjeluju u robnoj razmjeni s inozemstvom

• provođenje aktivnosti na modernizaciji i unaprjeđenju obrade i diseminacije, te unaprjeđenju kvalitete podataka statistike robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom

• razvoj i kontinuirano unaprjeđivanje koje se propisuje uredbama EU-a vezanima za područje robne razmjene s inozemstvom te njihovim izmjenama i dopunama

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• osnovni izvor informacija za brojne institucije koje kreiraju gospodarsku politiku

• omogućavanje državnim tijelima da pripremaju multilateralne i bilateralne pregovore

• pružanje informacija o smanjenju odnosno povećanju materijalnih resursa zemlje te o sudjelovanju naše zemlje u međunarodnoj podjeli rada

• izrada platne bilance i nacionalnih računa zemlje, izračun bruto domaćeg proizvoda i analiza gospodarskog ciklusa

• opći pokazatelj kretanja gospodarske aktivnosti

GLAVNI KORISNICI

• Vlada RH i Hrvatski sabor

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• Hrvatska narodna banka

• Hrvatska gospodarska komora

• gospodarstvenici

• europske institucije, npr. Europska komisija, Europska središnja banka

• međunarodne institucije i organizacije, npr. UNSD, IMF, WTO, OECD

• znanstveno-istraživački instituti

• mediji

• šira zainteresirana javnost

Tema 2.08 Međunarodna razmjena usluga i bilanca plaćanja

MODUL 2.08.01 Platna bilanca

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Hrvatska narodna banka

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Platna bilanca Republike Hrvatske sistematičan je prikaz vrijednosti ekonomskih transakcija hrvatskih rezidenata s nerezidentima u određenom razdoblju (najčešće godina, tromjesečje ili mjesec). Platna bilanca sastavlja se korištenjem rezultata statističkih istraživanja koja provodi Hrvatska narodna banka, administrativnih izvora podataka te izvješća o robnoj razmjeni s inozemstvom i statističkih registara Državnog zavoda za statistiku.

Metodološki okvir za sastavljanje platne bilance propisan je Priručnikom za sastavljanje platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja (6. izdanje, MMF, 2009.), Uredbom (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća, Smjernicom Europske središnje banke od 9. prosinca 2011. o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području vanjske statistike (preinačena) (ESB/2011/23), BOP Vademecumom (Eurostat), OECD referentnom definicijom inozemnih izravnih ulaganja (4. izdanje, OECD, 2008.) te Priručnikom o statistici međunarodne trgovine uslugama 2010. (UN).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano unaprjeđenje primjene međunarodno propisane metodologije s ciljem poboljšanja kvalitete sastavljanja pojedinih pozicija platne bilance

• unaprjeđenje suradnje i koordinacije između HNB-a i drugih nositelja službene statistike s ciljem pravodobne dostave metodološki usklađenih podataka

• kontinuirano ažuriranje uzoraka na kojima HNB provodi statistička istraživanja kako bi se osigurala reprezentativnost populacije

• kontinuirano usklađivanje metodologije s ciljem postizanja potpune konzistentnosti između podataka platne bilance i statistike nacionalnih računa

• kontinuirano praćenje i usklađivanje s izvještajnim zahtjevima Europske komisije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• opći pokazatelji gospodarske aktivnosti u odnosima s inozemstvom

• izrada makroekonomskih modela i pokazatelja

• podloga za donošenje mjera ekonomske politike i praćenje njihovih učinaka

• izrade makroekonomskih prognoza

GLAVNI KORISNICI

• Državni zavod za statistiku

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• Vlada RH i Hrvatski sabor

• znanstveno-istraživački instituti

• akademska zajednica

• financijska tržišta

• mediji

• šira zainteresirana javnost

• europske institucije, npr. Europska komisija, Europska središnja banka

• ostale međunarodne institucije, npr. Banka za međunarodna poravnanja (BIS) i MMF

MODUL 2.08.02 Statistika inozemnih izravnih ulaganja

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Hrvatska narodna banka

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statistika inozemnih izravnih ulaganja sastavni je dio statistike platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja. Podaci o inozemnim izravnim ulaganjima prikazuju se prema komponentama ulaganja (vlasnička ulaganja, zadržana dobit, dužnički instrumenti), zemljama ulagača/ulaganja i djelatnostima rezidenata te podataka o portfeljnim ulaganjima (ulaganja u vlasnički kapital koja se ne mogu klasificirati kao izravna ulaganja i ulaganja u dužničke vrijednosne papire).

Tromjesečni statistički podaci o izravnim i portfeljnim ulaganjima izrađuju se u skladu s metodologijom propisanom u Priručniku za sastavljanje platne bilance

i stanja međunarodnih ulaganja (6. izdanje, MMF, 2009.), BOP Vademecuma (Eurostat), OECD-ovom referentnom definicijom inozemnih izravnih ulaganja (4. izdanje, 2008.) te Uredbom (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano unaprjeđenje kvalitete statistike inozemnih izravnih ulaganja radi osiguranja podatkovne osnove potrebne za praćenje gospodarskih trendova i vođenje ekonomske politike RH te agregiranje podataka na razini EU-a

• prilagodba administrativnih izvora podataka u skladu s novim zahtjevima omogućit će primjenu nove metodologije iz područja makroekonomskih statistika uz istodobno smanjenje opterećenja izvještajnih jedinica

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• sastavljanje pozicija platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja

• izvještavanje Europske komisije (Eurostat) o inozemnim izravnim ulaganjima po zemljama i djelatnostima u skladu s Uredbom (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća.

• izrada makroekonomskih modela i pokazatelja

• podloga za donošenje mjera promicanja inozemnih ulaganja i praćenje njihovih učinaka

• podloga za donošenje mjera ekonomske politike i praćenje njihovih učinaka

GLAVNI KORISNICI

• europske institucije, npr. Europska komisija, Europska središnja banka

• ministarstva i druga tijela državne uprave i lokalne samouprave

• Vlada RH i Hrvatski sabor

• Hrvatska gospodarska komora

• veleposlanstva

• analitičari

• mediji

• šira zainteresirana javnost

MODUL 2.08.03 Međunarodna trgovina uslugama

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Hrvatska narodna banka

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statistika međunarodne razmjene usluga sastavni je dio statistike platne bilance, a proces sastavljanja provodi se statističkim istraživanjima Hrvatske narodne banke te s pomoću terenskih istraživanja i ekonometrijskih modela (kod usluga putovanja).

Metodološka osnova statistike međunarodne razmjene usluga propisana je Priručnikom za sastavljanje platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja (6. izdanje, MMF, 2009), BOP Vademecumom (Eurostat), Priručnikom o statistici međunarodne trgovine uslugama (UN, 2010) te Uredbom (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano unaprjeđenje primjene međunarodno propisane metodologije s ciljem poboljšanja obuhvata pojedinih pozicija usluga na tekućem računu platne bilance

• kontinuirano ažuriranje uzoraka na kojima HNB provodi statistička istraživanja kako bi se osigurala reprezentativnost populacije

• kontinuirano praćenje i usklađivanje s izvještajnim zahtjevima EU-a

• opći pokazatelj kretanja aktivnosti u razmjeni usluga s inozemstvom

• podloga za donošenje mjera podrške izvozu usluga i praćenje učinaka tih mjera

• omogućivanje izrade ekonomskih prognoza i makroekonomskih modela

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• Vlada RH i Hrvatski sabor

• analitičari

• znanstveno-istraživački instituti

• mediji

• šira zainteresirana javnost

• europske institucije, npr. Europska komisija, Europska središnja banka

Poglavlje III. POSLOVNE STATISTIKE

Tema 3.01 Godišnje poslovne statistike

MODUL 3.01.01 Proizvodnja strukturnih poslovnih statistika

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Strukturne poslovne statistike opisuju strukturu, izvođenje i učinak gospodarskih djelatnosti, vrednovan u tržišnim cijenama, promatranjem jedinica koje te djelatnosti obavljaju; osiguravaju informacije o prihodima i rashodima, zaposlenosti, produktivnosti, nacionalnoj i regionalnoj specijalizaciji, veličini poduzeća, investicijama, poslovnoj demografiji itd.

Svrha istraživanja o strukturnim statistikama poduzeća jest praćenje poslovanja i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim propisima i standardima strukturnih poslovnih statistika (Uredba (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća). Dobiveni pokazatelji omogućuju analizu poslovanja i strukturnih promjena poslovne populacije te uvid u tendencije poslovne demografije; osnova su za izradu tržišnih analiza i donošenje poslovnih odluka te za izračun bruto domaćeg proizvoda i ocjenu osnovnih makroekonomskih kategorija.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirana harmonizacija godišnjih podataka o strukturi i poslovanju poduzeća te statistike poslovne demografije s europskim standardima strukturnih poslovnih statistika kako bi se u potpunosti uskladili i dopunili postojeći podaci, kao i unaprjeđivanje kvalitete proizvedenih podataka

• nastavak rada na prilagodbi statističke jedinice »poduzeće« u domeni strukturnih poslovnih statistika poduzeća prema Uredbi Vijeća (EEZ) br. 696/93

• zadovoljenje novih korisničkih potreba nastalih iz globalizacijskih procesa te praćenje i primjena novih metodoloških okvira, u skladu s dinamikom i razvojnim procesima u europskom statističkom sustavu te promjenama u europskom zakonodavnom okviru

• kontinuirani razvoj i unaprjeđenje tehnološke i metodološke podloge za kompilaciju strukturnih poslovnih statistika s orijentacijom na detekciju i korištenje dostupnih statističkih i administrativnih izvora

• unaprjeđenje suradnje i institucionalne koordinacije radi omogućavanja konzistentnosti podataka svih institucija uključenih u hrvatski statistički sustav, a koje u djelokrugu svog rada prikupljaju, objavljuju ili se koriste podacima iz područja strukturno poslovnih statistika

• unaprjeđenje suradnje i institucionalne koordinacije sa svim posjednicima administrativnih izvora za svrhu pronalaženja adekvatnih zakonskih i podzakonskih rješenja na temelju kojih funkcioniraju financijski, porezni i računovodstveni sustav Republike Hrvatske, a u cilju adekvatnog namirivanja statističkih potreba

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• analiza poslovanja i strukturnih promjena poslovne populacije

• izrada tržišnih analiza i donošenje poslovnih odluka

• podloga za izračun bruto domaćeg proizvoda i ocjenu osnovnih makroekonomskih kategorija

• podloga za donošenje mjera ekonomske politike i praćenje učinaka tih mjera

GLAVNI KORISNICI

• poslovni subjekti

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• znanstveno-istraživački instituti

• mediji

• šira zainteresirana javnost

• europske institucije (Eurostat, Europska komisija)

MODUL 3.01.02 PRODCOM

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Osnovni cilj PRODCOM statistika jest osiguravanje relevantnih, ažurnih, pouzdanih i usporedivih statističkih informacija o proi­zvedenim industrijskim proizvodima u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 3924/91, provedbenim propisima Vijeća EU-a i nacionalnim standardima. PRODCOM statistike sadržavaju podatke o vrijednosti i obujmu industrijske proizvodnje za oko 4000 industrijskih proizvoda koje je moguće povezati s podacima robne razmjene s inozemstvom na razini proizvoda te osigurava usporedbu nacionalne proizvodnje s europskom i drugom međunarodnom proizvodnjom na razini proizvoda. Podaci se objavljuju na godišnjoj razini za sve proizvode zajedno s povezanim podacima robne razmjene s inozemstvom (izvoz/uvoz) za nacionalno najvažnije proizvode za koje se izračunava raspoloživa potrošnja u Republici Hrvatskoj. Eurostat također objavljuje nacionalne podatke za sve države članice, izračunava i objavljuje ukupne podatke za EU, zajedno s povezanim podacima robne razmjene s inozemstvom (izvoz/uvoz) za sve proizvode. Osim statističkih podataka o količinama i vrijednostima proizvedenih industrijskih proizvoda za donošenje mjera za posebne politike industrije i praćenje razvoja tržišta industrijskih proizvoda i njihovog položaja na međunarodnim tržištima potrebno je osigurati njihovo kontinuirano usklađivanje što je propisano uredbama EU-a za PRODCOM statistike.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• smanjenje opterećenja davatelja podataka povećanim korištenjem raspoloživih sekundarnih i administrativnih izvora podataka za statističke svrhe

• povećanje učinkovitosti sveukupnih statističkih procesa pri proizvodnji, obradi i diseminaciji PRODCOM statistike vodeći pritom računa o kvaliteti rezultata

• kontinuirano godišnje usklađivanje PRODCOM statistike s izmjenama i dopunama Uredbe EU-a, posebice Nomenklature industrijskih proizvoda prema relevantnoj PRODCOM Listi EU-a i promjenama u europskom zakonodavnom okviru

• osigurati podatke o raspoloživoj potrošnji industrijskih proizvoda u Republici Hrvatskoj bilanciranjem podataka s podacima robne razmjene s inozemstvom (izvoz/uvoz)

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje strateških odluka u području posebnih industrijskih politika vezanih uz industrijsku proizvodnju

• provođenje mjera u području posebnih industrijskih politika vezanih uz industrijsku proizvodnju

• donošenje poslovnih planova poduzeća o plasiranju njihove proizvodnje na nacionalnom i međunarodnom tržištu

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• mediji

• znanstveno-istraživački instituti

• poduzeća i poslovne udruge

• Europska komisija

MODUL 3.01.03 Statistika stranih podružnica (FATS)

a) Statistika iFATS

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statistika stranih podružnica opisuje strukturu i poslovanje stranih podružnica. Državni zavod za statistiku (DZS) prikuplja, obrađuje i objavljuje podatke o stranim podružnicama, tj. o domaćim poduzećima pod inozemnom kontrolom u RH (iFATS), dok HNB vodi statistiku o aktivnosti stranih povezanih subjekata koje kontroliraju institucionalne jedinice rezidentne u RH (oFATS). Statistika iFATS uključuje podatke prema načelu krajnje institucionalne jedinice kontrole inozemne podružnice (KJK), koju u istraživanjima DZS-a predstavlja sjedište prvog stranog vlasnika kao zamjena za KJK, s raščlambom prema ekonomskoj aktivnosti i geografskom raščlambom prema državama sjedištima KJK-a.

Svrha istraživanja o stranim podružnicama jest praćenje poslovanja i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim propisima i standardima statistike stranih podružnica (Uredba (EZ) br. 716/2007 Europskog parlamenta i Vijeća). Dobiveni pokazatelji omogućuju analizu poslovanja i strukturnih promjena poslovne populacije stranih podružnica; osnova su za pripremu politika iz područja gospodarstva, tržišnog natjecanja, poduzetništva, istraživanja, tehničkog razvoja i zapošljavanja u kontekstu procesa liberalizacije kako bi se izmjerili izravni i neizravni učinci strane kontrole na zaposlenost, plaće i produktivnost u određenim državama i sektorima.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirana harmonizacija godišnjih podataka FATS statistika s europskim standardima strukturnih poslovnih statistika kako bi se u potpunosti uskladili i dopunili postojeći podaci te detektirala zemlja sjedišta KJK-a i unaprijedila kvaliteta proizvedenih podataka

• nastavak rada na prilagodbi statističke jedinice poduzeće u domeni strukturnih poslovnih statistika poduzeća prema Uredbi Vijeća (EEZ) br. 696/93

• zadovoljenje novih korisničkih potreba nastalih iz globalizacijskih procesa te praćenje i primjena novih metodoloških okvira u skladu s dinamikom i razvojnim procesima u europskom statističkom sustavu i promjenama u europskom zakonodavnom okviru

• kontinuiran razvoj i unaprjeđenje tehnološke i metodološke podloge za kompilaciju FATS statistika s maksimalnom orijentacijom na detekciju i korištenje dostupnih statističkih i administrativnih izvora

• unaprjeđenje suradnje i institucionalne koordinacije radi omogućavanja konzistentnosti podataka svih institucija uključenih u hrvatski statistički sustav, a koje u djelokrugu svog rada prikupljaju, objavljuju ili se koriste podacima iz područja FATS statistika

• unaprjeđenje suradnje i institucionalne koordinacije sa svim posjednicima administrativnih izvora za svrhu iznalaženja adekvatnih zakonskih i podzakonskih rješenja na temelju kojih funkcionira financijski, porezni i računovodstveni sustav Republike Hrvatske, a u cilju adekvatnog namirivanja statističkih potreba.

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• analiza poslovanja i strukturnih promjena stranih podružnica

• analiza učinaka strane kontrole na zaposlenost, plaće i produktivnost u određenim državama i sektorima

• priprema politika iz područja gospodarstva, tržišnog natjecanja, poduzetništva, istraživanja, tehničkog razvoja i zapošljavanja u kontekstu procesa liberalizacije

• izrada tržišnih analiza i donošenje poslovnih odluka

• podloga za ocjenu osnovnih makroekonomskih kategorija

• podloga za donošenje mjera ekonomske politike i praćenje učinaka tih mjera

GLAVNI KORISNICI

• poslovni subjekti

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• znanstveno-istraživački instituti

• mediji

• šira zainteresirana javnost

• europske institucije (Eurostat, Europska komisija, statistike država članica EU)

b) Statistika oFATS

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Hrvatska narodna banka

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statistika oFATS prati ekonomske aktivnosti inozemnih podružnica domaćih poduzeća i domaćih podružnica inozemnih poduzeća. U skladu s Uredbom (EZ) br. 716/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, inozemne FATS statistike na nacionalnoj razini prate aktivnosti poduzeća u inozemstvu pod kontrolom domaće izvještajne jedinice, koja je ujedno pod kontrolom rezidenata (nije u pretežitom inozemnom vlasništvu). Varijable koje obuhvaća FATS statistika jesu: broj zaposlenika, prodaja, troškovi zaposlenika, dodana vrijednost, bruto investicije u materijalnu imovinu, izvoz proizvoda i usluga, uvoz proizvoda i usluga u nerezidentnim jedinicama obuhvaćenim istraživanjem te tako pružaju informaciju o ekonomskom utjecaju ulaganja rezidentnog poduzeća u inozemstvu. Podaci se prikupljaju jedanput na godinu za prethodnu godinu, pri čemu se osim Uredbe (EZ) br. 716/2007 Europskog parlamenta i Vijeća uzima i metodološki okvir definiran u Eurostatovim metodološkim publikacijama BOP Vademecum (tekuće izdanje, 2016.) i Priručnik s preporukama za FATS (3. izdanje, 2012.).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirana suradnja i analiza pojedinačnih podataka koji se prikupljaju od obveznika izvještavanja radi unaprjeđivanja kvalitete FATS statistike u cilju dobivanja što kvalitetnijih podataka za sastavljanje agregata EU-a

• unaprjeđenje suradnje i institucionalne koordinacije radi omogućavanja konzistentnosti podataka svih institucija

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• sastavljanje agregatnih pokazatelja na razini EU-a

• analiza obujma ekonomske aktivnosti inozemnih ulaganja

GLAVNI KORISNICI

• Državni zavod za statistiku

• Eurostat

• analitičari

Ostale teme 3.01 N iz područja godišnjih poslovnih statistika za nacionalne potrebe

MODUL 3.01.N.1 Godišnje statistike građevinarstva za nacionalne potrebe

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Svrha ovog modula jest osigurati raspoloživost godišnjih agregata koji uključuju podatke o završenim zgradama i stanovima, vrijednostima izvršenih radova na građevinama, o utrošenoj električnoj energiji i gorivima u građevinskoj djelatnosti te o broju i površini porušenih stanova. Podaci se prikupljaju na temelju Programa statistike stanovanja i izgradnje zgrada u zemljama u području UN/ECE-a (Programme of Current Housing and Building Statistics for Countries in the UN/ECE Region – No. 43, ISBN 92-1-116584-9).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirani razvoj i unaprjeđenje sustava godišnjih statistika građevinarstva te usklađivanje s međunarodnim i nacionalnim standardima i potrebama korisnika. Time će se omogućiti prikupljanje, obrada i diseminacija pouzdanih, objektivnih, usporedivih i pravodobnih pokazatelja o stanju i kretanjima u građevinarstvu te osigurati dostupnost statističkih podataka prilagođenih zahtjevima korisnika

• kontinuirano poboljšanje sveukupnih statističkih procesa pri obradi i diseminaciji podataka

• upotreba administrativnih izvora podataka radi smanjenja troškova i rasterećenja izvještajnih jedinica

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• analiza stanja, utvrđivanje dinamike i strukturnih promjena u građevinskim radovima u tijeku vremena

• procjena tromjesečnog obračuna bruto domaćeg proizvoda po djelatnostima u građevinarstvu i po županijama

• poduzimanje mjera u području stambene gradnje, za planiranje proizvodnje građevinskih materijala i gotovih građevinskih elemenata za ugradnju te drugih industrijskih proizvoda za opremu zgrada i stanova, za donošenje odluka o razvijanju građevinskog poduzetništva i različitih usluga povezanih uz stanovanje i sl.

• izrada pokazatelja za unaprjeđenje energetske politike Republike Hrvatske u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta te za sastavljanje Statističke energetske bilance Republike Hrvatske za građevinsku djelatnost

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• mediji

• znanstveno-istraživački instituti

• stručno-poslovne organizacije

• neprofitne organizacije

Tema 3.02 Kratkoročne poslovne statistike

MODUL 3.02.01 Kratkoročne poslovne statistike

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Osnovni cilj kratkoročnih poslovnih statistika jest osiguravanje relevantnih, ažurnih, pouzdanih i usporedivih statističkih pokazatelja o najnovijim kretanjima u različitim nacionalnim gospodarskim područjima i njihovu usporedbu s europskim i drugim međunarodnim gospodarstvima za svrhu donošenja odluka tekuće ekonomske politike u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji. Kratkoročne poslovne statistike (STS) pokrivaju četiri glavna ekonomska područja: industriju, građevinarstvo, trgovinu na malo i ostale usluge (npr. prijevoz, informacije i komunikacije, poslovne usluge, ali ne i financijske usluge). Područja i djelatnosti STS-a definirani su u odnosu na Nacionalnu klasifikaciju djelatnosti − NKD 2007., koja je identična statističkoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti Europske unije NACE Rev. 2. Razvoj u različitim gospodarskim područjima opisan je serijom pokazatelja (STS pokazatelja), kao što su proizvodnja, promet, proizvođačke cijene, broj zaposlenih, bruto plaće i ostali pokazatelji u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1165/98 i nacionalnim metodologijama za pojedine pokazatelje. STS pokazatelji objavljuju se kao indeksi kao što su indeks industrijske proizvodnje (obujam), indeks proizvođačkih cijena, indeks građevinskih radova, indeks prometa u trgovini na malo i drugi pokazatelji, koji pokazuju promjene u odnosu na fiksnu baznu godinu ili na prethodnu godinu (lančani indeksi). Pokazatelji ne predstavljaju apsolutne iznose ili novčane vrijednosti. STS indeksi objavljuju se kao kalendarski prilagođene vremenske serije te sezonski i kalendarski prilagođene vremenske serije. Te prilagodbe olakšavaju mjesečne i tromjesečne usporedbe pokazatelja. Informacije o gospodarskim kratkoročnim kretanjima prikupljaju se poslovnim istraživanjima, a za neke pokazatelje koriste se administrativni i drugi raspoloživi izvori. Osim konstantnog zahtjeva da se osiguraju brzo dostupni kratkoročni poslovni pokazatelji visoke kvalitete, potrebno je osigurati njihovo kontinuirano unaprjeđivanje i tekuće usklađivanje sa standardima EU-a, pritom vodeći računa o smanjenju opterećenja davatelja podataka povećanim korištenjem raspoloživih administrativnih izvora podataka te povećanju učinkovitosti u svim fazama provedbe istraživanja. Najnoviji dokumenti o pravnom temelju i metodologijama za kratkoročne poslovne pokazatelje mogu se naći na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku i Eurostata.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• smanjenje opterećenja davatelja podataka povećanim korištenjem raspoloživih alternativnih izvora podataka koji se ne prikupljaju za statističke svrhe

• modernizacija načina prikupljanja podataka i povećanje učinkovitosti sveukupnih statističkih procesa pri proizvodnji, obradi i diseminaciji kratkoročnih poslovnih statistika vodeći pritom računa o kvaliteti rezultata

• kontinuirano usklađivanje kratkoročnih poslovnih statistika i izrada novih kratkoročnih poslovnih pokazatelja u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1165/98, a posebice s novim europskim zakonodavnim okvirom iz područja poslovnih statistika koji je u postupku donošenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• praćenje i donošenje kratkoročnih odluka u području tekuće ekonomske politike vezanih za posebna gospodarska područja čija kretanja odražavaju kratkoročni poslovni pokazatelji

• provođenje mjera tekuće ekonomske politike vezanih za gospodarska područja čija kretanja pokazuju kratkoročni poslovni pokazatelji

• formuliranje i praćenje ekonomske i monetarne politike Republike Hrvatske i Europske unije u kombinaciji s drugim gospodarskim skupovima podataka, kao što su nacionalni računi

GLAVNI KORISNICI

• Vlada RH

• Hrvatska narodna banka

• Europska komisija (Eurostat)

• Europska središnja banka (ECB)

• ekonomski analitičari

• mediji

• znanstveno-istraživački instituti

Ostale teme 3.02 N iz područja kratkoročnih poslovnih statistika za nacionalne potrebe

MODUL 3.02.N.1 Kratkoročne poslovne statistike građevinarstva za nacionalne potrebe

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Osim podataka koji se prikupljaju, obrađuju i diseminiraju u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1165/98 za nacionalne potrebe potrebno je osigurati i raspoloživost mjesečnih agregata koji uključuju podatke o izdanim građevinskim dozvolama za sve vrste građevina (a ne samo za zgrade), tromjesečnih agregata koji uključuju podatke o vrijednostima narudžaba i vrijednostima izvršenih radova te tromjesečne agregate koji uključuju podatke o cijenama prodanih novih stanova.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano praćenje promjena relevantnoga međunarodnoga i nacionalnog zakonodavstva, kao i potrebe korisnika, čime će se nastaviti razvoj i unaprjeđenje sustava kratkoročnih poslovnih statistika građevinarstva te omogućiti prikupljanje, obrada i diseminacija pouzdanih, objektivnih, usporedivih i pravodobnih pokazatelja o stanju i kretanjima u građevinarstvu te osigurati dostupnost statističkih podataka prilagođenih zahtjevima korisnika

• kontinuirano poboljšanje sveukupnih statističkih procesa pri obradi i diseminaciji podataka

• modernizacija načina prikupljanja podataka

• upotreba administrativnih izvora podataka radi smanjenja troškova i rasterećenja izvještajnih jedinica

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• predviđanje dinamike kretanja građevinske djelatnosti; budućih radova i strukture investicija na razini države i na razini lokalne samouprave

• poduzimanje mjera u području stambene gradnje, za planiranje proizvodnje građevinskih materijala i gotovih građevinskih elemenata za ugradnju te drugih industrijskih proizvoda za opremu zgrada i stanova, za donošenje odluka o razvijanju građevinskog poduzetništva i različitih usluga vezanih za stanovanje i sl.

• analiza stanja, utvrđivanje dinamike i strukturnih promjena u građevinskim radovima u tijeku vremena

• utvrđivanje razine i dinamike prodanih novih stanova te za informiranje sudionika koji kreiraju stambenu i financijsku politiku, grade i prodaju stanove i procjenjuju nekretnine.

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• mediji

• znanstveno-istraživački instituti

• stručno-poslovne organizacije

• neprofitne organizacije

Tema 3.03 Energija

MODUL 3.03.01 Energetske statistike – proizvodnja

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Cilj ovog modula jest prikupljanje, obrada i objavljivanje godišnje i mjesečne energetske statistike za energente u naturalnom iznosu za primarne (npr. nafta, prirodni plin, čvrsti ugljen itd.) i sekundarne (npr. benzin, dizel, koks, goriva itd.). Ovaj modul također pokriva energetsku statistiku potrošačkih cijena električne energije i prirodnog plina.

Godišnje statistike

Prikupljeni statistički podaci pokrivaju uglavnom proizvodnju, transformaciju i potrošnju energenata, a uključeni su i podaci o vanjskoj trgovini energenata i strukturi proizvodnje, uvoza, izvoza i potrošnje energije po energentima. Godišnja energetska bilanca krajnji je output ovog načina prikupljanja podataka. Energetska bilanca obuhvaća: godišnju proizvodnju, uvoz, izvoz, zalihe i isporuke električne energije, nafte i naftnih derivata, ugljena i prirodnog plina; godišnju proizvodnju topline i obnovljive energije; godišnju potrošnju energenata koji su transformirani u drugi oblik energije ili potrošeni za neenergetske svrhe i godišnju finalnu potrošnju energije prema sektorima i podsektorima potrošnje.

Modul pruža vrijedne informacije o strukturi energetskog sustava u EU, što omogućuje praćenje glavnih nacionalnih politika i ciljeva, kao i politika i ciljeva EU-a (energetska ovisnost, udio obnovljivih izvora energije, energetska učinkovitost) te znatno pridonosi u određivanju godišnje emisije ugljikova dioksida.

Mjesečne statistike

Mjesečni statistički podaci obuhvaćaju praćenje energenta u naturalnom izrazu: o proizvodnji, uvozu, izvozu, zalihama i isporukama električne energije, nafte i naftnih derivata, ugljena i prirodnog plina te potrošnju osnovnih sirovina za spomenutu proizvodnju. Obnovljivi izvori obuhvaćeni su u ograničenom opsegu. Iako se mjesečna energetska statistika ne može direktno usporediti s godišnjom niti je toliko kompletna, pruža nam brzi uvid u trendove kretanja energije prije nego su godišnji podaci dostupni. Mjesečni podaci o energiji koriste se za rane procjene emisije CO2. Također se prikupljaju važni podaci o strateškim zalihama nafte i naftnih derivata, kao odgovor na razmatranja o sigurnosti opskrbe.

Cijene energije

Podaci o cijenama električne energije i prirodnog plina prikupljaju se i obrađuju dva puta na godinu, a objavljuju se svake godine. Podaci se rastavljaju na potrošačke skupine i prikazuju se tri razine cijena (polugodišnje cijene sa i bez PDV-a i ostalih poreza za električnu energiju i plin isporučen distributivnim mrežama prema vrstama potrošača).

Energetska istraživanja provode se na temelju Uredbe (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Komisije (EU) br. 147/2013, Uredbe Komisije (EU) br. 431/2014 i Uredbe (EU) br. 2016/1952 Europskog parlamenta i Vijeća te Energetskog statističkog priručnika (Energy Statistics Manual – IEA/OECD/Eurostat/ European Commission) i nacionalnih statističkih standarda koji su dostupni na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• unaprjeđenje kvalitete podataka za izračun pokazatelja o energetskoj učinkovitosti

• osiguravanje kvalitetnih podataka o obnovljivim izvorima energije

• osiguravanje podataka statistika energije na razini odjeljaka NKD-a

• poboljšanja kvalitete podataka statistika energije u okviru darovnica EU-a angažmanom vanjskih stručnjaka

• održavanje kontinuirane suradnje za energetske statistike, posebice za izradu energetske bilance i energetskih računa s Energetskim institutom »Hrvoje Požar« (EIHP)

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje strateških odluka u području energetske politike

• provođenje mjera energetske politike

GLAVNI KORISNICI

• Vlada RH i Hrvatski sabor

• Europska komisija

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• mediji

• šira zainteresirana javnost

MODUL 3.03.02 Energetske statistike – metodologija i razvoj

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Razvoj energetske statistike nužan je jer se povećavaju zahtjevi energetske politike u obujmu i u kvaliteti. Stoga ovaj modul obuhvaća kontinuirano praćenje međunarodnih metodologija energetske statistike i usklađivanje hrvatske energetske statistike s njima, a najvažnije aktivnosti u trogodišnjom razdoblju su sljedeće:

• izrada novih statističkih standarda za energetske statistike i revizija postojećih

• ispunjavanje izvješća o kvaliteti podataka za energetske statistike svakih pet godina

• osiguravanje kvalitetnijih dodatnih podataka koji su važni Republici Hrvatskoj

Razvoj je predviđen sljedećom legislativom EU-a o energetskoj statistici: Uredbom (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbom Komisije (EU) br. 147/2013, Uredbom Komisije (EU) br. 431/2014, Uredbom (EU) br. 2016/1952 Europskog parlamenta i Vijeća te Energetskim statističkim priručnikom (Energy Statistics Manual – IEA/OECD/Eurostat/ European Commission), kao i nacionalnih statističkih standarda koji su dostupni na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• unaprjeđenje kvalitete podataka statistika energije

• osiguravanje podataka statistika energije na razini odjeljaka NKD-a

• poboljšanja kvalitete podataka statistika energije u sklopu darovnica EU-a angažmanom vanjskih stručnjaka

• održavanje kontinuirane suradnje za energetske statistike, posebice za izradu energetske bilance i energetskih računa s EIHP-om

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje strateških odluka u području razvoja energetike u Republici Hrvatskoj

• praćenje i provođenje mjera energetske politike Republike Hrvatske

GLAVNI KORISNICI

• Vlada RH i Hrvatski sabor

• Europska komisija

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• mediji

Tema 3.04 Transport

MODUL 3.04.01 Statistika transporta

a) Cestovni prijevoz robe

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statistika cestovnog prijevoza robe usmjerena je na prikupljanje i diseminaciju podataka o obilježjima cestovnih teretnih vozila koja su registrirana u Republici Hrvatskoj i koja sudjeluju u prijevozu robe, putovanjima koja su prešla ta vozila i prevezenoj robi u tim vozilima. Riječ je o širokom spektru podataka o prijeđenoj udaljenosti tih vozila, vrsti prevezene robe, načinu pakiranja, mjestu polazišta i odredišta robe, svrsi prijevoza i obilježjima teretnih vozila. Podaci o robi dostupni su u tonama i tonskim kilometrima.

Podaci se prikupljaju i diseminiraju na temelju Uredbe (EU) br. 70/2012 Europskog parlamenta i Vijeća.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• unaprjeđenje kvalitete podataka

• modernizacija prikupljanja podataka primjenom novih tehnoloških rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje odluka u području prometne politike

• provođenja mjera prometne politike

• pokazatelj održivog razvoja

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• mediji

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• Europska komisija

• organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD), Međunarodni transportni forum (ITF)

• gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UN ECE)

b) Željeznički prijevoz

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Tromjesečna statistika željezničkog prijevoza putnika i robe uključuje podatke o prevezenim putnicima i putničkim kilometrima te prevezenoj robi i ostvarenim tonskim kilometrima.

Godišnji podaci o željezničkom prijevozu putnika i robe sadržavaju podatke o broju putnika i putničkih kilometara, prevezenoj robi i tonskim kilometrima, broju intermodalnih teretnih jedinica te podatke o kretanju vlakova. Detaljno izvješće sadržava i dodatne informacije o vrsti prijevoza, vrsti robe, vrsti opasne robe te zemlji ukrcaja i iskrcaja putnika i robe.

Za referentnu godinu 2020. prikupljat će se regionalni skup podataka o prevezenim putnicima i prevezenoj robi prema vrsti prijevoza (unutarnji i međunarodni) i regiji ukrcaja odnosno iskrcaja putnika i robe te će se provoditi,

brojenje prometa vlakova na željezničkoj mreži prema željezničkim segmentima.

Podaci se prikupljaju i diseminiraju na temelju Uredbe (EZ) br. 91/2003 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe (EU) 2016/2032 Europskog parlamenta i Vijeća.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• unaprjeđenje kvalitete podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje odluka u području prometne politike

• provođenje mjera prometne politike

• praćenje i razvoj elemenata prometa u politikama koje se odnose na regije i transeuropske mreže

• pokazatelj održivog razvoja

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• mediji

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• Europska komisija

• Svjetska turistička organizacija (UN WTO)

• Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD), Međunarodni transportni forum (ITF)

• Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UN ECE)

c) Pomorski promet

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statistika pomorskog prometa usmjerena je na mjesečno prikupljanje i diseminaciju podataka o broju putnika i tonama robe prema vrsti robe i tereta, podataka o relacijama na kojima se odvija prijevoz putnika i robe (luka ukrcaja ili iskrcaja) te o vrsti, veličini i zastavi plovila.

Podaci se prikupljaju i diseminiraju na temelju Odluke Komisije 2010/216/EU, Uredbe (EU) br. 1090/2010 Europskog parlamenta i Vijeća i 2012/186/EU: Delegirane odluke Komisije.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• unaprjeđenje kvalitete podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje odluka u području prometne politike

• provođenje mjera prometne politike

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• mediji

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• Europska komisija

• Svjetska turistička organizacija (UN WTO)

• Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UN ECE)

d) Prijevoz na unutarnjim vodnim putovima

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statistika prijevoza na unutarnjim vodnim putovima usmjerena je na prikupljanje i diseminaciju podataka o tonama robe i tonskim kilometrima prema vrsti robe, prema zastavi i vrsti plovila, podataka o prijevozu opasne robe, prijeđenim kilometrima plovila, prijevozu kontejnera prema vrsti robe i broju nesreća na unutarnjim vodnim putovima.

Podaci se prikupljaju i diseminiraju na temelju Uredbe (EZ) br. 1365/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe (EU) 2016/1954 Europskog parlamenta i Vijeća.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• unaprjeđenje kvalitete podataka

• u suradnji s državama članicama i Eurostatom razvijati metodologiju za kompiliranje statistike putničkog prijevoza na unutarnjim vodnim putovima i statistike nesreća na unutarnjim vodnim putovima

• u sklopu odobrenih darovnica planirati pilot-prikupljanje podataka o putničkom prijevozu na unutarnjim vodnim putovima

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje odluka u području prometne politike

• provođenja mjera prometne politike

• pokazatelj održivog razvoja

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• mediji

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• Europska komisija

• Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD), Međunarodni transportni forum (ITF)

• Dunavska komisija

• Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UN ECE)

e) Zračni promet

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statistika zračnog prometa usmjerena je na mjesečno prikupljanje i diseminaciju podataka o prometu zrakoplova, prevezenih putnika i tereta u zrakoplovu i ukrcanih i iskrcanih putnika i tereta prema partnerskim zračnim lukama. Podaci se prikupljaju prema prijevoznicima, vrsti zrakoplova, vrsti prometa, prethodnoj/narednoj zračnoj luci zrakoplova i zračnoj luci polazišta/odredišta putnika i robe. Podaci se prikupljaju i diseminiraju na temelju Uredbe (EZ) br. 437/2003 Europskog parlamenta i Vijeća.

Prikupljaju se također i podaci o zaposlenima i infrastrukturi po zračnim lukama i zrakoplovnoj floti registriranoj u RH koji služe za popunjavanje godišnjeg dobrovoljnog Eurostatova upitnika Annual questionnaire on Aviation.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• unaprjeđenje kvalitete podataka

• unaprjeđenje suradnje s nadležnom agencijom koja u djelokrugu svog rada vodi i održava registar zrakoplova

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje odluka u području prometne politike

• provođenja mjera prometne politike

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• mediji

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• Europska komisija

• Svjetska turistička organizacija (UN WTO)

f) Zajednički upitnik za statistiku transporta (Eurostat/ ITF/UNECE)

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Skup godišnjih pokazatelja uključuje podatke o cestovnoj i željezničkoj infrastrukturi, duljini cjevovoda i unutarnjih plovnih putova, troškovima za investicije i održavanje cestovne, željezničke i riječne infrastrukture, prijevoznim sredstvima (registriranim cestovnim motornim vozilima i priključnim vozilima, željezničkim prijevoznim sredstvima, registriranim plovilima na unutarnjim vodnim putovima), broju poduzeća i broju zaposlenih, troškovima za investicije i održavanje prijevoznih sredstava u poduzećima koja se bave cestovnim prijevozom robe, željezničkim prijevozom i prijevozom na unutarnjim vodnim putovima, obujmu cestovnog prometa u vozilo kilometrima, prevezenim putnicima i robi te prijeđenim kilometrima u kopnenom transportu i cestovnim prometnim nesrećama.

Navedene statistike služe za nacionalno objavljivanje i popunjavanje Zajedničkog upitnika za statistiku transporta (Eurostat/ITF/UNECE).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• unaprjeđenje kvalitete podataka

• unaprjeđenje suradnje s nadležnom agencijom koja u djelokrugu svog rada brine o vodnim putovima

• aktivno sudjelovanje u razvojnim aktivnostima unutar europskog statističkog sustava u području mjerenja obujma cestovnog prometa izraženog u vozilo-kilometrima

• u sklopu odobrenih darovnica razvijat će se metodologija za kompiliranje statistike obujma cestovnog prometa u vozilo kilometrima i pripadajuće metode izračuna

• kontinuirani rad na uspostavi cjelovite i kompilirane statistike mjerenja obujma cestovnog prometa i njezina uključivanja u hrvatski statistički sustav, jačanje suradnje s nadležnom institucijom koja prikuplja i objavljuje podatke o brojanju prometa na hrvatskim cestama, uključivanje stanica za tehnički pregled vozila kao administrativnog izvora podataka

• u sklopu odobrenih darovnica u području statistike mobilnosti putnika razvijat će se metodologija i izračun putničkih kilometara osobnih vozila.

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje odluka u području prometne politike

• provođenja mjera prometne politike

• pokazatelji održivog razvoja

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• mediji

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• Europska komisija

• Dunavska komisija

• Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD), Međunarodni transportni forum (ITF)

• Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UN ECE)

g) Regionalna statistika transporta

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Skup godišnjih pokazatelja koji uključuju podatke o cestovnoj i željezničkoj infrastrukturi, duljini vodnih putova, registriranim cestovnim vozilima i cestovnim prometnim nesrećama po regijama.

Opisane statistike služe za nacionalno objavljivanje i popunjavanje Upitnika za regionalnu statistiku transporta (REGWEB, Eurostat).

Statistika prema regijama uključuje i prikupljanje podataka o putničkim kilometrima u cestovnom prijevozu putnika u osobnim vozilima i autobusima. Podaci služe za nacionalno objavljivanje i popunjavanje Upitnika za regionalnu statistiku okoliša (Eurostat).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• unaprjeđenje kvalitete podataka

• unaprjeđenje suradnje s nadležnom agencijom koja u djelokrugu svog rada brine o vodnim putovima

• u sklopu odobrenih darovnica u području statistike mobilnosti putnika razvijat će se metodologija i izračun putničkih kilometara osobnih vozila

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• provođenje mjera regionalne razvojne politike

• donošenje odluka u području prometne politike

• provođenje mjera prometne politike

• provođenje mjera politike zaštite okoliša

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• mediji

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• Europska komisija

MODUL 3.04.02 Razvojne aktivnosti za podršku novim prometnim politikama

a) Mobilnost putnika, obujam cestovnog prometa, emisije plinova iz transporta

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Potrebno je kontinuirano razvijati i proizvoditi statističke pokazatelje potrebne za mjerenje napretka u postizanju kvantitativnih ciljeva koji su postavljeni u Bijeloj knjizi 2011. o jedinstvenome europskome prometnom području, kojima se želi unaprijediti mobilnost prijevoza robe i putnika, smanjiti opterećenost važnih prometnih čvorišta te smanjiti prometom prouzročeno zagađenje okoliša.

Za tu svrhu razvijat će se statistike kojima će se pratiti emisije plinova iz transporta, mjeriti obujam cestovnog prometa, intermodalnog transporta i mobilnosti putnika.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• aktivno sudjelovanje u razvojnim aktivnostima unutar europskoga statističkog sustava u novim područjima statistike transporta

• u sklopu odobrenih darovnica razvijat će se metodologija u području statistike mobilnosti putnika i intermodalnog transporta

• u sklopu odobrenih darovnica prikupljat će se podaci o mobilnosti putnika

• u sklopu odobrenih darovnica razvijat će se metodologija za kompiliranje statistike obujma cestovnog prometa u vozilo kilometrima i pripadajuće metode izračuna

• kontinuirani rad na uspostavi cjelovite i kompilirane statistike mjerenja obujma cestovnog prometa i njezina uključivanja u hrvatski statistički sustav, jačanje suradnje s nadležnom institucijom koja prikuplja i objavljuje podatke o brojenju prometa na hrvatskim cestama, uključivanje stanica za tehnički pregled vozila kao administrativnog izvora podataka

• unaprjeđenje i dopuna postojećih podataka o intermodalnom transportu

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• praćenje ciljeva u Bijeloj knjizi o jedinstvenom europskom prometnom području

• donošenje odluka u području prometne politike

• provođenje mjera prometne politike

• pokazatelji održivog razvoja

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• mediji

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• Europska komisija

b) Statistika sigurnosti prometa

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Podaci o sigurnosti prometa obuhvaćaju godišnje podatke o svakoj pojedinoj cestovnoj prometnoj nesreći (pojedinosti o nesreći, sudionicima i vozilima) iz evidencije praćenja prometnih nesreća Ministarstva unutarnjih poslova. Državni zavod za statistiku podatke dostavlja Eurostatu na temelju sporazuma s nadležnim ministarstvom, a u skladu s Odlukom Vijeća 93/704/EZ.

Riječ je o multimodalnoj statistici sigurnosti prometa jer su osim cestovnih nesreća uključeni i podaci koji se odnose na sigurnost u željezničkome, zračnome i pomorskom prometu.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• uspostava suradnje i institucionalne koordinacije radi omogućavanja konzistentnosti podataka svih institucija uključenih u hrvatski statistički sustav, a koje u djelokrugu svog rada prikupljaju, objavljuju ili se koriste podacima iz područja sigurnosti prometa u željezničkome, zračnom i pomorskom prometu.

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje odluka u području sigurnosti prometa

• provođenje mjera prometne politike

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• mediji

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• Europska komisija

Ostale teme 3.04 N iz područja transporta za nacionalne potrebe

MODUL 3.04.N.1 Statistike transporta za nacionalne potrebe

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Skup mjesečnih podataka o graničnome cestovnom prometu putničkih vozila i broju putnika u tim vozilima

Skup mjesečnih podataka o graničnom prometu putnika u željezničkome i zračnome te prometu na unutarnjim vodnim putovima i pomorskom prometu

Skup tromjesečnih podataka o pomorskom i obalnom prijevozu putnika i robe brodara izraženih u broju putnika i putničkim kilometrima i tonama robe i tonskim kilometrima, broju zaposlenih i utrošenom gorivu

Skup tromjesečnih podataka o prekrcaju robe i kontejnera, prekrcajnim sredstvima, broju zaposlenih i utrošenom gorivu

Skup podataka o registriranim plovilima u lučkim kapetanijama (trgovačka mornarica)

Skup godišnjih podataka o utrošenoj električnoj energiji u cjevovodnom transportu

Skup godišnjih podataka o broju plovila, utrošenom gorivu, zaposlenima u poduzećima koja se bave prijevozom robe na unutarnjim vodnim putovima

Skup tromjesečnih i godišnjih podataka o zračnom prijevozu koji su ostvarili zračni prijevoznici (prijevoz putnika, putnički kilometri, prijevoz robe, tonski kilometri, broj zrakoplova, utrošeno gorivo, zaposleni i utrošenim sredstvima za investicije

Skup godišnjih podataka o prometu putnika i prometu robe prema vrsti robe na željezničkim kolodvorima i postajama

Skup godišnjih podataka o utrošenom gorivu i utrošenim sredstvima za investicije u zračnim lukama. Skup godišnjih podataka o gorivu u cestovnom prijevozu robe te o utrošenom gorivu u željezničkom prijevozu

Skup godišnjih podataka o prijevoznim sredstvima, prijeđenim kilometrima i linijama, broju zaposlenih i utrošenom gorivu u cestovnom linijskom prijevozu putnika i gradskom prijevozu

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• unaprjeđenje kvalitete podataka

• prilagodba administrativnih izvora

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• procjena tromjesečnog obračuna bruto domaćeg proizvoda

• podaci za znanstvena istraživanja energetskog sustava Republike Hrvatske (Energetska bilanca RH; veza: Modul 3.03.01 – Energetske statistike – proizvodnja)

• popunjavanje međunarodnih upitnika

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• mediji

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• Europska komisija

• Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UN/ECE)

• Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD), Međunarodni transportni forum (ITF)

• Svjetska turistička organizacija (UN WTO)

Tema 3.05 Turizam

MODUL 3.05.01 Statistika turizma

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Osnovni cilj statistike turizma jest uspostava okvira za sustavni razvoj, proizvodnju i diseminaciju kvalitetnih statističkih pokazatelja iz područja statistike turizma u Republici Hrvatskoj. Zakonodavstvo za područje statistike turizma obuhvaća statistiku unutarnjeg turizma (statistika ponude) i statistiku nacionalnog turizma (statistika turističke potražnje).

Statistika unutarnjeg turizma obuhvaća podatke o dolascima i noćenjima turista u komercijalnom smještaju prema zemlji prebivališta, vrstama i kategorijama turističkih smještajnih objekata i prema načinu dolaska turista te podatke o smještajnim kapacitetima (broj soba, apartmana, mjesta za kampiranje i broj postelja) po vrstama i kategorijama turističkih smještajnih objekata, stopa popunjenosti soba i stalnih postelja u skupini 55.1 Hoteli i sličan smještaj NKD-a 2007. U nekomercijalnome turističkom smještaju prate se dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta u kućama i stanovima za odmor te ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje (npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine).

Statistika nacionalnog turizma obuhvaća podatke o turističkoj aktivnosti stanovništva Republike Hrvatske s obzirom na glavni motiv putovanja (privatno, poslovno), duljinu boravka (jednodnevno, višednevno putovanje), glavno odredište (unutar i izvan RH), vrstu smještaja, način organizacije putovanja te izdatke na putovanju. Osim navedenih obilježja putovanja, prikupljaju se i podaci o sociodemografskom profilu populacije. Za ispitanike koji u promatranom razdoblju nisu odlazili na putovanja, prikupljaju se razlozi neodlaska na putovanja.

Ova istraživanja provode se na temelju Uredbe (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća, Provedbene uredbe Komisije br. 1051/2011 i Delegirane uredbe Komisije br. 253/2013.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirani rad na analizi i unaprjeđenju kvalitete administrativnog izvora za praćenje komercijalnoga i nekomercijalnoga turističkog prometa

• u suradnji s Ministarstvom turizma i Ministarstvom uprave rad na uspostavi Središnjeg registra za ugostiteljske usluge i pružanje usluga u turizmu

• kontinuirani rad na unaprjeđenju metoda prikupljanja podatka te kvalitete podataka u području praćenja nacionalne statistike turizma

• kontinuirano praćenje promjena relevantnog zakonodavstva EU-a, kao i potreba korisnika čime će se nastaviti razvoj i harmonizacija statistike turizma s europskim sustavom statistika te će se time uskladiti i/ili unaprijediti i dopuniti postojeći podaci iz područja statistike turizma

• daljnja unaprjeđenja načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja.

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• analiza uloge i značenja turizma u nacionalnom gospodarstvu

• analiza stanja, utvrđivanja dinamike i promjena vrsta i kategorija turističkih smještajnih objekata na nacionalnoj i lokalnoj razini

• analiza temeljnih komponenti turističke ponude i analizu odnosa između turističke ponude i potražnje

• praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim i nekomercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma

• definiranje politike turizma i donošenje relevantnih mjera na nacionalnoj i lokalnoj razini te praćenja učinaka tih mjera u području turizma

• utvrđivanje glavnih ekonomskih koristi i troškova koji proizlaze iz razvoja turizma

GLAVNI KORISNICI

• Ministarstvo turizma, ostala ministarstva i tijela državne uprave

• Hrvatska turistička zajednica, županijske turističke zajednice i turističke zajednice grada/općine

• Hrvatska gospodarska komora, županijske gospodarske komore

• strukovna udruženja u turizmu

• Europska komisija

• Svjetska turistička organizacija (UNWTO)

• Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD)

• znanstveno-istraživački instituti

• veleposlanstva

• mediji

• šira zainteresirana javnost

Ostale teme 3.05 N iz područja turizma za nacionalne potrebe

MODUL 3.05.N.1 Statistike turizma za nacionalne potrebe

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Osim podataka koji se prikupljaju, obrađuju i diseminiraju u skladu s Uredbom (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća, za nacionalne potrebe u području statistike turizma potrebno je osigurati podatke o turističkoj aktivnosti

u organizaciji putničkih agencija (broj poslovnica u zemlji i inozemstvu, broj zaposlenih, domaći turisti i noćenja po zemljama posjeta, strani turisti i noćenja u Hrvatskoj prema zemlji prebivališta, broj domaćih izletnika na jednodnevnim putovanjima, jednodnevna putovanja za turiste koji borave u turističkome mjestu, turistički promet prema vrstama turističkih smještajnih objekata u Hrvatskoj); o kapacitetima i poslovanju luka nautičkog turizma te broju putovanja i putnika na stranim brodovima za kružna putovanja u teritorijalnome moru Republike Hrvatske prema zastavi broda te druge relevantne pokazatelje za područje turizma.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• analiza mogućnosti korištenja administrativnih izvora podataka za statističko praćenje nautičkog turizma

• usklađivanje nacionalnoga statističkog sustava potrebama metodologije turističkih satelitskih računa

• daljnja unaprjeđenja načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

• kontinuirano praćenje promjena relevantnoga nacionalnoga i međunarodnog zakonodavstva te potreba korisnika čime će se nastaviti razvoj i unaprjeđenje sustava statistike turizma te će se time uskladiti i/ili unaprijediti i dopuniti postojeći podaci iz područja statistike turizma

• kontinuirano poboljšanje statističkih procesa pri obradi i diseminaciji podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• osigurati pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj

• analizirati ulogu i važnost specifičnih oblika turizma

• analizirati ulogu i važnost turističkih agencija i drugih distribucijskih kanala u suvremenom turizmu

• podloga za donošenje relevantnih mjera i odluka u području razvoja specifičnih oblika turizma na nacionalnoj i lokalnoj razini te praćenje učinaka tih mjera

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• Hrvatska turistička zajednica, županijske turističke zajednice i turističke zajednice grada/općine

• Hrvatska gospodarska komora, županijske gospodarske komore

• strukovna udruženja u turizmu

• znanstveno-istraživački instituti

• mediji

• šira zainteresirana javnost

Tema 3.06 Poslovni registri

MODUL 3.06.01 Poslovni registri i statističke jedinice

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statistički poslovni registar (SPR) jest potpuna, opsežna, strukturirana i redovito ažurirana baza podataka o administrativnim i statističkim jedinicama koje su uključene u proizvodnju roba i usluga. SPR osigurava okvir za provedbu statističkih istraživanja, statističkih analiza populacije poslovnih subjekata, izradu statistike poslovne demografije, uspostavu veza s administrativnim izvorima podataka te za identifikaciju i kreiranje statističkih jedinica.

Sadržava podatke o pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju neku djelatnost i doprinose BDP-u. Podaci se preuzimaju iz administrativnih izvora, a za ažuriranje se koriste i podaci statističkih istraživanja poslovnih statistika te izravni kontakti s izvještajnim jedinicama. Podaci se ažuriraju najmanje jedanput na godinu.

Jedinice koje se registriraju u SPR-u jesu: pravne jedinice, poduzeća, lokalne jedinice, grupe poduzeća te nerezidentne jedinice koje su vlasnički povezane s rezidentnim jedinicama.

Pravnu osnovu za uspostavu i vođenje SPR-a čini Uredba (EZ) br. 177/2008 Europskog parlamenta i Vijeća koja propisuje obvezu vođenja statističkoga poslovnog registra, njegov obuhvat, sadržaj, izvore, standarde kvalitete i dr., dok Uredba Vijeća (EEZ) br. 696/93 daje definicije statističkih jedinica koje su obuhvaćene statističkim poslovnim registrima.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirana harmonizacija podataka s europskim standardima i metodologijom statističkih poslovnih registara, kako bi se u potpunosti uskladili i dopunili postojeći podaci, kao i unaprjeđivanje same kvalitete podataka

• implementacija statističke jedinice poduzeće prema Uredbi Vijeća (EEZ) br. 696/93

• zadovoljenje novih korisničkih potreba nastalih iz globalizacijskih procesa te praćenje i primjena novih metodoloških okvira, a u skladu s dinamikom i razvojnim procesima u okvirima europskog statističkog sustava

• kontinuirani razvoj i unaprjeđenje tehnološke i metodološke podloge za ažuriranje podataka Statističkog poslovnog registra, s osnovnim ciljem što veće automatizacije procesa te korištenja svih dostupnih statističkih i administrativnih izvora

• unaprjeđenje suradnje i povezanosti s posjednicima administrativnih podataka radi omogućavanja konzistentnosti podataka i unaprjeđenja kvalitete podataka svih institucija koje u djelokrugu svog rada prikupljaju podatke koji se koriste za ažuriranje Statističkoga poslovnog registra

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• priprema populacije za statistička istraživanja

• provođenje analiza populacije poslovnih subjekata

• pretvaranje administrativnih podataka i kategorija u međunarodno usporedive statističke koncepte

• praćenje kretanja u populaciji poslovnih subjekata i priprema statistike poslovne demografije

GLAVNI KORISNICI

• statistički odjeli Državnog zavoda za statistiku

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• znanstveno-istraživački instituti

• mediji

• šira zainteresirana javnost

• europske institucije (Eurostat, Europska komisija)

Ostale teme 3.06 N iz područja poslovnih registara za nacionalne potrebe

MODUL 3.06.N.1 Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Ministarstvo financija

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika predstavlja popis proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji ustrojava i vodi Ministarstvo financija za potrebe utvrđivanja obuhvata proračunskih i izvanproračunskih korisnika općeg proračuna. Registar sadržava osnovne matične podatke o proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna te proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, od čega se dio podataka objavljuje. Registar se, osim za administrativne svrhe, koristi i za svrhu izrade službene statistike.

Registar se vodi na temelju Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 87/08., 136/12. i 15/15.), prema Pravilniku o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (»Narodne novine«, br. 128/09. i 142/14.).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• trajno održavanje potpune ažurnosti Registra i usklađenost sa sektorskom klasifikacijom jedinica prema metodologiji ESA-e 2010. u smislu kako je obuhvat izvanproračunskih korisnika reguliran Zakonom o proračunu

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• u sklopu službene statistike, jedan od izvora podataka za sektorsku klasifikaciju jedinica opće države prema metodologiji ESA-e 2010., ponajprije za utvrđivanje obuhvata pod-podsektora proračunske središnje države

GLAVNI KORISNICI

• proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna JLP(R)S-a, tijela JLP(R)S-a

• Ministarstvo financija

• Državni zavod za statistiku

• Hrvatska narodna banka

MODUL 3.06.N.2 Registar neprofitnih organizacija

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Ministarstvo financija

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Na temelju Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (»Narodne novine«, br. 121/14.), Pravilnikom o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija (»Narodne novine«, br. 31/15.) regulirano je da Registar neprofitnih organizacija u elektroničkom obliku vodi Ministarstvo financija kao popis neprofitnih organizacija. Registar sadržava osnovne matične podatke o neprofitnim organizacijama. Podaci iz Registra javni su i dostupni na internetskoj stranici Ministarstva financija. Osim za navedenu administrativnu svrhu, Registar se koristi i za potrebe službene statistike.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• trajno održavanje potpune ažurnosti Registra

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• u sklopu službene statistike jedan od izvora podataka za sektorsku klasifikaciju jedinica opće države prema metodologiji ESA-e 2010.

GLAVNI KORISNICI

• neprofitne organizacije

• Ministarstvo financija

• Državni zavod za statistiku

• Hrvatska narodna banka

MODUL 3.06.N.3 Registar poslovnih subjekata

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Registar poslovnih subjekata je baza podataka koja sadržava sljedeće podatke o poslovnim subjektima: matični broj, osobni identifikacijski broj (OIB), naziv ili tvrtka, adresa sjedišta i opći podaci, podaci o registraciji, pravno ustrojbeni oblik, oblik vlasništva, podrijetlo kapitala, glavna djelatnost te podaci o promjeni. Također, sadržava i podatke o dijelovima poslovnih subjekata kao što su: matični broj (sastoji se od matičnog broja poslovnog subjekta i rednog broja dijela), naziv ili tvrtka, adresa sjedišta i opći podaci, glavna djelatnost te podaci o promjeni. Registar se odnosi na pravne osobe, fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u skladu s propisima, tijela javne vlasti (tijela državne uprave, druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe i druga tijela koja imaju javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač RH ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se na temelju posebnog propisa financiraju pretežito ili u cijelosti iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno iz javnih sredstava (nameta, davanja i sl.), kao i trgovačka društva u kojima RH i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo, razvrstane prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. NKD 2007., u potpunosti usklađenoj s EU-ovim standardom NACE Rev. 2 – Statistical Classification of Economic Activities in the European Community.

Državni zavod za statistiku vodi Registar poslovnih subjekata na temelju Zakona o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (»Narodne novine«, br. 98/94.), Odluke o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. (»Narodne novine«, br. 58/07. i 72/07.) i Pravilnika o razvrstavanju poslovnih subjekata prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. − NKD 2007. (»Narodne novine«, br. 55/16.).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• unaprjeđenje kvalitete, funkcionalnosti i obuhvata podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• prikupljanje podataka o gospodarskim obilježjima subjekata te djelatnosti i drugim pokazateljima koji se mogu mjeriti statističkim metodama

• korištenje, javno objavljivanje i diseminacija svih podataka za statističke i druge svrhe

GLAVNI KORISNICI

• Vlada RH i Hrvatski sabor

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• mediji

Poglavlje IV. STATISTIKE POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA

Tema 4.01 Poljoprivredne statistike

MODUL 4.01.01 Poljoprivredne statistike

a) Statistika biljne proizvodnje

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni Zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statistika biljne proizvodnje obuhvaća godišnje podatke o žitaricama i glavnim usjevima, opskrbnim bilancama vina te petogodišnje podatke o vinogradima i voćnjacima. U pripremi je integrirana uredba o obujmu ulaganja i proizvodnje u poljoprivredi (SAIO[10](Statistics on agricultural input and output)) koja će zahtijevati usklađivanje i analizu trenutnog stanja. Poboljšanje u implementaciji novih i kombiniranih metoda prikupljanja podataka doprinijet će modernizaciji prikupljanja, obrade, transmisije i diseminacije podataka iz područja statistike biljne proizvodnje.

Podaci se prikupljaju, verificiraju i objavljuju na temelju Uredbe (EU) br. 543/2009 Europskog parlamenta i Vijeća te Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1557/2015.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano praćenje najavljene promjene zakonodavstva EU-a kao i potrebe korisnika čime će se nastaviti razvoj, usklađivanje i prilagodba statistika biljne proizvodnje te će se time uskladiti i/ili unaprijediti i dopuniti postojeći podaci

• razvoj statistika biljne proizvodnje u sklopu provedbe programa Europske unije te projektima sufinanciranim iz sredstava zajmova i darovnica EU-a

• daljnje usklađivanje i integracija statistike biljne proizvodnje u nacionalni statistički sustav i koordinacija s posjednicima statističkih podataka čime se nastoji smanjiti teret izvještavanja poslovnim subjektima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima te ostvariti racionalnije korištenje proračunskih sredstava za službenu statistiku

• daljnja unaprjeđenja načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• praćenje gospodarske aktivnosti u području statistike biljne proizvodnje i izvještavanje korisnika o površini i proizvodnji žitarica te glavnih usjeva, voća, povrća i grožđa

GLAVNI KORISNICI

• Ministarstvo poljoprivrede

• Vlada RH i Hrvatski sabor

• Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

• znanstveno-istraživački instituti

• europske institucije (Eurostat, Opća uprava Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI))

• međunarodne institucije (FAO)

• mediji

b) Statistika stočarstva

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Područje statistike stočarstva obuhvaća aktivnosti prikupljanja, diseminacije i transmisije podataka o: godišnjem broju stoke (goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara prema vrstama i kategorijama), godišnjem broju peradi, godišnjoj stočnoj proizvodnji (meso, jaja, vuna i med), strukturi valionica u godišnjoj periodici, godišnjoj bruto domaćoj proizvodnji za goveda, svinje, ovce, koze i perad, izradi prognoza o bruto domaćoj proizvodnji mesa izraženoj u broju zaklanih grla za goveda, svinje i ovce, mjesečnoj proizvodnji i trgovini jednodnevnom peradi te praćenju klanja stoke za goveda, svinje, ovce, koze, kopitare i perad u klaonicama.

Istraživanja o stočarstvu provode se u skladu s Uredbom (EZ) br. 1165/2008 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbom Komisije (EZ) br. 617/2008.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano praćenje promjena u zakonodavstvu EU-a kao i potreba korisnika čime će se nastaviti razvoj, usklađivanje i prilagodba statistike stočarstva te će se time uskladiti i/ili unaprijediti i dopuniti postojeći podaci

• razvoj statistike stočarstva u sklopu provedbe programa Europske unije i projektima sufinanciranim iz sredstava zajmova i darovnica EU-a

• daljnje usklađivanje i integracija statistike stočarstva u nacionalni statistički sustav i koordinacija s posjednicima statističkih podataka čime se nastoji smanjiti teret izvještavanja poslovnim subjektima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i ostvariti racionalnije korištenje proračunskih sredstava za službenu statistiku

• daljnja unaprjeđenja načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• praćenje gospodarske aktivnosti u području statistike stočarstva i izvještavanje korisnika o brojnom stanju stoke i peradi te stočnoj proizvodnji (meso, jaja, vuna i med)

GLAVNI KORISNICI

• Vlada RH i Hrvatski sabor

• Ministarstvo poljoprivrede

• Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

• znanstveno-istraživački instituti

• Europske institucije, npr. Eurostat, Opća uprava Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI)

• međunarodne institucije (FAO)

• mediji

c) Statistika mlijeka i mliječnih proizvoda

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Područje statistike mlijeka i mliječnih proizvoda obuhvaća aktivnosti prikupljanja, diseminacije i transmisije podataka o mjesečnim, godišnjim i trogodišnjim podacima za statistiku mlijeka i mliječnih proizvoda. Najveći dio podataka preuzima se od Hrvatske poljoprivredne agencije – Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka (SLKM) kao administrativnog izvora podataka.

Iz navedenoga administrativnog izvora prikupljaju se godišnji podaci o količini prikupljenoga kravljega, ovčjega i kozjeg mlijeka, sadržaju mliječne masti i proteina, proizvodnji mliječnih proizvoda te vanjskoj trgovini mljekara mlijekom i proizvodima, mjesečni podaci o količini prikupljenoga kravljeg mlijeka, sadržaju mliječne masti i proteina te proizvodnji mliječnih proizvoda od kravljeg mlijeka. Na trogodišnjoj razini prikupljaju se podaci o broju mljekara prema količini prikupljenoga i obrađenog mlijeka te količini mliječnih proizvoda.

Navedeno područje statistike obuhvaća i podatke o proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda na poljoprivrednim gospodarstvima koji se prikupljaju godišnjim istraživanjem o stočarstvu. Istraživanja iz područja statistike mlijeka i mliječnih proizvoda provode se u skladu s metodološkim osnovama za prikupljanje podataka u statistici mlijeka i mliječnih proizvoda (»Narodne novine«, br. 42/13.).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano praćenje promjena u zakonodavstvu EU-a,

• kao i potreba korisnika čime će se nastaviti razvoj, usklađivanje i prilagodba statistike mljekarstva te će se time uskladiti i/ili unaprijediti i dopuniti postojeći podaci

• razvoj statistike mljekarstva u sklopu provedbe programa Europske unije i projektima sufinanciranima iz sredstava zajmova i darovnica EU-a

• daljnje usklađivanje i integracija statistike mljekarstva u nacionalni statistički sustav, čime se nastoji smanjiti teret izvještavanja poslovnim subjektima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima te ostvariti racionalnije korištenje proračunskih sredstava za službenu statistiku

• daljnja unaprjeđenja načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• praćenje i izvještavanje korisnika o gospodarskoj aktivnosti u području statistike mlijeka i mliječnih proizvoda

GLAVNI KORISNICI

• Vlada RH i Hrvatski sabor

• Ministarstvo poljoprivrede

• Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

• znanstveno-istraživački instituti

• Europske institucije npr. Eurostat, Opća uprava Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI)

• međunarodne institucije (FAO)

• mediji

d) Istraživanje o strukturi poljoprivrednih gospodarstva

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Istraživanje o strukturi poljoprivrednih gospodarstava jest okosnica poljoprivredne statistike. Sadašnji sustav za izradu europske statistike na razini poljoprivrednoga gospodarstva temelji se na Uredbi (EU) br. 1166/2008 Europskog parlamenta i Vijeća. Zakonska osnova istječe nakon provedbe Istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava u 2016., nakon čega se stvara potreba za izradom novog pravnog okvira za razdoblje 2020. – 2027. Odbor za europski statistički sustav (ESSC) prihvatio je Strategiju poljoprivrednih statistika za 2020. godinu i dalje na sjednici od 19. studenog 2015. (dokument ESSC 2015/27/04) kojom se predlaže modernizacija poljoprivredne statistike s ciljem integracije postojećeg zakonskog okvira te novih potreba donošenjem dvaju okvirnih propisa.

U tijeku je donošenje objedinjene uredbe za poljoprivredna gospodarstva (IFS[11](Integrated Farm Statistics)) te planova za budući razvoj kao i utvrđivanje prioritetnih akcija. Trenutačno zakonodavstvo obuhvaća trogodišnje podatke o radnoj snazi, korištenju zemljišta, broju stoke, metodama poljoprivredne proizvodnje i mjerama ruralnog razvoja. Planirana promjena zakonodavstva koja je u proceduri donošenja rezultirat će potrebama za usklađivanjem i unutarnjom preraspodjelom raspoloživih resursa te pripremama za Popis poljoprivrede 2020.

Prijedlogom Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o integriranoj statistici na razini poljoprivrednih gospodarstava i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1166/2008 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EZ) br. 1337/2011 Europskog parlamenta i Vijeća traženi podaci dijele se u tri kategorije: osnovni, dodatni i ad hoc podaci. Osnovni podaci, koji su detaljno definirani Prilogom III. podaci su o općim obilježjima poljoprivrednih gospodarstava te obilježjima zemljišta i stoke. Podaci se prikupljaju u trogodišnjoj dinamici na temelju uzorka, a svakih deset godina potrebno je provoditi popis svih poljoprivrednih gospodarstava.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• priprema za buduću promjenu zakonodavstva i njegovu implementaciju

• pripreme za provođenje pilot-istraživanja u 2019. kao i za Popis poljoprivrede 2020.

• razvoj strukturnih statistika poljoprivrede u sklopu provedbe programa istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava Europske unije i projektima sufinanciranim iz sredstava EU-a

• uvođenje novih metoda prikupljanja podataka i osuvremenjivanje postojećih rješenja za obradu, prijenos i diseminaciju podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• podaci Istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava i metodama poljoprivredne proizvodnje (PO-22/STR) osnovni su podaci u poljoprivrednoj statistici te imaju ključnu ulogu u kreiranju, provedbi, praćenju i evaluaciji mjera Zajedničke poljoprivredne politike

GLAVNI KORISNICI

• Vlada RH i Hrvatski sabor

• Ministarstvo poljoprivrede

• Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

• znanstveni-istraživački instituti

• europske institucije (Eurostat, DG CLIMA, DG AGRI, JRC, EEA)

• međunarodne institucije (FAO)

• mediji

Tema 4.02 Poljoprivredne strukture

MODUL 4.02.01 Organska proizvodnja i gospodarenje

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Ekološka proizvodnja i gospodarenje obuhvaćaju aktivnosti prikupljanja, obrade, prijenosa i diseminacije podataka o broju subjekata uključenih u ekološku proizvodnju, površinama, broju stoke, certificiranim ekološkim proizvodima životinjskog podrijetla i akvakulturi te preradi ekoloških proizvoda.

Podaci se prikupljaju, verificiraju i objavljuju na temelju Uredbe Vijeća (EU) br. 834/2007 i Uredbe Komisije br. 889/2008.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• daljnja modernizacija obrade podataka unaprjeđenjem postojećih aplikacija za obradu

• daljnje usklađivanje i integracija ekološke proizvodnje u nacionalni statistički sustav u koordinaciji s posjednicima statističkih podataka i Ministarstvom poljoprivrede

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• praćenje utjecaja poljoprivrede na okoliš

GLAVNI KORISNICI

• Ministarstvo poljoprivrede

• Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

• znanstveno-istraživački instituti

• europske i međunarodne institucije (Eurostat, EEA, DG AGRI, FAO itd.)

• mediji

Tema 4.03 Korištenje zemljišta i krajolika

MODUL 4.03.01 Korištenje zemljišta i zemljišnog pokrova

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statistika korištenja zemljišta i zemljišnog pokrova obuhvaća godišnje podatke o korištenim poljoprivrednim površinama po kategorijama te o površinama zasijanim u jesenskoj sjetvi. U pripremi je integrirana uredba o obujmu ulaganja i obujmu proizvodnje (Statistics on agricultural input and output – SAIO) u poljoprivredi koja će zahtijevati usklađivanje i analizu trenutnog stanja. Poboljšanje u implementaciji novih metoda prikupljanja podataka doprinijet će modernizaciji prikupljanja, obrade, transmisije i diseminacije podataka iz područja statistike korištenja zemljišta i zemljišnog pokrova.

Podaci se prikupljaju, verificiraju i objavljuju na temelju Uredbe br. 543/2009 Europskog parlamenta i Vijeća i delegirane Uredbe Komisije (EU) 2015/1557.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano će se pratiti najavljene promjene u zakonodavstvu EU-a kao i potrebe korisnika čime će se nastaviti razvoj, usklađivanje i prilagodba statistika korištenja zemljišta i zemljišnog pokrova te će se time uskladiti i/ili unaprijediti i dopuniti postojeći podaci

• razvoj statistika korištenja zemljišta i zemljišnog pokrova u sklopu provedbe programa Europske unije i projektima sufinanciranim iz sredstava zajmova i darovnica EU-a

• daljnje usklađivanje i integracija statistike korištenja zemljišta i zemljišnog pokrova u nacionalni statistički sustav i koordinacija s drugim posjednicima statističkih podataka čime se nastoji smanjiti teret izvještavanja poslovnim subjektima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i ostvariti racionalnije korištenje proračunskih sredstava za službenu statistiku

• daljnja unaprjeđenja načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• praćenje gospodarske aktivnosti u području statistike korištenja zemljišta i zemljišnog pokrova te izvještavanje korisnika o: površini glavnih kategorija korištenoga poljoprivrednog zemljišta te površinama zasijanim u jesenskoj sjetvi

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

Tema 4.04 Agromonetarne statistike

MODUL 4.04.01 Poljoprivredni računi i cijene (ostalo)

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Poljoprivredni računi i cijene obuhvaćaju ekonomske račune za poljoprivredu, regionalne ekonomske račune za poljoprivredu, input radne snage u poljoprivredi, statistiku jediničnih vrijednosti poljoprivrednih proizvoda, statistiku poljoprivrednih cijena i indeksa cijena te zemljišne cijene i rente.

Ekonomski računi za poljoprivredu, uključujući input radne snage u poljoprivredi kompiliraju se, izračunavaju i objavljuju temeljem Uredbe (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe (EZ) br. 1137/2008 Europskog parlamenta i Vijeća.

Regionalni ekonomski računi za poljoprivredu, statistika jediničnih vrijednosti poljoprivrednih proizvoda i statistika poljoprivrednih cijena i indeksa cijena kompiliraju se, obrađuju, verificiraju i objavljuju temeljem džentlmenskog sporazuma ‒ Sporazuma o EU-ovim indeksima poljoprivrednih cijena (outputa i inputa), kao i apsolutnih cijena za glavne poljoprivredne proizvode i sredstva proizvodnje i zemljišne cijene i rente, Sporazuma o jediničnim vrijednostima poljoprivrednih proizvoda te Sporazuma o regionalnim ekonomskim računima za poljoprivredu.

Također, u području poljoprivrednih računa i cijena, na razini EU-a, planira se izmjena i dopuna postojeće uredbe o ekonomskim računima poljoprivrede, uvođenje novih uredbi te novih područja istraživanja. Izmjene u legislativi zahtijevat će analizu trenutačnog stanja, revizije postojećih serija podataka kao i pojačanu suradnju sa sekundarnim i administrativnim izvorima podataka.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano praćenje promjena i sudjelovanje u raspravi o relevantnom zakonodavstvu EU-a, vodeći računa i o potrebama korisnika, čime će se nastaviti razvoj i harmonizacija statistike poljoprivrednih računa i cijena s europskim sustavom statistika te uskladiti, unaprijediti i dopuniti postojeći podaci iz ovog područja

• revizija postojećih izračuna u skladu s prijedlogom izmjena i dopuna Uredbe (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća

• daljnja unaprjeđenja načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• pokazatelj kretanja dohotka u području poljoprivrede

• evaluacija utjecaja Zajedničke poljoprivredne politike na poljoprivrednu djelatnost

• podloga za donošenje mjera poljoprivredne politike i praćenje njihovih učinaka

• omogućavanje izrade ekonomskih prognoza

GLAVNI KORISNICI

• Vlada RH i Hrvatski sabor

• Ministarstvo poljoprivrede

• znanstveno-istraživački instituti

• europske institucije (Eurostat, DG AGRI)

• međunarodne institucije (FAO)

• mediji

MODUL 4.04.02 Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (ostalo)

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Ministarstvo poljoprivrede

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (sustav FADN) provodi se na razini godišnjih istraživanja s ciljem utvrđivanja dohotka poljoprivrednih gospodarstava. U sklopu aktivnosti prikupljaju se strukturni, proizvodni, ekonomski i financijski podaci. Izvješća temeljena na individualnim podacima dostavljaju se poljoprivrednicima. Izvješća zbirnih rezultata (Standardni rezultati) dostavljaju se, na zahtjev, nadležnim ustanovama i znanstveno-obrazovnim institucijama dok se posebna vrsta izvješća (Farm Return) priprema i dostavlja nadležnom tijelu Europske unije.

Provedba istraživanja FADN regulirana je Zakonom o poljoprivredi (»Narodne novine«, br. 30/15.) i Pravilnikom o provedbi sustava poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (»Narodne novine«, br. 70/13.) koji su usklađeni s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1217/2009.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• provedba godišnjih FADN istraživanja na uzorku od 1251 poljoprivrednoga gospodarstva

• uspostava i unaprjeđenje razmjene podataka s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (proizvodni resursi, potpore i sl.)

• daljnja unaprjeđenja načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• utvrđivanje razine dohotka poljoprivrednika

• izrada analitičkih podloga u poljoprivredi

• analiza mjera poljoprivredne politike

GLAVNI KORISNICI

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

Tema 4.05 Statistika šumarstva

MODUL 4.05.01 Statistika šumarstva i bioraznolikosti

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Područje statistike šumarstva obuhvaća aktivnosti prikupljanja, diseminacije i transmisije podataka za baznu statistiku šumarstva, ekonomske račune i cijene u šumarstvu. Podaci statistike šumarstva odnose se na površinu šumskog zemljišta, uzgoj i njegu šuma (vrijednosni pokazatelji), proizvode šumarstva, sječe drva, vrijednosti šumarskih dobara i usluga te vrijednosti neodvojivih nešumarskih sekundarnih aktivnosti, vrijednost utrošenih inputa (proizvoda i usluga) u šumarsku proizvodnju, potrošnju fiksnoga kapitala te naknade za zaposlenike. Podaci se u potpunosti prikupljaju iz administrativnog izvora podataka i to od javnog poduzeća Hrvatske šume i Ministarstva poljoprivrede.

Prikupljeni podaci usklađeni su s metodologijom i definicijama definiranima upitnikom JFSQ[12](Joint Forest Sector Questionnaire) koji se dostavlja u Eurostat i ostale relevantne institucije.

Obveza ispunjavanja Upitnika temelji se na odluci Međunarodne radne skupine za statistiku šumarstva (IWG[13](Intersecretariat Working Group on Forest Sector Statistics)) iz 1990. sastavljene od predstavnika Eurostata, UNECE-a[14](The United Nations Economic Comission for Europe), FAO-a[15](Food and Agriculture Organization) i ITTO-a[16](International Tropical Timber Organization).

Ekonomski računi za šumarstvo dostavljaju se u Eurostat na temelju sporazuma (džentlmenski sporazum) u sklopu Europske strategije za račune okoliša ESEA[17](The European Strategy for Environmental Accounts).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• poboljšanje međuinstitucionalne suradnje u pogledu prikupljanja podataka kod šuma u privatnom vlasništvu

• nastavak praćenja svih promjena u obvezama vezanim za izvještavanje o podacima iz područja statistike šumarstva

• daljnji razvoj ekonomskih računa šumarstva u skladu s daljnjim razvojem metodologije

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• praćenje i izvještavanje o gospodarskoj aktivnosti u području šumarstva koja se odnosi na površine šumskog zemljišta, uzgoj i njegu šuma (vrijednosni pokazatelji), proizvode šumarstva, sječu drva, vrijednosti šumarskih dobara i usluga te vrijednosti neodvojivih nešumarskih sekundarnih aktivnosti, vrijednost utrošenih inputa (proizvoda i usluga) u šumarsku proizvodnju, podatke o potrošnji fiksnoga kapitala te naknade za zaposlenike

GLAVNI KORISNICI

• Vlada RH i Hrvatski sabor

• Ministarstvo poljoprivrede

• znanstveno-istraživački instituti

• europske i međunarodne institucije, npr. Eurostat, FAO, UNECE, ITTO (International Tropical Timber Organization)

Ostale teme 4.05 N iz područja statistike šumarstva za nacionalne potrebe

MODUL 4.05.N.1 Statistika lovstva

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statističkim istraživanjem o lovstvu prikupljaju se podaci o broju registriranih lovaca te odstrelu divljači prema vrstama.

Podaci se preuzimaju od Ministarstva poljoprivrede-Uprava lovstva, odnosno Hrvatskoga lovačkog saveza kao administrativnih izvora.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• unaprjeđenje međuinstitucionalne suradnje u pogledu prikupljanja podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• praćenje gospodarske aktivnosti u području statistike lovstva i izvještavanje korisnika o tome: podaci o broju registriranih lovaca te odstrelu divljači prema vrstama

GLAVNI KORISNICI

• Ministarstvo poljoprivrede

• akademska zajednica

Tema 4.06 Statistika ribarstva

MODUL 4.06.01 Statistika ribarstva

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Ministarstvo poljoprivrede

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statistika ribarstva, prema trenutačnom zakonodavstvu, obuhvaća biološke, ekonomske i tehničke podatke o ribarstvu. Izvješća agregirana prema zahtjevima krajnjih korisnika podataka dostavljaju se na temelju Okvira za prikupljanje podataka Europske unije, preporuka Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja te zahtjeva Međunarodne komisije za zaštitu atlantske tune, Eurostata, Državnog zavoda za statistiku i drugih krajnjih korisnika podataka.

Obveza prikupljanja podataka za svrhu praćenja ribarstva i statističkih istraživanja u ribarstvu regulirana je Zakonom o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 62/17.), Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbom (EZ) br. 762/2008 Europskog parlamenta i Vijeća te propisima koji proizlaze iz njih te preporukama Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano će se pratiti promjene relevantnog zakonodavstva EU-a, kao i potrebe korisnika, čime će se nastaviti razvoj i harmonizacija statistika poljoprivrede, šumarstva i ribarstva s europskim sustavom statistika te će se time uskladiti i/ili unaprijediti i dopuniti postojeći podaci iz područja statistike ribarstva.

• daljnja unaprjeđenja načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• provedba i praćenje provedbe Zajedničke ribarstvene politike

• pregled općih pokazatelja gospodarskih aktivnosti u ribarstvu

• kontrola i nadzor gospodarskih aktivnosti u ribarstvu

• izrada strateških studija, planova upravljanja, programa i ostalih dokumenata vezanih za provođenje Zajedničke ribarstvene politike

• evaluacija učinaka mjera upravljanja ribarstvom

• usklađivanje s ostalim državama članicama Europske unije u cilju upravljanja ribolovnom flotom i resursima na regionalnoj i međunarodnoj razini

GLAVNI KORISNICI

• Vlada RH i Hrvatski sabor

• znanstveno-istraživački instituti

• akademska zajednica

• europske institucije, npr. Odbor Europskog parlamenta za ribarstvo (podaci vezani za Zajedničku ribarstvenu politiku), Glavna uprava Europske komisije za pomorstvo i ribarstvo

• međunarodne i regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom

• regionalne koordinacijske skupine za obradu podataka i regionalno usklađivanje aktivnosti prikupljanja podataka

• države članice EU-a

• lokalne zajednice.

Tema 4.07 Statistika agrookoliša

MODUL 4.07.01 Poljoprivredno-okolišni pokazatelji

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Poljoprivredno-okolišni pokazatelji obuhvaćaju aktivnosti iskorištavanja postojećih poljoprivrednih i okolišnih podataka za dobivanje relevantnih informacija vezanih za okoliš u skladu sa zahtjevima za razvoj poljoprivredno-okolišnih pokazatelja potrebnih za praćenje integracije okolišnih pitanja u zajedničku poljoprivrednu politiku. U tijeku je prilagodba postojećih statističkih alata u cilju boljeg prikupljanja informacija o okolišu vezanim za poljoprivredu te razrađivanje novih izvora podataka. Trenutačno zakonodavstvo obuhvaća izradu poljoprivredno-okolišne statistike i pokazatelja kao što su mineralna gnojiva, bilance aktivnih tvari dušika (N) i fosfora (P), prodaja i uporaba sredstava za zaštitu bilja te pokazatelji krajolika.

Podaci se prikupljaju, verificiraju i objavljuju na temelju Uredbe (EU) br. 1185/2009 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Komisije br. 408/2011.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano praćenje najavljene promjene u zakonodavstvu kao i zahtjeva korisnika te će se, u skladu s navedenim, nastaviti razvoj, usklađivanje i prilagodba poljoprivredno-okolišnih pokazatelja

• razvoj statistike poljoprivredno-okolišnih pokazatelja kompiliranjem postojećih izvora podataka

• daljnje usklađivanje i integracija poljoprivredno-okolišnih pokazatelja u nacionalni statistički sustav u koordinaciji s posjednicima statističkih podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• praćenje utjecaja poljoprivrede na okoliš

GLAVNI KORISNICI

• Ministarstvo poljoprivrede

• Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

• znanstveno-istraživački instituti

• europske i međunarodne institucije (Eurostat, EEA, DG AGRI, FAO)

• mediji

Poglavlje V. STATISTIKE ZA VIŠE PODRUČJA

Tema 5.02 Strategija Europa 2020. i održivi razvoj

MODUL 5.02.01 Pokazatelji Europa 2020.: proizvodnja i diseminacija

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Strategija Europa 2020. ima jasno definirane ciljeve koji se odnose na pet područja: zapošljavanje, inovacije, obrazovanje, smanjenje siromaštva i klima/energetika. Strategijom Europa 2020. nastoji se potaknuti pametan, održiv i uključiv rast. Pod pametnim rastom podrazumijeva se učinkovitije ulaganje u obrazovanje, istraživanje i inovacije, održivi rast podrazumijeva tranziciju u niskougljično gospodarstvo, dok se pod uključivim rastom podrazumijeva stvaranje novih radnih mjesta i smanjenje siromaštva.

Za praćenje napretka prema ciljevima strategije Europa 2020. ključni su podaci o stopi zaposlenosti prema spolu (dobna skupina 20 – 64 godine), bruto domaćim izdacima za istraživanje i razvoj (GERD), emisiji stakleničkih plinova (bazna godina 1990), udjelu obnovljivih izvora energije u bruto krajnjoj potrošnji energije, primarnoj potrošnji energije te konačnoj potrošnji energije, ranom napuštanju obrazovanja i osposobljavanju prema spolu, tercijarnom obrazovanju prema spolu (dobna skupina 30 – 34 godine), stanovništvu koje je izloženo riziku od siromaštva ili isključenosti (osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada, osobe izložene riziku od siromaštva nakon socijalnih transfera te teško deprivirane osobe). Pokazatelji sadržani u dokumentu Europa 2020. nužni su za proučavanje i definiranje širokog spektra javnih politika, posebno socijalnih i gospodarskih pitanja na nacionalnoj i regionalnoj razini.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• daljnja unaprjeđenja sustava prikupljanja, obrade i diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• pokazatelji potrebni za redovito te učinkovito praćenje i kreiranje javnih politika iz područja društvenih i energetskih statistika

• podloga za donošenje mjera u području javnih politika

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• županije, gradovi i općine

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• mediji

• Europska komisija, UN, međunarodni korisnici

MODUL 5.02.02 Pokazatelji održivog razvoja: proizvodnja i diseminacija

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Ciljevi ovog modula jesu pružanje visokokvalitetnih pokazatelja i statističkih podataka nužnih za praćenje provedbe Strategije održivog razvitka Republike Hrvatske na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini.

Održivi razvoj jest onaj koji zadovoljava potrebe današnjice, a pritom ne ugrožava potrebe budućih generacija. Održivi razvoj ostvaruje ravnotežu između zahtjeva za unaprjeđivanjem kakvoće života (ekonomska sastavnica), za ostvarivanjem socijalne dobrobiti i mira za sve (socijalna sastavnica) te zahtjeva za očuvanjem svih sastavnica okoliša kao prirodnog dobra o kojima ovise i sadašnja i buduće generacije.

Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske za desetogodišnje razdoblje prihvaćena je u Hrvatskom saboru 20. veljače 2009. (»Narodne novine«, br. 30/09.) i sadržava analizu postojećega gospodarskoga, socijalnoga i okolišnog stanja te utvrđuje smjernice dugoročnog djelovanja. Strategija sadržava temeljna načela i mjerila za određivanje ciljeva i prioriteta u promišljanju dugoročne preobrazbe prema održivom razvoju Republike Hrvatske. U dokumentu je identificirano osam ključnih izazova na kojima Republika Hrvatska mora raditi radi postizanja održivog razvoja:

1. poticaj rasta broja stanovnika RH

2. okoliš i prirodna dobra

3. usmjeravanje na održivu proizvodnju i potrošnju

4. ostvarivanje socijalne kohezije i pravde

5. postizanje energetske neovisnosti i rasta učinkovitosti korištenja energije

6. jačanje javnog zdravstva

7. povezivanje RH

8. zaštita Jadranskog mora, priobalja i otoka.

Održivi razvoj temeljni je cilj Europske unije utvrđen Lisabonskim ugovorom, kojim se uređuju sve politike i aktivnosti Unije. Cilj održivog razvoja je kontinuirano globalno poboljšanje kvalitete života i dobrobiti za sadašnje i buduće generacije usklađivanjem ekonomske učinkovitosti, društvene solidarnosti i ekološke odgovornosti.

Praćenje europskih pokazatelja održivog razvoja temelji se na skupu od više od 130 pokazatelja (EU SDI), uključenih u okvir koji obuhvaća deset tema.

Održivi razvoj, također, predstavlja i globalni izazov. Statističko povjerenstvo Ujedinjenih naroda (UNSC) u ožujku 2016. dogovorilo je skup od 241 globalnog pokazatelja za praćenje napretka prema sljedećih 17 UN ciljeva i 169 podciljeva koji su dio Programa održivog razvoja do 2030.

1. iskorjenjivanje siromaštva

2. iskorjenjivanje gladi

3. zdravlje i dobrobit

4. kvalitetno obrazovanje

5. rodna ravnopravnost

6. pitka voda i higijenski uvjeti

7. pristupačnost i čista energija

8. dostojanstven rad i gospodarski rast

9. industrija, inovacije i infrastruktura

10. smanjenje nejednakosti

11. održivi gradovi i održive zajednice

12. odgovorna potrošnja i proizvodnja

13. odgovor na klimatske promjene

14. život ispod vode

15. život na kopnu

16. mir i pravda/snažne institucije

17. partnerstvo za ciljeve

Državni zavod za statistiku će, u koordinaciji s drugim posjednicima statističkih podataka i nositeljima službene statistike, kao i donositeljima odluka, izradit nacionalni akcijski plan za sustavno praćenje i izvještavanje o UN ciljevima održivog razvoja na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini. Potrebno je provesti mapiranje raspoloživosti podataka nužnih za izračunavanje pokazatelja održivog razvoja, definirati izvore podataka za statističke (i nestatističke) pokazatelje, kao i odrediti odgovorne institucije koje će biti zadužene za određene podatke iz svog djelokruga rada za svrhu proizvodnje pojedinih pokazatelja.

Za praćenje napretka Globalnih pokazatelja ključni su sljedeći statistički podaci:

- iz anketnih istraživanja na kućanstvima (Anketa o radnoj snazi, Anketa o potrošnji, Anketa o dohotku, Anketa o obrazovanju odraslih, Anketa o energiji, Istraživanje o strukturi poljoprivrednih gospodarstava i dr.)

- iz anketnih istraživanja na poduzećima (Inovacije, istraživanje i razvoj, struktura zarada, trošak rada, itd.)

- zdravstvene, rodne i demografske statistike

- podaci o energiji i gospodarenju otpadom

- podaci granskih statistika (poljoprivreda, okoliš, industrija, trgovina, turizam, tržište rada)

- makroekonomski pokazatelji iz područja nacionalnih računa

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• upoznavanje donositelja odluka s UN ciljevima održivog razvoja kako bi ih na odgovarajući način uklopili u svoje strategije, programe i planove razvoja bilo da je riječ o ukupnom razvoju ili razvoju pojedinog sektora

• daljnji razvoj i sustavno praćenje pokazatelja održivog razvoja u koordinaciji s drugim posjednicima statističkih podataka, nositeljima službene statistike i donositeljima odluka

• daljnja unaprjeđenja sustava prikupljanja, obrade i diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

• izrada web-portala o pokazateljima ciljeva održivog razvoja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• pokazatelji potrebni za redovito te učinkovito praćenje ciljeva održivog razvoja

• podloga za donošenje mjera u području javnih politika

GLAVNI KORISNICI

• Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i druga tijela državne uprave

• Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

• županije, gradovi i općine

• akademska zajednica

• europske i međunarodne institucije (Eurostat, EEA, UN,OECD)

• mediji

Tema 5.03 Statistika okoliša

MODUL 5.03.01 Statistika otpada i opasnih tvari

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Redovito prikupljanje statističkih podataka o proizvodnji i gospodarenju otpadom nužno je za praćenje provedbe politike otpada koju je utvrdila Europska unija.

Statistički podaci o otpadu imaju svoju zakonsku osnovu od 2002., kao odgovor na potrebu za prikupljanjem usporedivih i usklađenih podataka, koju čini Uredba (EZ) br. 2150/2002 Europskog parlamenta i Vijeća. Podaci sačinjavaju dio Strukturalnih pokazatelja za praćenje Lisabonske strategije i Strategije održivog razvoja Europske unije.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• unaprjeđenje kvalitete podataka o otpadu s posebnim naglaskom na građevni otpad, otpad koji nastaje pri istraživanju, eksploatiranju i fizikalno-kemijskoj obradi mineralnih sirovina te otpad od hrane

• unaprjeđenje kvalitete podataka o porijeklu otpada u sektoru uslužnih djelatnosti i kućanstva

• izmjenom baze podataka Registar onečišćavanja okoliša koja čini temelj za izradu statistika otpada u skladu s odredbama Pravilnika o registru onečišćavanja okoliša (»Narodne novine«, br. 87/15.) omogućit će se unaprjeđenje kvalitete izrade izvješća o statistikama otpada u cijelosti

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• izrada nacionalnih izvješća iz područja gospodarenja otpadom

• objavljivanje podataka u Statističkom ljetopisu

• izrada pokazatelja iz područja gospodarenja otpadom

• praćenje provedbe nacionalne i europske politike gospodarenja otpadom

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

• mediji

• akademska zajednica

• Europska komisija

• građani

MODUL 5.03.02 Statistika voda

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statistika voda pruža podatke o vodnim resursima, korištenju voda i pročišćavanju otpadnih voda.

Na temelju istraživanja iz ovog područja prikupljuju se, obrađuju, analiziraju i objavljuju podaci o korištenju voda i zaštiti voda od zagađivanja u industriji; skupljanju, pročišćavanju i distribuciji vode te javnoj odvodnji.

Podaci se prikupljaju na temelju Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09., 63/11., 130/11., 56/13. i 14/14.) u koji je transponirana Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (Okvirna direktiva o vodama) izmijenjena i dopunjena Odlukom br. 2455/2001/EZ, Direktivom 2008/105/EZ i Direktivom 2009/31/EZ te na temelju sporazuma o zajedničkom prikupljanju podataka Eurostat/OECD (Zajednički upitnik OECD-a i Eurostata za okoliš, Područje kopnenih voda). Zahtijevani podaci dostavljaju se u Eurostat.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano praćenje promjena u zakonodavstvu, kao i zahtjeva korisnika te u skladu s tim nastavak razvoja, usklađivanje i prilagodba statistike voda europskom sustavu statistika

• daljnje usklađivanje i integracija pokazatelja za statistiku u nacionalni statistički sustav u koordinaciji s posjednicima statističkih podataka i nositeljima službene statistike

• daljnja unaprjeđenja načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• pokazatelj korištenja voda

• pokazatelj o javnoj odvodnji

• podloga za donošenje mjera u okolišu i praćenje učinaka tih mjera

GLAVNI KORISNICI

• Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

• Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

• znanstveno-istraživački instituti

• akademska zajednica

• europske i međunarodne institucije (Eurostat, EEA, UN,OECD)

• mediji

Tema 5.04 Regionalne i urbane statistike

MODUL 5.04.01 Regionalne statistike i njihova koordinacija

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Koordinacija proizvodnje i diseminacije Europskih regionalnih statistika preko svih relevantnih statističkih tema. Regionalni podaci su publicirani prema NUTS klasifikaciji, najviše na NUTS razini 1 i 2. Podaci se prikupljaju za slijedeće razine: regije, gradovi, gradska područja. Podaci se također prikupljaju za stupnjeve urbanizacije, ruralni razvoj, pokazatelje maritimnih statistika, pokazatelje kohezijskih politika, zemljišni pokrov LUCAS.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• prikupljanje, obrada i diseminacija podataka za razinu regija, gradova, gradskih područja

• unaprjeđenje kvalitete podataka

• proširenje obuhvata podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje odluka u području regionalnih područja

• provođenje mjera socijalne politike

GLAVNI KORISNICI

• Europska komisija

• znanstveno-istraživački instituti

• mediji

• javnost

MODUL 5.04.02 Urbane statistike

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Urbane statistike imaju veliku važnost u kreiranju politika država članica EU-a. Prikupljeni podaci važan su izvor za analizu i praćenje stanja okoliša te ekonomskih i socijalnih procesa u gradovima. Urbane statistike pružaju jasnu sliku o različitim aspektima života i rada u gradovima diljem Europe. Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija imaju jaku urbanu dimenziju.

Usporediva i pouzdana gradska statistika podupire informiranost javnosti te omogućuje kreiranje mjera politike na lokalnoj razini. Ekonomski razvoj gradova i gradskih aglomeracija znatno utječe na cjelokupni razvitak zemalja članica EU-a. Podaci koji se odnose na gradove, osim za nacionalne potrebe, koriste se i za dizajniranje mjera, praćenje učinaka kohezijskih politika i njihove urbane dimenzije.

Republika Hrvatska sudjeluje u projektu urbanih statistika sa sedam gradova: Zagreb, Rijeka, Pula, Zadar, Split, Slavonski Brod i Osijek. Podaci se prikupljaju na nekoliko razina: grad, funkcionalno urbano područje te na razini gradskih četvrti.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• proširenje obuhvata podataka za sedam gradova u Republici Hrvatskoj

• unaprjeđenje kvalitete podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• usporedba različitih društveno-ekonomskih aspekata razvitka gradova

• donošenje odluka vezanih za provedbu urbanog razvoja

• kreiranje politike regionalnog razvitka RH te uključivanje u programe EU-a

GLAVNI KORISNICI

• Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a

• tijela gradske vlasti

• znanstveno-istraživački instituti

• mediji

• javnost

• Europska komisija

Ostale teme 5.04 N iz područja regionalnih i urbanih statistika za nacionalne potrebe

MODUL 5.04.N.1 Prostorni statistički registar

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Prostorni statistički registar (u daljnjem tekstu: PSR) jest registar koji sadržava podatke o prostornim jedinicama za statistiku 1., 2. i 3. razine Nacionalne klasifikacije prostornih jedinica za statistiku po županijama, gradovima/općinama, oblicima mjesne samouprave (mjesni odbori, kotarevi i gradske četvrti), naseljima, statističkim krugovima, popisnim krugovima, ulicama/trgovima, kućnim brojevima, kućanstvima i drugo. Navedene podatke PSR vodi u alfanumeričkome i grafičkom obliku. Podaci se redovito ažuriraju. Način prikupljanja podataka: on-line pristup, elektronički medij, papir. Glavni administrativni izvor podataka za registar jest Državna geodetska uprava, dok su izvor statističkih podataka istraživanja Državnog zavoda za statistiku. Podaci registra čine sastavni dio informacijskog sustava koji se osniva u svrhu izvršenja poslova određenih Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 16/07., 152/08., 124/10., 56/13., 121/16. i 09/17.).

Pravna osnova za ustroj Registra jest Pravilnik o ustroju, vođenju i korištenju podataka iz statističkih registara Državnog zavoda za statistiku (»Narodne novine«, br. 59/14.).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• unaprjeđenje načina preuzimanja prostornih podataka iz Registra prostornih jedinica Državne geodetske uprave

• unaprjeđenje kvalitete podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• ažurna i točna evidencija prostornih jedinica u Republici Hrvatskoj

• osnova za statističke registre i statističke aktivnosti koje koriste podatke o prostornim jedinicama

GLAVNI KORISNICI:

• Vlada RH i Hrvatski sabor

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• mediji

Tema 5.05 Geografske i lokalne informacije

MODUL 5.05.01 GISCO

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

GISCO ili Geografski informacijski sustav odgovoran je da zadovolji potrebe Europske komisije za geografskim informacijama za tri razine: Europska unija, države članice i njihove regije. Primarna zadaća tog sustava izrada je statističkih i tematskih mapa ali sustav služi i kao baza podataka geografskih informacija država članica Unije. Baza podataka sadržava geografske podatke koji pokrivaju cijelu Europu, kao npr. administrativne granice i tematske geoprostorne informacije kao što su podaci o populacijskom gridu.

GISCO također promovira širenje aktivnosti o geografskim informacijama te korištenje geografskih informacija i Geografskog informacijskog sustava – GIS unutar Europskoga statističkog sustava i unutar Komisije EU-a. GISCO predsjeda radnom skupinom za integraciju statističkih podataka s geospacijalnim informacijama koja obuhvaća predstavnike nacionalnih statističkih ureda te nacionalnih kartografskih i katastarskih ureda.

Pravnu osnovu predstavlja Zakon o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (»Narodne novine«, br. 56/13.).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• u sklopu darovnice prikazati broj poslovnih subjekata na mreži od 1 km2

• daljnje povezivanje statističkih podataka i geoprostornih informacija u alatu GIS-a

• daljnji razvoj i unaprjeđenje portala GeoSTAT Državnog zavoda za statistiku

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• priprema, provođenje i praćenje skupa tehnologija, mjera, normi, provedbenih pravila, usluga, i ostalih čimbenika koji omogućuju djelotvorno objedinjavanje, upravljanje i održavanje dijeljenja prostornih podataka za svrhu zadovoljenja potreba na nacionalnoj i europskoj razini iz djelokruga službene statistike

GLAVNI KORISNICI

• javnost

• mediji

• znanstveno-istraživački instituti

MODUL 5.05.02 INSPIRE

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI:

INSPIRE se temelji na uspostavljenim infrastrukturama prostornih podataka kojima upravljaju države članice Europske unije i ne zahtijeva novo prikupljanje podataka, ali zahtijeva harmonizaciju već postojećih podataka. Prostorni podaci pohranjuju se, raspoloživi su te se održavaju na najprikladnijoj razini.

Potrebno je omogućiti dosljedno kombiniranje prostornih podataka iz različitih izvora diljem Europske unije i njihovo zajedničko korištenje između različitih korisnika i aplikacija.

Prostorni podaci prikupljeni na jednoj razini državne vlasti dijele se s drugim državnim tijelima. Prostorni podaci moraju biti raspoloživi pod uvjetima koji bezrazložno ne ograničavaju njihovu širu uporabu.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• daljnji razvoj i unaprjeđenje portala GeoSTAT Državnog zavoda za statistiku na način da korisnici mogu preuzeti kartografske podloge i podatke putem servisa WMS

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• priprema, provođenje i praćenje skupa tehnologija, mjera, normi, provedbenih pravila, usluga, i ostalih čimbenika koji omogućuju djelotvorno objedinjavanje, upravljanje i održavanje dijeljenja prostornih podataka za svrhu zadovoljenja potreba na nacionalnoj i na europskoj razini iz djelokruga službene statistike

GLAVNI KORISNICI

• javnost

• mediji

• znanstveno-istraživački instituti

Tema 5.06 Znanost i tehnologija

MODUL 5.06.01 Statistika znanosti i tehnologije

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Statistike o znanosti i tehnologiji obuhvaćaju prikupljanje podataka o istraživanju i razvoju (IR – R&D), podatke o ljudskim potencijalima u znanosti i tehnologiji te statistike o patentima, a na temelju Odluke br. 1608/2003/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 995/2012.

Zakonodavni okvir obuhvaća nekoliko skupova i kompilacija prikupljanja podataka: prikupljanje podataka IR-a i proračunska izdvajanja za IR (GBARD), kompilacija podataka o ljudskim potencijalima u znanosti i tehnologiji, kao i kompilacija podataka o patentima. Glavne metodološke smjernice za ova istraživanja propisane su u priručnicima Frascati i Canberra.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statistike znanosti i tehnologije, s naglaskom na ulaganja u istraživanje i razvoj

• daljnja harmonizacija statistika znanosti i tehnologije s europskim sustavom statistika s naglaskom na statistike istraživanja i razvoja

• daljnja unaprjeđenja načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje mjera u području znanosti i tehnologije s naglaskom na ulaganja u istraživanje i razvoj

• podloga za planiranje te kreiranje politika i strategija, praćenje njihove provedbe, analize, kao i za međunarodne usporedbe

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• mediji

• Europska komisija

MODUL 5.06.02 Statistika inovacija

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

U sklopu ovog modula provodi se Istraživanje o inovacijskim aktivnostima poduzeća koje predstavlja izvor harmoniziranih podataka o inovacijama u poslovnom sektoru. Prema tom istraživanju, inovativna poduzeća definiraju se kao poduzeća koja su, u promatranom razdoblju, uvela inovaciju proizvoda ili procesa odnosno neku organizacijsku ili marketinšku inovaciju. Inovacijske aktivnosti uključuju sve znanstvene, tehnološke, organizacijske, financijske i komercijalne aktivnosti kojima je svrha uvođenje inovacije. Neinovativna poduzeća se, prema razlogu neuvođenja inovacijskih aktivnosti, primarno mogu podijeliti u dvije skupine, i to na ona poduzeća koja nisu imala uvjerljivi razlog za uvođenje inovacija te ona koja su imala namjeru uvođenja inovacija, ali ih zbog znatnih prepreka nisu uspjela uvesti.

Provedba istraživanja temelji se na pravnoj osnovi Europske unije: Odluci br. 1608/2003/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 995/2012.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• nastavak razvoja i harmonizacije statistika o inovacijama s europskim sustavom statistika u cilju usklađivanja i stvaranja pretpostavki za ispunjenje budućih zahtjeva

• daljnja unaprjeđenja načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

• kontinuirano unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statistike inovacija

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• opći pokazatelji podatka o inovacijama

• podloga za planiranje te kreiranje politika i strategija, praćenje njihove provedbe, analize, kao i za međunarodne usporedbe

• podloga za domaće i međunarodne znanstveno-istraživačke projekte kojima je svrha analiza inovativnosti, konkurentnosti hrvatskih poduzeća te komparativne analize

• podloga za donošenje mjera u području ulaganja u inovacijske aktivnosti koje ne proizlaze iz istraživanja i razvoja

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• akademska zajednica

• znanstveno-istraživački instituti

• mediji

• Europska komisija

Tema 5.07 Informacijsko društvo

MODUL 5.07.01 Statistika informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT)

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Osnovni cilj statistike informacijskog društva jest osiguravanje relevantnih, ažurnih i usporedivih informacija za potrebe mjerenja i razumijevanje društveno-ekonomskog utjecaja uporabe IKT-a i utjecaja na produktivnost, kao i pokazatelje informacijskog društva za promatranje dostignuća političkih ciljeva na nacionalnoj razini i razini EU-a. Zbog toga će se razviti i unaprijediti pokazatelji informacijskog društva za sustavno mjerenje i promatranje akcijskih planova Strategije e-Hrvatska, kao i praćenje tekućih ciljeva strategije Europa 2020. i EU-ove digitalne politike, informacijskih i komunikacijskih tehnologija te njihov utjecaj na gospodarstvo i društvo iz dokumenta Praćenje digitalne ekonomije i društva 2016. – 2021 (Monitoring the Digital Economy and Society 2016-2021) koji je izradila Europska komisija u prosincu 2015.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• unaprjeđenje statistike o uporabi informacijskih i komunikacijskih tehnologija u poduzećima

• unaprjeđenje statistike o uporabi informacijskih i komunikacijskih tehnologija u kućanstvima i kod pojedinaca

• izrada pokazatelja o informacijskom društvu za Praćenje digitalne ekonomije i društva 2016. – 2021., strategije Europa 2020. i Strategije e-Hrvatska

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• donošenje strateških odluka u području uporabe digitalnih, informacijskih i komunikacijskih tehnologija

• provođenje mjera u području uporabe digitalnih, informacijskih i komunikacijskih tehnologija

GLAVNI KORISNICI

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• mediji

• znanstveno-istraživački instituti

• Europska komisija

Tema 5.09 Računi za okoliš i promjena klime

MODUL 5.09.01 Monetarni računi okoliša

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

U sklopu statistike monetarnih računa okoliša prikupljaju se, obrađuju, analiziranju i diseminiraju podaci o investicijama u zaštitu okoliša te izdaci za dobra i usluge u okolišu.

Investicije obuhvaćaju ulaganja u opremu i uređaje za kontrolu onečišćenja, u specijalnu opremu za sprečavanje onečišćenja, u opremu i uređaje povezane s čistom tehnologijom i tehnologijom na kraju proizvodnog procesa. Podaci se iskazuju prema Klasifikaciji djelatnosti u zaštitu okoliša (CEPA) i Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD 2007.).

Na temelju tekućih izdataka za dobra i usluge u okolišu izračunavaju se output, bruto dodana vrijednost, izvoz i zaposlenost izražena ekvivalentom pune zaposlenosti prema djelatnostima NKD-a 2007., Klasifikaciji djelatnosti za zaštitu okoliša (CEPA) te Klasifikaciji djelatnosti gospodarenja resursima (CReMA).

Ekološki porezi obuhvaćaju poreze i naknade za okoliš koji se odnose na energente, transport, onečišćenje i resurse.

Istraživanja se provode na temelju Uredbe (EU) br. 691/2011 Europskog parlamenta i Vijeća.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano praćenje najavljene promjene u zakonodavstvu, kao i korisničkim zahtjevima te će se, u skladu s navedenim, nastaviti razvoj, usklađivanje i prilagodba monetarnih računa okoliša europskome statističkom sustavu

• daljnji razvoj monetarnih računa okoliša, posebno u području statistike poreza

• daljnje usklađivanje i integracija pokazatelja u nacionalni statistički sustav u koordinaciji s posjednicima statističkih podataka

• daljnja unaprjeđenja načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• pokazatelj kretanja o investicijama u zaštitu okoliša

• pokazatelj kretanja tekućih izdataka za dobra i usluge u okolišu

• podloga za donošenje mjera u području okoliša i praćenje njihovih učinaka

GLAVNI KORISNICI

• Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

• Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

• znanstveno-istraživački instituti

• europske i međunarodne institucije (Eurostat, EEA, UN, OECD)

• mediji

MODUL 5.09.02 Fizički računi okoliša

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Fizički računi okoliša obuhvaćaju podatke potrebne za izračune emisija u zrak i ekonomske račune protoka materijala. Podaci se prikupljaju na temelju Uredbe (EU) br. 691/2011 Europskog parlamenta i Vijeća.

Računi emisija u zrak izračunavaju se za plinove CO2, CO2 iz biomase, N2O, CH4, HFC, PFC, SF6, NOX, SO2, NH3, NMHOS i CO te čestice PM10 i PM2,5 prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), dok se za ekonomske račune protoka materijala prikupljaju i kompiliraju podaci o domaćem vađenju sirovina, uvozu i izvozu sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda za intra + extra EU-27 te domaći proizvedeni output.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• kontinuirano praćenje najavljene promjene u zakonodavstvu kao i korisničkim zahtjevima korisnika te će se u skladu s tim nastaviti razvoj, usklađivanje i prilagodba fizičkih računa okoliša europskom sustavu statistika

• daljnje usklađivanje i integracija pokazatelja u nacionalni statistički sustav u koordinaciji s posjednicima statističkih podataka

• unaprjeđenje i koordinacija aktivnosti koje se odnose na proizvodnju, diseminaciju i analizu podataka

• daljnja unaprjeđenja načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka s pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• pokazatelj kretanja emisija u zrak

• pokazatelj protoka materijala

• podloga za donošenje mjera u okolišu i praćenje učinaka tih mjera

GLAVNI KORISNICI

• Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

• Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

• znanstveno-istraživački instituti

• europske i međunarodne institucije (Eurostat, EEA, UN, OECD)

• mediji

Poglavlje VI. PODRŠKA STATISTIČKOM OUTPUTU

Tema 6.01 Kvaliteta, evaluacija, statistička koordinacija i klasifikacije

MODUL 6.01.01 Upravljanje NUTS klasifikacijom

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Upravljanje redovitim pregledima stanja NUTS[18](Nomenclature des unités territoriales statistiques (Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku)) klasifikacije u skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća. Praćenje formalnih postupaka koji se odnose na ažuriranje NUTS klasifikacije. Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku 2012. (u nastavku teksta: NKPJS 2012.) statistički je standard koji se koristi za prikupljanje, upisivanje, obradu, analizu i diseminaciju podataka regionalne statistike prema razinama prostorne podjele Republike Hrvatske. NKPJS 2012. čini statističku osnovu za učinkovito vođenje regionalne razvojne politike, za socioekonomske analize i za postizanje ciljeva socijalne i ekonomske kohezije.

NKPJS 2012. jest hijerarhijska klasifikacija kojom se uspostavljaju prostorne jedinice za statistiku 1., 2. i 3. razine prema kojima se dijeli prostor Republike Hrvatske za svrhe regionalne statistike. Prostorna jedinica za statistiku 1. razine jest Republika Hrvatska kao administrativna jedinica. Prostorne jedinice za statistiku 2. razine sastoje se od dvije neadministrativne jedinice nastale grupiranjem županija kao administrativnih jedinica niže razine. Prostorne jedinice za statistiku 3. razine sastoje se od 21 administrativne jedinice (20 županija i Grad Zagreb).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• proširenje skupa podataka na nižoj teritorijalnoj razini dostupnih na portalu GeoSTAT

MODUL 6.01.02 Klasifikacije za statistiku robne razmjene

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

U statistici robne razmjene koriste se sljedeće dvije klasifikacije: detaljna klasifikacija proizvoda Kombinirane nomenklature (CN) i zemljopisna klasifikacija Geonomenklature (GEONOM). Kombinirana nomenklatura ažurira se i objavljuje svake godine u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2658/87. GEONOM je nomenklatura zemalja za potrebe statistike vanjske trgovine Europske unije i statistike trgovine između država članica, a temelji se na Uredbi br. 471/2009 i revidira se prema potrebi, obično svakih nekoliko godina.

Pravnu osnovu predstavljaju Uredba Vijeća (EEZ) br. 2658/87, Uredba (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredba Komisije (EU) br. 1106/2012.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• razvoj i kontinuirano unaprjeđivanje kvalitete podataka u skladu s uredbama EU-a vezanima za područje robne razmjene s inozemstvom te njihovim izmjenama i dopunama

MODUL 6.01.03 Koordinacija za statističku povjerljivost i pristup mikropodacima

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Koordinacija različitih aktivnosti u području statističke povjerljivosti i pristupa mikropodacima usmjerena je prema osiguranju statističke povjerljivosti kao jednom od temeljnih načela službene statistike. Aktivnosti unutar ovog modula odnose se na poboljšanje pristupa mikropodacima, kao i raspoloživost povjerljivih statističkih podataka za znanstvene svrhe te razvoj i harmonizaciju pravila i metoda zaštite tabličnih podataka i mikropodataka. Koordinacija navedenih aktivnosti osigurana je radom Odbora za statističku povjerljivost u suradnji s relevantnim ustrojstvenim jedinicama Zavoda. Također, Statistički savjet kao savjetodavno i stručno tijelo za strategijska pitanja službene statistike, u okviru svoje nadležnosti, daje stručna mišljenja i prijedloge o stajalištima i smjernicama za primjenu načela statičke povjerljivosti. Statistička povjerljivost i pristup mikropodacima uređeni su Zakonom o službenoj statistici (»Narodne novine«, br. 103/03., 75/09. i 59/12.), Pravilnikom o uvjetima i načinu korištenja povjerljivih statističkih podataka za znanstvene svrhe (»Narodne novine«, br. 137/13.) i Pravilnikom o pristupu povjerljivim statističkim podacima (Obavijesti Zavoda br. 4/2013.).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• razvoj učinkovitog sustava za zaštitu povjerljivih statističkih podataka

• unaprjeđenje pristupa mikro podacima

• povećanje raspoloživih baza podataka za znanstvene svrhe

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• korištenje povjerljivih podataka za znanstvene svrhe

GLAVNI KORISNICI

• ustrojstvene jedinice Zavoda

• nositelji službene statistike

• znanstveno-istraživački instituti

• akademska zajednica

• Eurostat

MODUL 6.01.04 Statistički standardi za podatke i metapodatke (uključujući klasifikacije)

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE: Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Klasifikacije su jedan od osnovnih alata za proizvodnju statističkih podataka te Zavod kontinuirano radi na razvoju i održavanju klasifikacijskih standarda službene statistike i potrebnih metodoloških alata za njihovu primjenu. Aktivnosti se odnose na daljnji razvoj klasifikacijskog okvira, koji uključuje Nacionalnu klasifikaciju djelatnosti (NKD), Klasifikaciju proizvoda po djelatnostima (KPD) i Nacionalnu klasifikaciju zanimanja (NKZ), uključujući razvoj i održavanje metodoloških alata za njihovu ispravnu primjenu i tumačenje (objašnjenja, tablice veza, abecedni indeksi), što je preduvjet za usporedivost statističkih podataka na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Osim spomenutih aktivnosti ovaj modul uključuje i aktivnosti koje se odnose na kontinuirano održavanje i razvoj klasifikacijske baze podataka. Pravna osnova za provođenje navedenih aktivnosti jesu Odluka o NKD-u 2007. (»Narodne novine«, br. 58/07. i 72/07.), Klasifikacija proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske – KPD 2015. (»Narodne novine«, br. 157/14.) i Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010. – NKZ 10. (»Narodne novine«, br. 147/10. i 14/11.).

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

• pravodobno usklađivanje klasifikacijskih standarda službene statistike RH u skladu s promjenama na razini EU-a te drugih međunarodnih tijela, organizacija ili institucija

• unaprjeđenje funkcionalnosti klasifikacijskog sustava KLASUS

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

• upotreba klasifikacijskih standarda pri proizvodnji statističkih podataka

GLAVNI KORISNICI

• ustrojstvene jedinice Državnog zavoda za statistiku

• ministarstva i druga tijela državne uprave

• znanstveno-istraživački instituti

• akademska zajednica

• mediji

• šira zainteresirana javnost

4. PREGLED GLAVNIH REZULTATA SLUŽBENE STATISTIKE PO PODRUČJIMA

 

 

 

 

19 Internal Shortlist for Hospital Morbidity Tabulation

20 Europska klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni

Klasa: 022-03/18-01/37

Zagreb, 23. ožujka 2018.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.

Dodatak

POPIS PRAVNIH PROPISA EUROPSKE UNIJE

• Uredba (EZ) br. 763/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o popisu stanovništva i stanova (SL L 218, 13. 8. 2008.)

• Uredba Vijeća (EZ) br. 577/98 od 9. ožujka 1998. o organizaciji Ankete o radnoj snazi na uzorku u Zajednici (SL L 77, 14. 3. 1998.)

• Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1397/2014 od 22. listopada 2014. o izmjeni Uredbe (EU) br. 318/2013 o donošenju programa ad hoc modula za razdoblje od 2016. do 2018. za anketu o radnoj snazi na uzorku predviđenu Uredbom Vijeća (EZ) br. 577/98 (SL L 370, 30. 12. 2014.)

• Uredba (EZ) br. 450/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. veljače 2003. o indeksu troškova rada (Tekst značajan za EGP) (SL L 69, 13. 3. 2003.)

• Uredba Vijeća (EZ) br. 530/1999 od 9. ožujka 1999. o strukturnoj statistici o dohotku i troškovima rada (SL L 63, 12. 3. 1999.)

• Uredba (EZ) br. 452/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o izradi i razvoju statistike o obrazovanju i cjeloživotnom učenju (Tekst značajan za EGP) (SL L 145, 4. 6. 2008.)

• Uredba Komisije (EU) br. 912/2013 od 23. rujna 2013.o provedbi Uredbe (EZ) br. 452/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o izradi i razvoju statistike o obrazovanju i cjeloživotnom učenju u pogledu statistike o sustavima obrazovanja i osposobljavanja (Tekst značajan za EGP) (SL L 252, 24. 9. 2013.)

• Uredba (EZ) Europskog parlamenta i Vijeća br. 1552/2005 od 7. rujna 2005. o statističkim podacima u odnosu na strukovno osposobljavanje u poduzećima (Tekst značajan za EGP) (SL L 255, 30. 9. 2005.)

• Uredba (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu (Tekst značajan za EGP) (SL L 354/7, 16. 12. 2008.)

• Uredba (EZ) br. 328/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu u pogledu statističkih podataka o uzrocima smrti (Tekst značajan za EGP) (SL L 90, 6. 4. 2011.)

• Uredba Komisije (EZ) br. 349/2011 od 11. travnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radu, glede statističkih podataka o nesrećama na radu (Tekst značajan za EGP)(SL L 97, 12. 4. 2011.)

• Uredba (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. lipnja 2003. o statistici Zajednice o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC) (Tekst značajan za EGP) (SL L 165, 3. 7. 2003.)

• Uredba Komisije (EU) br. 62/2012 od 24. siječnja 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC) u pogledu popisa sekundarnih ciljnih varijabli za 2013. koje se odnose na dobrobit (Tekst značajan za EGP) (SL L 22, 25. 1. 2012.)

• Uredba (EZ) br. 458/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. travnja 2007. o Europskom sustavu integrirane statistike socijalne zaštite (ESSPROS) (Tekst značajan za EGP)(SL L 113, 30. 4. 2007.)

• Uredba Komisije (EZ) br. 1322/2007 od 12. studenoga 2007. o provedbi Uredbe (EZ) br. 458/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom sustavu integrirane statistike socijalne zaštite (ESSPROS) u odnosu na odgovarajuće formate za slanje, rezultata koji se šalju te kriterija za mjerenje kvalitete u odnosu na osnovni sustav ESSPROS-a i modul korisnika mirovina (SL L 294, 13. 11. 2007.)

• Uredba Komisije (EZ) br. 10/2008 od 8. siječnja 2008. o provedbi Uredbe (EZ) br. 458/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom sustavu integrirane statistike socijalne zaštite (ESSPROS) u vezi s definicijama, detaljnim klasifikacijama i pravilima za diseminaciju za središnji sustav ESSPROS-a i modul za korisnike mirovina (Tekst značajan za EGP) (SL L 5, 9. 1. 2008.)

• Uredba Komisije (EU) br. 110/2011 od 8. veljače 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 485/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom sustavu integrirane statistike socijalne zaštite (Esspros) u odnosu na odgovarajuće formate za slanje podataka, rezultatima koje treba poslati i kriterijima za mjerenje kvalitete za Essprosov modul za neto davanja u okviru socijalne zaštite (Tekst značajan za EGP) (SL L 34, 9. 2. 2011.)

• Uredba Komisije (EZ) br. 263/2011 od 17. ožujka 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 485/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom sustavu integrirane statistike socijalne zaštite (ESSPROS) u odnosu na početak cjelovitog prikupljanja podataka za ESSPROS-ov modul za neto davanja u okviru socijalne zaštite (Tekst značajan za EGP) (SL L 71, 18. 3. 2011.)

• Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (Tekst značajan za EGP) (SL L 174, 26. 6. 2013.)

• Provedbena odluka Komisije 2014/403/EU od 26. lipnja 2014. o odobravanju državama članicama odstupanja povezanog s dostavom statistike u skladu s Uredbom (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 195, 2. 7. 2014.)

• Uredba Vijeća (EZ) br. 2223/96 od 25. lipnja 1996. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici (SL L 310, 30. 11. 1996.)

• Uredba (EZ) br. 1392/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2223/96 u vezi s transmisijom podataka nacionalnih računa (Tekst značajan za EGP) (SL L 324, 10. 12. 2007.)

• Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 1287/2003 od 15. srpnja 2003. o usklađivanju bruto nacionalnog dohotka po tržišnim cijenama (Uredba o BND-u) (Tekst značajan za EGP) (SL L 181, 19. 7. 2003.)

• Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 400/2009 od 23. travnja 2009. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2223/96 o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici u pogledu provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 126, 21. 5. 2009.)

• Uredba (EZ) br. 1221/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. lipnja 2002. o tromjesečnim nefinancijskim računima ukupne države (SL L 179, 9. 7. 2002.)

• Uredba (EZ) br. 2516/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. studenoga 2000. kojom se modificiraju zajednička načela europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici (ESA) 95 u pogledu reklasifikacije nagodbi na temelju swapova i na temelju sporazuma o terminskom tečaju (Tekst značajan za EGP) (SL L 290, 17. 11. 2000.)

• Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 2558/2001 od 3. prosinca 2001. kojom se dopunjuje Uredba Vijeća (EZ) br. 2223/96 u svezi s reklasifikacijom nagodbi prema dogovorima o zamjeni i prema dogovorima o terminskom tečaju (SL L 344, 28. 12. 2001.)

• Uredba Vijeća (EZ) br. 479/2009 od 25. svibnja 2009. o primjeni Protokola o postupku u slučaju prekomjernog deficita priloženog Ugovoru o osnivanju Europske zajednice (kodificirana verzija) (SL L 145, 10. 6. 2009.)

• Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 1287/2003 od 15. srpnja 2003. o usklađivanju bruto nacionalnog dohotka po tržišnim cijenama (Uredba o BND-u) (Tekst značajan za EGP) (SL L 181, 19. 7. 2003.)

• Uredba Vijeća (EEZ, Euratom) br. 1553/89 od 29. svibnja 1989. o konačnom jedinstvenom režimu ubiranja vlastitih sredstava koja proizlaze iz poreza na dodanu vrijednost (SL L 155, 7. 6. 1989.)

• Uredba Komisije (EU) br. 119/2013 od 11. veljače 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2214/96 o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena (HICP): prijenos i diseminacija podindeksa HICP-a, u vezi s utvrđivanjem harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama (Tekst značajan za EGP) (SL L 41, 12. 2. 2013.)

• Uredba (EZ) br. 1445/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. o uspostavi zajedničkih pravila za pružanje osnovnih informacija o paritetima kupovne moći te za njihov izračun i diseminaciju (Tekst značajan za EGP) (SL L 336, 20. 12. 2007.)

• Uredba (EU) 2016/792 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena i indeksu cijena stambenih objekata i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 (SL L 135, 24. 5. 2016.)

• Uredba Komisije (EU) br. 93/2013 od 1. veljače 2013. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena u vezi s utvrđivanjem indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara (Tekst značajan za EGP) (SL L 33, 2. 2. 2013.)

• Uredba (EZ) br. 638/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o statistici Zajednice i o stavljanju Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3330/91 izvan snage (SL L 102, 7. 4. 2004.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) br. 659/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 638/2004 o statistici Zajednice u vezi s robnom razmjenom između država članica u vezi s dodjelom delegiranih i provedbenih ovlasti Komisiji radi donošenja određenih mjera, priopćavanjem informacija od strane carinske uprave, razmjenom povjerljivih podataka između država članica i definicijom statističke vrijednosti (SL L 189, 27. 6. 2014.)

• Uredba (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1172/95 (Tekst značajan za EGP) (SL L 152, 16. 6. 2009.)

• Uredba (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. siječnja 2005. o statistikama Zajednice u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima (SL L 35, 8. 2. 2005.)

• Uredba (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o strukturnim poslovnim statistikama (preinaka) (Tekst značajan za EGP) (SL L 97, 9. 4. 2008.)

• Uredba Vijeća (EEZ) br. 3924/91 od 19. prosinca 1991. o uspostavi istraživanja Zajednice o industrijskoj proizvodnji (SL L 374, 31. 12. 1991.)

• Uredba (EZ) 716/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o statistici Zajednice u vezi sa strukturom i aktivnostima stranih povezanih poduzeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 171, 29. 6. 2007.)

• Uredba Vijeća (EZ) br. 1165/98 od 19. svibnja 1998. o kratkoročnim statistikama (SL L 162, 5. 6. 1998.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 461/2012 od 31. svibnja 2012. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1165/98 o kratkoročnim statistikama i uredaba Komisije (EZ) br. 1503/2006, (EZ) br. 657/2007 i (EZ) br. 1178/2008 u pogledu prilagodbi povezanih s uklanjanjem varijabli novih narudžbi industrije (Tekst značajan za EGP) (SL L 142, 1. 6. 2012.)

• Uredba (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o energetskoj statistici (SL L 304, 14. 11. 2008.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 431/2014 od 24. travnja 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o energetskoj statistici s obzirom na provedbu godišnjih statistika o potrošnji energije u kućanstvima (Tekst značajan za EGP) (SL L 131, 1. 5. 2014.)

• Uredba Komisije (EU) br. 147/2013 od 13. veljače 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o energetskoj statistici s obzirom na provedbu ažuriranja mjesečne i godišnje energetske statistike (SL L 50, 22. 2. 2013.)

• Uredba (EU) 2016/1952 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o europskoj statistici cijena prirodnog plina i električne energije te stavljanju izvan snage Direktive 2008/92/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 311, 17. 11. 2016.)

• Uredba (EU) br. 70/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2012. o statističkim izvješćima u vezi s cestovnim prijevozom robe (preinačena) (Tekst značajan za EGP) (SL L 32, 3. 2. 2012.)

• Uredba (EZ) br. 91/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o statistici željezničkog prijevoza (SL L 14, 21. 1. 2003.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2016/2032 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 91/2003 o statistici željezničkog prijevoza, u vezi s prikupljanjem podataka o robi, putnicima i nesrećama (SL L 371, 23. 11. 2016.)

• Odluka Komisije 2010/216/EU od 14. travnja 2010. o izmjeni Direktive 2009/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim izvještajima u vezi prijevoza robe i putnika morem (Tekst značajan za EGP) (SL L 94, 15. 4. 2010.)

• Uredba (EU) br. 1090/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o izmjenama i dopunama Direktive 2009/42/EZ o statističkim izvještajima u vezi s prijevozom robe i putnika morem (Tekst značajan za EGP) (SL L 325, 9. 12. 2010.)

• 2012/186/EU: Delegirana odluka Komisije od 3. veljače 2012. o izmjeni Direktive 2009/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim izvještajima u vezi prijevoza robe i putnika morem (Tekst značajan za EGP) (SL L 101, 11. 4. 2012.)

• Uredba (EZ) br. 1365/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o statistici prijevoza robe na unutarnjim vodnim putovima i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 80/1119/EEZ (SL L 264, 25. 9. 2006.)

• Uredba (EU) 2016/1954 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1365/2006 o statistici prijevoza robe na unutarnjim vodnim putovima u pogledu dodjele delegiranih i provedbenih ovlasti Komisiji radi donošenja određenih mjera (SL L 311, 17. 11. 2016.)

• Uredba (EZ) br. 437/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. veljače 2003. o statističkim podacima u odnosu na prijevoz putnika, tereta i pošte u zračnom prometu (SL L 66, 11. 3. 2003.)

• 93/704/EC Odluka Vijeća od 30. studenoga 1993. o izradi baze podataka Zajednice o nesrećama u cestovnom prometu (SL L 329, 30. 12. 1993.)

• Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1051/2011 od 20. listopada 2011.o provedbi Uredbe (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim statistikama o turizmu u pogledu strukture izvješća o kvaliteti i slanja podataka (Tekst značajan za EGP) (SL L 276, 21. 10. 2011.)

• Delegirana uredba Komisije (EU) br. 253/2013 od 15. siječnja 2013.o izmjeni Priloga II. Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prilagodbi nakon revizije Međunarodne standardne klasifikacije obrazovanja (ISCED) u pogledu varijabli i raščlamba koje je potrebno dostaviti (Tekst značajan za EGP) (SL L 79, 31. 3. 2013.)

• Uredba (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 95/57/EZ Tekst značajan za EGP (SL L 192/17, 22. 7. 2011.)

• Uredba (EZ) br. 177/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. veljače 2008. o uspostavi zajedničkog okvira za poslovne registre u statističke svrhe i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2186/93 (SL L 61, 5. 3. 2008.)

• Uredba Vijeća (EEZ) br. 696/93 od 15. ožujka 1993. o statističkim jedinicama za promatranje i analizu proizvodnog sustava unutar Zajednice (SL L 76, 30. 3. 1993.)

• Uredba (EZ) br. 543/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o statistici usjeva i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 837/90 i (EEZ) br. 959/93 (SL L 167, 29. 6. 2009.)

• Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/1557 od 13. srpnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 543/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici usjeva (Tekst značajan za EGP) (SL L 244, 19. 9. 2015.)

• Uredba (EZ) br. 1165/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o statističkim podacima o stočarstvu i mesu i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 93/23/EEZ, 93/24/EEZ i 93/25/EEZ (SL L 321, 1. 12. 2008.)

• Uredba Komisije (EZ) br. 617/2008 od 27. lipnja 2008. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe (EZ) br. 1234/2007 u pogledu tržišnih standarda za jaja za valenje i pilića domaće peradi (SL L 168, 28. 6. 2008.)

• Uredba (EZ) br. 1166/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o istraživanjima o strukturi poljoprivrednih gospodarstava i o istraživanju o metodama poljoprivredne proizvodnje i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 571/88 (Tekst značajan za EGP) (SL L 321, 1. 12. 2008.)

• Uredba (EU) br. 1337/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011.o europskoj statistici o trajnim nasadima i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 357/79 i Direktive 2001/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 347, 30. 12. 2011.)

• Uredba (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. prosinca 2003. o ekonomskim računima u poljoprivredi na području Zajednice (Tekst značajan za EGP) (SL L 33, 5. 2. 2004.; Posebno izdanje na hrvatskom jeziku: SL L 033/1,03/Sv. 040)

• Uredba (EZ) br. 1137/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o prilagodbi nekih instrumenata podložnih postupku utvrđenom u članku 251. Ugovora, Odluci Vijeća 1999/468/EZ u vezi s regulatornim postupkom s kontrolom – prvi dio (SL L 311, 21. 11. 2008.)

• Uredba Komisije (EZ) br. 909/2006 od 20. lipnja 2006. o izmjeni priloga I. i II. Uredbi (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća o ekonomskim računima za poljoprivredu u Zajednici (Tekst značajan za EGP) (SL L 168, 21. 6. 2006; Posebno izdanje na hrvatskom jeziku: SL L 168/14, 03/Sv. 041)

• Uredba Vijeća (EZ) br. 1217/2009 od 30. studenoga 2009. o uspostavi sustava za prikupljanje knjigovodstvenih podataka o prihodima i poslovnim aktivnostima poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj zajednici (kodificirana verzija) (SL L 328, 15. 12. 2009.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) br. 1318/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1217/2009 o uspostavi sustava za prikupljanje knjigovodstvenih podataka o prihodima i poslovnim aktivnostima poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj zajednici (SL L 340, 17. 12. 2013.)

• Uredba Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 2092/91 (SL L 189, 20. 7. 2007.)

• Uredba Komisije (EZ) br. 889/2008 od 5. rujna 2008. o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda s obzirom na ekološku proizvodnju, označivanje i kontrolu (SL L 250, 18. 9. 2008.)

• Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28. 12. 2013.)

• Uredba (EZ) br. 762/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o dostavljanju statističkih podataka o akvakulturi od strane država članica i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 788/96 (Tekst značajan za EGP) (SL L 218, 13. 8. 2008.)

• Uredba (EZ) br. 1185/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o statističkim podacima o pesticidima (Tekst značajan za EGP) (SL L 324, 10. 12. 2009.)

• Uredba Komisije (EU) br. 408/2011 od 27. travnja 2011.o provedbi Uredbe (EZ) br. 1185/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim podacima o pesticidima u pogledu oblika prijenosa podataka (Tekst značajan za EGP) (SL L 108, 28. 4. 2011.)

• Uredba (EZ) br. 2150/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2002. o statističkim podacima o otpadu (SL L 332, 9. 12. 2002.)

• Odluka br. 1608/2003/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. srpnja 2003. o izradi i razvoju statistike Zajednice o znanosti i tehnologiji (SL L 320, 16. 9. 2003.)

• Provedbena Uredba Komisije (EU) br. 995/2012 od 26. listopada 2012. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Odluke br. 1608/2003/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o izradi i razvoju statistike Zajednice o znanosti i tehnologiji (Tekst značajan za EGP) (SL L 299, 27. 10. 2012.).

• Uredba (EU) br. 691/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim ekonomskim računima okoliša (SL L 192, 22. 7. 2011.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) br. 538/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16 travnja 2014. o izmjeni Uredbe (EU) br. 691/2011 o europskim ekonomskim računima okoliša (Tekst značajan za EGP) (SL L 192, 22. 7. 2011.)

• Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21. 6. 2003.)

• Uredba Vijeća (EEZ-a) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7. 9. 1987.)

• Uredba Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u pogledu ažuriranja nomenklature država i područja Tekst značajan za EGP (SL L 328, 28. 11. 2012.)

 

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_04_31_623.html