MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Na temelju članka 142. točka 6. Zakona o zračnom prometu (»Narodne novine«, broj 69/09 84/11, 54/13, 127/13 i 92/14) ministar mora, prometa i infrastrukture donosi
DIO PRVI OPĆE ODREDBE
Područje primjene
Članak 1.
(1) Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i način projektiranja, postavljanja, puštanja u rad, nadogradnje, održavanja i nadzora nad radom i ispravnošću tehničkih sustava i objekata koji se koriste za pružanje usluga u zračnoj plovidbi.
(2) Pravilnik su dužni primjenjivati svi subjekti koji:
a) projektiraju, postavljaju, puštaju u rad, nadograđuju, održavaju ili nadziru rad i ispravnost tehničkih sustava i objekata koji se koriste za pružanje usluga u zračnoj plovidbi, ili
b) pružaju usluge u zračnoj plovidbi.
Pojmovi
Članak 2.
Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
1) projektiranje: proces kojim se definiraju uvjeti, način izrade i postavljanje tehničkih sustava i objekata koji podržavaju/omogućuju ispunjavanje funkcije kojom se ostvaruje pružanje usluga u zračnoj plovidbi
2) projekt: vremenski određena aktivnost s ciljem da se implementira, integrira, proizvede ili nadogradi jedinstven tehnički proizvod i/ili usluga i objekt
3) projektna dokumentacija: skup dokumenata koji jednoznačno definiraju rezultat projektiranja
4) tehnički sustav: skup uređaja i softvera ili softver koji čine jednu funkcionalnu cjelinu, koji podržavaju/omogućuju ispunjavanje funkcije kojom se ostvaruje pružanje usluga u zračnoj plovidbi
5) integracija tehničkog sustava: postupak objedinjavanja sastavnica tehničkog sustava
6) integritet sustava: svojstvo održivosti sustava bez smanjenja ciljanih funkcija uzrokovanih promjenama ili smetnjama u njegovom okruženju
7) integritet usluge: osiguravanje sukladnosti usluge s primjenjivim normama
8) implementacija: postupak koji obuhvaća postavljanje, uključujući instalaciju softvera ako je primjenjivo, i integraciju tehničkih sustava
9) verifikacija tehničkih sustava: postupak koji obuhvaća provjeru sukladnosti tehničkih sustava s primjenjivim propisima i standardima i provjeru ispravnosti implementacije prema projektnoj dokumentaciji
10) knjiga ispitnih postupaka: dokument koji definira postupke testiranja/mjerenja
11) knjiga rezultata ispitivanja: popis provedenih testova s rezultatima
12) nadzor nad radom tehničkih sustava: kontinuirano praćenje ispravnosti rada tehničkog sustava s mogućnošću poduzimanja određenih mjera u svrhu osiguranja sigurnosti, kontinuiteta i učinkovitosti
13) nadzor izvođenja: postupak kojim se osigurava izvođenje radova prema projektnoj dokumentaciji uključujući i nadzor tehnologije
14) nadzor (surveillance): usluga i s njom povezana sredstva za utvrđivanje određenih pozicija zrakoplova u cilju sigurnog razdvajanja i vođenja.
15) nadzor tehnologije – dio postupka nadzora izvođenja koji obavlja tehnolog
16) validacija tehničkih sustava: postupak kojim se utvrđuje funkcionalna ispravnost i integritet rada sustava provođenjem ispitivanja iz knjige ispitnih postupaka i da sustav ispunjava zahtjeve projektnog zadatka
17) nadogradnja tehničkih sustava i objekata: aktivnost kojom se postiže promjena osnovnih funkcija i/ili strukture sustava i operativnih usluga
18) objekt: skup tehničkih sustava i građevine koji zajedno čine tehničko-tehnološku cjelinu ili samostalno postrojenje povezano s tlom koje se sastoji od tehničkih sustava i koje čini tehničko-tehnološku cjelinu
19) održavanje: skup postupaka kojima se omogućava odgovarajuća razina pružanja usluga rada sustava sukladno preporukama proizvođača, zahtjevima struke i primjenjivim propisima
20) zrakoplovno tehničko osoblje: pomoćno zrakoplovno osoblje koje obavlja poslove upravljanja i održavanja tehničkih sustava
21) tehnolog: osoba s odgovarajućim iskustvom u određenom tehnološkom području
22) umjeravanje: radnja kojom se pod određenim uvjetima u prvome koraku uspostavlja odnos između vrijednosti veličine s mjernim nesigurnostima koje daju mjerni etaloni i odgovarajućih pokazivanja kojima su pridružene mjerne nesigurnosti, a u drugome koraku ti se podaci upotrebljavaju za uspostavljanje odnosa za dobivanje mjernog rezultata iz pokazivanja
23) puštanje u rad: početak operativne uporabe nakon početne instalacije ili nadogradnje sustava
24) usluge navigacije: usluge pružanja informacija za navođenje ili pozicioniranje u svrhu učinkovitog i sigurnog izvođenja operacija zrakoplova, potpomognuta s jednim ili više radionavigacijskih sredstava
25) globalni navigacijski satelitski sustavi (GNSS): satelitska navigacija s globalnim pokrivanjem.
DIO DRUGI PROJEKTIRANJE
Članak 3.
(1) Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora osigurati da projektiranje tehničkih sustava i objekata koji se koriste za pružanje usluga u zračnoj plovidbi bude u skladu s primjenjivim standardima, propisima i zahtjevima struke.
(2) Dodatno zahtjevima iz stavka 1. ovoga članka, pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora osigurati projektiranje tehničkih sustava i objekata koji se koriste za pružanje:
a) usluga komunikacije, navigacije ili nadzora sukladno zahtjevima iz Dodataka A ovoga Pravilnika
b) usluga zrakoplovne meteorologije sukladno zahtjevima iz Dodataka B ovoga Pravilnika.
Projektni zadatak
Članak 4.
(1) Svaki projekt mora započeti projektnim zadatkom.
(2) Projektni zadatak mora sadržavati:
a) popis propisa primjenjivih na usluge u zračnoj plovidbi koje se ostvaruju ili su podržane tehničkim sustavima i objektima koji su predmetom projektiranja
b) popis propisa primjenjivih na tehničke sustave i objekte koji su predmetom projektiranja
c) zahtjeve korisnika usluga koje su podržane tehničkim sustavom i/ili objektom koji je predmet projektiranja
d) zahtjeve koji se odnose na tehničke sustave i objekte koji su predmetom projektiranja, usklađene sa zahtjevima primjenjivih standarda i propisa, zahtjevima struke, odgovarajućim tehničkim specifikacijama i zahtjevima proizvođača
e) sigurnosne zahtjeve.
(3) Projektni zadatak mora izraditi i odobriti pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.
Projekt
Članak 5.
(1) Projekt mora jednoznačno definirati svrhu, uvjete, način izrade te postavljanje tehničkih sustava i objekata koji podržavaju/omogućuju ispunjavanje funkcije tražene projektnim zadatkom.
(2) Projekt, izuzev projekta integracije softvera, mora sadržavati sljedeću pravno-tehničku dokumentaciju:
a) ovjerenu izjavu projektanta da su primijenjene sve važeće norme i propisi
b) projektni zadatak
c) tehnički opis koji mora sadržavati:
– udovoljavanje tehničkim zahtjevima i
– posebne uvjete
d) troškovnik
e) program kontrole i osiguranja kvalitete projektiranih tehničkih sustava i objekata (zahtjeve održavanja) koji mora sadržavati:
– svojstva
– ispitivanja svojstva i uporabljivosti
– uvjete izvođenja i
– zahtjeve učestalosti
f) odgovarajuće prikaze (nacrte i/ili sheme) tehničkih sustava, sukladno primjenjivim propisima, u crtežima (ukoliko je primjenjivo)
g) specifikaciju tehničkog sustava, objekata i radova i
h) udovoljavanje ostalim zahtjevima projektnog zadatka.
(3) Projekt mora demonstrirati da je tehnički sustav i/ili objekt projektiran u skladu sa sigurnosnim zahtjevima.
(4) Dodatno zahtjevima navedenim u ovom članku, projekt integracije softvera mora sadržavati projektni zadatak, dokumentaciju o zahtijevanoj razini osiguranja sigurnosti softvera, dokumentaciju testiranja i demonstraciju sukladnosti s primjenjivim propisima.
Projektant
Članak 6.
(1) Projektant je stručna osoba koju imenuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi i ima svojstvo odgovorne osobe za izradu projekta iz članka 5. ovoga Pravilnika.
(2) Projektant može biti ovlašteni inženjer ili osoba s odgovarajućim iskustvom i ovlaštenjima za rad na tehničkim sustavima i objektima sukladno primjenjivim propisima.
(3) Projektant mora osigurati sudjelovanje odgovarajućih tehnologa u projektiranju tehničkih sustava i/ili objekata sukladno zahtjevima projekta, i ispunjavanje svih uvjeta iz projektnog zadatka sukladno primjenjivim propisima.
DIO TREĆI IZVOĐENJE
Uvjeti prije izvođenja radova
Članak 7.
Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora ishoditi dozvole i suglasnosti nadležnih tijela prije izvođenja radova.
Nadzor izvođenja
Članak 8.
(1) Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora osigurati nadzor nad izvođenjem radova sukladno primjenjivim propisima i odredbama ovoga Pravilnika.
(2) Nadzor mora provoditi stručno tijelo koje je dužan imenovati pružatelj usluga u zračnoj plovidbi. U tom tijelu moraju biti uključeni i tehnolozi u ovisnosti o domenama koje su obuhvaćene projektom.
Puštanje u rad
Članak 9.
(1) Prije puštanja tehničkih sustava i objekata u operativni rad, pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora osigurati:
a) provedbu tehničkog pregleda objekta (ukoliko je primjenjivo)
b) implementaciju tehničkih sustava
c) verifikaciju tehničkih sustava
d) provjeru sukladnosti s primjenjivim propisom o interoperabilnosti u Europskoj mreži za upravljanje zračnim prometom (ukoliko je primjenjivo)
e) izradu operativne dokumentacije i dokumentacije održavanja
f) validaciju tehničkih sustava
g) osposobljavanje osoba koji koriste i održavaju predmetne sustave.
(2) Rezultati validacije moraju se zapisivati u knjigu rezultata ispitivanja.
Dokumentacija održavanja
Članak 10.
(1) Dokumentacija održavanja mora:
a) definirati postupke redovnog i izvanrednog održavanja
b) biti izrađena sukladno primjenjivim propisima, zahtjevima i preporukama proizvođača i drugim specifičnim zahtjevima.
(2) Postupci redovnog održavanja moraju obuhvatiti radnje kojima se omogućava održavanje odgovarajuće funkcionalnosti tehničkog sustava sukladno preporukama proizvođača, zahtjevima struke i primjenjivim propisima, i njihovu učestalost.
(3) Postupci izvanrednog održavanja moraju obuhvatiti radnje koje se provode s ciljem vraćanja sustava u ispravan rad.
(4) Postupci izvanrednog i redovnog održavanja moraju uključiti posebne zahtjeve koji proizlaze iz projektne dokumentacije.
Nadogradnja
Članak 11.
Pružatelj usluga u zračnoj plovidbe mora osigurati primjenu svih odredbi ovoga Pravilnika prilikom nadogradnje sustava i objekata.
Posebni zahtjevi
Članak 12.
(1) Pružatelj usluga navigacije mora definirati postupke provjere, ishoditi njihovo prihvaćanje od strane Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (u daljnjem tekstu: Agencija) i u skladu s njima osigurati provjeru sa zemlje i iz zraka svih radionavigacijskih sustava koje koristi.
(2) Pružatelj usluga komunikacije ili usluga nadzora (surveillance) mora osigurati inicijalnu provjeru/validaciju komunikacijskih i/ili nadzornih sustava iz zraka, ukoliko je primjenjivo.
(3) Pružatelj usluga komunikacije, navigacije ili nadzora (surveillance) mora osigurati da organizacija koja obavlja provjeru iz zraka udovoljava uvjetima definiranim Dodatkom C ovoga Pravilnika.
(4) Provjera radionavigacijskih sustava se mora provoditi:
a) prije puštanja u inicijalnu upotrebu radi provjere radnih svojstava
b) u sklopu redovitog održavanja
c) u slučajevima opravdane sumnje u ispravnost radnih svojstava uređaja i
d) nakon popravaka dijelova sustava ili uređaja koji su nositelj funkcije koja podliježe provjeri.
(5) Postupci provjere radionavigacijskih sustava moraju definirati:
a) parametre koji će se mjeriti
b) postupke provedbe mjerenja koji osiguravaju prikupljanje parametara, temeljem kojih se može ocijeniti sukladnost sa standardima propisanim Dodatkom A ovoga Pravilnika
c) radnje i kompetencije zrakoplovno tehničkog osoblja koje provodi pojedinu radnju
d) mjesto pohrane i rokove čuvanja zapisa provjere
e) vremenske razmake između pojedinih provjera
f) prilike u kojima je potrebna provedba izvanrednih provjera iz zraka i
g) način osiguranja kvalitete provedbe postupka.
(6) Pružatelj usluga navigacije mora obavijestiti Agenciju o svakoj izvanrednoj provjeri radionavigacijskog sustava.
Članak 13.
Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora osigurati da sustavi kojima ostvaruje pružanje usluga u dijelu koji se odnosi na zrakoplovne telekomunikacije udovoljavaju standardima definiranim Dodatkom A ovoga Pravilnika.
Pružanje usluga baziranih na GNSS-u
Članak 14.
(1) Pri pružanju usluga baziranih na GNSS-u, pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora osigurati kontinuirano snimanje i pohranjivanje relevantnih GNSS podataka sukladno standardu opisanom u Dodatku A ovoga Pravilnika, u svrhu njihove upotrebe pri istrazi nesreća i nezgoda zrakoplova, te kao pomoć pri periodičnom utvrđivanju udovoljavanja zahtjevima preciznosti, integriteta, kontinuiteta i raspoloživosti s obzirom na odobrene operacije.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka čuvaju se najmanje 14 dana. Ukoliko su snimljeni podaci vezani za nezgodu ili nesreću, pružatelj usluga u zračnoj plovidbi ih izuzima i pohranjuje toliko dugo koliko to zatraži tijelo koje provodi istragu, ali ne manje od 5 godina.
Obavještavanje o operativnom statusu pružanja usluga navigacije
Članak 15.
Pružatelj operativnih usluga u zračnom prometu dužan je osigurati da sve aerodromske i prilazne kontrole zračnog prometa imaju pravovremene informacije o operativnom statusu radionavigacijskih sredstava potrebnih za prilaz, slijetanje ili polijetanje zrakoplova s aerodroma.
Napajanje
Članak 16.
Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora osigurati napajanje radionavigacijskih sustava i dijelova zemaljskih komunikacijskih sustava na način da osigura kontinuitet pružanja svojih usluga.
Korištenje zrakoplovnog radiofrekvencijskog spektra
Članak 17.
Upravljanje zrakoplovnim radiofrekvencijskim spektrom mora se odvijati sukladno standardu propisanom Dodatkom A ovoga Pravilnika.
DIO ČETVRTI NADZOR I ODRŽAVANJE
Održavanje
Članak 18.
(1) Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora osigurati uspostavu sustava održavanja tehničkih sustava i objekata koji se koriste za operativno pružanje usluga sukladno odredbama ovoga Pravilnika.
(2) Sustav održavanja mora biti usklađen s dokumentacijom održavanja iz članka 10. ovoga Pravilnika.
(3) Sve aktivnosti održavanja moraju se evidentirati u odgovarajućim zapisima održavanja.
(4) Održavanje tehničkih sustava koji se koriste za pružanje usluga zrakoplovne meteorologije mora se provoditi sukladno standardima iz Dodatka B ovoga Pravilnika.
(5) Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora:
a) definirati i pratiti indikatore kojima utvrđuje učinkovitost sustava održavanja tehničkih sustava
b) voditi evidenciju tehničkih sustava koji su u sustavu održavanja i
c) voditi evidenciju svih organizacija koje održavaju ili upravljaju tehničkim sustavima.
(6) Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora evaluirati efektivnost sustava održavanja i po potrebi izmijeniti dokumentaciju održavanja najmanje jednom u četiri godine ili češće ukoliko se ukažu operativne potrebe.
Nadzor nad radom i ispravnošću sustava i objekata
Članak 19.
(1) Pružatelj operativnih usluga u zračnom prometu mora osigurati nadzor nad tehničkim sustavima te ostalim funkcionalnostima, komunikacijskim vezama i tehničkim sustavima i objektima kojima se ostvaruje ili je podržana usluga u zračnoj plovidbi, čiji rad ili stanje može utjecati na sigurno pružanje usluga.
(2) Pružatelj operativnih usluga u zračnom prometu mora osigurati pravovremeno prikupljanje i distribuciju svih relevantnih podataka bitnih za operativne funkcionalnosti sustava, svima na čiji rad ti podaci mogu imati utjecaja.
DEGRADIRANI NAČIN RADA
Članak 20.
(1) Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora definirati stanja tehničkih sustava te ostalih funkcionalnosti, komunikacijskih veza, tehničkih sustava i objekata, čiji način rada ili stanje može utjecati na sigurno pružanje usluga i u kojima operativne funkcionalnosti ulaze u degradirani način rada.
(2) Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora izraditi koordinacijske postupke za slučajeve:
a) degradiranog načina rada tehničkih sustava kojima se ostvaruju usluge koje služe kao podrška operativnim uslugama u zračnom prometu, te usluge komunikacije, navigacije, nadzora i zrakoplovne meteorologije
b) gubitka integriteta tehničkih usluga koje služe kao podrška operativnim uslugama u zračnom prometu, te usluga komunikacije, navigacije i nadzora i zrakoplovne meteorologije.
DIO PETI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Dodaci
Članak 21.
(1) Dodaci tiskani uz ovaj Pravilnik čine njegov sastavni dio.
(2) Dodaci iz stavka 1. ovoga članka su:
a) Dodatak A: Standardi primjenjivi na zrakoplovne telekomunikacije (ICAO Dodatak 10)
b) Dodatak B: Standardi primjenjivi na sustave zrakoplovne meteorologije i
c) Dodatak C: Uvjeti kojima mora udovoljavati organizacija koja pruža usluge provjere radionavigacijskih i nadzornih tehničkih sustava iz zraka.
Stupanje na snagu
Članak 22.
(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu po isteku tri mjeseca od dana objave u »Narodnim novinama«.
(2) Na projekte koji su započeli prije dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika ne primjenjuju se zahtjevi propisani u člancima 3., 4., 5. i 6. ovoga Pravilnika.
Klasa: 011-01/18-01/40
Urbroj: 530-06-1-1-18-4
Zagreb, 16. ožujka 2018.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, v. r.
Dodatak A
Standardi primjenjivi na zrakoplovne telekomunikacije (ICAO Dodatak 10)
1. Usluge radionavigacije
1.1. Sustavi za pružanje usluga navigacije su:
a) Sustav za instrumentalno slijetanje (ILS)
b) Mikrovalni sustav za slijetanje (MLS)
c) Globalni navigacijski satelitski sustav (GNSS)
d) VHF svesmjerni radiofar (VOR)
e) Neusmjereni radiofar (NDB)
f) Oprema za mjerenje udaljenosti (DME)
g) Marker-radiofar
1.2. Primjenjivi standardi za radionavigacijske sustave
1.2.1. Sustavi za pružanje usluga radionavigacije u zračnom prometu udovoljavaju standardima definiranim u ICAO Dodatku 10, Svezak I., Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu.
1.2.2. Standardi za radionavigacijske sustave
1.2.2.1. Standardi za ILS: poglavlje 3., točka 3.1.
1.2.2.2. Standardi za MLS: poglavlje 3., točka 3.11.
1.2.2.3. Standardi za GNSS: poglavlje 3., točka 3.7.
1.2.2.4. Standardi za VOR: poglavlje 3., točka 3.3.
1.2.2.5. Standardi za NDB: poglavlje 3., točka 3.4.
1.2.2.6. Standardi za DME: poglavlje 3., točka 3.5.
1.2.2.7. Standardi za marker-radiofar: poglavlje 3., točka 3.6.
1.2.3. Sve razlike radionavigacijskih sustava u odnosu na standarde definirane u ICAO Dodatku 10, Svezak I., poglavlju 1.3., moraju biti objavljene u AIP-u.
1.2.4. U slučaju kada je postavljena radionavigacijska oprema koja nije ILS ili MLS, a može se koristiti potpuno ili djelomično s opremom zrakoplova koja je namijenjena za ILS ili MLS, detaljan opis te opreme mora biti objavljen u AIP-u.
1.3. Pružanje usluga baziranih na GNSS-u
1.3.1. Smjernice o načinu snimanja podataka o statusu i raspoloživosti GNSS-a opisani su u ICAO Dodatku 10, Svezak I., Dodatak D, 11.
1.4. Primjenjivi standard na postupke umjeravanja radionavigacijskih sredstava u Republici Hrvatskoj je ICAO Dodatak 10, Svezak I.
2. Usluge komunikacija
2.1. Pružatelji usluga komunikacije, uključujući usluge za nepokretnu komunikaciju, pokretnu komunikaciju i radiodifuziju, moraju udovoljavati standardima iz ICAO Dodatka 10, Svezak II, Communication Procedures, including those with PANS status, te Svezak III – Communication Systems.
2.2. Podjela usluga zrakoplovnih telekomunikacija
Pružanje usluga zrakoplovnih telekomunikacija dijeli se na:
– usluge zrakoplovne nepokretne komunikacije
– usluge zrakoplovne pokretne komunikacije
– usluge radionavigacije
– usluge zrakoplovne radiodifuzije.
3. Usluge nadzora
Pružatelji usluga nadzora moraju udovoljavati standardima iz ICAO Dodatka 10, Svezak IV – Surveillance Radar and Collision Avoidance Systems.
4. Korištenje zrakoplovnog radiofrekvencijskog spektra
Prilikom korištenja zrakoplovnog radiofrekvencijskog spektra moraju biti zadovoljeni standardi iz ICAO Dodatka 10, Svezak V – Aeronautical Radio Frequency Spectrum Utilization.
Dodatak B
Standardi primjenjivi na tehničke sustave zrakoplovne meteorologije
1.1. Standardi primjenjivi na sustave zrakoplovne meteorologije su ICAO Dodatak 3 i ICAO Dodatak 14, važeći amandmani.
1.2. Postavljanje, održavanje i nadzor meteoroloških tehničkih sustava mora biti u skladu s dokumentom Svjetske meteorološke organizacije WMO-8 Guide to Meteorological Instruments and Methods of Observation u dijelu koji se odnosi na zrakoplovnu meteorologiju.
1.3. Pružatelj usluga zrakoplovne meteorologije mora demonstrirati da je rad mjernih sustava u tolerancijama propisanima u ICAO Dodatku 3, Prilog A.
1.4. Mjerna nesigurnost odstupanja iz točke 1.3. određuje se i izražava na način propisan dokumentom WMO-8 Guide to Meteorological Instruments and Methods of Observat
1.5. Pružatelj usluga zrakoplovne meteorologije mora provoditi održavanje senzora vjetra, klasificirati ih na analogne, digitalne anemometre i ultrazvučne anemometre, sve sukladno WMO-8 Guide to Meteorological Instruments and Methods of Observation.
1.6. Umjeravanje analognih i digitalnih šaličnih anemometara mora se provoditi u zračnom tunelu minimalno jednom svake 2 godine. Ukoliko se svake godine provodi provjera ispravnosti analognih anemometara, onda se umjeravanje u zračnom tunelu može obavljati svakih 5 godina. Umjeravanje digitalnih anemometara u zračnom tunelu nije potrebno ako se provodi redovita godišnja provjera ispravnosti. Sukladno operativnim zahtjevima provjera se provodi i češće.
1.7. Postupak godišnje provjere ispravnosti anemometara mora sadržavati:
a) postupak provjere rada anemometara i vjetrulje kojim se izražava mjerna nesigurnost u skladu s dokumentom WMO-8 Guide to Meteorological Instruments and Methods of Observation
b) zamjenu ležajeva i pomičnih dijelova sukladno uputama proizvođača
c) provjeru usmjerenosti prema magnetskom sjeveru senzora smjera vjetra kojom se osigurava da je usmjerenost unutar ±3 stupnja.
1.8. Provjera ispravnosti ne može zamijeniti umjeravanje u zračnom tunelu.
1.9. U operativnu upotrebu smiju se postaviti analogni i digitalni sustavi koji imaju provedene provjere u skladu s točkom 1.6. ovoga Dodatka.
1.10. Ultrazvučni senzori vjetra moraju se održavati skladno zahtjevima proizvođača. Nije potrebno redovito umjeravanje u zračnom tunelu.
1.11. Procedura umjeravanja živinih barometara mora biti sukladna WMO-8 Guide to Meteorological Instruments and Methods of Observation i drugim standardima WMO. Raspon provjere mora biti od 900 hPa do 1050 hPa, pri čemu je minimalni broj mjerenja 5. Razlike između vrijednosti dobivenih na ispitivanom i referentnom barometru moraju biti manje od ±0.5 hPa.
1.12. Točnost referentnog barometra mora biti veća od ±0.2 hPa.
1.13. Automatski meteorološki sustavi koji rade u automatskom načinu rada moraju za mjerenje tlaka zraka imati minimalno dva operativna automatska mjerna uređaja (barometra) smještena na istom mjestu. Međusobno odstupanje mjerenja ne smije biti veće od 0.5 hPa
1.14. U slučaju pogreške u mjerenjima ili tehničkog kvara jednog ili više mjernih uređaja (barometara) ili kada kolocirana mjerenja nisu unutar 0.5 hPa, mjerene vrijednosti tlaka ne smiju se očitavati korisnicima niti uvrštavati u meteorološka izvješća ukoliko nije drugačije propisano postupcima za degradirani način rada (sukladno članku 20. ovoga Pravilnika).
1.15. Ukoliko mjerenja automatskih senzora kontrolira ovlašteni motritelj usporedbom s mjerenjima živinog barometra, može se koristiti jedan automatski barometar. Ukoliko motritelj utvrdi odstupanja u mjerenjima veća od 0.5 hPa, u izvješćima se koriste podaci očitani sa živinog barometra.
1.16. S obzirom na postojeća ograničenja instrumentalnih mjerenja baze i količine naoblake, vidljivosti i trenutnog vremena, podaci s automatskih senzora moraju biti provjereni, validirani i po potrebi korigirani od strane ovlaštenih motritelja sukladno procedurama prije uključivanja u neautomatska izvješća.
1.17. Ograničenja instrumentalnih mjerenja baze i količine naoblake, vidljivosti i trenutnog vremena koja se koriste u automatskim meteorološkim izvješćima moraju biti objavljena korisnicima na način uobičajen u zračnom prometu.
1.18. Senzori temperature (termometri) trebaju biti postavljeni na visini 1.25 m do 2 m iznad travnatih ili zemljanih površina, udaljeni od zgrada i drugih prepreka koje mogu utjecati na očitanja temperature.
1.19. Kada se integrirani meteorološki tehnički sustavi koriste u svrhu pružanja informacija za ATS prikaze ili ATS sustave (primjerice ATIS) i za obradu podataka, pripremu i distribuciju meteoroloških izvješća prema drugim ATM sustavima, isti moraju biti sukladni primjenjivim propisima vezanim za interoperabilnost.
Dodatak C
Uvjeti kojima mora udovoljavati organizacija koja pruža usluge provjere radionavigacijskih i nadzornih tehničkih sustava iz zraka
1. Organizacija koja pruža usluge provjere radionavigacijskih, komunikacijskih ili nadzornih tehničkih sustava iz zraka mora imati:
a) prihvatljivu tehničku sposobnost (adekvatan zrakoplov u odnosu na planirane operacije, opremu koja omogućava provedbu provjere u zahtijevanom opsegu i s traženom točnošću, točnost utvrđivanja položaja, ponovljivost mjernih rezultata, i druge elemente koji su relevantni u odnosu na planiranu provjeru)
b) operativnu sposobnost (sposobnost organizacije za provedbu planiranih provjera u zahtijevanom opsegu)
c) kapacitet za provedbu postupka provjere u zahtijevanom opsegu
d) prihvatljivo relevantno iskustvo osoblja koje sudjeluje u provedbi provjera
e) prihvatljive operativne priručnike i procedure neophodne za provedbu provjere
f) sposobnost izrade izvješća u skladu sa zahtjevom naručitelja i
g) uspostavljen učinkovit sustav kontrole kvalitete.
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_03_28_580.html