MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA

Na temelju članka 22., stavka 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 87/2008., 86/2009., 92/2010., 105/2010., 90/2011., 16/2012., 86/2012., 94/2013. i 152/2014.) ministar znanosti, obrazovanja i sporta donosi

 

PRAVILNIK O ELEMENTIMA I KRITERIJIMA ZA IZBOR KANDIDATA ZA UPIS U I. RAZRED SREDNJE ŠKOLE

Pročišćeni tekst

NN 49/15, 109/16, 47/17, 39/22

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim pravilnikom utvrđuju se zajednički, dodatni i posebni elementi i kriteriji za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole u Republici Hrvatskoj.

(2) Izrazi koji se koriste u ovom pravilniku, a koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškome ili ženskome rodu, obuhvaćaju na jednak način i muški i ženski rod.

Članak 2.

(1) Pravo upisa u prvi razred srednje škole imaju svi kandidati nakon završenog osnovnog obrazovanja, pod jednakim uvjetima u okviru broja utvrđenog odlukom o upisu koju za svaku školsku godinu donosi ministar nadležan za obrazovanje (u daljnjemu tekstu: ministar).

(2) Pod jednakim uvjetima u srednje škole upisuju se kandidati hrvatski državljani, Hrvati iz drugih država te djeca državljana iz država članica Europske unije.

(3) U prvi razred srednje škole mogu se upisati kandidati koji do početka školske godine u kojoj upisuju prvi razred srednje škole navršavaju 17 godina. Iznimno, uz odobrenje školskog odbora, u prvi razred srednje škole može se upisati kandidat do navršenih 18 godina, a uz odobrenje ministarstva nadležnog za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) kandidat stariji od 18 godina.

(4) Dobne granice za upis kandidata u pojedine programe srednjega umjetničkog obrazovanja propisane su zakonom koji uređuje umjetničko obrazovanje.

(5) Prijave i upis kandidata u prve razrede srednjih škola provode se putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole (NISpuSŠ), osim u posebnim slučajevima propisanim odlukom o upisu iz stavka 1. ovoga članka.

(6) U svakome upisnom roku kandidat može prijaviti najviše 6 odabira programa obrazovanja.

Članak 3. (NN 39/22)

(1) Kandidat koji je strani državljanin iz zemlje izvan Europskog gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije može se upisati u srednju školu kao redoviti učenik bez plaćanja troškova školovanja ako ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:

1. ako za to postoji međudržavni ugovor ili osoba sudjeluje u priznatom državnom ili regionalnom obrazovnom programu razmjene učenika koje je odobrilo ministarstvo nadležno za obrazovanje ili u obrazovnom projektu koji vodi obrazovna ustanova

2. ako osoba ima odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji, privremeni boravak iz humanitarnih razloga, privremeni boravak u druge svrhe, privremeni boravak osobe s dugotrajnim boravištem u drugoj državi članici EGP-a ili odobren stalni boravak ili dugotrajno boravište,

3. ako je roditelj ili skrbnik te osobe diplomatski predstavnik strane države u Hrvatskoj;

4. ako je takva osoba ili roditelj ili skrbnik te osobe azilant ili tražitelj međunarodne zaštite;

5. ako je takva osoba ili roditelj ili skrbnik te osobe stranac pod supsidijarnom zaštitom ili stranac pod privremenom zaštitom.

(2) Kandidat strani državljanin iz zemalja izvan Europskog gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije, a koji ne ispunjava ni jedan od uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, može se upisati u srednju školu kao redoviti učenik uz obvezu plaćanja troškova školarine, ako ima reguliran status boravka sukladno zakonu kojim je uređen status stranaca.

(3) Odluku o godišnjim troškovima školovanja učenika iz stavka 2. ovoga članka donosi osnivač školske ustanove na prijedlog školskoga odbora.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, osnivač može, na prijedlog školskoga odbora, donijeti odluku kojom učenika oslobađa obveze plaćanja troškova školarine.

Članak 4.

(1) Kandidat koji u osnovnoj školi nije učio određeni strani jezik može prilikom prijave programa obrazovanja odabrati učenje toga stranog jezika kao prvoga stranog jezika uz uvjet da je na provjeri znanja utvrđena mogućnost učenja toga stranog jezika kao prvoga stranog jezika.

(2) Provjeru znanja iz stavka 1. ovoga članka provodi stručno povjerenstvo srednje škole u koju se kandidat upisuje, o čemu sastavlja zapisnik.

(3) Provjeru znanja iz stavka 1. ovoga članka kandidat polaže u jednoj školi i rezultati provjere vrijede za prijavu u druge škole koje uvjetuju znanje istoga stranog jezika.

Članak 5. (NN 39/22)

(1) Elementi i kriteriji za upis kandidata u I. razred srednje škole propisani ovim pravilnikom koriste se i za upis u međunarodne programe.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za kandidate koji su u najmanje prethodna tri razreda polazili međunarodni program, a nastavljaju svoje obrazovanje u istom međunarodnom programu, pri upisu u I. razred srednje škole ne primjenjuju se elementi i kriteriji propisani ovom pravilnikom.

(3) Odluku o troškovima školovanja u međunarodnim programima donosi školski odbor uz suglasnost osnivača.

(4) Za upis u međunarodne programe može se provoditi provjera znanja koju propisuje i provodi škola, osim za kandidate iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Provjera znanja iz stavka 4. ovoga članka nije eliminacijska.

II. ELEMENTI VREDNOVANJA I UTVRĐIVANJE UKUPNOGA REZULTATA KANDIDATA

Članak 6. (NN 39/22)

(1) Za upis u I. razred srednje škole prijavljenom kandidatu vrednuju se zajednički, dodatan i poseban element.

(2) Ljestvica poretka kandidata utvrđuje se na osnovi bodovanja zajedničkoga i dodatnoga elementa vrednovanja uz dokazivanje zdravstvene sposobnosti kandidata za obavljanje poslova i radnih zadaća u odabranom zanimanju, ako je to za odabrano zanimanje potrebno.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, pri utvrđivanju ljestvice poretka kandidatima pripadnicima romske nacionalne manjine i kandidatima bez roditelja/skrbnika ili odgovarajuće roditeljske skrbi uz zajednički i dodatni element vrednovanja boduje se i element vrednovanja sukladno članku 21. ovoga Pravilnika.

(4) Ako dva ili više kandidata na zadnjem mjestu ljestvice poretka imaju isti ukupan broj bodova na temelju stavka 2. i 3. ovoga članka, kandidati se upisuju u skladu s člancima 9., 10., 11., 12. i 14. ovoga Pravilnika.

(5) Ako dva ili više kandidata na zadnjem mjestu ljestvice poretka imaju isti ukupan broj bodova na temelju stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka upisuje se kandidat koji ostvaruje pravo na poseban element vrednovanja.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako dva ili više kandidata na zadnjem mjestu ljestvice poretka imaju isti ukupan broj bodova na temelju stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka i ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja upisuju se svi kandidati..

III. ZAJEDNIČKI ELEMENT VREDNOVANJA KANDIDATA

Članak 7.

(1) Zajednički element vrednovanja za upis kandidata u sve srednjoškolske programe obrazovanja čine prosjeci zaključnih ocjena iz svih nastavnih predmeta na dvije decimale u posljednja četiri razreda osnovnog obrazovanja.

Na takav način moguće je steći najviše 20 bodova.

(2) Za upis kandidata u programe obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije u trajanju manjem od tri godine vrednuje se zajednički element iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Za upis kandidata u programe za stjecanje strukovne kvalifikacije u trajanju od najmanje tri godine i programe obrazovanja za vezane obrte, uz element iz stavka 1. ovoga članka, vrednuju se i zaključne ocjene u posljednja dva razreda osnovnog obrazovanja iz nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Matematika i prvi strani jezik.

Na takav način moguće je steći najviše 50 bodova.

(4) Za upis kandidata u gimnazijske programe i programe obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije u trajanju od najmanje četiri godine, uz element iz stavka 1. ovoga članka vrednuju se i zaključne ocjene u posljednja dva razreda osnovnog obrazovanja iz nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Matematika i prvi strani jezik te triju nastavnih predmeta važnih za nastavak obrazovanja u pojedinim programima obrazovanja od kojih su dva propisana Popisom predmeta posebno važnih za upis koji je sastavni dio ovog Pravilnika, a jedan samostalno određuje srednja škola od obveznih nastavnih predmeta koji se uče u osnovnoj školi. Za programe koji se provode na jeziku i pismu nacionalnih manjina to je, u pravilu, nastavni predmet iz jezika nacionalne manjine (materinski jezik).

Na takav način moguće je steći najviše 80 bodova.

(5) U slučaju da kandidatu u svjedodžbama za posljednje četiri godine osnovnog obrazovanja nije upisana ocjena iz nekog od nastavnih predmeta koji su značajni za prijavu za upis, za utvrđivanje broja bodova iz toga nastavnoga predmeta koristi se prosjek svih zaključnih ocjena na dvije decimale u posljednja četiri razreda osnovnog obrazovanja.

IV. DODATNI ELEMENT VREDNOVANJA KANDIDATA

Članak 8.

(1) Dodatni element vrednovanja čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata.

(2) Sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata dokazuju se i vrednuju:

– na osnovi provjere (ispitivanja) posebnih znanja, vještina, sposobnosti i darovitosti;

– na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima u znanju;

– na osnovi rezultata postignutih na natjecanjima školskih sportskih društava.

Provjera posebnih znanja kandidata

Članak 9. (NN 39/22)

(1) Srednje škole mogu provoditi provjere posebnih znanja iz nastavnih predmeta: Hrvatskoga jezika, Matematike, prvoga stranog jezika te nastavnih predmeta važnih za nastavak obrazovanja u pojedinim programima obrazovanja od kojih su dva propisana Popisom predmeta posebno važnih za upis, a jedan koji samostalno određuje srednja škola od obveznih nastavnih predmeta koji se uče u osnovnoj školi.

(2) Brisan

(3) Za provedbu provjere iz stavka 1. ovoga članka srednje škole moraju Ministarstvu uputiti zahtjev te ishoditi suglasnost.

(4) Zahtjev za suglasnost iz stavka 3. ovoga članka srednje škole dostavljaju Ministarstvu najkasnije do 31. ožujka tekuće školske godine, a za upis u narednu školsku godinu.

(5) Na temelju provjera iz stavka 1. ovoga članka kandidat može ostvariti najviše 10 bodova.

(6) Provjera iz stavka 1. ovoga članka nije eliminacijska.

(7) Ako dva ili više kandidata na zadnjem mjestu ljestvice poretka imaju isti ukupan broj bodova iz zajedničko i dodatnog elementa vrednovanja upisuje se onaj kandidat koji je ostvario veći broj bodova iz provjere posebnih znanja.

(8) Ako dva ili više kandidata na zadnjem mjestu ljestvice poretka imaju isti ukupan broj bodova iz zajedničkog i dodatnog elementa vrednovanja i imaju isti broj bodova iz provjere posebnih znanja, upisuje se onaj kandidat koji ostvaruje pravo na poseban element vrednovanja.

(9) Ako dva ili više kandidata na zadnjem mjestu ljestvice poretka imaju isti ukupan broj bodova iz zajedničkog i dodatnog elementa vrednovanja i imaju isti broj bodova iz provjere posebnih znanja te ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja, upisuju se svi kandidati.

(10) Kandidati s teškoćama u razvoju koji imaju rješenje o primjerenome programu obrazovanja, a koji pristupaju provjeri posebnih znanja iz stavka 1. ovoga članka, imaju pravo na prilagodbu ispitne tehnologije.

Vrednovanje uspjeha radi upisa u programe likovne umjetnosti i dizajna

Članak 10. (NN 39/22)

(1) Za upis kandidata u programe likovne umjetnosti i dizajna provjerava se darovitost kandidata za likovno izražavanje jednom od likovnih tehnika koju određuje srednja škola. Navedenom provjerom moguće je ostvariti najviše 120 bodova, a minimalni bodovni prag na navedenoj provjeri je 70 bodova.

(2) Konačna ljestvica poretka kandidata utvrđuje se zbrajanjem bodova dobivenih provjerom darovitosti za likovno izražavanje i zajedničkog i dodatnog elementa vrednovanja.

(3) Ako dva ili više kandidata na zadnjem mjestu ljestvice poretka imaju isti ukupan broj bodova, upisuje se onaj kandidat koji je ostvario veći broj bodova iz provjere darovitosti za likovno izražavanje.

(4) Ako dva ili više kandidata na zadnjem mjestu ljestvice poretka imaju isti ukupan broj bodova iz zajedničkog i dodatnog elementa vrednovanja i imaju isti broj bodova iz provjere darovitosti za likovno izražavanje, upisuju se onaj kandidat koji ostvaruje pravo na poseban element vrednovanja.

(5) Ako dva ili više kandidata na zadnjem mjestu ljestvice poretka imaju isti ukupan broj bodova iz zajedničkog i dodatnog elementa i imaju isti broj bodova iz provjere darovitosti za likovno izražavanje te ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja upisuju se svi kandidati.

Vrednovanje uspjeha radi upisa u programe glazbene umjetnosti

Članak 11. (NN 39/22)

(1) Kandidatu koji je uspješno završio osnovno glazbeno obrazovanje ili drugi (II.) pripremni razred srednje glazbene škole za upis u I. razred četverogodišnjega srednjega glazbenog programa vrednuju se:

– zajednički i dodatni element vrednovanja;

– postignuti opći uspjeh iz petoga i šestoga razreda glazbene škole ili dva razreda pripremnoga obrazovanja;

– konačni rezultati ostvareni na prijamnome ispitu glazbene darovitosti.

(2) Prijamni ispit za instrumentaliste i pjevače obuhvaća provjeru iz temeljnoga predmeta struke i solfeggia, za teoretičara provjeru iz klavira i solfeggia, a za graditelja i restauratora glazbala provjeru solfeggia i ocjenu priloženog rada (izgrađeno glazbalo). Na temelju prijamnoga ispita moguće je steći najviše 170 bodova, a minimalni prag na prijamnome ispitu je 70 bodova.

(3) Ako dva ili više kandidata na zadnjem mjestu ljestvice poretkaimaju isti ukupan broj bodova, upisuje se onaj kandidat koji je ostvario veći broj bodova na prijamnome ispitu glazbene darovitosti.

(4) Ako dva ili više kandidata na zadnjem mjestu ljestvice poretka imaju isti ukupan broj bodova iz zajedničkog i dodatnog elementa vrednovanja i imaju isti broj bodova iz provjere glazbene darovitosti, upisuju se onaj kandidat koji ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja.

(5) Ako dva ili više kandidata na zadnjem mjestu ljestvice poretka imaju isti ukupan broj bodova iz zajedničkog i dodatnog elementa vrednovanja i imaju isti broj bodova iz provjere glazbene darovitosti te ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja upisuju se svi kandidati.

(6) Kandidat koji nije pohađao osnovnu glazbenu školu upisuje prvi pripremni razred srednje glazbene škole nakon prijamnoga ispita koji sadrži provjeru sluha, glazbenog pamćenja i ritma, a za glazbenika pjevača i izvedbu dviju vokalnih skladbi po slobodnome izboru. Na prijamnome ispitu može se ostvariti najviše 180 bodova, a minimalni prag je 100 bodova.

Vrednovanje uspjeha za upis u programe plesne umjetnosti

Članak 12. (NN 39/22)

(1) Kandidatu koji je uspješno završio osnovno plesno odnosno baletno obrazovanje ili pripremni razred srednje plesne škole za upis u I. razred četverogodišnjega srednjega plesnog programa vrednuju se:

– zajednički i dodatni element vrednovanja;

– opći uspjeh iz četvrtoga razreda plesne odnosno baletne škole ili uspjeh iz pripremnoga razreda;

– konačni rezultati ostvareni na prijamnome ispitu plesne darovitosti koji uključuje uspjeh iz glavnih plesnih predmeta koje utvrđuje škola i objavljuje u sklopu natječaja za upis.

(2) Na temelju prijamnoga ispita moguće je steći najviše 115 bodova, a minimalni prag na prijamnome ispitu je 70 bodova.

(3) Ako dva ili više kandidata na zadnjem mjestu ljestvice poretka imaju isti ukupan broj bodova, upisuje se onaj kandidat koji je ostvario veći broj bodova na prijamnome ispitu plesne darovitosti.

(4) Ako dva ili više kandidata na zadnjem mjestu ljestvice poretka imaju isti ukupan broj bodova iz zajedničkog i dodatnog elementa vrednovanja i imaju isti broj bodova iz provjere plesne darovitosti, upisuju se onaj kandidat koji ostvaruje pravo na poseban element vrednovanja.

(5) Ako dva ili više kandidata na zadnjem mjestu ljestvice poretka imaju isti ukupan broj bodova iz zajedničkog i dodatnog elementa vrednovanja i imaju isti broj bodova iz provjere plesne darovitosti te ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja upisuju se svi kandidati

(6) Kandidat koji nije pohađao osnovnu plesnu školu upisuje pripremni razred srednje plesne škole nakon položenoga prijamnog ispita plesne darovitosti. Na prijamnome ispitu može se ostvariti najviše 120 bodova, a minimalni prag je 70 bodova.

(7) Izbor kandidata za upis u programe plesne umjetnosti utvrđuje se i na temelju zdravstvene sposobnosti kandidata za obavljanje poslova i radnih zadaća u odabranome programu. Zdravstvena sposobnost kandidata za obavljanje poslova i radnih zadaća uvjet je za prijavu u odabrani program i dokazuje se potvrdom liječnika specijalista (ortopeda).

Vrednovanje uspjeha iznimno darovitih kandidata

Članak 13.

Na temelju iznimne darovitosti, a koju je pokazao na provjeri darovitosti koju provodi glazbena ili plesna škola, uz suglasnost nastavničkog vijeća, u pripremni program srednje škole odnosno u prvi razred srednje glazbene ili plesne škole može se upisati i kandidat koji još nije završio završni razred općeobrazovnoga osnovnog obrazovanja.

Vrednovanje uspjeha za upis u razredne odjele za sportaše

Članak 14. (NN 39/22)

(1) Pravo prijave za upis u razredne odjele za sportaše ima kandidat koji je uvršten na rang-listu određenoga nacionalnoga sportskoga saveza.

(2) Bodovanje za upis kandidata u I. razred razrednih odjela za sportaše provodi se na sljedeći način:

– maksimalan broj bodova koje kandidat za upis u ove programe može ostvariti na temelju kriterija sportske uspješnosti i uspjeha u prethodnom obrazovanju je 160;

– od navedenoga maksimalnog broja bodova, do 80 bodova kandidat ostvaruje na temelju kriterija sportske uspješnosti, prema izračunu opisanome u stavku 5. ovoga članka;

– daljnjih najviše 80 bodova kandidat ostvaruje na temelju zajedničkoga elementa vrednovanja uspjeha u prethodnom školovanju.

Konačna ljestvica poretka kandidata utvrđuje se zbrajanjem bodova dobivenih prema kriterijima sportske uspješnosti te zajedničkog i dodatnog elementa vrednovanja.

(3) Izračun broja bodova kandidata prema kriterijima sportske uspješnosti uzima u obzir sljedeće parametre:

1. položaj pojedinoga kandidata na rang-listi matičnoga nacionalnoga sportskog saveza;

2. ukupan broj kandidata na rang-listi matičnoga nacionalnoga sportskog saveza;

3. skupina u koju je pojedini sport razvrstan, sukladno odluci Povjerenstva za upis učenika u I. razred srednje škole u tekućoj školskoj godini za razredne odjele za sportaše.

4. rang-liste kandidata za svaki nacionalni sportski savez jedinstvene su u smislu da obuhvaćaju i ženske i muške kandidate.

(4) Nacionalni sportski savezi provode rangiranje kandidata na temelju kriterija sportske uspješnosti. Kriterije sportske uspješnosti za svaki pojedini sport autonomno utvrđuju odgovarajući nacionalni sportski savezi te ih objavljuju na svojim mrežnim stranicama i dostavljaju Ministarstvu.

(5) Izračun broja bodova prema kriteriju sportske uspješnosti obavljat će se prema sljedećim izračunima:

gdje je:

b                  konačan broj bodova pojedinačnoga kandidata na temelju kriterija sportske uspješnosti;

N[S]             ukupan broj svih kandidata na rang-listi nacionalnoga saveza za sport S;

n                  mjesto u poretku pojedinačnoga kandidata na rang--listi odgovarajućega nacionalnog saveza;

Bmin            minimalan broj bodova za kandidate s rang-liste nacionalnoga saveza – smatra se da ga je kandidat                     automatski ostvario samim uvrštenjem na   rang-listu saveza – isti je za sve skupine sportova te iznosi 56 bodova;

Bmax[X]      maksimalan broj bodova za kandidate s rang-liste nacionalnoga saveza sporta iz skupine X – za prvu skupinu                     sportova (X = 1) iznosi 80 bodova, za drugu (X = 2) 72 boda, za treću (X = 3) 64 bodova;

M[X]            najveći dopušteni ukupan broj kandidata s brojem bodova većim od Bmin za kandidate s rang-liste                     nacionalnoga saveza za sport iz skupine X – za prvu skupinu sportova (X = 1) iznosi 24 kandidata, za drugu                    (X = 2) 16 kandidata, za treću (X = 3) 8 kandidata.

(6) Ako dva ili više kandidata na zadnjem mjestu ljestvice poretka imaju isti ukupan broj bodova iz zajedničko i dodatnog elementa vrednovanja upisuje se onaj kandidat koji je ostvario veći broj bodova iz kriterija sportske uspješnosti.

(7) Ako dva ili više kandidata na zadnjem mjestu ljestvice poretka imaju isti ukupan broj bodova iz zajedničkog i dodatnog elementa vrednovanja i imaju isti broj bodova iz kriterija sportske uspješnosti, upisuju se onaj kandidat koji ostvaruje pravo na poseban element vrednovanja.

(8) Ako dva ili više kandidata na zadnjem mjestu ljestvice poretka imaju isti ukupan broj bodova iz zajedničkog i dodatnog elementa vrednovanja i imaju isti broj bodova iz kriterija sportske uspješnosti te ostvaruju pravo na poseban element vrednovanja upisuju se svi kandidati.

Vrednovanje rezultata kandidata postignutih na natjecanjima iz znanja i u sportu

Članak 15.

Kandidatu se na osnovi članaka 16. i 17. ovoga pravilnika vrednuje isključivo jedno (najpovoljnije) postignuće.

Vrednovanje rezultata kandidata postignutih na natjecanjima iz znanja

Članak 16.

(1) Pravo na izravan upis ili dodatne bodove ostvaruju kandidati na osnovi rezultata koje su postigli na:

• natjecanjima u znanju iz nastavnih predmeta: Hrvatskoga jezika, Matematike, prvoga stranog jezika;

• natjecanjima u znanju iz dvaju nastavnih predmeta posebno značajnih za upis u skladu s Popisom predmeta posebno važnih za upis;

• jednome natjecanju iz znanja koji samostalno određuje srednja škola iz Kataloga natjecanja i smotri učenika i učenica osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske, a koja se provode u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.

(2) Vrednuju se i boduju rezultati kandidata postignutih na državnim natjecanjima iz znanja iz Kataloga natjecanja i smotri učenika i učenica osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske, koja se provode u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, a koja je odobrilo Ministarstvo te međunarodnim natjecanjima koje verificira Agencija za odgoj i obrazovanje, a prema sljedećoj tablici:

Vrednovanje rezultata kandidata postignutih na sportskim natjecanjima

Članak 17.

(1) Kandidatima se vrednuju rezultati koje su postigli u posljednja četiri razreda osnovnog obrazovanja na natjecanjima školskih sportskih društava koja su ustrojena prema Propisniku Državnoga prvenstva školskih sportskih društava Republike Hrvatske, a pod nadzorom natjecateljskog povjerenstva Hrvatskoga školskoga športskog saveza.

(2) Pravo na dodatne bodove kandidati ostvaruju na temelju službene evidencije o rezultatima održanih natjecanja školskih sportskih društava koju vodi Hrvatski školski športski savez (HŠŠS).

V. POSEBAN ELEMENT VREDNOVANJA KANDIDATA

Članak 18. (NN 39/22)

Kandidat ostvaruje pravo na poseban element vrednovanja ako:

– ima zdravstvene teškoće;

– živi u otežanim uvjetima obrazovanja uzrokovanim nepovoljnim ekonomskim, socijalnim te odgojnim čimbenicima.

Vrednovanje uspjeha kandidata sa zdravstvenim teškoćama

Članak 19. (NN 39/22)

(1) Kandidat sa zdravstvenim teškoćama je kandidat koji je osnovno obrazovanje završio po redovitome nastavnom planu i programu, a kojem su zdravstvene teškoće mogle utjecati na postizanje rezultata tijekom prethodnog razdoblja.

(2) Brisan.

(3) Za ostvarivanje prava na poseban element vrednovanja kandidat iz stavka 1. ovoga članka obvezno prilaže:

– stručno mišljenje Službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje o sposobnostima i motivaciji učenika za, u pravilu šest, a najmanje tri primjerena programa obrazovanja (strukovnoga – s oznakom programa, umjetničkoga i/ili gimnazijskoga) izdanoga na temelju stručnog mišljenja nadležnoga školskog liječnika koji je pratio kandidata tijekom prethodnog obrazovanja, a na temelju prethodno dostavljene specijalističke medicinske dokumentacije o zdravstvenim teškoćama koje su mogle utjecati na postizanje rezultata tijekom prethodnog obrazovanja, prema stručno usuglašenoj metodologiji te obrade multidisciplinarnog tima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje.

Vrednovanje uspjeha kandidata koji žive u otežanim uvjetima obrazovanja uzrokovanim nepovoljnim ekonomskim, socijalnim te odgojnim čimbenicima

Članak 20. (NN 39/22)

(1) Brisan.

(2) Kandidat živi u otežanim uvjetima obrazovanja uzrokovanim ekonomskim, socijalnim te odgojnim čimbenicima, a koji su mogli utjecati na njegov školski uspjeh u osnovnoj školi ako:

– živi uz jednoga i/ili oba roditelja/skrbnika s dugotrajnom teškom bolesti;

– živi uz oba roditelja/skrbnika koji se prema zakonu koji regulira poticanje zapošljavanja smatraju dugotrajno nezaposlenim osobama;

– živi uz samohranoga roditelja/skrbnika (roditelj/skrbnik koji nije u braku i ne živi u izvanbračnoj zajednici, a sam se skrbi o svome djetetu i uzdržava ga) koji je korisnik socijalne skrbi sukladno zakonu koji uređuje socijalnu skrb i posjeduje rješenje ili drugi upravni akt centra za socijalnu skrb ili nadležnoga tijela u jedinici lokalne ili područne (regionalne) jedinice i Grada Zagreba o pravu samohranoga roditelja kao korisnika socijalne skrbi;

– mu je jedan roditelj/skrbnikpreminuo..

(3) Za ostvarenje prava iz stavka 2. ovoga članka kandidat prilaže:

– liječničku potvrdu o dugotrajnoj težoj bolesti jednoga i/ili oba roditelja/skrbnika;

– potvrdu nadležnoga područnoga ureda Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje o dugotrajnoj nezaposlenosti oba roditelja/skrbnika;

– potvrdu o korištenju socijalne pomoći; rješenje ili drugi upravni akt centra za socijalnu skrb ili nadležnoga tijela u jedinici lokalne ili područne (regionalne) jedinice i Grada Zagreba o pravu samohranoga roditelja/skrbnika u statusu socijalne skrbi izdanih od ovlaštenih službi u zdravstvu, socijalnoj skrbi i za zapošljavanje;

– ispravu iz matice umrlih ili smrtni list koje je izdalo nadležno tijelo u jedinici lokalne ili područne (regionalne) jedinice ili Grada Zagreba.

V.a VREDNOVANJE KANDIDATA PRIPADNIKA ROMSKE NACIONALNE MANJINE I KANDIDATA BEZ RODITELJSKE SKRBI«

Članak 21. (NN 39/22)

(1) Kandidatu koji je pripadnik romske nacionalne manjine, a upisuje se na temelju Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine dodaju se dva boda na broj bodova koji je utvrđen tijekom postupka vrednovanja.

(2) Kandidatu koji je dijete bez roditelja/skrbnika ili odgovarajuće roditeljske skrbi prema zakonu koji uređuje socijalnu skrb dodaje se jedan bod na broj bodova koji je utvrđen tijekom postupka vrednovanja.

(3) Za ostvarivanje dodatnih bodova iz stavka 1. ovoga članka kandidat prilaže potvrdu o pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini (rodni list učenika ili rodni list jednog od roditelja/skrbnika ili izvadak iz popisa birača za roditelja/skrbnika)

(4) Za ostvarivanje dodatnih bodova iz stavka 2. ovoga članka kandidat prilaže potvrdu nadležnog centra za socijalnu skrb da je kandidat dijete bez roditelja/skrbnika ili odgovarajuće roditeljske skrbi.

(5) Neovisno o tomu ispunjava li uvjete za ostvarivanje više prava, kandidatu će se priznati ostvarivanje isključivo jednoga prava od prava propisanih stavcima 1. i 2. ovoga članka, koje je za njega najpovoljnije.

Članak 22. (NN 109/16, 47/17)

Brisan.

VI. VREDNOVANJE USPJEHA KANDIDATA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU ODNOSNO TEŽIM ZDRAVSTVENIM TEŠKOĆAMA

Članak 23. (NN 39/22)

(1) Kandidat s teškoćama u razvoju, odnosno težim zdravstvenim teškoćama, a koje su utjecale na postizanje rezultata tijekom prethodnog obrazovanja i/ili mu značajno sužavaju mogući izbor programa obrazovanja i zanimanja, je kandidat koji je osnovnu školu ili dio osnovnoškolskog obrazovanja završio prema rješenju nadležnog upravnog tijela županije, odnosno Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: Ured) o primjerenom programu obrazovanja.

(2) Kandidati iz stavka 1. ovoga članka rangiraju se na zasebnim ljestvicama poretka, a temeljem ostvarenog ukupnog broja bodova utvrđenog tijekom postupka vrednovanja, u programima obrazovanja za koje posjeduju stručno mišljenje službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje.

(3) Kandidati iz stavka 1. ovoga članka mora zadovoljiti na ispitu sposobnosti i darovitosti u školama u kojima je to uvjet za upis.

(4) Pravo upisa u nekome programu obrazovanja ostvaruje onoliko kandidata koliko se u tome programu obrazovanja može upisati kandidata s teškoćama u razvoju sukladno Državnome pedagoškome standardu srednjoškolskoga sustava odgoja i obrazovanja (»Narodne novine« broj 63/08 i 90/10).

(5) Za ostvarenje prava iz stavka 2. ovoga članka kandidat obvezno prilaže:

– rješenje Ureda o primjerenom programu obrazovanja;

– stručno mišljenje Službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje o sposobnostima i motivaciji učenika za, u pravilu šest, a najmanje tri srednjoškolska programa obrazovanja sukladno određenom primjerenom programu obrazovanja u rješenju izdanoga na temelju stručnog mišljenja nadležnoga školskog liječnika koji je pratio kandidata tijekom prethodnog obrazovanja, a na temelju prethodno dostavljene specijalističke medicinske dokumentacije o težim zdravstvenim teškoćama koje su utjecale na postizanje rezultata tijekom prethodnog obrazovanja i/ili mu značajno sužavaju mogući izbor programa obrazovanja i zanimanja, prema stručno usuglašenoj metodologiji te obrade multidisciplinarnog tima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje.

VII. ZDRAVSTVENA SPOSOBNOST KANDIDATA

Članak 24. (NN 47/17, 39/22)

(1) Ovisno o tome što je propisano za određeni program obrazovanja, kandidat koji se upisuje u programe za koje je posebnim propisima i mjerilima određeno obvezno utvrđivanje zdravstvene sposobnosti, pri upisu u program obvezno dostavlja potvrdu nadležnoga školskog liječnika o zdravstvenoj sposobnosti kandidata za propisani program ili liječničku svjedodžbu medicine rada.

(2) Iznimno, kandidat koji u trenutku upisa nije u mogućnosti dostaviti liječničku svjedodžbu medicine rada, pri upisu dostavlja potvrdu obiteljskog liječnika, a liječničku svjedodžbu medicine rada dostavlja školi najkasnije do 30. rujna tekuće školske godine.

VIII. POSEBNA MJERILA I POSTUPCI ZA UPIS KANDIDATA

Članak 25. (NN 47/17)

Brisan.

Vrednovanje uspjeha kandidata za upis u programe obrazovanja za vezane obrte

Članak 26. (NN 47/17, 39/22)

(1) Kandidat koji upisuje program obrazovanja za vezane obrte dužan je, pri upisu ili najkasnije do 30. rujna tekuće školske godine, dostaviti školi liječničku svjedodžbu medicine rada i sklopljen ugovor o naukovanju.

(2) Srednjoj školi koja obrazuje učenike u programima obrazovanja za vezane obrte popis licenciranih obrtnika ili pravnih osoba s brojem slobodnih mjesta za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja po zanimanju, županiji i mjestu/gradu bit će dostupan na stranicama ministarstva nadležnog za obrt putem aplikacije e-Naukovanje . Obveza je škole da popise slobodnih mjesta za praktičnu nastavu i vježbe naukovanja istakne na oglasnoj ploči i mrežnoj stranici škole.

(3) Ugovor o naukovanju sklapaju obrtnik ili pravna osoba koji imaju dozvolu (licenciju) za izvođenje naukovanja i kandidat (roditelj ili skrbnik kandidata), u skladu sa zakonom koji uređuje obavljanje obrta, a prilikom sklapanja ugovora kandidat donosi na uvid:

– ovjerenu presliku svjedodžbe završnoga razreda osnovnog obrazovanja;

– liječničku svjedodžbu medicine rada.

(4) Ugovor o naukovanju sklapa se u četiri istovjetna primjerka od kojih po jedan pripada svakoj ugovornoj strani, nadležnoj ustanovi za strukovno obrazovanje te nadležnoj područnoj obrtničkoj komori.

(5) Evidenciju i verifikaciju ugovora o naukovanju vodi Hrvatska obrtnička komora.

(6) Licencirani obrtnik ili pravna osoba može sklopiti onoliki broj ugovora koliko ima slobodnih mjesta za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja sukladno dozvoli (licenciji) koju posjeduje.

(7) Radi odabira učenika licencirani obrtnik ili pravna osoba može prije sklapanja ugovora utvrditi uvjete i raspisati natječaj za prijam učenika. Ako se na tako objavljeni natječaj prijavi više učenika nego što ima slobodnih mjesta za praktičnu nastavu i vježbe naukovanja, preporučuje se licenciranome obrtniku ili pravnoj osobi da ugovor sklopi s učenikom koji ima bolji školski uspjeh.

IX. PROVEDBA DODATNIH PROVJERA SKLONOSTI I SPOSOBNOSTI KANDIDATA

Članak 27.

(1) Škola koja upisuje kandidata u programe obrazovanja za koje je potrebna određena tjelesna, glasovna i slična spretnost ili sposobnost mogu provoditi provjeru sklonosti i sposobnosti kandidata za taj program obrazovanja.

(2) Na temelju provjera iz stavka 1. ovoga članka kandidat može ostvariti ocjenu »položio« ili »nije položio«.

X. MINIMALNI BODOVNI PRAG

Članak 28. (NN 39/22)

(1) Za programe obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine, škola može utvrditi minimalni broj bodova potrebnih za prijavu kandidata za upis u pojedini program obrazovanja, a koji se odnosi isključivo na zajednički element vrednovanja.

(2) Utvrđeni minimalni broj bodova iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se tijekom cijeloga upisnog postupka za sve kandidate, osim za kandidate iz članka 16. ovoga Pravilnika koji imaju pravo izravnog upisa.

(3) Za programe obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije u trajanju od tri godine, programe obrazovanja za vezane obrte te za programe obrazovanja koji traju manje od tri godine, a najmanje godinu dana, ne utvrđuje se minimalni broj bodova koji su potrebni za prijavu.

Članak 29. (NN 39/22)

Brisan.

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 30.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbe članka 9. ovoga pravilnika koja stupa na snagu u trenutku započinjanja postupaka za upis u školsku godinu 2016./2017.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 47/17

Članak 5.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 39/22

Članak 23.

Iznimno od članka 9. stavka 4. ovoga Pravilnika, u tekućoj školskoj godini 2021./2022. zahtjev za suglasnost za provedbu provjere posebnih znanja za upis u školsku godinu 2022./2023. srednje škole mogu dostaviti Ministarstvu najkasnije do 15. travnja 2022. godine.

Članak 24.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

 

POPIS PREDMETA POSEBNO VAŽNIH ZA UPIS