MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Na temelju članka 50. stavka 4. Zakona o vodama (»Narodne novine«, broj 153/09, 130/11) i članka 11. stavka 2. Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla (»Narodne novine«, broj 163/03, 40/07), ministar poljoprivrede donosi

 

I. AKCIJSKI PROGRAM ZAŠTITE VODA OD ONEČIŠĆENJA UZROKOVANOG NITRATIMA POLJOPRIVREDNOG PODRIJETLA

Pročišćeni tekst

NN 15/13, 22/15

Opće odredbe

Članak 1.

Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (u daljnjem tekstu: Program) sadrži:

– cilj donošenja,

– tumačenje pojmova,

– obveznike primjene uvjeta i mjera,

– uvjete i način primjene gnojiva,

– opća načela korištenja gnojiva,

– mjere skladištenja i zbrinjavanja stajskog gnoja,

– razdoblje primjene,

– završne odredbe.

Cilj donošenja

Članak 2.

Cilj ovoga Programa je zaštita voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla radi postizanja dobrog stanja vodnih tijela površinskih i podzemnih voda i sprečavanja pogoršanja već dostignutog stanja vodnih tijela u pogledu onečišćenja nitratima poljoprivrednog podrijetla.

Tumačenje pojmova

Članak 3.

U smislu ovoga Programa pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:

1. »Gnojiva« jesu tvari čija je glavna namjena ishrana bilja.

2. »Gnojivo s dušikom« je svako gnojivo koje sadrži dušik ili dušikove spojeve koji se primjenjuju na poljoprivrednim površinama s ciljem poboljšanja uvjeta za ishranu biljaka, a uključuje kruti stajski gnoj, gnojovku, gnojnicu, kompost i otpadni mulj.

3. »Stajski gnoj« je kruti stajski gnoj, gnojovka, gnojnica i stajski gnoj kao organski gnoj u prerađenom obliku.

4. »Kruti stajski gnoj« je smjesa stelje, krutih i tekućih životinjskih izlučevina različitog stupnja biološke razgrađenosti, stabilnosti i zrelosti.

5. »Gnojovka« je polutekuće stajsko gnojivo, smjesa krutih i tekućih životinjskih izlučevina, tj. stajski gnoj uglavnom bez stelje.

6. »Gnojnica« je tekući stajski gnoj, najčešće smjesa tekućih životinjskih izlučevina i otpadnih voda (obično nastaje kao tekući ostatak izlučevina koje stelja ne uspije upiti).

7. »Kompost« je organsko gnojivo i poboljšivač tla proizveden kontroliranom biooksidativnom razgradnjom različitih smjesa sastavljenih prvenstveno od različitih biljnih ostataka, ponekad pomiješanih s organskim gnojivima i/ili životinjskim ostacima, a sadrži ograničene količine mineralnih tvari.

8. »Otpadni mulj« je mulj:

– iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda iz kućanstava i gradova te iz drugih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koje su sadržajem slične otpadnim vodama iz kućanstava i gradova,

– iz septičkih jama i drugih sličnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,

– iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koji nisu spomenuti u prvoj i drugoj alineji ove točke.

9. »Obrađeni mulj« je otpadni mulj podvrgnut biološkoj, kemijskoj ili toplinskoj obradi, dugotrajnom skladištenju ili bilo kojem drugom postupku kojim se znatno smanjuju fermentabilnost i opasnosti po zdravlje koje bi proizašle iz njegovog korištenja.

10. »Organsko gnojivo« je gnojivo koje sadrži biljna hranjiva u obliku organskih tvari biljnog ili životinjskog podrijetla.

11. »Mineralna gnojiva« jesu tvari čija je glavna namjena ishrana biljaka, a u kojem su deklarirana hranjiva u obliku anorganskih soli dobivenih ekstrakcijom i/ili fizikalnim i/ili kemijskim industrijskim postupcima.

12. »Primjena« je dodavanje gnojiva u tlo (raspodjelom po površini tla, injektiranjem u tlo, unošenjem u tlo ispod površine ili miješanjem s površinskim slojem tla) na biljku ili oboje.

13. »Onečišćenje« je izravno ili neizravno odlaganje ili primjena gnojiva s dušikom koje za posljedicu ima prekomjerni unos dušikovih spojeva iz poljoprivrednih izvora u vodni okoliš, na način da uzrokuje opasnost za ljudsko zdravlje, šteti živim organizmima i vodnom ekosustavu, šteti pogodnosti korištenja voda ili onemogućuje druge načine korištenja voda.

14. »Domaće životinje« jesu životinje navedene u Tablici 1. Dodatka I. koji se nalazi u prilogu i čini sastavni dio ovoga Programa, a uzgajaju se radi ostvarivanja koristi.

15. »Uvjetno grlo« (u daljnjem tekstu: UG) je usporedna vrijednost domaćih životinja svedena na masu od 500 kg.

16. »Poljoprivredna površina« je oranica, višegodišnji nasad, livada i pašnjak.

Obveznici primjene

Članak 4.

1. Obveznici primjene uvjeta i mjera propisanih ovim Programom su poljoprivredna gospodarstva s poljoprivrednim površinama i/ili objektima unutar područja proglašenih ranjivim područjima prema Odluci o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 130/12).

2. Uvjeti i mjere propisani ovim Programom smatraju se preporukom poljoprivrednim gospodarstvima s poljoprivrednim površinama i/ili objektima izvan ranjivih područja iz točke 1. ovoga članka.

Uvjeti i način primjene gnojiva

Članak 5.

1. Gnojiva se koriste na način da se ostvare osnovni ciljevi gnojidbe:

– postizanje stabilnog, visokog i isplativog prinosa dobre kakvoće,

– optimalna opskrba usjeva hranjivima,

– održavanje ili popravljanje plodnosti tla.

2. Osnovni ciljevi gnojidbe podrazumijevaju vrstu, količinu i oblik biljnih hranjiva te način i vrijeme korištenja koji osiguravaju:

– najveću iskoristivost dodanih hranjiva,

– najmanji gubitak hranjiva,

– najmanji prijenos hranjiva u vode,

– zaštitu okoliša.

Članak 6.

1. Gnojiva se koriste u skladu s potrebama biljaka za hranjivima pri čemu se uzima u obzir:

– očekivana razina proizvodnje i kakvoća prinosa,

– količina hranjiva u tlu na temelju kemijske analize tla,

– hranjiva unesena u tlo gnojidbom,

– hranjiva iznesena iz tla prinosom,

– pH vrijednost tla, količina humusa u tlu i tekstura tla,

– uvjeti i tehnološki postupci tijekom proizvodnje.

2. Kemijska analiza tla provodi se za sljedeće parametre:

– sadržaj ukupnog, nitratnog i amonijskog dušika (N),

– sadržaj fosfora (P2O5),

– sadržaj kalija (K2O),

– pH tla,

– sadržaj humusa u tlu.

3. Kemijska analiza iz točke 2. ovoga članka provodi se u laboratorijima za analizu tla, svake proizvodne godine, na uzorcima tla s najmanje jedne četvrtine poljoprivrednih površina gospodarstva.

4. Uz primjenu načela navedenih u točki 1. ovoga članka, gnojidba dušikom ne može biti viša od količine propisane u Dodatku II. koji se nalazi u prilogu i čini sastavni dio ovoga Programa.

Članak 7.

Evidencija korištenja gnojiva na poljoprivrednom gospodarstvu vodi se kako je propisano u Dodatku III. koji se nalazi u prilogu i čini sastavni dio ovoga Programa.

Opća načela korištenja gnojiva

Članak 8.

1. Gnojiva s dušikom se unose u tlo u vrijeme pogodno za agrotehničke zahvate, osim u slučajevima kada je to ovim Programom zabranjeno.

2. Na poplavljenim područjima gnojivo se unosi u tlo po završetku razdoblja poplave.

3. Strojevi za primjenu gnojiva moraju ispunjavati sve tehničke zahtjeve kako bi se osigurala kontrolirana i pravilna primjena gnojiva te mogućnost ravnomjerne raspodjele, sa što manjim gubicima.

4. Kod primjene mineralnih gnojiva mora se osigurati da nema preklapanja prohoda rasipača/raspodjeljivača, odnosno stvaranja dvostrukih prohoda ili praznih mjesta na poljoprivrednoj površini.

5. U područjima zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće zabrana primjene gnojiva s dušikom provodi se sukladno odredbama posebnog propisa kojim se određuju uvjeti za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta. U područjima zona sanitarne zaštite izvorišta gdje nije zabranjena primjena gnojiva s dušikom provode se mjere i uvjeti propisani ovim Programom.

Članak 9.

1. U tijeku jedne kalendarske godine poljoprivredno gospodarstvo može gnojiti poljoprivredne površine stajskim gnojem do sljedećih graničnih vrijednosti primjene dušika:

– 210 kg/ha dušika (N), dozvoljena primjena u razdoblju od 4 godine od dana stupanja na snagu ovoga Programa,

– 170 kg/ha dušika (N), dozvoljena primjena nakon isteka razdoblja iz alineje 1. ove točke.

2. Primjena stajskog gnoja provodi se na način da se gubici dušika smanje na najmanju moguću mjeru.

3. U cilju smanjivanja gubitaka dušika stajski gnoj primjenjuje se kako slijedi:

– gnojidba stajskim gnojem provodi se na način da se spriječi hlapljenje amonijaka, pri čemu treba voditi računa o stadiju vegetacije, vremenskim razmacima primjene, temperaturi i vlažnosti zraka te osunčanosti,

– na nezasijanim površinama potrebno je stajski gnoj što prije unijeti u tlo,

– stajski gnoj treba jednakomjerno rasporediti po površini tla,

– gnojovku prije gnojenja treba promiješati.

4. Količina dušika u stajskom gnoju dobivenom godišnjim uzgojem domaćih životinja, preračunata na UG, propisana je u Tablici 2. Dodatka I. ovoga Programa.

Članak 10.

U cilju smanjivanja gubitaka dušika ispiranjem i isparavanjem zabranjuje se:

1. gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov u razdoblju od 15. studenoga do 15. veljače;

2. gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama u razdoblju od 1. svibnja do 1. rujna.

Članak 11.

Zabranjena je primjena gnojiva:

– na tlu zasićenom vodom,

– na tlu prekrivenom snježnim prekrivačem,

– na zamrznutom tlu,

– na poplavljenom tlu,

– na nepoljoprivrednim zemljištima,

– na 20 m udaljenosti od vanjskog ruba korita jezera ili druge stajaće vode,

– na 3 m udaljenosti od vanjskog ruba korita vodotoka širine korita 5 metara ili više,

– na nagnutim terenima uz vodotokove, s nagibom većim od 10% na udaljenosti manjoj od 10 m od vanjskog ruba korita vodotoka,

– pomiješanog s otpadnim muljem,

– podrijetlom s poljoprivrednih gospodarstava na kojima su utvrđene bolesti s uzročnicima otpornim na uvjete u gnojišnoj jami.

Članak 12.

1. Najveća dozvoljena količina primjene stajskog gnoja na poljoprivrednoj površini propisana je u Tablici 3. Dodatka I. ovoga Programa.

2. Iznimno od odredbi točke 1. ovoga članka, najveća dozvoljena količina stajskog gnoja prema graničnim vrijednostima može biti veća od one propisane u Tablici 3. Dodatka I. ovoga Programa, ukoliko se provodi kemijska analiza stajskog gnoja kojom su dobivene vrijednosti dušika, fosfora i kalija manje od vrijednosti prikazanih u Tablici 3. Dodatka I. ovoga Programa.

3. Kemijska analiza stajskog gnoja iz točke 2. ovog članka provodi se za sljedeće parametre:

– sadržaj suhe tvari stajskog gnoja,

– sadržaj ukupnog i amonijskog dušika (N),

– sadržaj fosfora (P2O5),

– sadržaj kalija (K2O),

– pH stajskog gnoja.

4. Kemijska analiza iz točke 3. ovoga članka provodi se najmanje dva puta godišnje, a prije primjene stajskog gnoja na poljoprivredne površine.

Skladištenje i zbrinjavanje stajskog gnoja

Članak 13. (NN 22/15)

1. Stajski gnoj skladišti se na uređenim gnojištima: platoima za kruti stajski gnoj, gnojišnim jamama, lagunama, jamama za gnojnicu, ili u drugim spremnicima (u daljem tekstu: spremnici).

2. Spremnici moraju biti vodonepropusni, tako da ne dođe do izlijevanja, ispiranja ili otjecanja stajskog gnoja u okoliš, kao i onečišćenja podzemnih i površinskih voda. Tekući dio stajskog gnoja mora biti prikupljen u vodonepropusne gnojne jame iz kojih ne smije biti istjecanja u podzemne ili površinske vode.

3. Spremnici moraju svojom veličinom zadovoljiti prikupljanje stajskog gnoja za šestomjesečno razdoblje.

4. Veličina spremnika za stajski gnoj, ovisno o vrsti domaće životinje i obliku stajskog gnoja, propisana je u Tablici 4. Dodatka I. ovoga Programa.

5. Iznimno od odredbi točke 4. ovoga članka, gnojne jame nije potrebno izgraditi ukoliko se kroz sustav i tehnologiju uzgoja domaćih životinja ne stvara gnojnica.

6. Prijelazno razdoblje za izgradnju odgovarajućih spremnika sukladnih odredbama točke 4. ovoga članka je 4 godine od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Članak 14.

1. Ako se gnojidba stajskim gnojem ne može provesti u skladu s člankom 9. točkom 1. zbog nedovoljnih poljoprivrednih površina te ukoliko se skladištenje stajskog gnoja ne može provesti u skladu s člankom 13. točkom 4. ovoga Programa, poljoprivredno gospodarstvo mora višak stajskog gnoja zbrinuti:

– gnojidbom poljoprivrednih površina drugog vlasnika na temelju ugovora,

– preradom stajskog gnoja u bioplin, kompost, supstrat i drugo na gospodarstvu ili na temelju višegodišnjeg ugovora,

– zbrinjavanjem stajskog gnoja na druge načine.

2. Poljoprivredno gospodarstvo mora posjedovati pismene dokaze o zbrinjavanju viška stajskog gnoja iz točke 1. ovoga članka.

3. Zbrinjavanje viška stajskog gnoja iz točke 1. ovoga članka provodi se u skladu s načelima dobre poljoprivredne prakse.

Razdoblje primjene

Članak 15.

Ovaj Program stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji i donosi se za razdoblje od četiri godine od dana stupanja na snagu.

Završne odredbe

Članak 16.

Ovaj Program objavit će se u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/12-01/171

Urbroj: 525-07/0012-13-8

Zagreb, 9. siječnja 2013.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 22/15

Članak 2.

Ova Izmjena Programa objavit će se u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/15-01/05

Urbroj: 525-07/0012-15-1

Zagreb, 19. veljače 2015.

 

 

DODATAK I.

Tablica 1.: Pripadajući iznos UG po pojedinoj vrsti domaće životinje

Tablica 2.: Količina dušika u stajskom gnoju dobivenom godišnjim uzgojem domaćih životinja, preračunato na UG

Tablica 3.: Najveća dozvoljena količina primjene stajskog gnoja na poljoprivrednoj površini

Tablica 4.: Veličina spremnika za stajski gnoj prema vrsti domaće životinje i obliku stajskog gnoja, za šestomjesečno razdoblje prikupljanja, u m3

 

DODATAK II.

Granične vrijednosti unosa dušika u tlo, prema biljnim vrstama

 

DODATAK III.

EVIDENCIJA KORIŠTENJA GNOJIVA NA POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU