Broj: Gž-1768/2017

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji dr. sc. Sanji Zagrajski, u građanskoj pravnoj stvari tužitelja Suvlasnika stambene zgrade Z…., Z., zastupanih po upravitelju H. p. c. – s. p. g. d.o.o. Z., S…, OIB …, kojeg zastupa punomoćnik I. B., odvjetnik u Z., protiv tuženika G. I. iz K., K…, OIB …, kojeg zastupa punomoćnica Z. B., odvjetnica u Z., radi: isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Povrv-1182/2015-5 od 28. veljače 2017., 3. studenog 2017.,

 

r i j e š i o   j e

 

I. Žalba tužitelja se prihvaća, ukida presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Povrv-1182/2015-5 od 28. veljače 2017. i predmet vraća tome sudu na ponovno suđenje.

 

II. O zahtjevu tužitelja za naknadu troška za sastav žalbe i sudske pristojbe na žalbu, odlučit će sud prvog stupnja u konačnoj odluci.

 

Obrazloženje

 

Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

 

              „Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika M. A. iz K., poslovni broj Ovrv-5406/2015 od 2. studenog 2015.g., te se tužbeni zahtjev odbija u cijelosti.“

 

Ovu presudu suda prvog stupnja pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se preinači i platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi održi na snazi, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, s tim da potražuje trošak za sastav žalbe i sudske pristojbe na žalbu.

 

Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

Žalba je osnovana.

 

              Ispitujući presudu suda prvog stupnja, postupak koji je prethodio, kao i žalbene navode tužitelja, ovaj sud je utvrdio da je počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 28/13. i 89/14., u daljnjem tekstu: ZPP-a), na koju, pored ostalih povreda iz čl. 354. st. 2. ZPP-a pazi na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, u vezi sa čl. 467. st. 1. ZPP-a. Ova povreda uvijek postoji ako je izreka presude nerazumljiva, ako proturječi sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uopće razloga, ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, ili su ti razlozi nejasni ili proturječni, ili ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onog što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

 

              Budući da je u konkretnom slučaju riječ o presudi donesenoj u sporu male vrijednosti (čl. 458. st. 1. ZPP-a), a na temelju odredbe čl. 467. st. 2. ZPP-a, u sporovima male vrijednosti u postupku u povodu žalbe ne primjenjuje se odredba čl. 370. ZPP-a, ovaj sud nije razmatrao žalbene navode tužitelja koji se tiču pravilnosti i potpunosti utvrđenog činjeničnog stanja.

 

              Sud prvog stupnja odbio je kao neosnovan tužbeni zahtjev za plaćanje zajedničke pričuve i ukinuo platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi, uz obrazloženje da je osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije, budući da tuženik „nije naveden kao vlasnik stana u popisu suvlasnika prilikom sastavljanja Međuvlasničkog ugovora, kao i zbog toga što nije mogao utvrditi je li G. I. iz R., R…, koji je upisan kao potonji vlasnik na predmetnom stanu (za koji se potražuje plaćanje zajedničke pričuve) identičan sa ovdje tuženikom za kojega je navedena adresa stanovanja K., K…. Nadalje, sud prvog stupnja smatra da je suvlasnik stambeno-poslovne zgrade u Z., Z…, te predmetnog stana B. A. C. C. d.d. Z., koja je upisana kao prethodni vlasnik na predmetnom stanu, budući da je izvršen fiducijarni prijenos prava vlasništva radi osiguranja tražbine. Osim toga, sud prvog stupnja smatra da čak ukoliko bi G. I. iz R., R… bio identičan sa tuženikom za kojega tužitelj navodi adresu stanovanja K., K… to ne bi bilo relevantno, jer je tuženik upisan kao potonji vlasnik, a nije ispunjen uvjet za njegovo vlasništvo na toj nekretnini.

 

              Obveza plaćanja zajedničke pričuve proizlazi iz odredbi čl. 89. i čl. 90. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14., u daljnjem tekstu: ZV).

 

              Osnovano tužitelj navodi u žalbi, da je nejasno na temelju kojih provedenih dokaza je sud prvog stupnja zaključio da je vlasnik predmetnog stana B. A. C. C. d.d. Z., a time i suvlasnik stambene zgrade Z…, Z., budući da u izvatku iz zemljišnih knjiga za predmetnu nekretninu postoji zabilježba izvršena na temelju odredbe čl. 274. st. 5. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05. i 67/08.) koji se primjenjuje temeljem odredbe čl. 339. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 139/10., 125/11., 150/11., 154/11., 12/12., 70/12. i 80/12.) i odredbe čl. 369. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. i 73/17., u daljnjem tekstu: OZ).

 

              Nadalje, sud prvog stupnja zanemario je zaključak sa sastanka sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske sa predsjednicima Građanskih odjela županijskih sudova od 14. listopada 2016. prema kojem pričuva predstavlja obavezu potonjeg vlasnika (fiducijarnog dužnika).

 

              Osim toga, tuženik nije osporavao da je osoba različita od osobe koja je upisana u zemljišnim knjigama (razlika je u adresi stanovanja), već daje stan prodao (o čemu može dostaviti dokaz), da u stanu ne stanuje, da ne polaže na taj stan nikakva vlasnička prava i da nije obveznik plaćanja zajedničke pričuve.

 

              Slijedom iznijetog, sud prvog stupnja nije na valjan način utvrdio odlučne činjenice u ovoj pravnoj stvari, a na što tužitelj žalbom osnovano upire, pa je žalba uvažena i presuda suda prvog stupnja ukinuta, budući da je donesena uz bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

 

              U ponovljenom postupku sud prvog stupnja otklonit će nedostatke na koje je upozoren ovom ukidbenom odlukom, te donijeti novu i zakonitu odluku, a nakon što svestrano raspravi predmet spora. Skreće se pažnja sudu prvog stupnja da je dužan izvesti sve parnične radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozoren ovom odlukom drugostupanjskog suda (čl. 377. st. 2. ZPP-a).

 

              O zahtjevu tužitelja za naknadu troška za sastav žalbe i sudske pristojbe na žalbu, odlučit će sud prvog stupnja u konačnoj odluci (čl. 166. st. 3. ZPP-a).

 

              Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u izreci na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a.

             

Osijek, 3. studenog 2017.