Objavljeno u NN 146/12 od 28.12.2012.:
MINISTARSTVO ZDRAVLJA
Na temelju članka 68. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12 i 86/12) ministar zdravlja donosi
NORMATIVE ZA PREHRANU UČENIKA U OSNOVNOJ ŠKOLI
I.
Ovim Normativima propisuju se preporučene vrste hrane i jela, optimalni unos energije i hranjivih tvari, broj obroka i raspodjela preporučenog unosa energije po obrocima u svrhu osiguranja pravilne prehrane učenica i učenika (u daljnjem tekstu: učenici) za vrijeme boravka u osnovnoj školi.
II.
Normativi sadrže:
– preporučeni dnevni unos energije i hranjivih tvari za učenike prema dobi i spolu za planiranje prehrane u osnovnoj školi (Tablica 1. koja se nalazi u Prilogu ovih Normativa i čini njihov sastavni dio),
– preporučeni dnevni unos vitamina i mineralnih tvari (Tablica 2. koja se nalazi u Prilogu ovih Normativa i čini njihov sastavni dio),
– vrijeme posluživanja obroka i raspodjela preporučenog dnevnog unosa energije po obrocima (Tablica 3. koja se nalazi u Prilogu ovih Normativa i čini njihov sastavni dio),
– preporučeni unos energije i broj obroka za učenike s obzirom na duljinu boravka u školi, odnosno odabrani modul (Tablica 4. koja se nalazi u Prilogu ovih Normativa i čini njihov sastavni dio),
– preporučene vrste hrane i jela po obrocima (Tablica 5. koja se nalazi u Prilogu ovih Normativa i čini njihov sastavni dio),
– preporučena učestalost pojedinih kategorija hrane u planiranju dnevnih i tjednih jelovnika za učenike (Tablica 6. koja se nalazi u Prilogu ovih Normativa i čini njihov sastavni dio),
– preporučene vrste hrane i jela u planiranju dnevnih i tjednih jelovnika za učenike (Tablica 7. koja se nalazi u Prilogu ovih Normativa i čini njihov sastavni dio),
– hrana koju treba rijetko konzumirati ili izbjegavati (Tablica 8. koja se nalazi u Prilogu ovih Normativa i čini njihov sastavni dio).
III.
U svrhu primjene ovih Normativa ministar zdravlja donijet će Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama.
IV.
Revizija Normativa provodi se najmanje jednom u pet godina.
V.
Ovi Normativi stupaju na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/12-01/31 Urbroj: 534-10-1-1-1/1-12-1 Zagreb, 20. prosinca 2012.
Ministar prof. dr. sc. Rajko Ostojić, dr. med., v. r.
PRILOG
Tablica 1. PREPORUČENI DNEVNI UNOS ENERGIJE I HRANJIVIH TVARI ZA UČENIKE PREMA DOBI I SPOLU ZA PLANIRANJE PREHRANE U OSNOVNOJ ŠKOLI1,2
|
ENERGIJA I HRANJIVE TVARI |
Dob 7 – 9 |
Dob 10 – 13 |
Dob 14 – 18 |
|
|
1. |
Energija (kcal/dan) |
1740 Ž 1970 M |
1845 Ž 2220 M |
2110 Ž 2755 M |
|
Energija (kJ/dan) |
7280 Ž 8242 M |
7719 Ž 9288 M |
8828 Ž 11527 M |
|
|
2. |
Bjelančevine (% energije/dan) |
10 – 15 |
10 – 15 |
10 – 15 |
|
Bjelančevine (g/dan) |
43,5-65,3 Ž 49,3-73,9 M |
46,1-69,2 Ž 55,5-83,3 M |
52,8-79,1 Ž 68,9-103,3 M |
|
|
3. |
Masti (% energije/dan) |
30 – 35 |
30 – 35 |
25 – 30 |
|
Masti (g/dan) |
58,0-67,7 Ž 65,7-76,6 M |
61,5-71,8 Ž 74,0-86,3 M |
≤ 70,3 Ž ≤ 91,8 M |
|
|
4. |
Zasićene masti (% energije/dan) |
≤10 |
≤10 |
≤10 |
|
Zasićene masti (g/dan) |
≤19,3 Ž ≤21,9 M |
≤20,5 Ž ≤24,7 M |
≤23,4 Ž ≤30,6 M |
|
|
5. |
Ugljikohidrati (% energije/dan) |
>50 |
>50 |
>50 |
|
Ugljikohidrati (g/dan) |
>217,5 Ž >246,3 M |
>230,6 Ž >277,5 M |
>263,8 Ž >344,4 M |
|
|
6. |
Jednostavni šećeri (% energije/dan) |
<10 |
<10 |
<10 |
|
Jednostavni šećeri (g/dan) |
<43,5 Ž <49,3 M |
<46,1 Ž <55,5 M |
<52,8 Ž <68,9 M |
|
|
7. |
Vlakna (2,4 g/MJ ili 10 g/1000 kcal) |
>10 |
>10 |
>10 |
|
Vlakna (g/dan) |
>17,4 Ž >19,7 M |
>18,5 Ž >22,2 M |
>21,1 Ž >27,6 M |
___________ 1 Prilagođeno prema WHO (2006). Food and nutrition policy for schools. A tool for the development of school nutrition programmes in the European Region. Copenhagen, World Health Organization Regional Office for Europe. Dostupno na web stranici: http://www.schoolsforhealth.eu/upload/WHO_tool_development_nutrition_program.pdf. Datum pristupa 07.11.2012.
2 Prilagođeno prema German Nutrition Society (DGE), Austrian Nutrition Society (ŐGE), Swiss Society for Nutrition Reserch (SGE), Swiss Nutrition Association (SVE) Reference values for nutrient intake. 1st edition in German-Frankfurt/main: Umschau/Braus, 2000.
Napomena:
– Tablica 1. odnosi se na normalno uhranjene i umjereno tjelesno aktivne učenike
– vrijednosti bjelančevina u Tablici 1. mogu iznositi najviše do 20% energije na dan; od ukupne dnevne količine unosa bjelančevina najmanje 50% punovrijednih
– jednostavni šećeri u Tablici 1. jesu šećeri koji su dodani hrani i pićima, a nisu podrijetlom iz mlijeka i mliječnih proizvoda.
Tablica 2. PREPORUČENI DNEVNI UNOS VITAMINA I MINERALNIH TVARI1, 2, 3
|
VITAMINI I MINERALNE TVARI |
Dob 7 – 9 |
Dob 10 – 13 |
Dob 14 – 18 |
|
Vitamin A (retinol), ß-karoten (mg ekvivalenta)a |
0,8 |
0,9 |
1,03 |
|
Vitamin D (kalciferoli) (μg)b |
5 |
5 |
5 |
|
Vitamin E (tokoferoli) (mg ekvivalenta)c |
9,5 |
12 |
13,25 |
|
Vitamin K (μg) |
30 |
40 |
57,5 |
|
Vitamin B1 (tiamin) (mg) |
1,0 |
1,1 |
1,2 |
|
Vitamin B2 (riboflavin) (mg) |
1,1 |
1,3 |
1,4 |
|
Niacin (mg ekvivalenta)d |
12 |
14 |
15,75 |
|
Vitamin B6 (piridoksin) (mg) |
0,7 |
1,0 |
1,4 |
|
Folat/folna kiselina (μg ekvivalenta) e |
300 |
400 |
400 |
|
Pantotenska kiselina (mg) |
5 |
5 |
6 |
|
Biotin (μg ) |
15 – 20 |
20 – 30 |
27,5 – 47,5 |
|
Vitamin B12 (kobalamini) (μg ) |
1,8 |
2,0 |
3,0 |
|
Vitamin C (mg) |
80 |
90 |
100 |
|
Natrij (mg)1 |
1380 |
1380 |
1600 |
|
Kloridi (mg) |
690 |
770 |
830 |
|
Kalij (mg)3 |
3800 |
4500 |
4700 |
|
Kalcij (mg) |
900 |
1100 |
1200 |
|
Fosfor (mg) |
800 |
1250 |
1250 |
|
Magnezij (mg) |
170 |
240 |
342,5 |
|
Željezo (mg) |
10 |
13,5 |
13,5 |
|
Jod (μg ) |
130 |
150 |
175 |
|
Fluor (mg)f |
1,1 |
2,0 |
3,05 |
|
Cink (mg) |
7,0 |
8,0 |
8,38 |
|
Selen (μg ) |
20 – 50 |
25 – 60 |
27,5 – 65 |
|
Bakar (mg) |
1,0 – 1,5 |
1,0 – 1,5 |
1,0 – 1,5 |
|
Mangan (mg) |
2,0 – 3,0 |
2,0 – 5,0 |
2,0 – 5,0 |
|
Krom (μg) |
20 – 100 |
20 – 100 |
30 – 100 |
|
Molibden (μg) |
40 – 80 |
50 – 100 |
50 – 100 |
____________ 1 Prilagođeno prema WHO (2006). Food and nutrition policy for schools. A tool for the development of school nutrition programmes in the European Region. Copenhagen, World Health Organization Regional Office for Europe. Dostupno na web stranici: http://www.schoolsforhealth.eu/upload/WHO_tool_development_nutrition_program.pdf. Datum pristupa 07.11.2012.
2 Prilagođeno prema German Nutrition Society (DGE), Austrian Nutrition Society (ŐGE), Swiss Society for Nutrition Reserch (SGE), Swiss Nutrition Association (SVE) Reference values for nutrient intake. 1st edition in German-Frankfurt/main: Umschau/Braus, 2000.
3 Dietary Reference Intakes for Water, Potassium, Sodium, Chloride, and Sulfate.Food and Nutrition Bord, Institute of Medicine, National Academies, 2005, dostupno putem www.nap.edu.
Napomena: U Tablici 2. primjenjuju se sljedeće preporuke i izračuni vrijednosti vitamina i mineralnih tvari:
a. 1 mg retinol ekvivalenta = 1 mg retinola = 6 mg all-trans-ß-karotena = 12 mg ostalih karotenoida provitamina A = 1,15 mg all-trans-retinil acetata = 1,83 mg all-trans-retinil palmitata; 1 IU = 0,3 μg retinola.
b. 1 μg vit.D = 40 IU; IU = 0,025 µg
c. 1 mg RRR-α-tokoferol ekvivalenta = 1 mg RRR-α-tokoferola = 1,49 IU; 1 IU = 0,67 mg RRR-α-tokoferola = 1 mg all-rac-α-tokoferil acetata; 1 mg RRR-α-tokoferol (D-α-tokoferol) ekvivalenta = 1,1 mg RRR-α-tokoferil acetata (D-α-tokoferil acetata) = 2 mg RRR-β-tokoferola (D-β-tokoferola) = 4 mg RRR-γ-tokoferola (D-γ-tokoferola) = 100 mg RRR-δ-tokoferola (D-δ-tokoferola) = 3,3 mg RRR-α-tokotrienola (D-α-tokotrienola) = 1,49 mg all-rac-α-tokoferil acetata (D, L-α-tokoferil acetata).
d. 1 mg niacin ekvivalenta = 60 mg triptofana
e. Računato prema ukupnim komponentama s folatnom aktivnosti u uobičajenoj prehrani = ekvivalent folata (prema novoj definiciji)
f. Ako dugotrajan unos prelazi gornju granicu (oko 0,1 mg/kg/dan), posebno u dobi 2-8 godina, moguća je pojava fluoroze.
Tablica 3. VRIJEME POSLUŽIVANJA OBROKA I RASPODJELA PREPORUČENOG DNEVNOG UNOSA ENERGIJE PO OBROCIMA
Napomena: Večera je prikazana radi cjelovitog dnevnog unosa.
Tablica 4. PREPORUČENI UNOS ENERGIJE I BROJ OBROKA ZA UČENIKE S OBZIROM NA DULJINU BORAVKA U ŠKOLI ODNOSNO ODABRANI MODUL
|
NASTAVA |
BROJ I VRSTA OBROKA U ŠKOLAMA |
% od preporučenog dnevnog unosa |
|
|
Ukupno broj obroka |
Vrsta obroka |
||
|
Modul 1 |
4 |
Zajutrak Doručak Ručak Užina |
80 |
|
Modul 2 |
3 |
Doručak Ručak Užina |
60 |
|
Modul 3 |
1 |
Doručak |
15 |
|
Modul 4 |
2 |
Doručak Ručak |
50 |
|
Modul 5 |
1 |
Ručak |
35 |
|
Modul 6 |
2 |
Ručak Užina |
45 |
Tablica 5. PREPORUČENE VRSTE HRANE I JELA PO OBROCIMA U ŠKOLI
|
OBROK |
% DNEVNIH POTREBA |
PREPORUČENE VRSTE HRANE I JELA ZA POJEDINE OBROKE |
|
Zajutrak |
20% |
Mlijeko ili mliječni proizvodi, mliječni napitci svježe pripremljeni, žitne pahuljice ili kruh od cjelovitog zrna, orašasti plodovi i sjemenke, sir, maslac, meki margarinski namazi, marmelada, med, mliječni namazi, svježe pripremljeni namazi od mahunarki, ribe ili povrća, mesni naresci, jaja, sezonsko voće i povrće, prirodni voćni sok. |
|
Doručak |
15% |
|
|
Ručak |
35% |
Juhe, kuhano povrće ili miješana variva od povrća, krumpira, mahunarki i žitarica, složena jela od mesa s povrćem, krumpirom i proizvodima od žitarica, meso, perad, riba, jaja, salate od svježeg povrća i voće. |
|
Užina |
10% |
Mlijeko, jogurt i drugi fermentirani mliječni proizvodi, mlijeko sa žitnim pahuljicama, pekarski proizvodi iz cijelog zrna, tijesto i proizvodi od tijesta iz cijelog zrna: biskvitna tijesta i okruglice s voćem ili sirom, štrukle, savijače, pite i sl., voće, voćni sok bez dodanog šećera. |
Tablica 6. PREPORUČENA UČESTALOST POJEDINIH KATEGORIJA HRANE U PLANIRANJU DNEVNIH I TJEDNIH JELOVNIKA ZA UČENIKE
|
KATEGORIJA HRANE |
UČESTALOST KONZUMIRANJA |
|
Mlijeko i mliječni proizvodi |
Svaki dan |
|
Meso, perad, jaja, mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke u mljevenom obliku |
Svaki dan, a od toga meso do 5 puta na tjedan |
|
Riba |
Najmanje 1 – 2 puta na tjedan |
|
Žitarice, proizvodi od žitarica i krumpir |
Svaki dan |
|
Voće |
Svaki dan |
|
Povrće |
Svaki dan |
|
Hrana s visokim udjelom masti, šećera i soli |
Do dva puta mjesečno |
|
Voda |
Svaki dan |
Tablica 7. PREPORUČENE VRSTE HRANE I JELA U PLANIRANJU DNEVNIH I TJEDNIH JELOVNIKA ZA UČENIKE
|
KATEGORIJA HRANE |
PREPORUČENE VRSTE HRANE I JELA |
|
|
1. |
Mlijeko i mliječni proizvodi |
|
|
Mlijeko i fermentirani mliječni napitci |
Mlijeko i fermentirani mliječni proizvodi, ne manje od 2,5% m.m. Izbjegavati zaslađene mliječne napitke. |
|
|
Sir |
Sve vrste svježeg sira, namaza od svježeg sira, mliječnih namaza, te polutvrdih sireva. |
|
|
2. |
Meso, mesne prerađevine, riba, jaja |
|
|
Meso |
Češće meso peradi (puretina, piletina) i kunića, te teletina i janjetina, a rjeđe crveno meso (preporuka: nemasna svinjetina i junetina). |
|
|
Mesne prerađevine |
Naresci kod kojih je vidljiva struktura mesa (narezak od purećih ili pilećih prsa, šunka, kare i sl.) |
|
|
Riba |
Filetirana riba bez kosti, te papaline, srdele i lignje. Za pripremu riblje paštete može se koristiti riba iz konzerve (sardine, tuna i sl.). |
|
|
Jaja |
Isključivo kokošja termički dobro obrađena jaja (tvrdo kuhana, jaja u složencima, žličnjaci s jajima i sl.). |
|
|
3. |
Mahunarke i orašasti plodovi |
|
|
Mahunarke |
Grah, leća, slanutak, bob, soja i dr. Svježe pripremljeni namazi od mahunarki, variva od mahunarki, guste juhe, složenci, popečci i sl. |
|
|
Orašasti plodovi i sjemenke |
Orašasti plodovi (orasi, lješnjaci, bademi i sl.), sjemenke (buče, sezama, lana, suncokreta, maka i sl.) kao dodatak hrani. |
|
|
4. |
Žitarice, proizvodi od žitarica i krumpir |
|
|
Žitarice i proizvodi od žitarica |
Kruh, pecivo, tjestenina i ostali proizvodi, prednost iz cjelovitih žitarica (npr. ječmena, zobena i prosena kaša, riža, heljda, žitne pahuljice, müsli tj. mješavina žitnih pahuljica, pšenična i kukuruzna krupica i sl.). |
|
|
Krumpir |
Kao prilog – krumpir kuhani, pečen na malo masnoće, pire ili sastavni dio variva. Izbjegavati krumpir pržen u dubokom ulju. |
|
|
5. |
Voće |
|
|
Voće |
Sve vrste svježeg/sezonskog i sušenog voća. Prednost dati svježem voću i svježe iscijeđenim prirodnim voćnim sokovima. |
|
|
6. |
Povrće |
|
|
|
Povrće |
Sve vrste svježeg/sezonskog. U slučaju nedovoljne opskrbe svježim sezonskim povrćem, koristiti duboko smrznuto povrće i toplinski obrađeno povrće. |
|
7. |
Mast i hrana s velikim udjelom masti |
|
|
|
Maslac i margarin |
Maslac i mekani margarinski namazi. |
|
|
Ulja |
Isključivo biljna ulja (npr. maslinovo, suncokretovo, od kukuruznih klica, repičino, bučino). |
|
Vrhnje |
S 12% mliječne masti. |
|
|
8. |
Kolači, kompoti, marmelade/džemovi, med, sladoled i ostale slastice |
|
|
|
Kolači |
Kolači pripremljeni u školskoj kuhinji i industrijski gotovi kolači, s manjim količinama šećera i masti, prednost iz cijelog zrna, a bez kreme na osnovi sirovih jaja. |
|
Kompoti |
Kompoti od svježeg voća s malo šećera ili meda. U slučaju loše opskrbe svježim voćem koristiti industrijski kompot, ali razrijeđen vodom (dodati oko 20% vode), te sokom od svježeg limuna. |
|
|
Marmelade, džemovi, med |
Prednost dati marmeladama i džemovima s manje šećera, ali bez dodatka umjetnih sladila. Sve vrste meda. |
|
|
Puding |
Pripremati mliječne pudinge, a prednost dati pudinzima pripremljenim s manjim dodatkom šećera. Pudinzi se mogu pripremati s dodatkom svježeg i suhog voća, orašastih plodova i sjemenki. |
|
|
Sladoled |
Mliječni sladoled. |
|
|
9. |
Začini |
|
|
Sol |
Jodirana kuhinjska sol, začinska sol. |
|
|
Ocat |
Jabučni ili vinski ocat, te sok od limuna. |
|
|
Začinsko bilje |
Peršin, celer, vlasac, bosiljak, origano, mažuran, komorač, kim, ružmarin, lovor list, cimet i sl. |
|
|
10. |
Voda i napitci na osnovi vode |
|
|
Voda |
Pitka negazirana voda po želji. |
|
|
Čaj |
Svježe kuhani biljni čaj (npr. od šipka, kamilice, metvice) ili voćni čaj uz dodatak soka od limuna, kao topli ili hladni napitak. Za zaslađivanje prednost dati medu, a dodani šećer koristiti u minimalnim količinama. |
|
Tablica 8. HRANA KOJU TREBA RIJETKO KONZUMIRATI ILI IZBJEGAVATI
|
KATEGORIJA HRANE |
OBJAŠNJENJE |
|
Pekarski i slastičarski proizvodi, industrijski deserti |
U pravilu sadrže veliki udjel masti i šećera, radi čega je preporučljivo da se u slučaju njihovog uključivanja u jelovnik koriste samo takvi proizvodi koji sadrže manje šećera i masti i koji su izrađeni na podlozi mlijeka (jogurta), iz cijelog zrna, s dodanim voćem, sjemenkama, orašastim plodovima itd., čime je bitno povećana njihova nutritivna gustoća. |
|
Gazirana ili negazirana slatka pića |
Proizvedeni su na temelju umjetnih bojila i voćnih aroma, te dodanog šećera ili umjetnih sladila. Savjetujemo potpuno izbjegavanje pića koja sadrže kofein. |
|
Mesni, krem/čokoladni namazi, tvrdi margarini |
Sadrže veliki udjel masti i/ili neželjenih trans masnih kiselina, radi čega ne preporučamo njihovu uporabu. Primjerenija je umjerena uporaba mliječnih namaza, namaza na osnovi grahorica, mliječnih margarina ili kiselog vrhnja. |
|
Hrana s velikim udjelom masti i hrana koja sadrži pretežno zasićene i trans masne kiseline |
Priprema jela s upotrebom masti povećava udjel masti u cjelodnevnoj prehrani, radi čega preporučamo umjerenu uporabu masti. Životinjske masti u većoj mjeri zamijeniti kvalitetnim biljnim uljima. Kod klasičnih prženih jela, ako se stavljaju u jelovnik, paziti na upotrebu svježeg ulja za prženje hrane i na temperaturu ulja tijekom pripreme. |
|
Mesni proizvodi |
Proizvode kod kojih je struktura homogena radi mljevenja (pašteta, hrenovke, mesni naresci i sl.). |
|
Instant juhe i jušni koncentrati te slični koncentrirani proizvodi |
Visoki sadržaj soli i aditiva. |
Napomena: Rijetko podrazumijeva ukupno iz svih kategorija hrane do dva puta mjesečno.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_146_3164.html