MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

Na temelju članka 9. stavka 11. Zakona o cestama (»Narodne novine«, broj: 84/11., 22/13. i 54/13.) ministar pomorstva, prometa i infrastrukture donosi

 

PRAVILNIK O CESTARINI

Pročišćeni tekst NN 130/13, 122/14, 96/17, 151/22, 88/24

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1. (NN 88/24)

Ovim pravilnikom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se:

1. Direktiva 1999/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 1999. o pristojbama za korištenje određene infrastrukture za teška teretna vozila (SL L 187 od 20. srpnja 1999.),

2. Direktiva 2006/38/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. kojom se mijenja Direktiva 1999/62/EC o pristojbama za korištenje određene infrastrukture za teška teretna vozila (SL L 157 od 9. lipnja 2006.) i

3. Direktiva 2011/76/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2011. kojom se mijenja Direktiva 1999/62/EC o pristojbama za korištenje određene infrastrukture za teška teretna vozila – Tekst od značaja za EGP (SL L 269 od 14. listopada 2011.).

4. Direktiva (EU) 2022/362 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. veljače 2022. o izmjeni direktiva 1999/62/EZ, 1999/37/EZ i (EU) 2019/520 u pogledu naknada koje se naplaćuju za korištenje određenih infrastruktura za vozila (SL L 69, 4. 3. 2022.).

Članak 2. (NN 88/24)

(1) Ovim Pravilnikom se propisuju skupine vozila u koje se raspoređuju vozila u svrhu naplate cestarine, metodologija utvrđivanja i izračuna cestarine i koncesijske cestarine, troškova izgradnje, troškova financiranja, infrastrukturne pristojbe, pristojbe za vanjske troškove koja se odnosi na troškove zaštite od buke, utvrđivanje najviše razine infrastrukturnih pristojbi, uvjeti za umanjenje infrastrukturnih pristojbi za vozila koja ispunjavaju najviše ekološke standarde te radi učinkovitog korištenja autoceste i podizanja razine sigurnosti na autocesti, metodologija izračunavanja prosječne cestarine koja je razmjerna troškovima izgradnje, održavanja, upravljanja i razvoja mreže autocesta, a iskazana je kao ukupan prihod od cestarina u određenom vremenskom razdoblju podijeljen s brojem prevaljenih kilometara svih vozila koja su platila cestarinu na određenoj mreži autocesta te određuju podatci koji se radi usklađivanja infrastrukturnih pristojbi i pristojbi za vanjske troškove dostavljaju Europskoj komisiji.

(2) Pojmovi korišteni u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

– »transeuropska cestovna mreža« znači infrastruktura cestovnog prijevoza iz poglavlja II. odjeljka 3. Uredbe (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća kako je prikazana na zemljovidima u Prilogu I. toj uredbi;

– »osnovna transeuropska prometna mreža« znači prometna infrastruktura utvrđena u skladu s poglavljem III. Uredbe (EU) br. 1315/2013;

– »skupina vozila« je skupina u koju se raspoređuju vozila za potrebe naplate cestarine prema tehničkim osobinama koje su naznačene u prometnoj dozvoli odnosno u dokumentu izdanom od strane proizvođača vozila ukoliko prometna dozvola ne sadrži potrebne tehničke osobine vozila;

– »točka naplate« je početna i završna točka (čvorište, točka razgraničenja između pravnih osoba koje upravljaju autocestom odnosno objektom s naplatom) od koje i do koje se naplaćuje korištenje autoceste odnosno objekt na državnoj cesti za koje je sukladno Zakonu o cestama uvedena naplata cestarine (u daljnjem tekstu: autocesta i objekt s naplatom);

– »zatvoreni sustav naplate cestarine« je sustav u kojem su između dvije točke naplate u funkciji najmanje dvije naplatne postaje, od kojih je jedna ulazna a druga izlazna;

– »otvoreni sustav naplate cestarine« je sustav u kojem je između dvije točke naplate u funkciji jedna naplatna postaja, koja je istovremeno ulazna i izlazna;

– »dionica autoceste« je dio autoceste između dvije točke naplate;

– »troškovi izgradnje« su troškovi povezani s izgradnjom autoceste i objekta s naplatom uključujući, kad je to prikladno, troškove financiranja nove infrastrukture, njezinih poboljšanja, odnosno znatnih konstrukcijskih popravaka, postojeće infrastrukture ili njezinih poboljšanja;

– »troškovi financiranja« su kamate na kredit, javni kapital ili izdane obveznice iz kojih je financirana investicija u infrastrukturu te povrat na svako financiranje vlasničkim kapitalom koje omogućuju dioničari;

– »investicijski troškovi« su troškovi koji uključuju troškove izgradnje s troškovima financiranja, troškove vezane uz rješavanje imovinskopravnih odnosa, planiranja i projektiranja, nadzora i upravljanja projektom, arheoloških i drugih istraživanja te tamo gdje je to primjenjivo i stopu povrata troškova izgradnje;

– »značajni konstrukcijski popravci« znači konstrukcijski popravci isključujući one popravke koji više nemaju nikakvu korist za korisnike, osobito ako su radovi na popravku zamijenjeni daljnjim presvlačenjem ceste ili drugim građevinskim radovima;

– »autocesta« znači cesta posebno projektirana i izgrađena za promet motornih vozila koja nema neposredan pristup susjednim zemljištima te koja ispunjava sljedeće kriterije:

(a) ima, osim na posebnim mjestima ili privremeno, odvojene kolničke trake za promet u dva smjera međusobno odijeljene razdjelnim trakom koji nije namijenjen za promet ili, izuzetno, odijeljene na neki drugi način;

(b) ne križa se na istoj razini niti s jednom cestom, željezničkom ili tramvajskom prugom, biciklističkom stazom ili pješačkom stazom; i

(c) posebno je označena kao autocesta;

– »trošak onečišćenja zraka zbog prometa« znači trošak štete za ljudsko zdravlje i štete u okolišu uzrokovane ispuštanjem čestičnih tvari i prekursora ozona, kao što su dušikovi oksidi i hlapivi organski spojevi, za vrijeme rada vozila;

– »trošak onečišćenja bukom zbog prometa« znači trošak štete za ljudsko zdravlje i štete u okolišu uzrokovane bukom koju emitiraju vozila ili koja nastaje zbog dodira vozila s površinom ceste

– »trošak emisija CO2 zbog prometa« znači trošak štete uzrokovane ispuštanjem CO2 za vrijeme prometovanja vozila;

– »zagušenje« znači situacija u kojoj se opseg prometa približava cestovnom kapacitetu ili ga premašuje;

– »vozilo« znači motorno vozilo ili kombinacija vozila namijenjena ili korištena za prijevoz putnika ili robe cestom

– »teško vozilo« znači vozilo čija najveća tehnički dopuštena masa opterećenog vozila prelazi 3,5 tone;

– »teško teretno vozilo« znači teško vozilo namijenjeno prijevozu tereta;

– »lako vozilo« znači vozilo čija najveća tehnički dopuštena masa opterećenog vozila ne prelazi 3,5 tone;

– »osobni automobil« je lako vozilo namijenjeno prijevozu najviše osam osoba, uz vozača;

– »emisije CO2« teškog vozila znači njegove specifične emisije CO2 navedene u dokumentima s informacijama za kupca, čiji je sadržaj određen propisima o službenoj potrošnji goriva i službenim specifičnim emisijama CO2;

– »vozilo s nultim emisijama« znači vozilo bez motora s unutarnjim izgaranjem;

– »prijevoznik« znači bilo koji gospodarski subjekt za prijevoz robe ili putnika cestama;

– »vozilo emisijskog razreda »Euro 0« , »Euro I« , »Euro II« , »Euro III« , »Euro IV« , »Euro V« , »EEV« , »Euro VI« « znači teško vozilo koje je u skladu s graničnim vrijednostima emisija navedenima u Prilogu 0.;

– »teško vozilo s niskim emisijama« znači »teško vozilo s niskim emisijama« kako je definirano u članku 3. točki 12. Uredbe (EU) 2019/1242 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o utvrđivanju emisijskih normi CO2 za nova teška vozila i izmjeni uredbi (EZ) br. 595/2009 i (EU) 2018/956 Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Vijeća 96/53/EZ (dalje: Uredba (EU) 2019/1242) ili teško vozilo koje nije obuhvaćeno člankom 2. stavkom 1. točkama od (a) do (d) te uredbe, a čije su emisije CO2 niže od 50 % referentnih emisija CO2 pripadajuće skupine vozila, osim vozila s nultim emisijama;

– »tip teškog vozila« znači kategorija u koju teško vozilo spada s obzirom na broj osovina, njihove dimenzije ili masu, ili druge osobine klasifikacije vozila koji odražavaju oštećivanje ceste, kao što je sustav klasifikacije oštećivanja ceste naveden u Prilogu IV., uz uvjet da se upotrijebljeni sustav klasifikacije temelji na karakteristikama vozila koje se nalaze u dokumentima vozila koji se upotrebljavaju u svim državama članicama ili su vidljive;

– »podskupina vozila« znači »podskupina vozila« kako je definirano u članku 3. točki 8. Uredbe (EU) 2019/1242;

– »razdoblje izvješćivanja za godinu Y« znači »razdoblje izvješćivanja za godinu Y« kako je definirano u članku 3. točki 3. Uredbe (EU) 2019/1242;

– »putanja smanjenja emisija« za razdoblje izvješćivanja za godinu (Y) i podskupinu vozila (sg), odnosno ETY,sg, znači umnožak faktora smanjenja godišnjih emisija CO2 (R-ETY) i referentnih emisija CO2 (rCO2sg) podskupine (sg), odnosno ETY,sg = R-ETY x rCO2sg; za godine Y ≤ 2030, R-ETY i rCO2sg su oboje utvrđeni u skladu s točkom 5.1. Priloga I. Uredbi (EU) 2019/1242; za godine Y > 2030, R-ETY iznosi 0,70; rCO2sg primjenjuje se kako je prilagođen delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/1242 tijekom razdoblja izvješćivanja koja započinju nakon datuma početka primjene delegiranog akta kojim se predviđa prilagodba;

– »referentne emisije CO2 skupine vozila« znači za vozila obuhvaćena Uredbom (EU) 2019/1242, iznos izračunan u skladu s formulom u točki 3. Priloga I. te uredbe, a za vozila koja nisu obuhvaćena Uredbom (EU) 2019/1242, prosječna vrijednost svih emisija CO2 vozila u toj skupini vozila, koja je prijavljena u skladu s Uredbom (EU) 2018/956 Europskog parlamenta i Vijeća za prvo razdoblje izvješćivanja koje će započeti nakon datuma na koji se, u skladu s člankom 24. Uredbe (EU) 2017/2400 оd 12. prosinca 2017. o provedbi Uredbe (EZ) br. 595/2009 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na utvrđivanje emisija CO2 i potrošnje goriva teških vozila te o izmjeni Direktive 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EU) br. 582/2011 (dalje: Uredba (EU) 2017/2400), zabranjuje registracija, prodaja ili stavljanje u upotrebu vozila iz te skupine vozila koja ne ispunjavaju obveze iz članka 9. Uredbe (EU) 2017/2400;

– »ugovor o koncesiji« znači »koncesija radova« ili »koncesija usluga« kako je definirano Zakonom o koncesijama (»Narodne novine« br. 69/17, 107/20);

– »koncesijska cestarina« je cestarina koja se utvrđuje i naplaćuje na temelju ugovora o koncesiji;

– »bitno izmijenjen režim naplate cestarina ili naknada« znači režim naplate cestarina ili naknada u kojem se očekuje da će izmjena cijena povećati prihode za više od 10 % u usporedbi s prethodnom obračunskom godinom, isključujući učinak povećanja prometa i nakon korekcije za inflaciju mjerenu na temelju promjena u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC) za cijeli EU, isključujući energiju i neprerađenu hranu, kako ga je objavila Komisija (Eurostat);

– »naknada zbog zagušenja« je naknada koja se naplaćuje po vozilu kako bi se nadoknadili troškovi nastali zbog zagušenja te kako bi se zagušenje smanjilo;

– »infrastrukturna pristojba« je pristojba koja se naplaćuje za nadoknadu nastalih troškova izgradnje, održavanja, upravljanja, poslovanja i razvoja, vezanih za autocestu i/ili dionicu autoceste;

– »ponderirana prosječna infrastrukturna pristojba« je ukupan prihod od infrastrukturne pristojbe tijekom određenog razdoblja, podijeljen s brojem kilometara koje su vozila prešla na autocestama i objektima pod naplatom na kojima se naplaćivala infrastrukturna pristojba tijekom toga razdoblja.

(3) Ostali pojmovi korišteni u ovom Pravilniku imaju značenje propisano Zakonom o cestama (dalje u tekstu: Zakon).

II. SKUPINE VOZILA

Članak 2.a. (NN 88/24)

(1) Vozila koja koriste autocestu i objekt s naplatom raspoređuju se u skupine sukladno sljedećim osobinama koje su naznačene u prometnoj dozvoli odnosno odgovarajućoj ispravi koja zamjenjuje prometnu dozvolu, mjerljive u sustavu naplate ili vizualno očigledne:

– broju osovina,

– dimenziji (visini),

– maksimalno dopuštenoj ukupnoj težini vozila u natovarenom stanju,

– vrsti vozila.

(2) Vozila se prema osobinama iz stavka 1. ovoga članka raspoređuju u sljedećih pet skupina:

 

 

 

(3) Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionar, pod uvjetom da se time ne mijenja raspored vozila iz stavka 2. ovoga članka, mogu radi razvrstavanja u skupine vozila koristiti i druge osobine vozila.

(4) Ukoliko osobno vozilo vuče prikolicu, a u istom se nalazi osoba s invaliditetom kojoj je sukladno Zakonu o povlasticama u prometu izdana Nacionalna iskaznica za osobe s invaliditetom s pravom na povlasticu za oslobođenje od plaćanja cestarine tada se za prikolicu naplaćuje cestarina u iznosu cestarine za IA skupinu vozila.

III. METODOLOGIJA UTVRĐIVANJA VISINE CESTARINE

Članak 3. (NN 96/17, 151/22, 88/24)

(1) Cestarina je naknada za korištenje autoceste ili pojedinog cestovnog objekata na državnoj cesti, vozilom, koja se plaća u iznosu određenom na temelju udaljenosti između dvije točke naplate i skupine vozila u koju je vozilo raspoređeno sukladno članku 3. ovog Pravilnika te uključuje jednu ili više sljedećih pristojbi i naknada:

– infrastrukturnu pristojbu

– naknadu zbog zagušenja

– pristojbu za vanjske troškove.

(2) Jedinična cijena po kilometru autoceste, odnosno pojedine dionice autoceste, utvrđuje se prema troškovima izgradnje, troškovima održavanja, troškovima upravljanja i troškovima razvoja autocesta i cestovnih objekata s naplatom.

(3) Jedinična cijena po kilometru može se utvrditi različito za pojedinu dionicu autoceste i objekt s naplatom.

(4) Jedinična cijena po kilometru autoceste odgovara iznosu infrastrukturne pristojbe po kilometru autoceste, a pod uvjetima utvrđenim ovim Pravilnikom može uključiti i pristojbu za vanjske troškove po kilometru autoceste.

(5) Cestarina za korištenje objekta s naplatom odgovara iznosu infrastrukturne pristojbe i naplaćuje se prema skupini vozila u koju je vozilo raspoređeno sukladno ovom Pravilniku, a pod uvjetima utvrđenim ovim Pravilnikom može uključiti i pristojbu za vanjske troškove.

(6) Iznos cestarine s porezom na dodanu vrijednost obračunava se u valuti euro, a Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionar mogu iznos cestarine s porezom na dodanu vrijednost obračunavati u eurima na jednu decimalu.

(7) Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionar mogu davati popuste ili sniženja cestarine u dijelu koji se odnosi na infrastrukturnu pristojbu pod sljedećim uvjetima:

– da su razmjerni za sve skupine vozila, javno objavljeni i dostupni svim korisnicima autocesta pod jednakim uvjetima te da ne uzrokuju dodatne troškove koji se prenose na ostale korisnike u obliku viših cestarina,

– da doprinose uštedama u troškovima upravljanja autocestom,

– da ne premašuju 13 % iznosa infrastrukturne pristojbe koju plaćaju vozila razvrstana u istu skupinu koja ne ostvaruju pravo na popust ili sniženje.

(8) Odredbe stavka 7. podstavka 2. i 3. ovoga članka ne primjenjuju se na infrastrukturne pristojbe za nove javne ceste, koje su dio transeuropske mreže cesta na temelju propisa Europske unije kojima se utvrđuju smjernice za razvoj Transeuropske prometne mreže, radi osiguranja tržišne održivosti tih investicija ukoliko su izložene izravnom tržišnom natjecanju s drugim infrastrukturama. Prije početka primjene ovih infrastrukturnih pristojbi Europska komisija provjerit će usklađenost pristojbi.

(9) Naplata cestarine te nadzor nad plaćanjem cestarine mora se provoditi na način da se što manje ometa slobodni tok prometa te da se u najmanjoj mogućoj mjeri provode obvezne kontrole ili provjere na unutarnjim granicama Europske unije.

Članak 4.

(1) Za IA skupinu vozila cestarina se utvrđuje u iznosu od 60% iznosa cestarine za I skupinu vozila.

(2) Za IV skupinu vozila cestarina se utvrđuje u iznosu koji je najmanje tri puta veći a najviše 5,72 puta veći od iznosa cestarine za I skupinu vozila.

Članak 5. (NN 88/24)

(1) Infrastrukturna pristojba naplaćuje se radi povrata infrastrukturnih troškova koji se odnose na autocestu, dionicu autoceste odnosno na objekt pod naplatom, za nadoknadu nastalih troškova izgradnje, poboljšanja, održavanja, upravljanja, poslovanja i razvoja, vezanih uz autocestu i objekt s naplatom.

(2) Ponderirana prosječna infrastrukturna pristojba može uključivati povrat na kapital i/ili profitnu maržu na temelju tržišnih uvjeta.

(3) Za potrebe stavka 1. i 2. ovog članka, u obzir se uzimaju troškovi koji se odnose na autocestu i/ili dionicu autoceste na kojoj se naplaćuju infrastrukturna pristojba za teška vozila te na vozila kojima se naplaćuje ta pristojba.

(4) Troškovi izgradnje za ranije izgrađene autoceste i objekte s naplatom koji se uzimaju u obzir za izračun infrastrukturne pristojbe odgovaraju sadašnjoj vrijednosti autoceste i objekta s naplatom na dan uvođenja novog izračuna cestarina prema ovom Pravilniku.

(5) Troškovi infrastrukture ili poboljšanja infrastrukture mogu uključivati sva ulaganja vezana za zaštitu od buke, uvođenje inovativnih tehnologija, poboljšanje sigurnosti i/ili zaštite okoliša, kao i stvarna plaćanja Hrvatskih autocesta d.o.o. i koncesionara koja odgovaraju objektivnim elementima u vezi s okolišem poput zaštite od onečišćenja tla.

(6) Troškovi izgradnje ne mogu biti veći od njihove vrijednosti na dan 10. lipnja 2008., nakon obračunate amortizacije.

(7) Ukupan iznos cestarine, iznos infrastrukturne pristojbe te iznos pristojbe za vanjske troškove i iznos naknade zbog zagušenja mora biti naznačen na računu koji se izdaje korisniku autoceste i objekta s naplatom.

IV. METODOLOGIJA IZRAČUNA INFRASTRUKTURNE PRISTOJBE

Članak 6.

(1) Infrastrukturna pristojba izračunava se kroz:

• Godišnji ispravak vrijednosti autoceste i objekta s naplatom odnosno prava gospodarskog korištenja autoceste i objekta s naplatom,

• Godišnji trošak poslovanja za autocestu i objekt s naplatom,

• Godišnji infrastrukturni trošak po kilometru,

• Prosječnu infrastrukturnu cijenu po kilometru za vozilo.

(2) Infrastrukturna pristojba izračunava se temeljem knjigovodstvenih podataka Hrvatskih autocesta d.o.o. odnosno koncesionara koji upravljaju autocestom i objektom s naplatom.

(3) Iznos godišnjeg ispravka vrijednosti javnog kapitala utvrđuje se prema propisanim amortizacijskim stopama na slijedeće dijelove dugotrajne imovine:

• građevinski objekt armirano betonske konstrukcije sa svim zavisnim troškovima stavljanja u upotrebu,

• gornji sloj autoceste sa svim zavisnim troškovima stavljanja u upotrebu,

• ugrađena oprema po projektu javne ceste najviše razine razrade sa svim zavisnim troškovima stavljanja u upotrebu.

(4) Godišnji trošak poslovanja za autocestu i objekt s naplatom čine:

• troškovi financiranja,

• naknade za koncesiju,

• troškovi upravljanja, poboljšanja, održavanja i razvoja, uključivo troškove izgradnje i održavanja sustava naplate cestarine.

(5) Godišnji infrastrukturni trošak predstavlja zbroj godišnjeg ispravka vrijednosti i godišnjeg troška poslovanja autoceste i objekta s naplatom.

(6) Godišnji infrastrukturni trošak dijeli se s ukupnom duljinom autoceste odnosno objekta s naplatom koja je predmet izračuna infrastrukturne pristojbe.

(7) Godišnji infrastrukturni trošak po kilometru autoceste odnosno objekta s naplatom stavlja se u omjer s očekivanim (ili ostvarenim) godišnjim prometom vozila, sa svrhom izračuna prosječne infrastrukturne pristojbe po kilometru po vozilu, temeljem koje će se uz očekivani godišnji promet vozila ostvariti povrat ukupnog ili djelomičnog iznosa investicije s povezanim troškovima poslovanja za autocestu odnosno objekt s naplatom.

(8) Jedinična cijena po kilometru za svaku skupinu vozila izračunava se na temelju iznosa prosječne infrastrukturne pristojbe po kilometru za vozilo i:

– prognoziranog prometa za novoizgrađenu autocestu i objekt s naplatom,

– prometa ostvarenog u protekloj godini, usklađenog prema trendu kretanja za razdoblje od tri godine, za autocestu i objekt s naplatom u prometu.

(9) Najviša razina infrastrukturne pristojbe predstavlja 100% iznosa infrastrukturne pristojbe izračunatog primjenom metodologije propisane ovim člankom.

V. KONCESIJSKA CESTARINA

Članak 7.

(1) Za izračun infrastrukturne pristojbe u koncesijskoj cestarini primjenjuje se metodologija propisana člankom 6. ovoga Pravilnika.

(2) Trošak koncesijske naknade u godišnjem trošku poslovanja izračunava se podjelom ukupnog ugovorenog iznosa koncesijske naknade s rokom na koji je dobivena koncesija, iskazanom u godinama.

(3) Iznos godišnjeg ispravka vrijednosti dugotrajne nematerijalne imovine utvrđuje se s obzirom na rok na koji je dobivena koncesija.

(4) Najviša razina infrastrukturne pristojbe u koncesijskoj cestarini iznosi 100% infrastrukturne pristojbe izračunate primjenom metodologije propisane člankom 6. ovoga Pravilnika za koncesiju dobivenu na rok do 30 godina. Za koncesiju dobivenu na rok duži od 30 godina ugovorom o koncesiji ugovorit će se najviša razina infrastrukturne pristojbe u odgovarajućem nižem postotku, prema procjeni financijske izvedivosti koncesije iz studije opravdanosti davanja koncesije.

(5) Koncesijska cestarina može obuhvatiti i pristojbu za vanjske troškove iz članka 8. ovoga Pravilnika.

VI. METODOLOGIJA IZRAČUNA PRISTOJBE ZA VANJSKE TROŠKOVE

Članak 8. (NN 151/22, 88/24)

(1) Pristojba za vanjske troškove prema ovom Pravilniku predstavlja pristojbu koja se naplaćuje radi nadoknade nastalih troškova vezanih za onečišćenje zraka i/ili štetne učinke buke i/ili emisije CO2 koje uzrokuje cestovni promet te se usklađuje s minimalnim zahtjevima i metodama i referentnim vrijednostima utvrđenih u prilozima II. i III. ovog Pravilnika.

(2) Trošak onečišćenja bukom zbog prometa izračunava se utvrđivanjem investicijskih i drugih troškova na autocesti i objektu s naplatom za aktivnosti provedene prema akcijskom planu zaštite od buke radi smanjenja izloženosti stanovništva uz autocestu prekomjernoj buci.

(3) Najviši trošak zagađenja bukom koji se može naplatiti iznosi:

 

cent/prevezeni kilometri vozila

dan

noć

autocesta i objekt s naplatom u zoni naselja

1,1

2

autocesta i objekt s naplatom izvan naselja

0,2

0,3

 

(4) Iznosi u EUR iz stavka 3. ovoga članka mijenjaju se prema potrebi, sukladno odluci Europskog parlamenta i Vijeća kojom se određuje visina troška zagađenja bukom zbog prometa.

(5) Iznosi iz stavka 3. ovoga članka svake dvije godine mijenjaju se prema promjenama u Harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena EU, osim energije i neprerađene hrane.

(6) Prihod od naplaćenih pristojbi za vanjske troškove Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionar namjenski koriste prema akcijskom planu zaštite od buke na autocesti i objektu s naplatom za koju se pristojba naplaćuje.

(7) Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionar ne smiju davati popuste ili sniženja cestarine u dijelu koji se odnosi na pristojbu za vanjske troškove. Ova odredba ne primjenjuje se na ugovore o koncesiji sklopljene prije dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

(8) Ministarstvo nadležno za infrastrukturu (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) na temelju analize opravdanosti uvođenja pristojbe za vanjske troškove na autocesti i objektu s naplatom Hrvatskim autocestama d.o.o. i koncesionaru daje suglasnost za naplatu pristojbe za vanjske troškove i iznos iste.

(9) Ako se uvede pristojba za vanjske troškove za onečišćenje zraka, ona se naplaćuje u utvrđenoj visini za teška vozila na autocesti i/ili dionici autoceste na kojoj je uvedena naplata cestarine, počevši od 25. ožujka 2026. godine.

(10) Pristojba za vanjske troškove za onečišćenje zraka ne naplaćuje se za laka i teška vozila koja ispunjavaju najstrože emisije CO2 (vozila s nultim i niskim emisijama CO2) i najstrože emisijske norme EURO.

(11) Ako je to utvrđeno posebnom odlukom, pristojba za vanjske troškove ne primjenjuje se na one dionice cesta gdje bi to dovelo do preusmjeravanja vozila koja najviše onečišćuju što bi imalo negativne učinke na sigurnost na cestama i javno zdravlje.

VII. PRILAGOĐAVANJE VISINE INFRASTRUKTURNE PRISTOJBE

Članak 9. (NN 88/24)

(1) Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionar mogu, radi smanjenja zagušenja, protočnosti i sigurnosti prometa vozila na pojedinoj autocesti, dionici autoceste i objektu s naplatom te njihovog učinkovitog korištenja, prilagođavati visinu infrastrukturne pristojbe pod sljedećim uvjetima:

– informacija o promjeni infrastrukturne pristojbe mora biti transparentna, javno objavljena i dostupna svim korisnicima pod jednakim uvjetima,

– prilagodbe infrastrukturne pristojbe se provode ovisno o razdoblju u danu, vrsti dana ili godišnjem dobu,

– ni jedna infrastrukturna pristojba ne iznosi više od 175 % iznad najviše razine ponderirane prosječne infrastrukturne pristojbe

– vršna razdoblja tijekom kojih se naplaćuje viša infrastrukturna pristojba s ciljem smanjenja zagušenja ne traju dulje od šest sati na dan,

– na dionici autoceste i/ili objektu s naplatom zahvaćenom zagušenjima prilagodba infrastrukturne pristojbe oblikuje se i primjenjuje transparentno i neutralno u pogledu prihoda tako da se korisnicima cesta koji putuju tijekom navršenih razdoblja ponude snižene cijene cestarina, a povišene cijene cestarina korisnicima cesta koji na istoj dionici autoceste i/ili objektu s naplatom putuju tijekom vršnih razdoblja;

– na dotičnoj cestovnoj dionici ne naplaćuje se naknada zbog zagušenja.

O prilagodbi visine infrastrukturne pristojbe obavješćuje se Komisija, uz dostavu informacija potrebnih kako bi se ocijenilo jesu li uvjeti ispunjeni.

(2) Dijelom dana u smislu ovoga Pravilnika smatraju se pojedini sati unutar dana od 00 – 24 sata. Vrstom dana smatraju se radni i neradni dani u tjednu te blagdani i državni praznici. Dobom godine smatra se razdoblje koje počinje i završava određenim datumom i traje najmanje mjesec dana.

(3) Na autocesti u zatvorenom sustavu naplate, na kojoj je u primjeni prilagođavanje visine infrastrukturne pristojbe propisano ovim člankom, korisniku se naplaćuje visina cestarine važeća u trenutku plaćanja, neovisno o tome koji je koja je visina cestarine bila važeća kada je korisnik započeo koristiti autocestu.

(4) Prije primjene odredbi ovoga članka Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionar moraju obavijesti Ministarstvo, koje će Europskoj komisiji dostaviti informacije potrebne da se utvrdi ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Prije primjene odredbi ovog članka Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionar infrastrukturnu pristojbu za teška vozila prilagođavaju prema emisijskom razredu Euro vozila tako da nijedna infrastrukturna pristojba ne prelazi istu pristojbu za ekvivalentna vozila koja ispunjavaju najstrože emisijske norme Euro za više od 100 %. Nakon što infrastrukturne pristojbe budu prilagođene u skladu s člankom 10. ovog Pravilnika, prilagođavanje prema emisijskom razredu Euro može prestati.

(6) Iznosi dobiveni prilagodbom infrastrukturne pristojbe nisu namijenjeni ostvarivanju dodatnih prihoda.

(7) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, visina infrastrukturne pristojbe ne prilagođava se ako bi se time ozbiljno narušila međusobna povezanost sustava cestarina ili ne bi bilo tehnički izvedivo uvesti navedeno prilagođavanje u sustav cestarina, ili bi isto dovelo do preusmjeravanja vozila koja uzrokuju najviše onečišćenja što bi imalo negativne učinke na sigurnost na cestama i na javno zdravlje te ako cestarina uključuje pristojbu za vanjske troškove za onečišćenje zraka, o čemu s e obavještava Komisija.

Članak 10. (NN 88/24)

(1) Za vozila koja zadovoljavaju najstrože standarde emisije ispušnih plinova, najveće dopuštene mase preko 3500 kg, obračunava se maksimalno 13% niža infrastrukturna pristojba od vozila raspoređenih u istu skupinu koja ne zadovoljavaju najstrože standarde emisije ispušnih plinova.

(2) Vozila iz stavka 1. ovog članka su vozila EURO IV, EURO V, EURO VI i EEV najveće dopuštene mase preko 3500 kg, što se dokazuje sljedećim ispravama:

– vozila hrvatskih registarskih oznaka svoju sukladnost s EURO V, EURO VI odnosno EEV zahtjevima dokazuju prometnom dozvolom ili drugom odgovarajućom ispravom u koju je upisana sukladnost vozila s EURO normom,

– vozila hrvatskih registarskih oznaka svoju sukladnost s EURO IV zahtjevima dokazuju Potvrdom od ovlaštenog predstavnika proizvođača ukoliko u prometnoj dozvoli ili drugoj odgovarajućoj ispravi nije upisana sukladnost s EURO normom,

– vozila inozemnih registarskih oznaka svoju sukladnost s EURO IV, EURO V, EURO VI i EEV zahtjevima dokazuju Potvrdom ovlaštenog proizvođača vozila u zemlji registracije.

(2) Umanjenje infrastrukturne pristojbe prema odredbama ovoga članka iznosi:

– za vozila emisijskog razreda EURO VI električna vozila 13 % ,

– za vozila emisijskog razreda EURO V, EEV 10 %,

– za vozila emisijskog razreda EURO IV 5 %.

(4) Umanjenje infrastrukturne pristojbe za ekološke skupine vozila najveće dopuštene mase preko 3500 kg sukladno odredbama ovoga članka ostvaruje se elektroničkom naplatom cestarine.

Članak 10.a.

(1) Na temelju provedbenih akata Komisije o referentnim emisijama CO2, Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionari trebaju prilagoditi visinu infrastrukturne pristojbe za teška vozila u razdoblju od dvije godine.

(2) O prilagodbi visine infrastrukturne pristojbe za teška vozila Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionari izvještavaju Ministarstvo.

(3) Prilagođavanje se primjenjuje na podskupine teških vozila obuhvaćene člankom 2. stavkom 1. točkama od (a) do (d) Uredbe (EU) 2019/1242 najkasnije dvije godine nakon objave referentnih emisija CO2 za te podskupine vozila u provedbenim aktima donesenima u skladu s člankom 11. stavkom 1. te uredbe.

(4) Za emisijske razrede CO2 1, 4 i 5, to prilagođavanje se primjenjuje na skupine teških vozila koje nisu obuhvaćene člankom 2. stavkom 1. točkama od (a) do (d) Uredbe (EU) 2019/1242 najkasnije dvije godine nakon objave referentnih emisija CO2 za relevantnu skupinu u provedbenim aktima. Ako se točka 5.1 Priloga I. Uredbi (EU) 2019/1242 izmijeni zakonodavnim aktom Unije tako da se njome obuhvate referentne emisije CO2 koje su relevantne za skupinu teških vozila, takve referentne emisije CO2 više se ne utvrđuju na temelju stavka 7. ovog članka, već u skladu s točkom 5.1. Priloga I. toj uredbi.

(5) Ako su putanje smanjenja emisija za skupine teških vozila koje nisu obuhvaćene člankom 2. stavkom 1. točkama od (a) do (d) Uredbe (EU) 2019/1242 utvrđene zakonodavnim aktom Unije o izmjeni točke 5.1. Priloga I. toj uredbi, prilagodbe za emisijske razrede CO2 2 i 3, primjenjuju se od dana stupanja na snagu novih putanja smanjenja emisija.

(6) Utvrđuju se sljedeći emisijski razredi CO2 za svaki tip teških vozila:

(a) emisijski razred CO2 1 – vozila koja ne pripadaju ni jednom od emisijskih razreda CO2 iz točaka od (b) do (e);

(b) emisijski razred CO2 2 – vozila iz podskupine vozila sg koja su prvi put registrirana tijekom razdoblja izvješćivanja za godinu Y i čije su emisije CO2 za više od 5 % ispod putanje smanjenja emisija za razdoblje izvješćivanja za godinu Y i podskupinu vozila sg, ali koja ne pripadaju nijednom od emisijskih razreda CO2 iz točaka (c), (d) i (e);

(c) emisijski razred CO2 3 – vozila iz podskupine vozila sg koja su prvi put registrirana tijekom razdoblja izvješćivanja za godinu Y i čije su emisije CO2 za više od 8 % ispod putanje smanjenja emisija za razdoblje izvješćivanja za godinu Y i podskupinu vozila sg, koja ne pripadaju nijednom od emisijskih razreda CO2 iz točaka (d) i (e);

(d) emisijski razred CO2 4 – teška vozila s niskim emisijama;

(e) emisijski razred CO2 5 – vozila s nultim emisijama.

Klasifikacija vozila koja pripada emisijskim razredima CO2 2 ili 3 ponovno se procjenjuje svakih šest godina nakon datuma njihove prve registracije te se, prema potrebi, vozilo ponovno klasificira u odgovarajući emisijski razred na temelju tada primjenjivih pragova. Ponovna klasifikacija, u pogledu korisničke naknade, počinje proizvoditi učinke najkasnije prvog dana valjanosti na dan ponovne klasifikacije ili nakon tog dana.

(7) Snižene pristojbe primjenjuju se na vozila u emisijskim razredima CO2 2, 3, 4 i 5 kako slijedi:

(a) emisijski razred CO2 2 – sniženje od 5 % do 15 % u odnosu na pristojbu koja se primjenjuje na emisijski razred CO2 1;

(b) emisijski razred CO2 3 – sniženje od 15 % do 30 % u odnosu na pristojbu koja se primjenjuje na emisijski razred CO2 1;

(c) emisijski razred CO2 4 – sniženje od 30 % do 50 % u odnosu na pristojbu koja se primjenjuje na emisijski razred CO2 1;

(d) emisijski razred CO2 5 – sniženje od 50 % do 75 % u odnosu na pristojbu koja se primjenjuje na emisijski razred CO2 1.

Ako infrastrukturna pristojba varira i prema emisijskom razredu Euro, sniženja iz prvog podstavka primjenjuju se u odnosu na pristojbu koja se primjenjuje na najstrože emisijske norme Euro.

(8) Varijacije iz ovog članka nisu namijenjene ostvarivanju dodatnih prihoda.

VIII. USKLAĐIVANJE VISINE INFRASTRUKTURNE PRISTOJBE

Članak 11. (NN 88/24)

(1) Usklađivanje cestarine s rastom troškova upravljanja, redovnog i izvanrednog održavanja te razvoja autocesta i objekata s naplatom znači promjenu jedinične cijene infrastrukturne pristojbe po kilometru autoceste za određenu ili sve skupine vozila.

(2) Postupak usklađivanja cestarina pokreće se najkasnije do 30. lipnja tekuće godine sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku objavljenim za proteklu kalendarsku godinu.

(3) Usklađivanje infrastrukturne pristojbe vrši se godišnje, primjenom proračunatog indeksa Ip utvrđenog kao zbroj ponderiranih godišnjih indeksa i to:

– indeksa proizvođačkih cijena industrije na ukupnom tržištu iskazanog ukupno za industriju, uz ponder od 70%,

– indeksa potrošačkih cijena po posebnim skupinama za usluge, uz ponder od 30%.

(4) Hrvatske autoceste d.o.o. odnosno koncesionar pokrenut će postupak usklađivanja infrastrukturne pristojbe uz uvjet da prosječni godišnji indeks prometa vozila na autocesti i objektu s naplatom za sve skupine vozila u odnosu na prethodnu godinu iskazuje manji rast prometa od proračunatog indeksa iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Ukoliko je zadovoljen uvjet iz stavka 4. ovoga članka, infrastrukturna pristojba se usklađuje primjenom izvedenog indeksa Ii koji predstavlja razliku proračunatog indeksa iz stavka 3. ovoga članka i utvrđenog indeksa prometa vozila iz stavka 4. ovoga članka, a iznosi najmanje 5 indeksnih bodova.

(6) Postupak usklađivanja infrastrukturne pristojbe može se pokrenuti i kada je izvedeni indeks Ii iz stavka 5. ovoga članka manji od 5 indeksnih bodova, pod uvjetom da je u razdoblju od posljednjeg usklađenja infrastrukturne pristojbe kumulativni izvedeni indeks Ii veći od 5 indeksnih bodova, za sve godine u kojima razlika izvedenog indeksa nije prelazila 5 indeksnih bodova.

(7) Hrvatske autoceste d.o.o. odnosno koncesionar pokreću postupak usklađivanja infrastrukturne pristojbe sukladno Zakonu odnosno ugovoru o koncesiji. U slučaju da ministar nadležan za cestovnu infrastrukturu odnosno davatelj koncesije ne odobri usklađenje infrastrukturne pristojbe, novi postupak usklađivanja infrastrukturne pristojbe može se provesti za čitavo razdoblje u kojem su bili ispunjeni uvjeti prema ovom Pravilniku ali godišnje usklađivanje infrastrukturne pristojbe nije provedeno.

IX. IZVJEŠĆIVANJE EUROPSKE KOMISIJE

Članak 12. (NN 88/24)

(1) Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionar najmanje šest (6) mjeseci prije planirane primjene pristojbe za vanjski trošak odnosno infrastrukturne pristojbe dostavljaju Ministarstvu podatke o:

• godišnjem ispravku vrijednosti,

• godišnjem trošku poslovanja,

• duljini autocesta i objekata s naplatom,

• godišnjem infrastrukturnom trošku po kilometru,

• prosječnoj planiranoj infrastrukturnoj pristojbi po kilometru za vozilo,

• jediničnoj cijeni cestarine po kilometru autoceste za svaku skupinu vozila,

• očekivanom godišnjem prometu po skupinama vozila za autocestu i objekt s naplatom.

(2) Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionar autoceste svake četiri godine od uvođenja pristojbe za vanjske troškove i/ili infrastrukturne pristojbe dostavljaju Ministarstvu izvješće o cestarini za četverogodišnje razdoblje, koje uključuje:

• jediničnu cijenu cestarine po kilometru autoceste za svaku skupinu vozila,

• ostvareni godišnji promet i prihod od infrastrukturnih pristojbi po autocestama i objektima s naplatom, po skupinama vozila,

• vanjski trošak po kilometru za svaku skupinu vozila, po dionicama autoceste i objektima s naplatom na kojima se naplaćuje pristojba za vanjske troškove,

• ostvarene prihode od pristojbe za vanjske troškove, po dionicama autocesta i objektima s naplatom na kojima se ista naplaćuje,

• ostvarena ulaganja u zaštitu od buke financirana iz pristojbe za vanjske troškove.

(3) Ministarstvo najmanje šest mjeseci prije uvođenja novog ili bitno izmijenjenog režima naplate cestarina ili naknada, određenih na temelju infrastrukturnih pristojbi, o tome obavještava Europsku komisiju i provodi postupak za dobivanje mišljenja Europske komisije.

(4) Prije provedbe novog ili bitno izmijenjenog režima naplate cestarina temeljenog na pristojbama za vanjske troškove ili naknadama zbog zagušenja, Ministarstvo obavještava Komisiju o mreži, predviđenim cijenama po kategoriji vozila i emisijskom razredu i, ako je to primjenjivo, dostavlja obavijest Komisiji u skladu s Prilozima ovog Pravilnika.

Članak 12.a. (NN 88/24)

(1) Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionari obvezni su na internetu javno objavljivati sljedeće podatke o naplaćenim cestarinama:

− ponderiranoj prosječnoj pristojbi za vanjske troškove i iznosima koji se naplaćuju za svaku skupinu vozila, autocestu i objekt s naplatom,

− visini i promjeni infrastrukturne pristojbe prema kategoriji vozila i tipu teškog vozila te prilagođavanju infrastrukturne pristojbe prema okolišnoj učinkovitosti vozila i ovisno o dobu dana, danu u tjednu ili godišnjem dobu

− ponderiranoj prosječnoj infrastrukturnoj pristojbi i ukupnom prihodu ostvarenom od infrastrukturnih pristojbi,

− ukupnom prihodu ostvarenom od pristojbi za vanjske troškove koja se naplaćuje za svaku kombinaciju razreda vozila, vrste ceste i vremenskog razdoblja,

− ukupnom prihodu ostvarenom naplatom naknada zbog zagušenja po kategoriji vozila

− koncesijskim cestarinama,

− korištenju prihoda ostvarenih naplatom cestarine odnosno infrastrukturne pristojbe i pristojbe za vanjske troškove.

− razvoju naplate za upotrebu cestovne infrastrukture, odnosno obuhvaćene mreže i kategorije vozila, uključujući sva izuzeća ako postoje

− ukupnom prihodu ostvarenom cestarinama

− upotrebi prihoda ostvarenih primjenom ovog pravilnika i načinu na koji se tom upotrebom omogućilo razvoj prometne mreže kao cjeline ili ako su takvi prihodi namijenjeni državnom proračunu, podatke o razini rashoda dodijeljenih za infrastrukturu cestovnog prijevoza i održive prometne projekte kao i razvoju zajedničkih vozila koja pripadaju različitim emisijskim razredima na cestama na kojima se naplaćuje cestarina.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se do 25. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, počevši s objavom podataka za 2024.

Članak 12.b (NN 88/24)

(1) Ako vozač ili pružatelj usluge Europske elektroničke naplate cestarine (EENC), ne može predočiti dokaze o emisijskom razredu vozila za potrebe ostvarivanja prava i obveza iz ovog Pravilnika ili to ne učini u roku iz stavka 3. ovog članka, Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionari mogu naplatiti najvišu naplativu cestarinu.

(2) Ako je to osigurano, korisnik cesta prije upotrebe infrastrukture može prijaviti emisijski razred vozila elektroničkim putem, te može i neelektroničkim sredstvima dostaviti dokaze u slučaju provjere ili radi ostvarivanja prava propisanih ovim Pravilnikom.

(3) Dokaze iz ovog članka korisnik može dostaviti prije upotrebe infrastrukture, a najkasnije 30 dana nakon uporabe kako bi se osigurao povrat svih razlika između cestarina koje se primjenjuju i cestarina koje odgovaraju emisijskom razredu dotičnog vozila kako to proizlazi iz dokaza dostavljenih u primjenjivom roku.

(4) Kad se u cijelosti na cjelokupnoj mreži autocesta uspostavi elektronički sustav za naplatu cestarine infrastrukturne pristojbe, pristojbe za vanjske troškove i naknade zbog zagušenja naplaćuju se i ubiru putem tog sustava.

Članak 12.c (NN 88/24)

(1) Koncesijske cestarine koje su u primjeni sukladno ugovorima o koncesiji sklopljenim prije 24. ožujka 2022. godine ne podliježu usklađivanju s odredbama ovoga Pravilnika, do isteka roka na koji su ugovori sklopljeni, dok se ti ugovori bitno ne izmijene u skladu s primjenjivim odredbama zakona koji uređuje područje koncesija.

(2) Važeći režimi naplate cestarina ili naknada uspostavljeni prije stupanja na snagu ovog Pravilnika primjenjuju se i ostaju na snazi do bitne, odnosno drugačije izmjene.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠENE ODREDBE

Članak 13. (NN 122/14)

(1) Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionari u roku od 36 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika obvezni su izraditi analizu visine cestarina koje naplaćuju za korištenje autocesta i objekata s naplatom te prema metodologiji propisanoj ovim Pravilnikom izraditi prijedlog za primjenu cestarina koje odgovaraju iznosu infrastrukturne pristojbe.

(2) Hrvatske autoceste d.o.o. i koncesionar u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika obvezni su uskladiti popuste cestarine koje primjenjuju s odredbom članka 9. stavka 14. Zakona, a stimulativne modele plaćanja za elektroničku naplatu cestarine s aktom iz članka 10.a Zakona nakon donošenja istog.

Članak 14.

Koncesijske cestarine koje su u primjeni sukladno ugovorima o koncesiji sklopljenim prije 1. srpnja 2013. godine ne podliježu usklađivanju s odredbama ovoga Pravilnika niti s odredbom članka 9. stavka 13. Zakona, do isteka roka na koji su ugovori sklopljeni, pod uvjetom da se ne mijenjaju bitne odredbe tih ugovora.

Članak 15.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 122/14

Članak 2.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 96/17

Članak 2.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 151/22

Članak 3.

Iznosi cestarine koji su do 31. prosinca 2022. godine utvrđeni sukladno Zakonu o cestama (»Narodne novine«, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21 i 114/22) i Pravilniku o cestarini (»Narodne novine«, broj 130/13, 122/14 i 96/17) preračunavaju se u euro sukladno odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 57/22 i 88/22), a preračunata cijena cestarine za pojedinu dionicu predstavlja jediničnu cijenu usluge u smislu Pravilnika o cestarini.

Članak 4.

Ovaj Pravilnik objavljuje se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 88/24 od 26.07.2024.

Članak 13.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

 

PRILOG 0.  (NN 88/24)

GRANIČNE EMISIJE

1. Vozilo kategorije »EURO 0«

 

 

 

2. Vozila kategorija »EURO I« / »EURO II«

 

 

 

 

3. Vozila kategorija »EURO III« / »EURO IV« / »EURO V« / »EEV«

 

 

 

Granične vrijednosti emisija Euro VI

 

 

 

PRILOG I.  (NN 88/24)

TEMELJNA NAČELA ZA RASPODJELU TROŠKOVA I IZRAČUN CESTARINA

Ovaj Prilog određuje temeljna načela za izračun ponderirane prosječne infrastrukturne pristojbe.

Ne dovodeći u pitanje izračun investicijskih troškova, povrat troškova može biti jednakomjerno raspodijeljen tijekom razdoblja amortizacije, ili izmjerljiv u početnim, srednjim ili kasnijim godinama, uz uvjet da se takva izmjerljivost izvodi na transparentan način, predvidjeti indeksaciju cestarina tijekom razdoblja amortizacije.

Svi troškovi nastali u proteklom razdoblju temelje se na plaćenim iznosima. Troškovi koji će još nastati u budućnosti, temelje se na razumnim predviđanjima tih troškova.

Javne investicije se mogu smatrati zajmovima. Kamatna stopa koja se primjenjuje na troškove nastale u proteklom razdoblju je stopa koja se primjenjivala na javne zajmove tijekom tog razdoblja.

Troškovi koji se odnose na teška vozila utvrđuju se na pravednoj i transparentnoj osnovi uzimajući u obzir udio prometa teških vozila u cestovnoj mreži i s tim povezane troškove. Kilometri koje prijeđu teška vozila mogu se u tu svrhu prilagoditi primjenom objektivno opravdanih ‚faktora ekvivalentnosti’ poput onih utvrđenih u točki 4.

Godišnji troškovi održavanja i troškovi konstrukcijskih popravaka

Ovi troškovi uključuju godišnje troškove održavanja mreže i periodične troškove povezane s popravcima, učvršćivanjem i mijenjanjem površinskog sloja ceste, kako bi se osiguralo održavanje operativne funkcionalnosti mreže tijekom vremena.

Ti se troškovi raspoređuju na teška vozila i ostali promet na temelju stvarnih i predviđenih udjela kilometara vozila i može ih se prilagoditi s pomoću objektivno opravdanih »faktora ekvivalentnosti« poput onih utvrđenih u točki 4.

Troškovi poslovanja, upravljanja i ubiranja cestarina

Ovi troškovi uključuju sve troškove operatora infrastrukture koji nisu sadržani u odjeljku 2., a koji se odnose na provedbu, rad i upravljanje infrastrukturom i sustavom ubiranja cestarine. Oni posebno uključuju:

– troškove izgradnje, uspostave i održavanja naplatnih kućica i drugih sustava naplate,

– svakodnevne troškove rada, upravljanja i provođenja sustava naplate cestarina,

– upravne naknade i pristojbe povezane s ugovorima o koncesiji,

– troškove upravljanja, uprave i usluga povezane s poslovanjem infrastrukture.

Troškovi mogu uključivati povrat od investicijskog ulaganja ili stopu dobiti koji odražavaju stupanj prenesenog rizika.

Ovakvi se troškovi na pravičnoj i transparentnoj osnovi raspodjeljuju na sve klase vozila koje podliježu sustavu naplaćivanja cestarina.

Udio teških vozila u prometu, faktori ekvivalentnosti i korektivni mehanizam

Izračun cestarina temelji se na stvarnim ili predviđenim udjelima prijeđenih kilometara teških vozila koji se prema potrebi mogu prilagoditi primjenom faktora ekvivalentnosti kako bi se uvažili povećani troškovi izgradnje i popravaka infrastrukture kojom se koriste teška vozila.

U sljedećoj tablici je prikazan skup okvirnih čimbenika izjednačenja.

 

 

 

PRILOG II. (NN 88/24)

REFERENTNE VRIJEDNOSTI PRISTOJBE ZA VANJSKE TROŠKOVE

U ovom se Prilogu utvrđuju referentne vrijednosti pristojbe za vanjske troškove, uključujući troškove onečišćenja zraka i onečišćenja bukom.

Tablica 1.     Referentne vrijednosti za pristojbu za vanjske troškove za teška teretna vozila

 

 

 

 

PRILOG III. (NN 88/24)

REFERENTNE VRIJEDNOSTI PRISTOJBE ZA VANJSKE TROŠKOVE ZA EMISIJE CO2

U ovom se Prilogu utvrđuju referentne vrijednosti pristojbe za vanjske troškove, uzimajući u obzir troškove emisija CO2.

Tablica 1.     Referentne vrijednosti pristojbe za vanjske troškove za emisije CO2 za teška teretna vozila

 

 

 

 

PRILOG IV. (NN 88/24)

OKVIRNO UTVRĐIVANJE KATEGORIJE VOZILA

Kategorije vozila su definirane u donjoj tablici.

Vozila se klasificiraju u potkategorije 0, I, II i III u skladu sa štetom koju uzrokuju na površini ceste, uzlaznim slijedom (tako je kategorija III kategorija koja nanosi najveću štetu cestovnoj infrastrukturi). Šteta raste eksponencijalno s porastom osovinske težine.

Sva motorna i kombinirana vozila čija je maksimalna dopuštena težina u natovarenom stanju manja od 7,5 tona, pripadaju u kategoriju štetnosti 0.

Motorna vozila

 

 

 

 

Skupovi vozila (zglobna vozila i cestovni vlakovi)

 

 

 

 

PRILOG V. (NN 88/24)

MINIMALNI ZAHTJEVI ZA NAPLATU NAKNADE ZBOG ZAGUŠENJA

U ovom se Prilogu utvrđuju minimalni zahtjevi za naplatu naknade zbog zagušenja, a sukladno odluci Vlade o naknadi zbog zagušenja.

1. Dijelovi mreže koji podliježu naplati naknada zbog zagušenja, obuhvaćena vozila i vremenska razdoblja

Kad nastupe uvjeti, a sukladno odluci Vlade, točno će se definirati:

(a) dio ili dijelovi mreže koje čine udio u transeuropskoj cestovnoj mreži i na koje će se primjenjivati naknada zbog zagušenja

(b) klasifikacija dijelova mreže na koje se primjenjuje naknada zbog zagušenja u »velegradske« i »nevelegradske«

Tablica 1.     Kriteriji za klasificiranje cesta u mreži iz točke (a) u »velegradske« i »nevelegradske«

 

 

 

(c) razdoblja tijekom kojih se naknada primjenjuje za svaki pojedini segment. Kad se tijekom razdoblja naplate naknada primjenjuju različite razine naknada, navest će se početak i kraj svakog razdoblja za vrijeme kojeg se primjenjuje određena naknada.

Faktorima ekvivalentnosti predviđeni u tablici 2. koriste se u svrhu utvrđivanja omjera između razina naknade za različite kategorije vozila:

Tablica 2.     Faktori ekvivalentnosti za utvrđivanje omjera između razina naknade zbog zagušenja za različite kategorije vozila

 

 

 

2. Iznos pristojbe

Za svaki razred vozila, segment ceste i razdoblje država članica ili, prema potrebi, određuje se specifični pojedinačni iznos utvrđen u skladu s odredbama Odjeljka 1. ovog Priloga uzimajući u obzir odgovarajuće referentne vrijednosti utvrđene u tablici u Prilogu VI. Sustav naplate koji iz toga proizlazi mora biti transparentan, javno objavljen i dostupan svim korisnicima pod jednakim uvjetima.

Prije uvođenja naknade zbog zagušenja pravodobno će se objaviti sljedeći podaci:

(a) svi parametri, podaci i druge informacije potrebne da bi se razumjelo kako se klasificiraju ceste i vozila te određuju razdoblja primjene naknade;

(b) potpun opis naknada zbog zagušenja koje se primjenjuju na svaku kategoriju vozila na svakom cestovnom segmentu i za svako vremensko razdoblje.

Naknada se utvrđuje tek nakon što se razmotre rizici od preusmjeravanja prometa zajedno sa svim negativnim učincima na sigurnost na cestama, okoliš i zagušenje, kao i sva rješenja kojima bi se moglo ublažiti te rizike.

3. Praćenje

Nadzire se učinkovitost sustava naplate naknada na smanjenje zagušenja. Svake tri godine prema potrebi prilagođava se strukturu naknada, razdoblje (ili razdoblja) naplate i specifični iznos naknade utvrđen za svaku kategoriju vozila, vrstu ceste i razdoblje u odnosu na promjene u ponudi i potražnji u području prijevoza.

PRILOG VI. (NN 88/24)

REFERENTNE VRIJEDNOSTI NAKNADE ZBOG ZAGUŠENJA

Ovim se Prilogom utvrđuju referentne vrijednosti naknade zbog zagušenja.

Referentne vrijednosti predviđene u tablici u nastavku primjenjuju se na laka vozila. Naknade zbog zagušenja za druge kategorije vozila utvrđuju se množenjem naknade za laka vozila s faktorima ekvivalentnosti predviđenima u tablici u Prilogu V.

Tablica –     Referentne vrijednosti naknade zbog zagušenja za laka vozila

 

 

 

PRILOG VII. (NN 88/24)

VRIJEDNOSTI EMISIJA

U ovom se Prilogu utvrđuju vrijednosti emisija za onečišćujuće tvari prema kojima se diferenciraju cestarine.

Tablica – Kriteriji vrijednosti emisija za onečišćujuće tvari za laka vozila