Objavljeno u NN 147/2014 (12.12.2014.):

 

HRVATSKI SABOR

 

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE

Proglašavam Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 2. prosinca 2014. godine.

Klasa: 011-01/14-01/159

Urbroj: 71-05-03/1-14-2

Zagreb, 4. prosinca 2014.

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, v. r.

 

ZAKON O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE

PRVI DIO TEMELJNE ODREDBE

Glava I. OPĆE ODREDBE

Djelokrug Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju ciljevi i načela upravljanja regionalnim razvojem Republike Hrvatske, planski dokumenti politike regionalnog razvoja, tijela nadležna za upravljanje regionalnim razvojem, ocjenjivanje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, način utvrđivanja urbanih i potpomognutih područja, poticanje razvoja potpomognutih područja, provedba, praćenje i izvještavanje o provedbi politike regionalnoga razvoja u svrhu što učinkovitijeg korištenja fondova Europske unije.

(2) Ovim se Zakonom stvara pravni temelj za provedbu Uredbe broj 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj te posebnim odredbama cilja »Ulaganje za rast i radna mjesta« te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) broj 1080/2006 (SL L 347/289).

Cilj politike regionalnog razvoja Republike Hrvatske

Članak 2.

(1) Cilj je politike regionalnog razvoja pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju Republike Hrvatske, u skladu s načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.

(2) Radi postizanja navedenog cilja politikom regionalnog razvoja posebno se nastoji osigurati: povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s prioritetima razvoja središnje razine te ciljevima kohezijske politike Europske unije; potpora slabije razvijenim područjima za povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala otklanjanjem uzroka razvojnih teškoća; odgovarajuće mjere za ravnomjeran i održiv razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u pograničnom području; poticanje teritorijalne suradnje te učinkovito korištenje sredstva strukturnih i investicijskih fondova Europske unije namijenjenih regionalnom i urbanom razvoju.

Temeljni pojmovi

Članak 3.

Pojedini pojmovi u smislu ovog Zakona imaju sljedeće značenje:

1. indeks razvijenosti – kompozitni pokazatelj koji se računa kao ponderirani prosjek više društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

2. javnopravno tijelo – može biti tijelo državne uprave, drugo državno tijelo, tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravna osoba koja ima javne ovlasti

3. lokalna akcijska grupa – tijelo sastavljeno od predstavnika lokalne samouprave, malih i srednjih poduzeća, neprofitnih organizacija i drugih predstavnika različitih društveno-ekonomskih kategorija, koji dogovaraju zajednički pristup u cilju razvoja utvrđenog zemljopisnog područja

4. lokalna razvojna agencija – pravna osoba osnovana s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja razvoja na lokalnoj razini

5. nacionalni razvojni dokumenti – strateški dokumenti koje je donijela Vlada Republike Hrvatske, odnosno Hrvatski sabor, kojima se utvrđuju temeljni nacionalni razvojni ciljevi i drugi ključni elementi pojedinih javnih politika

6. partnersko vijeće – savjetodavno tijelo sastavljeno od predstavnika javnog, poslovnog i civilnog sektora, odnosno predstavnika tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnoga društva, koje raspravlja i daje mišljenja i prijedloge na razvojne dokumente tijekom njihove pripreme, izrade i provedbe

7. planski dokumenti politike regionalnog razvoja – Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, županijska razvojna strategija te strategija razvoja urbanog područja

8. područja s razvojnim posebnostima – geografska područja koja se prema svojim prirodno-geografskim te društveno-gospodarskim i demografskim obilježjima mogu izdvojiti od ostalih područja Republike Hrvatske te kao takva zahtijevaju poseban programsko-planski pristup od strane nositelja politike regionalnoga razvoja

9. politika regionalnog razvoja – označava cjelovit i usklađen skup ciljeva, prioriteta, mjera i aktivnosti usmjerenih na poticanje dugoročnoga gospodarskog rasta i ukupno povećanje kvalitete života, sukladno načelima održivog razvoja dugoročno usmjerenog na smanjenje regionalnih razlika

10. poslovi od općeg gospodarskog interesa – poslovi kojima se izvršavaju posebne zadaće u interesu cjelokupne društvene zajednice propisane posebnim propisima u kojima je precizno navedena priroda takve zadaće

11. potpomognuto područje – područje Republike Hrvatske koje je na temelju indeksa razvijenosti ocijenjeno kao područje koje prema stupnju razvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati

12. plan razvojnih programa – prikaz planiranih rashoda vezanih uz provođenje investicija i davanje kapitalnih pomoći i donacija, koji se sukladno posebnom zakonu donosi za trogodišnje razdoblje

13. razvojni sporazum – dokument kojim se usuglašavaju prioriteti središnje i županijske razine i utvrđuju strateški projekti regionalnog razvoja

14. razvojni projekt – projekt izgradnje i/ili obnove komunalne, gospodarske, energetske, društvene i druge potporne infrastrukture za razvoj, izgradnju i/ili jačanje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i drugih institucija, jačanje i izgradnju društvenog kapitala te gospodarski i drugi projekti kojima se pridonosi regionalnom razvoju i jačanju regionalne konkurentnosti

15. regionalni razvoj – dugoročni proces unapređenja održivog gospodarskog i društvenog razvoja nekog područja koji se ostvaruje kroz prepoznavanje, poticanje i upravljanje razvojnim potencijalnom tog područja

16. regionalni koordinator – pravna osoba, odnosno upravno tijelo osnovano s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja za područje jedinice područne (regionalne) samouprave

17. regionalni indeks konkurentnosti – analitički pokazatelj temeljem kojeg se prati i ocjenjuje konkurentnost statističkih regija i županija od 2007. godine temeljem metodologije i istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma i Instituta za razvoj menadžmenta iz Lausanne; temelji se na velikom broju osnovnih pokazatelja koji izražavaju kvalitetu poslovnog okruženja i poslovnog sektora

18. statistička regija – prostorna jedinica za statistiku 2. razine, odnosno NUTS 2 regija koja se definira prema kriterijima utvrđenim u Uredbi (EZ) broj 1059/2003. Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi Zajedničke klasifikacije prostornih jedinica za statistiku (NUTS)

19. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske – temeljni je planski dokument politike regionalnoga razvoja kojim se utvrđuju ciljevi i prioriteti regionalnog razvoja Republike Hrvatske te način njihova postizanja, područja s razvojnim posebnostima, kao i međusobni odnos i aktivnosti tijela državne uprave i drugih sudionika regionalnog razvoja uključenih u provedbu Strategije

20. strategija razvoja urbanog područja – planski je dokument politike regionalnog razvoja kojim se utvrđuju ciljevi i prioriteti razvoja urbanog područja

21. urbano područje – obuhvaća urbane aglomeracije i veća, odnosno manja urbana područja utvrđena ovim Zakonom za koja se izrađuju strategije urbanog razvoja

22. županijska razvojna strategija – planski je dokument kojim se utvrđuju ciljevi i prioriteti razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave.

Glava II. NAČELA POLITIKE REGIONALNOG RAZVOJA

Solidarnost i usmjerenost

Članak 4.

Politika regionalnog razvoja temelji se na uzajamnoj solidarnosti svih građana Republike Hrvatske, a osobito se usmjerava na dodatno poticanje razvoja područja koja znatno zaostaju za nacionalnim prosjekom.

Partnerstvo i suradnja

Članak 5.

(1) Politika regionalnog razvoja temelji se na partnerstvu i suradnji između javnog, privatnog i civilnog sektora, pod čim se podrazumijeva suradnja između tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnoga društva.

(2) Planski dokumenti politike regionalnog razvoja donose se u postupku savjetovanja s odgovarajućim partnerskim vijećem.

Strateško planiranje

Članak 6.

Strateško planiranje regionalnog razvoja ostvaruje se donošenjem i provedbom višegodišnjih planskih dokumenata.

Udruživanje financijskih sredstava

Članak 7.

Financiranje regionalnog razvoja osigurava se udruživanjem sredstava iz različitih izvora namijenjenih pripremi, izradi i provedbi planskih dokumenata i razvojnih projekata kojima se postiže trajan i mjerljiv učinak na razvoj.

Praćenje i vrednovanje

Članak 8.

Provedba politike regionalnog razvoja sustavno se prati i vrednuje radi povećavanja djelotvornosti, učinkovitosti i utjecaja na regionalni razvoj.

Održivost

Članak 9.

Politika regionalnog razvoja pridonosi skladnom i uravnoteženom razvoju Republike Hrvatske koji osigurava zaštitu i očuvanje prirodnog okoliša i raznolikosti kulturnog bogatstva.

Autonomija lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 10.

Politika regionalnog razvoja provodi se u skladu s autonomijom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zajamčenom Ustavom Republike Hrvatske.

DRUGI DIO STRATEŠKO PLANIRANJE REGIONALNOG RAZVOJA

Planski dokumenti politike regionalnog razvoja

Članak 11.

(1) Planski dokumenti politike regionalnog razvoja su Strategija regionalnoga razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija), županijska razvojna strategija, odnosno strategija razvoja Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: županijska razvojna strategija) te strategija razvoja urbanog područja.

(2) Planski dokumenti politike regionalnog razvoja iz stavka 1. ovoga članka donose se za sedmogodišnje razdoblje u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom kohezijske politike Europske unije.

(3) Polazište za izradu planskih dokumenata politike regionalnoga razvoja su nacionalni razvojni dokumenti i prostorni planovi.

(4) Planski dokument politike regionalnog razvoja iz stavka 1. ovoga članka niže razine mora biti usklađen s planskim dokumentom politike regionalnog razvoja više razine.

(5) Ministarstvo nadležno za regionalni razvoj (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) obvezno je pripremiti dugoročne strateške podloge kao analitičku osnovicu za vođenje politike regionalnog razvoja za razdoblje od najmanje petnaest godina.

Strategija regionalnog razvoja

Članak 12.

(1) Strategijom se detaljnije utvrđuju ciljevi i prioriteti regionalnog razvoja Republike Hrvatske te način njihova postizanja, područja s razvojnim posebnostima, kao i međusobni odnos i aktivnosti tijela državne uprave i drugih dionika regionalnog razvoja uključenih u provedbu Strategije.

(2) Strategiju donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, a nositelj njezine izrade je Ministarstvo.

(3) Ciljevi i prioriteti definirani u Strategiji predstavljaju smjernice pri izradi strateških dokumenata koji se donose sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje državni proračun.

(4) Provedba Strategije temelji se na višegodišnjim programima za poticanje regionalnog razvoja utvrđenima Strategijom i ovim Zakonom.

(5) Programima iz stavka 4. ovoga članka detaljnije se utvrđuju aktivnosti za ostvarivanje ciljeva Strategije, financijski izvori, odgovorna tijela, pokazatelji uspješnosti i ostali elementi važni za provedbu, praćenje i vrednovanje programa.

Županijska razvojna strategija

Članak 13.

(1) Županijska razvojna strategija je temeljni strateški planski dokument jedinice područne (regionalne) samouprave u kojem se određuju ciljevi i prioriteti razvoja za područje jedinice područne (regionalne) samouprave s posebnim naglaskom na ulogu velikih gradova i gradova sjedišta županija u poticanju razvoja te na razvoj slabije razvijenih područja.

(2) Županijsku razvojnu strategiju donosi jedinica područne (regionalne) samouprave u skladu s načelom partnerstva i suradnje nakon prethodno pribavljenog mišljenja partnerskog vijeća za područje županije, uzimajući u obzir potrebu osiguranja ravnomjernog razvoja svih dijelova županije.

(3) Plan razvojnih programa koji jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donose sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje proračun mora biti u suglasju sa županijskom razvojnom strategijom.

(4) Dvije ili više jedinica područne (regionalne) samouprave mogu donijeti zajedničku razvojnu strategiju u skladu s načelom partnerstva i suradnje nakon prethodno pribavljenih mišljenja partnerskih vijeća za područje županija koje donose zajedničku razvojnu strategiju. Županije koje donose zajedničku razvojnu strategiju ne donose pojedinačne županijske razvojne strategije.

(5) Ministarstvo će izraditi smjernice za izradu županijskih razvojnih strategija, praćenje i vrednovanje njihove provedbe te druga pitanja s tim u vezi.

Urbana područja

Članak 14.

(1) Radi učinkovitijeg planiranja, usklađivanja i provedbe politike regionalnog razvoja, posebno njezine urbane dimenzije, ustrojavaju se urbana područja.

(2) Urbana područja ustrojavaju se kao urbane aglomeracije, veća urbana područja i manja urbana područja.

(3) Urbane aglomeracije su:

– urbana aglomeracija Zagreb, sa sjedištem u Zagrebu

– urbana aglomeracija Split, sa sjedištem u Splitu

– urbana aglomeracija Rijeka, sa sjedištem u Rijeci

– urbana aglomeracija Osijek, sa sjedištem u Osijeku.

(4) Jedinice lokalne samouprave, odnosno gradove i općine koje ulaze u sastav urbane aglomeracije utvrđuje ministar odlukom na prijedlog grada, sjedišta urbane aglomeracije uz prethodno mišljenje svih lokalnih jedinica uključenih u pojedinu aglomeraciju i ministarstva nadležnog za prostorno uređenje.

(5) Veća urbana područja su gradovi koji prema posljednjem popisu stanovništva imaju više od 35.000 stanovnika i nisu uključeni u urbane aglomeracije iz stavka 3. ovoga članka.

(6) Manja urbana područja su gradovi koji prema posljednjem popisu stanovništva imaju manje od 35.000 stanovnika čija središnja naselja imaju više od 10.000 stanovnika i/ili su sjedišta županija.

(7) Urbana područja iz stavaka 5. i 6. ovoga članka mogu uključivati i susjedne jedinice lokalne samouprave ili njihove dijelove, a uz prethodnu suglasnost njihovih predstavničkih tijela.

(8) Kada dva ili više urbanih područja iz stavka 2. ovoga članka neposredno graniče, smatraju se jedinstvenim urbanim područjem.

Strategija razvoja urbanog područja

Članak 15.

(1) Strategija razvoja urbanog područja temeljni je strateški dokument u kojem se određuju ciljevi i prioriteti razvoja za urbana područja.

(2) Nositelj izrade strategije razvoja urbanog područja iz stavka 1. ovoga članka je grad koji je središte urbanog područja.

(3) U slučaju jedinstvenog urbanog područja iz članka 14. stavka 8. ovoga Zakona nositelj izrade strategije razvoja urbanog područja je jedinica lokalne samouprave koja prema posljednjem popisu stanovništva ima najveći broj stanovnika.

(4) Strategija razvoja urbanog područja iz stavka 1. ovoga članka donosi se u skladu s načelom partnerstva i suradnje nakon prethodno pribavljenog mišljenja partnerskog vijeća za urbano područje.

(5) Strategiju urbanog područja iz stavka 1. ovoga članka donosi predstavničko tijelo koje je bilo nositelj njezine izrade, uz prethodno pribavljeno mišljenje svih jedinica lokalne samouprave s tog urbanog područja.

(6) Ministarstvo će izraditi smjernice za izradu strategije razvoja urbanih područja, praćenje njihove provedbe i vrednovanje te druga pitanja s tim u vezi.

Središnja elektronička baza razvojnih projekata i razvojnih pokazatelja

Članak 16.

(1) Za potrebe učinkovitog planiranja i provedbe politike regionalnog razvoja ustrojava se središnja elektronička baza razvojnih projekata i razvojnih pokazatelja (u daljnjem tekstu: središnja baza).

(2) Središnju bazu ustrojava i vodi Ministarstvo.

(3) Ustrojavanje i vođenje središnje baze, obveznike upisa projekata u bazu, način unosa podataka i vrste podataka koji se upisuju u bazu te druga pitanja s tim u vezi uređuje ministar pravilnikom.

TREĆI DIO INSTITUCIONALNI OKVIR I UPRAVLJANJE

Glava I. SREDIŠNJA RAZINA

Nositelj

Članak 17.

(1) Ministarstvo je nositelj politike regionalnog razvoja.

(2) U pripremi i provedbi politike regionalnog razvoja sudjeluju i druga tijela državne uprave, odgovarajuća partnerska vijeća te druga javnopravna tijela koja svojim djelovanjem mogu znatnije pridonijeti ostvarivanju ciljeva politike regionalnog razvoja.

Vijeće za regionalni razvoj

Članak 18.

(1) Za potrebe osiguranja aktivnog doprinosa jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te znanstvene i stručne zajednice u unapređenju politike regionalnog razvoja u skladu s načelima partnerstva osniva se Vijeće za regionalni razvoj (u daljnjem tekstu: Vijeće).

(2) Vijeće čine:

– predstavnici ministarstva nadležnog za regionalni razvoj

– predstavnici ministarstva nadležnog za prostorno uređenje

– predstavnici jedinica područne (regionalne) samouprave

– predstavnici regionalnih koordinatora

– predstavnici jedinica lokalne samouprave

– član odbora Hrvatskog sabora nadležnog za regionalni razvoj

– predstavnici znanstvene i stručne zajednice

– predstavnici drugih ministarstava te ostalih javnopravnih tijela od posebne važnosti za regionalni razvoj.

(3) Članove vijeća na prijedlog ministra nadležnog za regionalni razvoj imenuje Vlada Republike Hrvatske.

(4) Vijeće se sastaje po potrebi, a najmanje dvaput godišnje.

(5) Administrativne i stručne poslove za potrebe rada Vijeća obavlja Ministarstvo.

(6) Detaljna pitanja vezana uz ustrojstvo, djelokrug i način rada Vijeća te druga pitanja u vezi s djelovanjem Vijeća uređuje ministar pravilnikom.

Djelokrug Vijeća

Članak 19.

U obavljanju poslova iz svog djelokruga Vijeće:

– prati stanje i trendove u regionalnom razvoju Republike Hrvatske

– predlaže smjernice politike regionalnoga razvoja kako bi se osigurao ravnomjerniji razvoj svih dijelova Hrvatske

– razmatra nacionalne razvojne dokumente

– razmatra ključne programe i mjere za poticanje regionalnog razvoja koji se donose na temelju ovog Zakona

– razmatra učinke programa i mjera iz područja koja su u nadležnosti drugih državnih tijela, a čije djelovanje je od posebne važnosti za ravnomjerni regionalni razvoj

– obavlja druge poslove koje mu povjeri ministar, a koji su u funkciji unapređenja politike regionalnog razvoja.

Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske

Članak 20.

(1) Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Agencija) je javna ustanova osnovana Uredbom o osnivanju Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 155/08., 83/12. i 111/14.).

(2) Agencija iz stavka 1. ovoga članka nastavlja, sukladno odredbama ovoga Zakona, s provedbom aktivnosti kojima pridonosi ostvarenju ciljeva politike regionalnog razvoja utvrđenim u planskim dokumentima politike regionalnog razvoja.

(3) U obavljanju poslova iz svog djelokruga Agencija može poduzimati pojedine radnje u provedbi programa i drugih aktivnosti za potrebe Ministarstva na njegov zahtjev.

(4) Agencija obavlja i druge poslove sukladno ovom Zakonu, aktu o osnivanju i Statutu Agencije.

(5) Upravni nadzor nad radom Agencije obavlja Ministarstvo.

(6) Ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja te druga pitanja od značaja za obavljanje djelatnosti i poslovanja Agencije uređuju se Statutom i drugim općim aktima Agencije u skladu s ovim Zakonom i aktom o osnivanju Agencije.

Glava II. RAZINA STATISTIČKE REGIJE

Partnersko vijeće statističke regije

Članak 21.

(1) Partnersko vijeće statističke regije osniva Vlada Republike Hrvatske sukladno načelu partnerstva i suradnje kako bi se povezali dionici razvoja na razini statističke regije.

(2) Partnersko vijeće statističke regije osniva se radi sudjelovanja u utvrđivanju prioriteta razvoja statističke regije, predlaganja strateških projekata na razini statističke regije te njihove provedbe i praćenja.

(3) Na zajedničku inicijativu najmanje tri županije s područja jedne statističke regije može se ustrojiti Partnersko vijeće zajednice županija koje djeluje kao podvijeće Partnerskog vijeća statističke regije.

(4) Detaljna pitanja vezana uz osnivanje, sastav, djelokrug i način rada Partnerskog vijeća statističke regije i njihovih podvijeća te druga važna pitanja s tim u vezi uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.

Sudjelovanje u radu Partnerskog vijeća statističke regije

Članak 22.

U radu Partnerskog vijeća statističke regije sudjeluju predstavnici tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave te jedinica lokalne samouprave, regionalnih koordinatora, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva.

Razvojni sporazum

Članak 23.

(1) Radi olakšavanja provedbe ovoga Zakona i učinkovitije koordinacije politike regionalnog razvoja na razini statističke regije može se sklopiti razvojni sporazum za područje najmanje tri jedinice područne (regionalne) samouprave unutar statističke regije (u daljnjem tekstu: razvojni sporazum).

(2) Razvojnim sporazumom usuglašavaju se prioriteti razvoja državne i županijske razine te razine urbanih područja s područja jedinica područne (regionalne) samouprave za koje se sklapa razvojni sporazum, utvrđuju se strateški projekti regionalnog razvoja koji pridonose razvoju tog područja te se planiraju sredstva za provedbu razvojnog sporazuma.

(3) Razvojni sporazum sklapaju Ministarstvo kao nositelj politike regionalnog razvoja središnje razine i jedinice područne (regionalne) samouprave te veliki gradovi koji su središta urbanih područja s područja za koje se sklapa razvojni sporazum. Razvojni sporazum sklapa se na temelju planskih dokumenata politike regionalnog razvoja iz članka 12. ovoga Zakona.

(4) Razvojnom sporazumu mogu se, na temelju poziva Ministarstva, priključiti i druga tijela državne uprave i ostala javnopravna tijela koja svojim djelovanjem mogu znatnije pridonijeti ostvarivanju ciljeva politike regionalnog razvoja u području za koje se sklapa razvojni sporazum.

(5) Obavljanje administrativnih i stručnih poslova vezanih uz pripremu razvojnog sporazuma koordinira Ministarstvo.

Glava III. RAZINA PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Koordinacija i poticanje regionalnog razvoja na razini područne (regionalne) samouprave

Članak 24.

(1) Jedinica područne (regionalne) samouprave nositelj je planiranja razvoja za svoje područje.

(2) U planiranju razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave surađuje s jedinicama lokalne samouprave sa svojeg područja i drugim jedinicama područne (regionalne) samouprave.

(3) U svrhu učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave osniva regionalnu razvojnu agenciju kao javnu ustanovu ili trgovačko društvo, odnosno ustrojava upravno tijelo (u daljnjem tekstu: regionalni koordinator).

(4) Suosnivači i suvlasnici regionalnog koordinatora iz stavka 3. ovoga članka mogu biti, uz jedinicu regionalne (područne) samouprave, i veliki gradovi, odnosno gradovi sjedišta županije te ostale jedinice lokalne samouprave te druga javnopravna tijela s područja županije.

(5) Osnivači i vlasnici, odnosno suosnivači i suvlasnici regionalnih koordinatora dužni su osigurati odgovarajuće financijske i druge uvjete za kvalitetan rad regionalnih koordinatora.

Poslovi regionalnih koordinatora

Članak 25.

(1) Regionalni koordinatori obavljaju sljedeće poslove od općeg gospodarskog interesa za jedinicu područne (regionalne) samouprave:

– koordiniraju i sudjeluju u izradi županijskih razvojnih strategija i drugih strateških razvojnih dokumenata na području županije

– koordiniraju izradu akcijskih planova za provedbu županijskih razvojnih strategija

– prate i potiču provedbu županijskih razvojnih strategija

– sudjeluju u koordinaciji izrade i provedbe strategija razvoja urbanih područja te strategija razvoja jedinica lokalne samouprave s područja županije

– koordiniraju poslove vezane uz središnju bazu

– koordiniraju poslove poticanja regionalne konkurentnosti i sudjeluju u poslovima poticanja urbanog razvoja

– koordiniraju aktivnosti jedinica lokalne samouprave vezane uz regionalni razvoj te sudjeluju u pripremi i provedbi razvojnih projekata jedinica lokalne samouprave

– obavljaju administrativne i stručne poslove za potrebe rada županijskog partnerstva

– sudjeluju u radu županijskog partnerstva i partnerskog vijeća statističke regije te partnerskog vijeća urbanog područja

– sudjeluju u pripremi i provedbi razvojnih projekata čiji su nositelji javnopravna tijela od interesa za društveni i gospodarski razvoj županije i statističke regije te cijele Hrvatske, a posebno projekata sufinanciranih sredstvima iz strukturnih i investicijskih fondova Europske unije

– sudjeluju u pripremi i provedbi zajedničkih razvojnih projekta s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave

– surađuju s drugim regionalnim koordinatorima radi pripreme i provedbe zajedničkih projekata

– sudjeluju u provedbi programa Ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave

– obavljaju i druge poslove sukladno zakonu.

(2) Osim poslova iz stavka 1. ovoga članka regionalni koordinatori mogu obavljati i druge poslove za koje su registrirani.

Postupak akreditacije regionalnih koordinatora

Članak 26.

(1) Agencija provodi akreditacijski postupak na temelju kojeg se utvrđuje sposobnost regionalnog koordinatora za učinkovito i djelotvorno obavljanje zadaća iz članka 25. ovoga Zakona.

(2) Akreditacijski postupak se provodi na temelju programa za osiguranje kvalitete rada regionalnih koordinatora koji izrađuje Agencija.

(3) Tijekom provedbe akreditacijskog postupka Agencija je dužna osigurati neovisno vanjsko mišljenje o sposobnosti regionalnih koordinatora za učinkovito obavljanje zadaća iz članka 25. ovoga Zakona.

(4) Agencija u roku od 60 dana od dana pokretanja akreditacijskog postupka dostavlja Ministarstvu obrazloženu procjenu sposobnosti regionalnih koordinatora za učinkovito obavljanje zadaća iz članka 25. ovoga Zakona.

(5) Procjena iz stavka 4. ovoga članka može biti pozitivna, negativna i uvjetna.

(6) Ministarstvo, na osnovi procjene iz stavka 4. ovoga članka, u roku od mjesec dana, izdaje rješenje o statusu regionalnog koordinatora. Rješenje se izdaje za vremensko razdoblje u skladu s trajanjem višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije.

(7) Rješenje iz stavka 6. ovoga članka je upravni akt protiv kojeg nije dopuštena žalba, ali se protiv njega može pokrenuti upravni spor.

(8) Ako tijekom razdoblja trajanja važeće akreditacije nastupe značajne promjene uvjeta poslovanja regionalnih koordinatora, a koje mogu dovesti u pitanje učinkovito ispunjavanje zadaća iz članka 25. ovog Zakona, Agencija će pokrenuti postupak preispitivanja akreditacije.

(9) Ako se rješenjem iz stavka 6. ovoga članka odbija suglasnost za zadržavanje ili stjecanje statusa regionalnog koordinatora, regionalni koordinator iz članka 24. stavka 3. ovog Zakona može istekom godine dana od zaprimanja rješenja zatražiti preispitivanje akreditacije.

(10) Način i kriterije provedbe postupka akreditacije te druga pitanja u svezi s ovim postupkom uređuje ministar pravilnikom.

Partnersko vijeće za područje županije

Članak 27.

(1) Jedinica područne (regionalne) samouprave osniva partnersko vijeće za područje županije (u daljnjem tekstu: županijsko partnerstvo).

(2) Županijsko partnerstvo osniva se radi sudjelovanja u donošenju županijske razvojne strategije, utvrđivanja prioriteta razvoja na svom području, predlaganja strateških projekata važnih za razvoj jedinica područne (regionalne) samouprave te njihove provedbe i praćenja.

(3) Županijsko partnerstvo osniva se i djeluje sukladno načelu partnerstva i suradnje, vodeći računa o zastupljenosti različitih dionika razvoja s područja jedinice područne (regionalne) samouprave i zastupljenosti interesa većine stanovništva u jedinici područne (regionalne) samouprave.

(4) Veliki gradovi i gradovi sjedišta županija imaju svoje predstavnike u županijskom partnerstvu.

(5) Administrativne i stručne poslove za potrebe rada županijskog partnerstva obavlja regionalni koordinator za jedinicu područne (regionalne) samouprave.

(6) Detaljna pitanja vezana uz osnivanje, sastav, djelokrug i način rada županijskog partnerstva te druga važna pitanja s tim u svezi uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.

Partnersko vijeće za urbano područje

Članak 28.

(1) Jedinica lokalne samouprave koja je u skladu s odredbama ovoga Zakona nositelj izrade strategije razvoja urbanog područja inicira ustrojavanje partnerskog vijeća za urbano područje.

(2) Partnersko vijeće za urbano područje osniva se radi sudjelovanja u donošenju strategije razvoja urbanog područja, utvrđivanja prioriteta razvoja urbanog područja, predlaganja strateških projekata važnih za razvoj urbanog područja te njihove provedbe i praćenja.

(3) Partnersko vijeće za urbano područje osniva se i djeluje sukladno načelu partnerstva i suradnje, vodeći računa o zastupljenosti različitih aktera razvoja iz urbanog područja i zastupljenosti interesa većine stanovništva urbanog područja.

(4) Sve jedinice lokalne samouprave koje ulaze u sastav urbanog područja imaju svoje predstavnike u partnerskom vijeću urbanog područja.

(5) Administrativne i stručne poslove za potrebe rada partnerskog vijeća urbanog područja obavlja jedinica lokalne samouprave koja je sukladno odredbama ovoga Zakona nositelj izrade strategije razvoja urbanog područja.

(6) Detaljna pitanja vezana uz osnivanje, sastav, djelokrug i način rada partnerskog vijeća za urbano područje te druga važna pitanja s tim u vezi uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.

Glava IV. RAZINA LOKALNE SAMOUPRAVE

Lokalna razvojna agencija

Članak 29.

(1) U svrhu učinkovite koordinacije i poticanja lokalnog razvoja jedna ili više jedinica lokalne samouprave mogu osnovati lokalne razvojne agencije kao javne ustanove ili trgovačka društva.

(2) Jedinice lokalne samouprave koje na svom području imaju odabranu lokalnu akcijsku grupu (u daljnjem tekstu: LAG) mogu koordinaciju i poticanje lokalnog razvoja provoditi putem LAG-a.

Poslovi lokalnih razvojnih agencija

Članak 30.

(1) Lokalne razvojne agencije iz članka 29. ovoga Zakona obavljaju sljedeće poslove od općeg gospodarskog interesa:

– koordiniraju izradu strategija razvoja jedinica lokalne samouprave

– koordiniraju izradu akcijskih planova za provedbu strategija razvoja jedinica lokalne samouprave

– prate provedbu strategija razvoja jedinica lokalne samouprave

– potiču pripremu razvojnih projekata na području jedinice lokalne samouprave

– sudjeluju u izradi razvojnih projekata i strateških projekata regionalnog razvoja statističke regije

– surađuju s drugim lokalnim razvojnim agencijama i regionalnim koordinatorima radi stvaranja i provedbe zajedničkih projekata

– sudjeluju u provedbi programa Ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave

– obavljaju i druge poslove sukladno zakonu.

(2) Osim poslova iz stavka 1. ovoga članka, lokalne razvojne agencije mogu obavljati i druge poslove za koje su registrirane.

Glava V. UPISNIK REGIONALNIH KOORDINATORA I LOKALNIH RAZVOJNIH AGENCIJA

Članak 31.

(1) Ministarstvo ustrojava i vodi Upisnik regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija (u daljnjem tekstu: Upisnik).

(2) Sadržaj i način vođenja Upisnika iz stavka 1. ovoga članka, uvjete za upis u Upisnik i druga pitanja s tim u vezi uređuje ministar pravilnikom.

(3) Ministarstvo nadležno za poljoprivredu podatke o upisu LAG-ova u svoje evidencije dostavlja na znanje Ministarstvu.

ČETVRTI DIO OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI I POTPOMOGNUTA PODRUČJA

Glava I. OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI

Indeks razvijenosti

Članak 32.

(1) Ocjenjivanje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave temelji se na indeksu razvijenosti.

(2) Pokazatelje za izračun indeksa razvijenosti, izračun vrijednosti indeksa razvijenosti, udio pojedinog pokazatelja u ukupnoj vrijednosti indeksa razvijenosti i druga pitanja s tim u vezi uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.

Ocjenjivanje i praćenje stupnja razvijenosti

Članak 33.

(1) Postupak ocjenjivanja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave provodi Ministarstvo na temelju indeksa razvijenosti iz članka 32. ovoga Zakona.

(2) Ocjenjivanje stupnja razvijenosti iz stavka 1. ovoga članka provodi se svakih pet godina.

(3) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela dužna su na zahtjev Ministarstva dostaviti podatke iz očevidnika i drugih evidencija koje vode navedena tijela potrebne za praćenje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Podatke o ocjenjivanju stupnja razvijenosti iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo objavljuje na svojoj mrežnoj stranici.

(5) Ministarstvo kontinuirano prati stupanj razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Razvrstavanje jedinica područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti

Članak 34.

(1) Jedinice područne (regionalne) samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti iz članka 32. ovoga Zakona u:

– I. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75 % prosjeka Republike Hrvatske

– II. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti od 75 % do manje od 100 % prosjeka Republike Hrvatske

– III. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti od 100 % do manje od 125 % prosjeka Republike Hrvatske

– IV. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti 125 % i više od prosjeka Republike Hrvatske.

(2) Razvrstavanje jedinica područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti provodi se svakih pet godina u skladu s ocjenjivanjem iz članka 33. ovoga Zakona.

Razvrstavanje jedinica lokalne samouprave po stupnju razvijenosti

Članak 35.

(1) Jedinice lokalne samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti iz članka 32. ovoga Zakona u:

– I. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50 % prosjeka Republike Hrvatske

– II. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti od 50 % do manje od 75 % prosjeka Republike Hrvatske

– III. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti od 75 % do manje od 100 % prosjeka Republike Hrvatske

– IV. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti od 100 % do manje od 125 % prosjeka Republike Hrvatske

– V. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti od 125 % i više od prosjeka Republike Hrvatske.

(2) Razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema stupnju razvijenosti provodi se svakih pet godina u skladu s ocjenjivanjem iz članka 33. ovoga Zakona.

Glava II. POTPOMOGNUTA PODRUČJA

Utvrđivanje potpomognutih područja

Članak 36.

Status potpomognutog područja stječe:

– jedinica područne (regionalne) samouprave razvrstana u I. skupinu iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona

– jedinica lokalne samouprave razvrstana u I. ili II. skupinu iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona.

Odluka o razvrstavanju prema stupnju razvijenosti

Članak 37.

(1) Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva, a na temelju indeksa razvijenosti iz članaka 34. i 35. ovoga Zakona.

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se nakon ocjenjivanja iz članka 33. ovoga Zakona, a stupa na snagu 1. siječnja iduće godine i objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva.

Prijelazno razdoblje isključivanja

Članak 38.

(1) Jedinicama područne (regionalne) samouprave koje primjenom odredbi članka 34. stavka 2. i jedinicama lokalne samouprave koje primjenom odredbi članka 35. stavka 2. ovoga Zakona ne ispunjavaju uvjete za zadržavanje statusa potpomognutog područja osigurat će se u prijelaznom razdoblju pomoć iz državnog proračuna u trajanju od najdulje tri godine od dana stupanja na snagu odluke o razvrstavanju iz članka 37. ovoga Zakona.

(2) Visina i način ostvarivanja pomoći u prijelaznom razdoblju iz stavka 1. ovoga članka propisat će se zakonom kojim se uređuje izvršavanje državnog proračuna.

PETI DIO POTICANJE REGIONALNE KONKURENTNOSTI I URBANOG RAZVOJA

Program poticanja regionalne konkurentnosti i urbanog razvoja

Članak 39.

(1) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za gospodarstvo i ministarstva nadležnog za prostorno planiranje, donosi Program poticanja regionalne konkurentnosti i urbanog razvoja (u daljnjem tekstu: Program konkurentnosti) za razdoblje od četiri godine.

(2) Program konkurentnosti se donosi na temelju Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske, rezultata regionalnoga indeksa konkurentnosti i drugih relevantnih strateških i analitičkih dokumenata na nacionalnoj i regionalnoj razini.

(3) Programom konkurentnosti utvrđuju se mjere poticanja regionalne konkurentnosti i urbanog razvoja, nositelji provedbe mjera, provedbene aktivnosti, izvori sredstava, te metodologija praćenja i vrednovanja provedbe pojedinih mjera.

(4) Na temelju Programa konkurentnosti iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo, najkasnije u roku od mjesec dana od prihvaćanja državnog proračuna za određenu godinu donosi godišnji plan provedbe Programa konkurentnosti.

(5) Godišnji plan provedbe Programa konkurentnosti sadrži plan ostvarivanja mjera poticanja regionalne konkurentnosti i urbanog razvoja koje se provode u godini za koju se plan donosi, aktivnosti, potrebna sredstva, izvore i način korištenja sredstava za realizaciju godišnjeg plana.

(6) Sredstva za provedbu godišnjeg plana provedbe Programa konkurentnosti osiguravaju se u državnom proračunu te iz drugih izvora u skladu sa zakonom.

(7) Izvješće o izvršenju provedbe Programa konkurentnosti iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo podnosi Vladi Republike Hrvatske svake dvije godine.

ŠESTI DIO MJERE ZA RAZVOJ POTPOMOGNUTIH PODRUČJA I DRUGIH PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA

Program održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja i drugih područja s razvojnim posebnostima

Članak 40.

(1) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi Program održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja i drugih područja s razvojnim posebnostima (u daljnjem tekstu: Program za potpomognuta područja) za razdoblje od četiri godine.

(2) Programom za potpomognuta područja utvrđuju se mjere i projekti poticanja razvoja potpomognutih područja i drugih područja s razvojnim posebnostima, nositelji provedbe mjera i projekta, provedbene aktivnosti, izvori sredstava te metodologija praćenja provedbe i vrednovanja pojedinih mjera.

(3) Na temelju Programa za potpomognuta područja iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo, najkasnije u roku od mjesec dana od prihvaćanja državnog proračuna za određenu kalendarsku godinu, donosi godišnji plan provedbe Programa za potpomognuta područja.

(4) Godišnji plan provedbe Programa za potpomognuta područja sadrži plan provedbe pojedinih poticajnih mjera, aktivnosti i projekta, potrebna sredstva, izvore i način korištenja sredstava.

(5) Sredstva za provedbu godišnjeg plana provedbe Programa za potpomognuta područja osiguravaju se u državnom proračunu te iz drugih izvora u skladu sa zakonom.

(6) Izvješće o izvršenju provedbe Programa za potpomognuta područja iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo podnosi Vladi svake dvije godine.

Mjere i projekti za razvoj potpomognutih područja i drugih područja s razvojnim posebnostima

Članak 41.

(1) Mjere i projekti za razvoj potpomognutih područja i drugih područja s razvojnim posebnostima utvrđuju se Programom za potpomognuta područja, odredbama ovoga Zakona te drugih propisa čije su odredbe usmjerene na poticanje razvoja potpomognutih područja i drugih područja s razvojnim posebnostima.

(2) Središnja tijela državne uprave dužna su prilikom planiranja mjera i projekta za razvoj upravnog područja iz svoje nadležnosti, ovisno o prirodi mjere i raspoloživim financijskim sredstvima, posebno voditi računa o učinku pojedine mjere na razvoj potpomognutih područja i drugih područja s razvojnim posebnostima uzimajući u obzir stupanj razvijenosti tih područja sukladno odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 37. ovoga Zakona te razvojne posebnosti temeljem kojih su izdvojena određena područja.

(3) Ministarstvo je odgovorno za praćenje provedbe odredbi stavka 2. ovoga članka od strane središnjih tijela državne uprave.

Pomoć za sufinanciranje pripreme i provedbe projekata

Članak 42.

(1) Ministarstvo sukladno proračunskim mogućnostima osigurava stručnu i financijsku pomoć za pripremu razvojnih projekata na potpomognutim područjima i drugim područjima s razvojnim posebnostima za čiju se provedbu planiraju koristiti sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova.

(2) Ministarstvo sukladno proračunskim mogućnostima osigurava odgovarajuća sredstva za sufinanciranje provedbe razvojnih projekata na potpomognutim područjima i drugim područjima s razvojnim posebnostima temeljno financiranim iz sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova.

(3) Visina i način dodjele pomoći za sufinanciranje pripreme i provedbe projekata utvrđuje se posebnim programom koji donosi ministar odlukom.

Prihodi od poreza na dobit

Članak 43.

(1) Prihod od poreza na dobit koji se ostvari na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona, a prihod je države, isplaćivat će se tim jedinicama kao pomoć iz državnog proračuna u visini prihoda od poreza na dobit ostvarenog na njihovu području u godini koja prethodi godini izrade proračuna, osim jedinicama lokalne samouprave koje prvi put stječu status potpomognutog područja.

(2) Jedinice lokalne samouprave koje prvi put stječu status potpomognutog područja, u smislu stavka 1. ovog članka, su one jedinice lokalne samouprave koje nemaju status područja posebne državne skrbi u cijelosti kao ni status brdsko-planinskih područja, ali su Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (»Narodne novine«, br. 158/13.) razvrstane u I. odnosno II. skupinu.

(3) Pomoć iz stavka 1. ovog članka se, jedinicama lokalne samouprave koje prvi put stječu status potpomognutog područja, isplaćuje na sljedeći način:

– U prvoj godini primjene statusa potpomognutog područja jedinica lokalne samouprave ima pravo na dodjelu pomoći u visini 30 % prihoda od poreza na dobit ostvarenog na njezinu području u godini koja prethodi godini izrade proračuna.

– U drugoj godini primjene statusa potpomognutog područja jedinica lokalne samouprave ima pravo na dodjelu pomoći u visini 50 % prihoda od poreza na dobit ostvarenog na njezinu području u godini koja prethodi godini izrade proračuna.

– U trećoj godini primjene statusa potpomognutog područja jedinica lokalne samouprave ima pravo na dodjelu pomoći u visini 75 % prihoda od poreza na dobit ostvarenog na njezinu području u godini koja prethodi godini izrade proračuna.

– U četvrtoj i svim sljedećim godinama jedinica lokalne samouprave ima pravo na dodjelu pomoći u visini ukupnog prihoda od poreza na dobit ostvarenog na njezinu području u godini koja prethodi godini izrade proračuna.

(4) Namjena korištenja pomoći iz stavka 1. ovoga članka utvrdit će se zakonom kojim se uređuje izvršavanje državnog proračuna.

Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina

Članak 44.

Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina za proizvodnju građevnog materijala na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona koja je prihod državnog proračuna Republike Hrvatske ustupa se u iznosu od 50 % gradu, odnosno općini, a 50 % županiji na području kojih se obavlja iskorištavanje, a koristi se namjenski za zaštitu okoliša i prirode te za gospodarski razvitak.

Naknada zbog zaštićenih prirodnih područja

Članak 45.

(1) Jedinice lokalne samouprave na potpomognutim područjima koje na svom području imaju evidentirano zaštićeno prirodno područje kojim sukladno posebnom zakonu upravlja javna ustanova koja ostvaruje godišnji neto prihod od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog prirodnog područja veći od 15.000.000,00 kuna ostvaruju pravo na novčanu naknadu od strane javne ustanove nadležne za upravljanje prirodnim područjem.

(2) Pravo na naknadu ostvaruje i jedinica lokalne samouprave koja nema status potpomognutog područja ako ima indeks razvijenosti manji od 100 % te ako je više od 25 % njezine površine evidentirano kao zaštićeno prirodno područje u nadležnosti javne ustanove koja ostvaruje godišnji neto prihod od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog prirodnog područja veći od 15.000.000,00 kuna.

(3) Naknada se osigurava iz godišnjeg neto prihoda koji javna ustanova nadležna za upravljanje zaštićenim prirodnim područjem ostvaruje od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog prirodnog područja.

(4) Visina naknade utvrđuje se u odnosu na razinu godišnjeg neto prihoda koji ostvaruje javna ustanova od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog prirodnog područja i veličinu teritorija jedinice lokalne samouprave koje je evidentirano kao zaštićeno prirodne područje. Ukupna godišnja visina naknade ne može iznositi više od 6,5 % neto prihoda koji javna ustanova ostvari u tekućoj godini od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog prirodnog područja.

(5) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se kao namjenski prihod jedinice lokalne samouprave namijenjen za projekte zaštite okoliša i prirode, razvoj društvene infrastrukture te za gospodarski rast i održivi razvoj.

(6) Odluku o visini naknade, načinu isplate kao i prihvatljivim troškovima povezanih s projektima iz stavka 5. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva i uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu prirode.

(7) Ministarstvo nadležno za regionalni razvoj, u suradnji s ministarstvom nadležnim za zaštitu prirode, dužno je osigurati učinkovitu kontrolu korištenja sredstava iz ovoga članka. Ako se u postupku kontrole utvrdi da se sredstva ne koriste sukladno stavku 5. ovoga članka, Ministarstvo će uskratiti isplatu daljnjih naknada kao i zatražiti povrat prethodno isplaćenih sredstava koja nisu utrošena u skladu sa stavkom 5. ovoga članka.

Stambeno zbrinjavanje na potpomognutim područjima i područjima s razvojnim posebnostima

Članak 46.

(1) Republika Hrvatska će poticati povratak, ostanak stanovništva na potpomognutim područjima i područjima s razvojnim posebnostima te naseljavanje državljana Republike Hrvatske svih zanimanja, osobito onih koji mogu obavljanjem djelatnosti pridonijeti gospodarskom i društvenom razvoju spomenutih područja.

(2) Pitanja utvrđivanja područja stambenog zbrinjavanja, programa stambenog zbrinjavanja, nositelja provedbe mjera iz programa, provedbenih aktivnosti, izvora sredstava, te metodologije praćenja provedbe i vrednovanja pojedinih mjera uređuje se posebnim zakonom o stambenom zbrinjavanju.

SEDMI DIO PRAĆENJE, VREDNOVANJE I IZVJEŠTAVANJE

Praćenje

Članak 47.

(1) Ministarstvo prati provedbu politike regionalnog razvoja i njezinih učinaka na razvoj svih dijelova Republike Hrvatske, a nadležna središnja tijela državne uprave prate provedbu za svoja upravna područja i njihov učinak na razvoj svih dijelova Republike Hrvatske.

(2) Središnja tijela državne uprave dužna su na zahtjev Ministarstva dostaviti podatke iz očevidnika i druge podatke potrebne za praćenje iz stavka 1. ovoga članka.

Vrednovanje

Članak 48.

(1) Planski dokumenti politike regionalnog razvoja podliježu postupku vrednovanja tijekom izrade, provedbe te nakon provedbe.

(2) Postupak vrednovanja iz stavka 1. ovoga članka provodi se temeljem postupka procjene učinaka provedenih mjera na razvoj.

(3) Detaljniji postupak i metodologija vrednovanja politike regionalnog razvoja uređuje ministar pravilnikom.

Izvještavanje

Članak 49.

(1) Središnja tijela državne uprave i druga javnopravna tijela, kao i trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske podnose Ministarstvu izvješće o učincima provedbe programa iz njihove nadležnosti s učincima na regionalni razvoj do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(2) Ministarstvo će izvješće iz stavka 1. ovoga članka u dijelu koji se odnosi na određenu županiju istoj dostaviti do 31. svibnja tekuće godine.

(3) Županija podnosi Ministarstvu godišnje izvješće o rezultatima provedbe županijske razvojne strategije najkasnije do 31. srpnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(4) Veliki grad koji je nositelj izrade strategije razvoja za urbano područje podnosi Ministarstvu godišnje izvješće o rezultatima provedbe strategije razvoja urbanog područja najkasnije do 31. srpnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(5) Ministarstvo podnosi Vladi izvješće o rezultatima provedbe politike regionalnog razvoja najkasnije do 1. studenoga tekuće godine za prethodnu godinu.

(6) Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskom saboru godišnje izvješće o rezultatima provedbe razvojne politike najkasnije do 1. prosinca tekuće godine za prethodnu godinu.

Provedba i nadzor

Članak 50.

(1) Ovaj Zakon provode nadležna ministarstva, svako u skladu sa svojim djelokrugom utvrđenim posebnim zakonom.

(2) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo.

OSMI DIO PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Donošenje podzakonskih propisa

Članak 51.

(1) Uredbu iz članka 21. stavka 4. i članka 27. stavka 6. i članka 28. stavka 6. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Uredbu iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će najmanje 18 mjeseci prije ocjenjivanja iz članka 33. ovoga Zakona.

(3) Odluku iz članka 45. stavka 6. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Odluku iz članka 14. stavka 4. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Pravilnik iz članka 16. stavka 3. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(6) Pravilnik iz članka 18. stavka 6. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(7) Pravilnik iz članka 26. stavka 10. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(8) Pravilnik iz članka 31. stavka 2. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(9) Pravilnik iz članka 48. stavka 3. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(10) Smjernice iz članka 13. stavka 5. ovoga Zakona Ministarstvo će izraditi u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(11) Smjernice iz članka 15. stavka 6. ovoga Zakona Ministarstvo će izraditi u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(12) Dugoročne strateške podloge iz članka 11. stavka 4. ovoga Zakona Ministarstvo će pripremiti najkasnije u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(13) Statut Agencije i drugi akti Agencije iz članka 20. ovoga Zakona uskladit će se s odredbama ovoga Zakona najkasnije u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Prestanak važenja propisa

Članak 52.

(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 153/09.) i svi podzakonski propisi koji su doneseni na temelju tog zakona.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka Uredba o indeksu razvijenosti (»Narodne novine«, br. 63/10. i 158/13.) ostaje na snazi do donošenja nove Uredbe u skladu s odredbom članka 51. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (»Narodne novine«, br. 158/13.) ostaje na snazi pet godina od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Stupanje na snagu

Članak 53.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2015.

Klasa: 022-03/14-01/146

Zagreb, 2. prosinca 2014.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko, v. r.