Objavljeno u NN 120/2009 (05.10.2009.):

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 80. Ustava Republike Hrvatske i članka 4. stavka 1. Zakona o humanitarnom razminiranju (»Narodne novine«, br. 153/05., 63/07. i 152/08.) Hrvatski sabor na sjednici 24. rujna 2009. donio je

 

NACIONALNI PROGRAM PROTUMINSKOG DJELOVANJA REPUBLIKE HRVATSKE

UVOD

Republika Hrvatska se već početkom ratnih operacija na njezinom području suočila s problemom mina kao jednim od najtežih posljedica ratnih događanja vođenih na ovim prostorima, te se svrstala u red mnogobrojnih zemalja širom svijeta s zagađenosti životnog prostora minama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima.

Zagađenost minama u Republici Hrvatskoj uzrokuje cijeli niz gospodarskih, razvojnih, ekoloških i socijalnih poremećaja, te poglavito sigurnosnih problema stanovništvu na prostorima koji su bili u područjima ratnih djelovanja. Velike poljoprivredne površine, šumski kompleksi, granični pojasi i dijelovi obala rijeka su i danas nedostupni zbog miniranosti ili sumnje u njihovu miniranost.

Odlučnost u rješavanju minskog problema Republika Hrvatska potvrdila je donošenjem Zakona o razminiranju 1996. godine i osnivanjem Hrvatskog centra za razminiravanje 1998. godine, provođenjem svih obveza preuzetih pristupanjem Ottawskoj konvenciji, kao i osiguranjem stalnih i stabilnih izvora financiranja u državnom proračunu, u zajmovima Svjetske banke te od pravnih osoba u Republici Hrvatskoj.

Krajnji rezultat ukupnih aktivnosti protuminskog djelovanja od 1991. godine do danas je precizno definiran i obilježen minski sumnjiv prostor (nadalje MSP), njegovo značajno smanjenje te kontinuirano smanjenje minskih incidenata i broja žrtava mina.

Protuminsko djelovanje uključuje sve aktivnosti kojima se nastoje ublažiti socio-ekonomske, sigurnosne, ekološke i druge posljedice minskog problema. Stoga svrha protuminskog djelovanja nije samo razminiravanje, nego i otklanjanje utjecaja tog problema na ljude. Cilj protuminskog djelovanja je umanjiti rizik od mina i omogućiti siguran život u kojem miniranost neće predstavljati prepreku za razvoj gospodarstva i društva u cjelini te u kojem će se voditi računa o potrebama žrtava mina. Protuminsko djelovanje se sastoji od nekoliko grupa aktivnosti:

– poslovi humanitarnog razminiravanja koji obuhvaćaju radnje koje rezultiraju uklanjanjem opasnosti od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava,

– edukacija stanovništva o opasnostima od mina (proces kojim se nastoji povisiti razina opće osviještenosti o opasnostima od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava pomoću informacija za javnost, te formalnih i neformalnih edukacijskih sustava i promicanje usvajanja sigurnijeg ponašanja skupina koje se nalaze u zoni rizika),

– pomoć žrtvama mina, rehabilitacija i reintegracija (svaka pomoć i podrška pružena žrtvama s ciljem da se smanje neposredne i dugoročne zdravstvene i psihološke traume. Žrtva mina je osoba kojoj je nanesena šteta prilikom minske nesreće, a u kontekstu pomoći žrtvama i izraz žrtva uključuje i osobe koje su ovisile o stradalome).

– uništavanje uskladištenih zaliha mina, te posredovanje i zagovaranje neuporabe i zabrane protupješačkih mina. U prosincu 1997. godine Republika Hrvatska je potpisala Konvenciju o zabrani uporabe, proizvodnje uvoza, izvoza i skladištenja pješačkih mina »Ottawska konvencija« koju je Hrvatski sabor 24. travnja 1998. godine i verificirao. Republika Hrvatska je 2002. godine ispunila svoju obvezu uništenja uskladištenih zaliha protupješačkih mina, zabranila proizvodnju kao i prodaju i korištenje istih, te politički zagovara neuporabu protupješačkih mina na međunarodnom planu.

Preciznim definiranjem veličine i strukture minskog problema u Republici Hrvatskoj učinjene su potrebne pretpostavke za utvrđivanje realnih ciljeva protuminskog djelovanja u periodu do 2019. godine kao i potrebnih preduvjeta za njihovo ostvarenje. Navedeno je i osnovni razlog donošenja ovog Nacionalnog programa.

1. PROTUMINSKO DJELOVANJE U PRETHODNOM RAZDOBLJU

U dosadašnjem tijeku protuminskog djelovanja u Republici Hrvatskoj najvažnija, a i najzastupljenija aktivnost je bila obavljanje poslova humanitarnog razminiravanja. S obzirom na način i subjekte koji su te poslove obavljali dosadašnji tijek protuminskog djelovanja možemo podijeliti u tri razdoblja:

1. razdoblje se odnosi na ratne godine od 1991. do 1995. kad se težište u razminiravanju stavljalo na potrebe izvođenja borbenih operacija i stvaranja osnovnih sigurnosnih uvjeta za kretanje stanovništva na tim područjima, a u kojem su nositelji samog razminiravanja bile jedinice unutar Hrvatska vojske i policije, te Civilne zaštite.

2. razdoblje se odnosi na vrijeme od ožujka 1996. godine, tj. od donošenja Zakona o razminiranju do prve polovice 1998. godine kada je osnovan Hrvatski centar za razminiranje. Za to razdoblje karakteristično je da Plan razminiravanja provodi Ministarstvo unutarnjih poslova, da poslove razminiravanja obavlja trgovačko društvo u državnom vlasništvu AKD »MUNGOS»d.o.o., te da je u kolovozu 1996. godine osnovan UN-ov Centar za mine (UNMAC) koji je imao značajnu ulogu u prikupljanju sredstava za razminiravanje ali i u prikupljanju podataka o miniranosti od svih sudionika ratnih operacija na prostoru Republike Hrvatske. U ovom razdoblju Vlada Republike Hrvatske osnovala je Povjerenstvo za pitanje razminiravanja kao savjetodavno tijelo za vođenje i unaprjeđivanje sustava razminiravanja, te je Republika Hrvatska u prosincu 1997. godine potpisala Ottawsku konvenciju.

3. razdoblje započinje s osnivanjem Hrvatskog centra za mine (Uredbom Vlade RH od 19. veljače 1998. godine), odnosno izmjenama i dopunama Zakona o razminiranju iz lipnja 1998. godine kada se u sustav razminiravanja uvodi tržišni model, a sve poslove upravljanja i koordiniranja procesa razminiravanja u Republici Hrvatskoj preuzima Hrvatski centar za razminiranje (stari naziv: Hrvatski centar za mine). To je razdoblje u kojem se počinju ulagati znatnija sredstva u razminiravanje, razvijati se kapaciteti (osnivaju se mnoge privatne tvrtke) što rezultira i znatno većim površinama koje se svake godine razminiravaju.

U tijeku prva dva razdoblja, tj. od 1991. godine do početka 1998. godine razminirano je cca 40 km², dok je od početka trećeg razdoblja, tj. od osnivanja Hrvatskog centra za razminiranje do danas razminirano i pretraženo cca 270 km2.

Razvoj Hrvatskog modela organizacije i operativnog definiranja minski sumnjivog područja

Od samog početka sustavnog bavljenja problematikom razminiravanja osnovno pitanje je bilo pitanje definiranja minski sumnjivog područja. S obzirom na nepostojanje niti kadrovskih niti tehničkih mogućnosti prvobitno definiranje minski sumnjivog područja provodilo se uglavnom matematičkim metodama procjena, tako da su se prve ocjene UNMAC-a kretale u okvirima od 13.000 km² minski sumnjivog prostora, da bi se osnivanjem Hrvatskog centra za razminiranje i prvobitnim provođenjem općeg i tehničkog izvida, te površine, odnosno procjene tih površina počele znatno smanjivati tako da se krajem 2002. godine minski sumnjivo područje procjenjivalo na cca 1.700 km².

U svrhu preciznog definiranja stvarnog minski sumnjivog prostora tijekom 2003. godine Hrvatski centar za razminiranje (nadalje HCR) je razvio vlastiti model organizacije i operativnog djelovanja u procesu humanitarnog razminiravanja u koji su ugrađene smjernice i sadržaji međunarodnih normi protuminskog djelovanja (nadalje IMAS).

Da bi se racionalno ostvarile postavljene zadaće i ubrzao proces od definiranja minski sumnjivog područja do predaje očišćenog zemljišta od minskoeksplozivnih sredstava (nadalje MES) i neeksplodiranih ubojnih sredstava (nadalje NUS) korisnicima kojima je namijenjeno, doneseni su Standardni operativni postupci Hrvatskog centra za razminiranje (nadalje SOP-ovi HCR-a). SOP-ovi HCR-a definiraju izvid minski sumnjivog područja i/ili građevina (opći izvid, obilježavanje MSP-a, tehnički izvid i redukciju površina), projektiranje, ocjenu sposobnosti ovlaštenih pravnih osoba za izvršenje poslova humanitarnog razminiravanja, nadzor i kontrolu kvalitete (osiguranje kvalitete i kontrolu kvalitete radova pretraživanja i/ili razminiravanja, uzorkovanje-uzimanje uzoraka za pregled i kontrolu dubine obrade tla kod upotrebe strojeva za razminiravanje, uzorkovanje-uzimanje uzoraka za pregled i kontrolu razminirane i pretražene površine) te medicinsku potporu.

Za utvrđivanje minski sumnjivog prostora detaljno su opisane procedure provođenja izvida, propisana je provedba postupaka i odgovornosti, te kontrola i verifikacija obavljenih poslova izvida.

Tijekom 2003. i 2004. godine temeljem donesenih SOP-ova koji propisuju metode za utvrđivanje MSP-a i rekonstrukciju procijenjenog MSP-a do 2003. godine, izvršeno je izviđanje i obilježavanje cjelokupnog prostora Republike Hrvatske, te je definirano da je 1.174 km² prostora Republike Hrvatske minski sumnjivo. Krajem 2005. godine započela je revizija istog u cilju održavanja stalne ažurnosti podataka vezanih uz minski sumnjiv prostor, odnosno ažurnost minski sumnjivog prostora, koja je završena u listopadu 2008. godine Osnovni pokazatelji stanja minski sumnjivog prostora Republike Hrvatske po izvršenju cjelokupne obrade podataka prikupljenih tijekom navedene revizije su:

– minski sumnjiv prostor Republike Hrvatske se prostire u 111 gradova i općina, unutar 12 županija i obilježen je s 14.986 oznaka minske opasnosti,

– veličina ukupnog utvrđenog minski sumnjivog prostora Republike Hrvatske dana 31. prosinca 2008. godine iznosi 954,5 km².

Financiranje u proteklom razdoblju

U proteklom razdoblju financiranje protuminskog djelovanja u Republici Hrvatskoj se obavljalo kroz nekoliko osnovnih izvora financiranja:

1. Državni proračun Republike Hrvatske,

2. Zajmovi Republike Hrvatske kod Svjetske banke,

3. Pravne osobe i tijela državne uprave,

4. Donatori.

Od osnivanja HCR-a izdvajanje iz Državnog proračuna za radove razminiravanja iz godine u godinu se povećava, pa je tako u 1998. godini izdvojeno 83,0 milijuna kuna, 2003. godine 147,5 milijuna kuna, a 2008. godine 175,2 milijuna kuna, odnosno preko 2 puta više u odnosu na 1998. godinu. Ukupno je do 31. prosinca 2008. godine iz Državnog proračuna za razminiravanje utrošeno 1,56 milijardi kuna.

Važan izvor financiranja do 2003. godine bili su zajmovi Republike Hrvatske kod Svjetske banke:

– Hitan zajam za obnovu prometa i razminiranje, čija je namjena bila razminiravanje cesta, pruga i plovnih puteva kao preduvjet gospodarskoj obnovi i povratku stanovništva, te;

– Zajam za obnovu Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema čija su sredstva bila namijenjena obnovi kanala i nasipa u Istočnoj Slavoniji.

U 2008. godini započelo je trošenje sredstava iz Zajama IBRD -7283 (Socijalno ekonomski oporavak jedinica posebne državne skrbi-komponenta razminiravanje), program 1391.

Iz sredstava zajmova ukupno je za razminiravanje utrošeno 222,8 milijuna kuna.

Pravne osobe i tijela državne uprave financiraju razminiravanje objekata i površina u vlasništvu, i za razminiravanje su do sada izdvojile 529,1 milijuna kuna, a najviše tijekom 2002., 2003. i 2007. godine.

Financiranje iz donacija se u najvećem dijelu odnosi na donacije vlada prijateljskih država, te stranih nevladinih organizacija koje uz pomoć u financiranju razminiravanja sudjeluju i u financiranju ostalih komponenti protuminskog djelovanja. U razdoblju od 2007. – 2008. godina ističe se korištenje sredstava Europske komisije iz programa CARDS 2004 i Crossborder.

Donatorska sredstva za razminiravanje također bilježe rast i dostigla su proteklom trogodišnjem razdoblju prosječnu vrijednost od 50,6 mil. kuna godišnje. Do sada donatorska sredstva u ukupnim sredstvima utrošenim za razminiravanje sudjeluju sa 17% od čega na strane donacije otpada 88%. U posljednjim godinama primjetan je lagani porast domaćih donacija. Od osnutka HCR-a iz sredstava donacija za razminiravanje je utrošeno 473,4 milijuna kuna.

Ukupno je za razminiravanje u razdoblju od 1998.-2008. utrošeno 2,78 milijardi kuna.

Graf 1: IZVORI FINANCIRANJA OD 1998. – 2008. GODINE

Razvoj kapaciteta za razminiravanje

Pregled razvoja kapaciteta za razminiravanje u direktnoj je vezi s razdobljima razminiravanja tj. subjektima koji su obavljali poslove razminiravanja u određenom razdoblju. Naime, u prvom razdoblju (od 1991. do 1995. godine) razminiravanje su obavljale isključivo snage Hrvatske vojske i Civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova, dok se u drugom razdoblju (od 1996. do prve polovice 1998. godine) razminiravanjem bavilo trgovačko društvo u državnom vlasništvu AKD »MUNGOS« d.o.o., uz pomoć inžinjerijskih postrojbi Oružanih snaga RH i snaga Specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova.

Pravi razvoj kapaciteta za razminiravanje započinje s osnivanjem Hrvatskog centra za razminiranje i izmjenama i dopunama Zakona o razminiranju kojima se uvodi tržišni model. Do kraja 1998. godine četiri pravne osobe imaju odobrenje za obavljanje poslova razminiravanja, do kraja 1999. godine ih je 12, 2000. godine 13, 2001. godine 23, a danas odobrenje za obavljanje poslova razminiravanja ima 27 pravnih osoba, od kojih su 26 trgovačka društva, a jedna je nevladina organizacija (Norwegian Peoples Aid – NPA) u kojima je zaposleno 586 pirotehničara koji raspolažu sa 48 psa za detekciju mina, 57 strojeva za razminiravanje i 708 detektora metala.

Iz navedenog je vidljivo da se razvoj kapaciteta intenzivno odvija od 1998. godine do danas, što je dobrim dijelom rezultat odluke zakonodavca da osnuje tijelo koje će koordinirati i upravljati procesom razminiravanja u Republici Hrvatskoj i da za iste poslove uvede tržišni model, ali i kontinuiranog rasta financijskih sredstava koja su se svake godine iz državnog proračuna i drugih izvora osiguravala za izvođenje poslova razminiravanja. Posebno je značajna činjenica da je od svih kapaciteta najbrže rastao broj strojeva za razminiravanje što je u velikoj mjeri doprinijelo povećanju ukupnih mogućnosti razminiravanja, smanjenju cijene razminiravanja, ali i što je još važnije pouzdanosti i sigurnosti samog razminiravanja.

Graf 2: RAST BROJA TVRTKI ZA RAZMINIRAVANJE I FINANCIJSKIH SREDSTAVA

Ukupna sredstva za razminiravanje i broj tvrtki za razminiravanje

Znanstveno-istraživački rad

Težišna područja djelovanja u proteklom razdoblju bila su u cilju otkrivanja, primjene i testiranja novih metoda, tehnika i alata za: izviđanje MSP-a u cilju njegovog smanjenja, detekcija (otkrivanje) mina i miniranih površina; razvoj strojnog razminiravanja; te unapređenje geografskog informacijskog sustava (nadalje GIS) HCR-a.

U svjetskoj znanstvenoj javnosti prepoznat je i definiran problem otkrivanja miniranih površina i izviđanja u cilju preciznijeg definiranja minski sumnjive površine kao prioritet za minama ugrožene države u čemu su predstavnici HCR-a i Znanstvenog vijeća HCR-a imali značajnu ulogu. HCR je kao partner sudjelovao u nekoliko europskih i svjetskih znanstvenih projekata iz tehnologija otkrivanja miniranih površina i mina kao što su: Zrakoplovna redukcija površine minskih polja ARC; Svemirski i zrakoplovni alati za redukciju miniranih površina SMART; Ispitivanje i evaluacija metode MEDDS i detektora FIDO za redukciju sumnjive površine; Testiranje na terenu i uporaba impulsnog neutronskog generatora u razminiravanju »Pelan«; Operativno ispitivanje japanskog dualnog senzora ALIS.

Budući da je opseg ovih djelatnosti bio u stalnom porastu i zahtijevao sve veću organizacijsku i inu potporu, HCR je osnovao HCR – Centar za testiranje, razvoj i obuku d.o.o. (nadalje HCR – CTRO).

Ugovorom o prijenosu poslova i zadataka, čl. 2., potpisanog između HCR-a i HCR-CTRO, 30. 10. 2003. godine, HCR-CTRO preuzeo je aktivnosti i projekte usmjerene na obavljanje administrativno-tehničkih poslova vezanih za testiranja (strojeva, pasa, metal-detektora), te znanstveno-istraživačke i edukacijske djelatnosti.

Rad HCR-CTRO-a je usredotočen na programe testiranja strojeva za razminiravanje, testiranja vodiča i pasa za razminiravanje, testiranja metal-detektora, te na programe koji se odnose na druge zemlje zagađene minama u smislu pružanja pomoći kod organizacije i upravljanja poslovima razminiravanja (kvaliteta upravljanja sustavom).

Isto tako aktivno će se pratiti i aktivno sudjelovati u razvoju i testiranju novih metoda i tehnika za humanitarno razminiravanje.

»Know-how« kojim Centar raspolaže upotrijebit će se i na drugim područjima, posebno u području edukacije.

Minska stradavanja i edukacija o minskoj opasnosti

Od početka ratnih djelovanja 1991. godine do 2008. godine, u minskim incidentima je stradalo 1888 osoba od kojih je 492 smrtno, a 1103 osoba je zadobilo teške tjelesne ozljede.

U razdoblju od 1991. do kraja 1995. godine, u 923 minskih incidenata stradalo je 1343 ljudi od kojih 311 smrtno, a 843 s teškim tjelesnim ozljedama. Najveći dio stradalih su vojnici i pripadnici raznih vladinih i stranih institucija koji su se kretali minski zagađenim prostorima. Najviše stradalih bilježimo u 1995. godini kada je stradalo 337 osoba.

Razdoblje 1996. i 1997. godine karakterizira veliki broj stradalih civila. Ukupan broj svih stradalih u tom vremenu je 256 osoba u 174 incidenta u kojima je 75 stradalo smrtno i 140 s teškim tjelesnim ozljedama.

Jačanje suradnje između subjekata koji provode edukaciju o opasnostima od mina, pridonijelo je tijekom godina smanjenju broja osoba koje stradavaju u minskim incidentima. Tako u vremenu od 1998. do 2008. bilježimo 289 stradalih u 211 incidenata, što je nešto više od ukupnog broja stradalih u prethodnom razdoblju analize koje obuhvaća samo 2 godine, ili manje nego samo 1995. godine. Od ukupnog broja stradalih, 106 osobe je stradalo smrtno, a 120 s teškim tjelesnim ozljedama.

Najviše žrtava stradalo je od protupješačkih mina, osobito od mine PROM-1 dok su na drugom mjestu stradavanja od raznih vrsta neeksplodiranih ubojnih sredstava, a iza njih protuoklopne mine i mine iznenađenja.

Graf 3: BROJ ŽRTAVA MINA OD 1998. – 2008. GODINE

Graf 4: BROJ STRADALIH PIROTEHNIČARA OD 1998. – 2008. GODINE

Graf broj 3. pokazuje ukupan broj svih žrtvama mina u razdoblju od 1998. do 2008. godine (uključujući i broj stradalih pirotehničara). Iz grafa broj 4. vidljiv je trend smanjenja broja stradavanja pirotehničara, što je najvećim dijelom uvjetovano povećanom uporabom strojeva za razminiravanje, uporabom kvalitetnijih uređaja i opreme prilikom obavljanja poslova te pojačanom kontrolom kvalitete tijekom izvršenja poslova humanitarnog razminiravanja (stručni nadzor u tijeku obavljanja poslova humanitarnog razminiravanja).

Uzimajući u obzir sporost procesa razminiravanja, bilo je nužno usredotočiti se na stalnu opasnost od mina i neeksplodiranih naprava koja prijeti stanovništvu koje živi na ugroženim područjima. Učenje o tome kako živjeti i raditi, te kako ublažiti patnje uzrokovane minama moralo je pratiti proces razminiravanja s namjerom smanjenja rizika od ozljeđivanja i smrtnog stradavanja promicanjem sigurnog ponašanja u okolišu zagađenom minama i eksplozivnim napravama.

Programi edukacije o opasnostima od mina pojavili su se u Republici Hrvatskoj kao odgovor na rasprostranjenu zagađenost minama u 12 od 21 županije. Posebnost im je dvojakost ciljeva: spriječiti nesreće uzrokovane minama i stvoriti trajni program.

Oblici edukacije o minskoj opasnosti

U Republici Hrvatskoj programe edukacije od mina provode Hrvatski crveni križ, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a budući da je ugroženi dio stanovništva velik, nekoliko nevladinih udruga (Udruga Mine Aid, Kazalište Daska, Zaklada Recobot, Zaklada »Hrvatska bez mina«, Zajednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Republike Hrvatske, Hrvatska udruga žrtava mina, NPA, Udruga Bembo, udruge branitelja, Centar za neohumanističke studije iz Karlovca, Dječje amatersko lutkarsko kazalište »Pinokio« Knin, Lutkarska scena MM iz Osijeka), kao dio svojih redovitih programa rada, te tako nastoje zajednicu upoznati s problemom s kojim je Republika Hrvatska suočena. Svi ovi programi provode se u suradnji s Hrvatskim centrom za razminiranje kao koordinatorom aktivnosti protuminskog djelovanja koji daje potporu zainteresiranim nevladinim organizacijama kako bi razvile vlastite programe o opasnosti od mina te nastoji postići da što više organizacija aktivno sudjeluje i surađuje. Time se povećava trajnost i učinkovitost programa edukacije o opasnostima od mina u Republici Hrvatskoj.

Raznim sadržajima ovih programa u Republici Hrvatskoj od 1998. do 2008. godine obuhvaćeno je oko 100.000 ljudi godišnje, što je jedan od značajnih razloga stalnog godišnjeg pada broja žrtava od 92 u 1998. godini do 7 u 2008. godini.

Pomoć žrtvama mina

Sustavna pomoć osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj provodi se sustavom zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Kako bi se našlo rješenje za specifične probleme žrtava mina, ona se dodatno provodi kroz nevladin sektor.

Devet je ključnih oblika pomoći žrtvama mina u kojima sudjeluju ministarstva, razne institucije i nevladin sektor, uz niz organizacija i pojedinačnih inicijativa.

• Hitna medicinska pomoć

• Trajna medicinska pomoć

• Fizička rehabilitacija, proteze, pomoćna sredstva

• Psihološka i socijalna potpora

• Zapošljavanje i ekonomska integracija

• Osposobljavanje i održivost

• Zakonodavstvo i javna svjesnost o problemu

• Pristup javnim službama

• Prikupljanje podataka

Jedna od aktivnosti HCR-a u pomoći žrtvama mina prikupljanje je podataka o minskim nesrećama i žrtvama mina, njihovo obrađivanje i ažuriranje u centralnoj bazi podataka HCR-a. Cilj ovakvog vođenja baze je dvojak: prikupljanje podataka s točno određenim koordinatama stradavanja pomaže u izradi županijskih planova za razminiravanje i određivanje prioriteta, dok prikupljanje podataka o samim žrtvama pomaže u sastavljanju preporuka o novim programima edukacije prilagođenim novonastalim situacijama i ciljanim skupinama.

Isto tako, prikupljene podatke koriste udruge koje se bave pomoći žrtvama mina, poput Hrvatske udruge žrtava mina, Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Republike Hrvatske, Hrvatskog crvenog križa i druge prilikom iznalaženja novih donatora ili nastavka suradnje s postojećim donatorima, a u cilju financiranja projekata jačanja kapaciteta, provedbe programa psiho-socijalne rehabilitacije žrtava mina, zapošljavanja ili individualnih programa pomoći žrtvama mina.

Analiza podataka pokazuje da je od ukupnog broja stradalih osoba u Republici Hrvatskoj udio muškaraca znatno veći u odnosu na broj stradalih žena i djece ukupno. Mjesta stradavanja uglavnom prate liniju bivših bojišnica, a od 1998. godine pojavljuju se novi uzroci stradavanja koji su uglavnom vezani uz rješavanje egzistencijalnih potreba (sječa drva, poljoprivredni radovi, čuvanje stoke, lov, ribolov).

Nadležna tijela državne uprave rješavaju probleme žrtava mina u djelu medicinske rehabilitacije. Provodi se Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom, koju prati i izvješćuje Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom. Na snazi je od strane Vlade RH donesena Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine. Ostalu pomoć koju koriste žrtve mina osigurava se uz financijsku pomoć stranih donatora (gotovo 95%), a ostatak su domaći donatori.

Za istaknuti je osnivanje Regionalnog centra za psiho-socijalnu rehabilitaciju djece i mladih stradalnika od mina kao najveći zajednički projekt vladinog i nevladinog sektora započet 2001. godine na prostoru bolničko-rekreacijskog kompleksa dr. Mladen Horvat u Rovinju. Centar bi trebao nakon završetka radova postati »Regionalni centar« za prostore Jugoistočne Europe i šire. U 2005. godini potporom Norveškog veleposlanstva u Republici Hrvatskoj velikog broja domaćih i stranih donatora započeli su prvi radovi rekonstrukcije. Radovi su u tijeku, a ovise većim djelom o osiguranju potrebnih financijskih sredstava.

Republika Hrvatska je u velikoj mjeri uspjela uspostaviti uspješan model suradnje u rješavanju pomoći žrtvama mina i edukacije o opasnostima od mina, u kojoj usko surađuju Vladin sektor (Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija i HCR) i nevladin sektor (Hrvatski crveni križ, NPA i dr.), a taj model najbolji je način uspješnog rješavanje problematike, te rehabilitacije i reintegracije.

Međunarodna suradnja

Međunarodna suradnja intenzivno se ostvaruje u svakom elementu protuminskog djelovanja, a njezin značaj proistječe ne samo iz obveza Republike Hrvatske preuzetih potpisivanjem i ratificiranjem Ottawske konvencije već i potrebom znatnije potpore šire međunarodne zajednice u rješavanju minskog problema.

Suradnja na međunarodnoj razini zahtijevala je od svih sudionika u protuminskom djelovanju transparentnost, te pojačanu suradnju s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija, misijama Republike Hrvatske u svijetu, te Ministarstvom obrane. Osim ispunjenja obaveza preuzetih potpisivanjem Ottawske konvencije, aktivnosti međunarodne suradnje usmjerile su se primarno ka prikupljanju sredstava za razminiravanje, nabavku potrebne opreme, pomoći žrtvama mina te edukaciju o opasnostima od mina.

U samom početku, međunarodna suradnja se manifestirala suradnjom s vladama stranih zemalja putem njihovih veleposlanstava u Republici Hrvatskoj ili hrvatskih veleposlanstava u stranim zemljama te brojnim stranim vladinim i nevladinim organizacijama.

Pored donatorskih aktivnosti, međunarodna suradnja je uključivala i sudjelovanje u znanstvenim projektima, te sudjelovanje na različitim konferencijama regionalne i svjetske razine, putem kojih su se prezentirala postignuća u protuminskom djelovanju Republike Hrvatske.

Posebno se ističu međunarodna stručna savjetovanja održana u razdoblju od 2004. do 2008. godine koji su organizirali HCR i HCR-CTRO. Na savjetovanjiima su učestvovali predstavnici nacionalnih centara za protuminsko djelovanje, UN-a, nevladinih udruga, znanstvenih institucija, tvrtki za razminiravanje te proizvođači opreme iz preko trideset zemalja. Teme savjetovanja su bile protuminsko djelovanje, upotreba i testiranje strojeva za razminiravanje, strojno razminiravanje, metode i tehnike u razminiravanju kao i kontrolu učinaka, uporabu strojeva u humanitarnom razminiravanju te niz pravila i metoda u kontroli kvalitete.

Tijekom godina dobivena je potvrda međunarodnih subjekata protuminskog djelovanja da je HCR postao stabilan i postojan subjekt u sklopu međunarodnog sustava protuminskog djelovanja.

Osnutkom SEEMACC-a tj. Vijeća za koordinaciju protuminskog djelovanja u JI Europi, omogućena je aktivna razmjena iskustva i znanja kao i suradnja sa ostalim nacionalnim centrima za protuminsko djelovanje u regiji Jugoistočne Europe. Pruža se prilika davanja aktivne pomoći ostalim nacionalnim centrima za protuminsko djelovanje u regiji, iniciranje zajedničkih projekata kao i zajednički nastup prema donatorskoj zajednici.

Posljednjih godina posebna pozornost je posvećena prezentaciji hrvatskih iskustava u protuminskom djelovanju prema međunarodnoj protuminskoj zajednici.

Međunarodnoj zajednici u protuminskom djelovanju možemo ponuditi:

• Uspostavu Nacionalnog centra za protuminsko djelovanje,

• Zakonsku, podzakonsku i normativnu regulativu,

• Uspostavu minsko informacijskog sustava i geoinformacijskog sustava,

• Sustav planiranja – izradu Nacionalnih programa, izradu godišnjih i operativnih planova,

• Edukaciju izvršitelja poslova humanitarnog razminiravanja (pirotehničara, pomoćnih djelatnika i menadžmenta) i edukaciju o opasnosti od mina,

• Opći izvid i definiranje minski sumnjivog prostora i edukaciju izviđačkih timova,

• Zaštitnu opremu i strojeve za razminiravanje proizvedene u Republici Hrvatskoj,

• Kapacitete i znanje hrvatskih tvrtki za razminiravanje,

• Kapacitete za testiranje strojeva, opreme i uređaja te novih metodologija za otkrivanje MES-a i NUS-a.

1. SADAŠNJE STANJE

Stanje minski sumnjivog prostora

Temeljem provedene analize svih dostupnih informacija i podataka o miniranosti, izvršenim analitičkim procjenama i provedenog općeg izvida cjelokupnog prostora općina i gradova zagađenih minsko-eksplozivnim sredstvima, i revizije istog, utvrđena je:

– veličina i raspored minski sumnjivog prostora po općinama, gradovima i županijama,

– struktura minski sumnjivog prostora prema namjeni površina,

– podaci o postavljenim minsko-eksplozivnim zaprekama,

– struktura minski sumnjivog prostora prema načinu obavljanja poslova razminiravanja.

Tablica 1: VELIČINA MSP-A I RASPORED PO ŽUPANIJAMA[1]

Definirana veličina minski sumnjivog prostora u Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinac 2008. godine iznosi 954,5 km2, što čini 1,69% kopnene površine Republike Hrvatske. Minski sumnjivi prostor zahvaća 12 županija ili 57% od ukupnog broja županija (21). Minski sumnjivi prostor zahvaća 111 gradova i općina ili 19,96% od ukupnog broja gradova i općina u Republici Hrvatskoj. U navedenom broju gradova i općina živi 921.253 stanovnika ili 20,78% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske (izvor: Popis stanovnika 2001. godine).

Prema veličini minski sumnjivog prostora županije Ličko-senjska, Osječko-baranjska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Vukovarsko-srijemska, Zadarska i Požeško-slavonska spadaju u minski najzagađenije županije.

Uspoređujući odnos veličine županije i veličine njenog minski sumnjivog prostora, minski najzagađenije županije su: Osječko-baranjska, Sisačko-moslavačka, Požeško-slavonska, Ličko-senjska, Vukovarsko-srijemska i Karlovačka.

Tablica 2: STRUKTURA MINSKI SUMNJIVOG PROSTORA PREMA NAMJENI POVRŠINA

Graf 4: STRUKTURA MINSKI SUMNJIVOG PROSTORA PREMA NAMJENI POVRŠINA

Najveće učešće u minski sumnjivom prostoru Republike Hrvatske čine šumski prostori s 557,8 km² ili 58,4% ukupnog MSP-a, zatim poljoprivredno površine s 269,2 km² ili 28,2% MSP-a, makija i krš s 109,7 km² ili 11,5% MSP-a, okućnice naseljenih kuća 4,7 km² ili 0,5% MSP-a, infrastrukturni objekti s 0,2 km² ili 0,02% MSP-a i ostale površine sa 12,9 km² ili 1,4% ukupnog MSP-a.

Županije sa najvećim udjelom šumskih površina u minski sumnjivom prostoru su Ličko-senjska s 124,1 km² ili 66,9%, Osječko-baranjska sa 121,9 km² ili 67,7% i Sisačko-moslavačka s 105,6 km² ili 66,8%.

Županije sa najvećim udjelom poljoprivrednih površina u minski sumnjivom prostoru su Ličko-senjska s 18,6 km² ili 10% oranica i 36,6 km² ili 19,7% livada i pašnjaka, Sisačko-moslavačka s 10,6 km² ili 6,7% oranica i 39,6 km² ili 25,0% livada i pašnjaka i Osječko-baranjska s 48 km² ili 26,7% oranica i 0,2% livada i pašnjaka.

Županije sa najvećim udjelom makije i krša u minski sumnjivom prostoru su Šibensko-kninska s 47 km² ili 80,5%, Zadarska s 33,3 km² ili 47,4% Splitsko-dalmatinska s 17,8 km² ili 61,4% i Dubrovačko-neretvanska s 6,6 ili 78,6%.

Županije sa najvećim udjelom okućnica naseljenih kuća u minski sumnjivom prostoru su Sisačko-moslavačka s 1,7 km² ili 1,1%, Šibensko-kninska s 1,4 km² ili 2,4% i Požeško-slavonska s 0,7 km² ili 1,1%.

Tablica 3: STANJE MINIRANOSTI PREMA VRSTAMA POSTAVLJENIH MINSKO-EKSPLOZIVNIH ZAPREKA

Uzimajući u obzir provedene aktivnosti razminiravanja u proteklom periodu, u minsko informacijskom sustavu Hrvatskog centra za razminiravanje sada je evidentirano 103.419 mina, od kojih je 34.073 protuoklopnih mina i 69.346 protupješačkih mina.

Najveći broj mina evidentiran je u Osječko-baranjskoj (30.008 mina), Vukovarsko- srijemskoj (21.444 mina), Ličko senjskoj (16.103 mina) te Sisačko-moslavačkoj županiji (9.400 mina).

Gotovo 50% mina (51.452 mine) od ukupnog broja mina postavljeno je u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Najveći broj protuoklopnih mina evidentiran je u Osječko-baranjskoj (17.410 mina) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (10.059 mina), što čini 80,6% ukupnog broja protuoklopnih mina.

Najveći broj protupješačkih mina postavljen je u Osječko-baranjskoj (12.598 mina), Vukovarsko-srijemskoj (11.385 mina) i Ličko-senjskoj (12.651 mina) što čini 52,8% ukupnog broja protupješačkih mina.

Minsku situaciju osim gore navedenih vrsta i količina postavljenih minsko eksplozivnih zapreka karakteriziraju i sljedeće činjenice:

– Minsko-eksplozivne zapreke, nisu u svim slučajeva postavljane prema usvojenim vojnim sustavima miniranja (standardi za obilježavanje, održavanje i zapisivanje o izvršenom miniranju);

– Učestalo premještanje minskih polja, kao i njihovo neevidentirano višestruko dopunjavanje, izrada lažnih minskih polja i sl.;

– Postojanje određenog broja minsko-eksplozivnih zapreka za koje ne postoje zapisnici miniranja;

– Obraslost i dugogodišnja zapuštenost površina pod minama;

– Razasutost neeksplodiranih ubojnih sredstava na širim prostorima bojišnice i zone razdvajanja snaga čije uklanjanje i uništavanje zahtijeva dodatne postupke i znatnija financijska sredstva;

– Razasutost neeksplodiranih ubojnih sredstava na velikom broju mikrolokacija kao posljedica eksplozija vojnih skladišta ili ostavljanja prilikom povlačenja i napuštanja položaja;

– Vršeno vojno razminiravanje bez izrade djelovodnika razminiravanja.

Tablica 4. STANJE MINIRANOSTI PREMA STRUKTURI MINSKI SUMNJIVOG PROSTORA

Graf 5: STRUKTURA MINSKI SUMNJIVOG PROSTORA PREMA VRSTI POSLOVA

Površine za razminiravanje su veličinom i granicama definirani prostori za koje postoje izvorni i drugi pouzdani podaci o miniranju. Površinama za razminiravanje zahvaćene su sve evidentirane minsko-eksplozivne zapreke u njihovim sigurnosnim granicama, mjesta minskih incidenata i drugi pouzdani podaci o postojanju minsko-eksplozivnih zapreka. Površine za razminiravanje kao zasebne cjeline čine ukupnu kvadraturu od 268.1 km² ili 28,1% minski sumnjivog prostora.

Površine za pretraživanje su veličinom i granicama definirani prostori za koje ne postoje izvorni podaci o miniranosti i/ili drugi analitički pokazatelji o pouzdanom postojanju MES-a i NUS-a, ali se ne mogu isključiti iz minski sumnjivih zbog drugih indikatora koji ukazuju na minsku zagađenost kao što su: ostaci fortifikacijskih i drugih objekata koji su korišteni u vojne svrhe, utvrđena minska zagađenost na graničnim površinama i dr. Površine za pretraživanje kao zasebne cjeline čine ukupnu kvadraturu od 686.4 km² ili 71,9% minski sumnjivog prostora.

Socio-ekonomski utjecaj minskog problema

Na minski sumnjivom prostoru u Republici Hrvatskoj koji se prostire u 12 županija, odnosno 111 gradova i općina neposredno je od minske opasnosti ugroženo 921.253 stanovnika, što čini 43,2% ukupnog stanovništva u županijama s MSP-om, odnosno 20,8% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske.

Prikaz minske situacije i stanja obilježenosti u digitalnom ortofotu (DOF2)

Tablica 5: BROJ STANOVNIKA U OPĆINAMA I GRADOVIMA S MSP-om

Izvor: Popis stanovnika 2001. godine

Navedeni pokazatelj nedvosmisleno ukazuju na opasnost kojoj je dnevno izložen velik broj stanovnika Republike Hrvatske te istovremeno utvrđuje jedan od najznačajnijih prioriteta protuminskog djelovanja u periodu do 2019. godine.

U dosadašnjem razdoblju prioriteti razminiravanja su bili obnova kuća, prometne i komunalne infrastrukture na nacionalnoj razini, obnova trafostanice Ernestinovo i pripadajućih elektroprijenosnih objekata, izgradnja autoceste Zagreb-Dubrovnik, kanali I i II reda, nasipi, te područja uz naseljene kuće i u neposrednoj blizini naselja. Temeljem analize strukture MSP-a prema namjeni površina najveći problem za gospodarstvo su minirano poljoprivredno zemljište i to oranice, i šumske površine.

Veliki dio oranica na minski sumnjivom području je u vlasništvu države, pa se programom raspolaganja državnog zemljišta želi unaprijediti poljoprivredna proizvodnja i iskoristiti programi Europske komisije namijenjeni poljoprivrednoj proizvodnje do ulaska u Europsku uniju kada će daljnji razvoj i povećanje poljoprivredne proizvodnje ovisiti o utvrđenim kvotama. Oranice u MSP-u čini 2,4% oranica u županijama s MSP-om, odnosno 1,3% ukupne površine oranica u RH.

Tablica 6: ORANICE U MSP-u

Izvor: Popis poljoprivrede 2003. godine

Drugi problem predstavlja obnova lokalne infrastrukture, posebice kanalske mreže III i IV reda. Miniranost kanala za melioraciju i odvodnju i nemogućnost njihovog održavanja, uvjetuje zarašćivanje kanala, a posljedica je plavljenje oranica. Taj problem je najizraženiji na prostoru uz hrvatsko-mađarsku granicu.

Uz kanale, dijelovi obala rijeka, Kupe u Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj, Save u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj, te Drave u Osječko-baranjskoj županiji su nedostupni zbog minske zagađenosti i onemogućena je provedba zaštite od poplave.

Jedan od prioriteta na početku procesa razminiravanja bio je stvoriti uvjete za siguran boravak turista u Republici Hrvatskoj. Tako su u tu svrhu razminirani prostori uz turističke prometnice, te je minski sumnjivi prostor odmaknut od istih što je omogućilo siguran dolazak turista na željena odredišta. Također su razminirani dijelovi nacionalnih parkova i parkova prirode. Problem s kojim se sada suočavaju pogotovo kontinentalne županije je minski sumnjivi prostor koji je prije rata korišten za lovni turizam što je bio značajan izvor prihoda za pojedine gradove i općine.

Razvojem prometne infrastrukture, poglavito autocesta jača i gospodarstvo, te županije kroz koje prolazi autocesta Zagreb-Dubrovnik otvaraju poslovne zone uz istu. Razminiravanjem preostalog prostora koji će se koristiti za poslovne zone jedan je od glavnih prioriteta u tim županijama.

Sukladno gore navedenom, HCR je u suradnji s resornim ministarstvima, državnim agencijama i pravnim osobama kojima minska zagađenost površina i/ili objekata u vlasništvu otežava poslovanje izradio kriterije za određivanje prioriteta u razminiravanju za područja koja su važna sa sigurnosnog, socio-ekonomskog i ekološkog aspekta (grupe prioriteta).

Kriteriji za izradu prioriteta su pomoć lokalnoj i regionalnoj samoupravi za izradu prijedloga (prioriteta) za humanitarno razminiravanje, odnosno godišnja planiranja.

Tablica 7: PRIORITETI ZA HUMANITARNO RAZMINIRAVANJE

Kapaciteti ovlaštenih pravnih osoba

Za poslove razminiravanja i pretraživanja u Republici Hrvatskoj akreditirano je u vrijeme izrade ovog Nacionalnog programa 26 ovlaštenih pravnih osoba te jedna nevladina organizacija koje raspolažu s 586 pirotehničara (nisu uključeni pirotehničari HCR-a koji obavljaju poslove iz nadležnosti HCR-a), 57 strojeva za razminiravanje i 48 pasa za otkrivanje MES-a i NUS-a. U odnosu na prethodno razdoblje kada je učešće stranih izvora financiranja (kredit svjetske banke, i dr.) bilo značajno te su u postupku nadmetanja i izvođenja radova sudjelovale i strane pravne osobe s stranim pirotehničarima, u posljednje dvije godine strane pirotehničare su koristile domaće pravne osobe na poslovima razminiravanja i pretraživanja financiranim sredstvima Europske komisije.

Pored toga razminiravanje vojnih objekata provodi specijalizirana postrojba Oružanih snaga Hrvatske vojske (bojna za razminiravanje), po posebnom planu Ministarstva obrane.

Kapaciteti za razminiravanje utvrđeni su postupkom akreditacije ovlaštenih pravnih osoba za obavljanje poslova razminiravanja koju provodi HCR.

Mogućnosti sadašnjih kapaciteta

Uporabom ukupnih sadašnjih kapaciteta, 586 pirotehničara, 57 strojeva za razminiravanje i 48 pasa za otkrivanje MES-a i NUS-a, te njihovim međusobnim povezivanjem moguće je razminiravati do 67 km² godišnje. Ovaj godišnji učinak bi se ostvario petosatnim radnim danom i uključujući sve neradne dane, državne praznike i godišnje odmore tijekom godine, kao i procjenjeni broj dana s nepovoljnim vremenskim uvjetima za izvršavanje poslova razminiravanja (kišni dani, niske temperature i slično). Također, pretpostavljena je mogućnost uporabe strojeva za razminiravanje na 80% od ukupne površine, a na ostalih 20% uporaba isključivo metode ručne detekcije mina.

3. OSNOVNI CILJEVI NACIONALNOG PROGRAMA

Na temelju analize veličine i strukture minskog problema u Republici Hrvatskoj, načinu njegovog rješavanje, te čimbenicima o kojima ovisi rješavanje, Nacionalnim programom ostvarit će se sljedeći ciljevi:

1. U potpunosti do 2019. godine ukloniti minsku opasnost sa područja Republike Hrvatske.

2. U svim fazama rješavanja održati obilježenost minski sumnjivog prostora.

Tijekom realizacije ovog Programa Hrvatski centar za razminiranje će održavati obilježenost minski sumnjivog prostora, te prema potrebi i na zahtjev tijela lokalne uprave i samouprave, policije, šumarija, lovačkih društava i drugih subjekata izvršiti dodatno obilježavanje te zanavljanje uništenih ili iz drugog razloga nestalih oznaka opasnosti od mina.

3. Programima edukacije obuhvatiti cjelokupno stanovništvo koje živi i/ili radi u okruženju minski sumnjivog prostora ili gravitira istom.

U suradnji s nadležnim tijelima državne uprave (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa), lokalne uprave i samouprave, javnim poduzećima, te nevladinim organizacijama (Hrvatski crveni križ i udruge) nastaviti s provođenjem programa edukacije o opasnosti od mina, te prema ocjeni prilagođavati programe najugroženijim skupinama stanovništva.

4. Nastaviti pružati skrb i rehabilitaciju, uključujući psiho-socijalnu rehabilitaciju i ekonomsku reintegraciju svim minskim žrtvama.

Ovu zadaću izvršavati će prvenstveno tijela državne uprave nadležna za zdravstvo i socijalnu skrb (Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi) te druga tijela državne uprave, lokalne uprave i samouprave koja mogu doprinijeti potpunoj reintegraciji minskih žrtava u društvene tokove.

5. Pozicionirati i promovirati hrvatski sustav protuminskog djelovanja u međunarodnoj zajednici.

Ovaj cilj realizirati će se uz aktivno uključenje Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija i hrvatskih diplomatskih predstavništava u svijetu kako bi se učinili potrebni preduvjeti za izlazak domaćih kapaciteta, znanja i tehnologije na međunarodno tržište, samostalno ili u okviru i u suradnji s međunarodnim institucijama.

4. NAČIN I PREDUVJETI ZA OSTVARENJE CILJEVA

U razdoblju od 2009.-2019. godine planira se poslovima razminiravanja[2] ukloniti minska opasnost sa područja namijenjenih za gospodarski razvoj zemlje (poljoprivredne površine, šume za eksploataciju, itd.), te sa područja koja predstavljaju neposredni sigurnosni problem za stanovništvo. Veličina prostora koji se planira razminirati iznosi 384,3 km².

U istom razdoblju, redukcijom[3] minski sumnjivog prostora planira se reducirati minski sumnjiv prostor veličine 372,2 km².

Općim izvidom se planira smanjiti minski sumnjiv prostor veličine 198 km² a radi se o dodatnim istražnim radnjama na šumskim područjima i prostoru makije i krša.

Razminiravanje

Tablica 9. RAZMINIRAVANJE

Aktivnostima razminiravanja koje provode tvrtke za razminiravanje bi se ostvarili sljedeći ciljevi:

– do 2011. godine bi se u cijelosti uklonila minska opasnost s područja namijenjenih obnovi i povratku raseljenih osoba,

– do 2010. godine bi se u cijelosti uklonila minska opasnost sa sadašnjih infrastrukturnih objekata,

– do 2014. godine bi se u cijelosti uklonila minska opasnost s poljoprivrednih površina (oranica),

– do 2019. godine bi se razminirale šumske površine prema planu Hrvatskih šuma d.o.o. predviđenih za eksploataciju drvne mase, protupožarni putevi i prosjeci, te minska polja koja se nalaze na tim prostorima,

– do 2019. godine bi se uklonila minska opasnost s prostora namijenjenog za ispašu i uzgoj stoke,

– do 2019. godine bi se uklonila minska opasnost s prostora makije i krša koji je od važnosti za protupožarnu zaštitu i dijelovi Nacionalnih parkova i Parkova prirode,

– do 2016. godine bi se uklonila minska opasnost s prostora močvara, obala rijeka i ostalog nerazvrstanog prostora,

Ukupno bi se aktivnostima razminiravanja uklonila minska opasnost s prostora 384,3 km².

Aktivnostima razminiravanja koje provode Oružane snage Republike Hrvatske do 2019. godine bi se uklonila minska opasnost na prostorima vojnih objekata koji ostaju na uporabi Oružanim snagama.

Redukcija

Tablica 10. REDUKCIJA

Planira se reducirati dio šumskih površina, manji dio poljoprivrednih površina (livada i pašnjaka) koji prije rata nisu bili intenzivno korišteni i koji nisu u blizini naselja, prostori namijenjeni za protupožarnu zaštitu i zaštićeni dijelovi prirode za koje ne postoje podaci o miniranosti, ali je aktivnostima općeg izvida utvrđeno da nisu ispunjeni svi preduvjeti da bi se prostor proglasio sigurnim za korištenje. Redukcija bi se počela primjenjivati od 2010. godine, a do 2019. godine bi se ovim aktivnostima reducirao minski sumnjivi prostor za 372,2 km².

Opći izvid

Tablica 11. OPĆI IZVID

Općim izvidom se planira dodatno istražiti šume, te makija i krš u cilju prikupljanja dodatnih/novih podataka koji će omogućiti smanjenje minski sumnjivog prostora unutar ovih područja. Opći izvid bi kao i do sada provodio Hrvatski centar za razminiravanje, a ovom metodom se planira smanjiti minski sumnjivi prostor veličine 198 km².

Financijska sredstva

Jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarenje ciljeva navedenih u ovom dokumentu je osigurati potrebna financijska sredstva. U skladu s planiranom godišnjom realizacijom potrebno je osigurati 4.187,00 milijuna Kuna.

Tablica 12: POTREBNA SREDSTVA U MILIJUNIMA KUNA

U razdoblju od 2009. – 2010 godine razminirat će se područja uz naseljene kuće što je najskuplji dio radova razminiravanja. U razdoblju do 2014. godine najveće aktivnosti će se odvijati na prostorima predviđenim za poljoprivrednu proizvodnju i stočarstvo. Na tim područjima je moguća intenzivnija primjena strojeva za razminiravanje.

U isto vrijeme HCR će obavljati aktivnosti općeg izvida (planira se isključiti 198 km²) i dijela redukcije kojima se ukupno planira smanjiti minski sumnjivi prostor za preko 300 km². Uz aktivnosti općeg izvida i redukcije, HCR će obavljati poslove pripreme i izrade projekata za razminiravanje, obilježavanja minski sumnjivog prostora, vođenja baze podataka, izrade i dostave karata sa minskom situacijom, kao i nadzora i kontrole kvalitete izvođenja poslova razminiravanja. Troškovi poslovanja HCR-a u narednim godinama bi ostali na sadašnjoj razini, a nakon 2015. godine smanjenjem opsega poslova smanjivao bi se i godišnji trošak poslovanja HCR-a, te bi ukupno u narednih 10 godina taj trošak iznosio cca 450,0 milijuna kuna, a što nije iskazano u prethodnoj tablici.

Mogući izvori financiranja za raelizaciju ovog programa su prikazani u tablici ispod.

Tablica 13: MOGUĆI IZVORI FINANCIRANJA

Kao i u dosadašnjem razdoblju Državni proračun će podnijeti najveći teret financiranja radova razminiravanja. Za očekivati je i veće učešće jedinica lokalne samouprave sukladno njihovim razvojnim planovima i raspoloživim financijskim sredstvima.

Financiranje od strane pravnih osoba će ovisiti o novim razvojnim projektima i eventualnim potrebama za razminiravanje područja gdje se planiraju ti projekti. Zbog specifičnosti minski sumnjivog prostora (58% je šumski prostor) tvrtka Hrvatske šume d.o.o. će angažirati dodatna sredstva za razminiravanje u narednom razdoblju kako bi stvorili uvjete za veću eksploataciju drvne mase i sadnju novih šuma.

Kako bi se ostvario plan uklanjanja minske opasnosti do 2019. godine bit će potrebno sve više koristiti sredstva iz predpristupnih programa Europske komisije, te u kasnijem razdoblju i sredstva iz strukturalih programa. Udio donatora trebao bi ostati na sadašnjem nivou odnosno oko 10% ukupnih sredstava, a moguće je i povećanje udjela domaćih donatora.

Trenutno Hrvatska koristi sredstva iz zajma Svjetske banke za projekt socijalnog i gospodarskog oporavka područja od posebne državne skrbi u iznosu od 15,5 mil. EUR. Projekt će biti završen do kraja 2009. godine.

Sredstva i izvori biti će preciznije definirani godišnjim i trogodišnjim planovima sukladno Zakonu o humanitarnom razminiranju.

Kapaciteti

U razdoblju od 2009. do 2019. godine aktivnostima razminiravanja i redukcije planira se razminirati i reducirati 756,5 km² minski sumnjivog prostora. Najveće aktivnosti se planiraju u razdoblju od 2012. god 2015. godine za što će trebati osigurati oko 2.060 milijuna kuna. Da bi se ostvarili planirani ciljevi potrebno je povećati broj pirotehničara počevši od 2010. godine. Najveće povećaje broja pirotehničara očekuje se u 2012. godini. Najveći broj pirotehničara očekuje se u 2013. godini. Od 2015. godine broj pirotehničara će se postupno smanjivati.

Tablica 14: POTREBNI KAPACITETI

U istom razdoblju neće biti potrebe za povećajem broja strojeva za razminiravanje i pasa za otkrivanje MES-a i NUS-a.

Rekapitulacija

Tablica 15. REKAPITULACIJA

U razdoblju od 2009. do 2019. godine aktivnostima razminiravanja i redukcije koje bi obavljale tvrtke za razminiravanje i Hrvatski centar za razminiranje razminirao bi se i reduciralo prostor od 756,5 km². Za navedene aktivnosti bi se ukupno trebalo osigurati 4.187,0 milijuna kuna. Najveće aktivnosti bi se odvijale između 2012. i 2015 godine za što bi bila potrebna i najveća financijska sredstva (2.060 milijuna kuna). Da bi se ostvarili ovi ciljevi potrebno je od 2012. godine angažirati dodatan broj pirotehničara jer sadašnji kapaciteti nisu u mogućnosti realizirati planirani opseg posla. U 2013. i 2014. godini planiran je najveći angažman pirotehničara koji je za 2 puta veći od sadašnjeg broja pirotehničara koje zapošljavaju tvrtke za razminiravanje. Od 2015. godine broj potrebnih pirotehničara bi se postupno smanjivao. Sadašnji broj strojeva za razminiravanje i pasa za otkrivanje MES-a i NUS-a u navedenom razdoblju nije potrebno povećavati i u osnovi zadovoljava potrebe.

Sukladno Zakonu o humanitarnom razminiranju za troškove geodetske premjere razminiranog i reduciranog područja trebat će za razdoblje 2009.-2019. godina osigurati ukupno 107,9 milijuna kuna.

Troškovi HCR-a za plaće i doprinose, te materijalni i financijski rashodi u što su uključeni troškovi općeg izvida kojeg provode djelatnici HCR-a nisu uključeni u iskazana potrebna financijska sredstva. Troškovi HCR-a na godišnjoj razini iznose oko 50,0 milijuna kuna te se ne bi osjetnije povećavali u promatranom razdoblju. Zbog povećanog opsega posla HCR će unutarnjim preustrojem povećati kapacitete nadzora i kontrole kvalitete izvođenja poslova razminiravanja.

Istraživanje i razvoj

Temeljem procjene stanja minski sumnjivog prostora u Republici Hrvatskoj, te sukladno strukturi minsko sumnjivih površina gdje oko 59% površina čine šume aktivnosti istraživanja i razvoja u budućem periodu biti će usmjerena na:

– razvoj metoda i tehnika izviđanja koje će se nakon provedbe verifikacija operativne vrijednosti pouzdano moći primijeniti u cilju redukcije minsko sumnjive površine. Provoditi će se istraživanja značajki terena, vegetacije i indikatora miniranih površina, s ciljem utvrđivanja anomalija njihovih značajki u odnosu na neminirane površine,

– ispitivanje i utvrđivanje parametara biološke metode i uređaja za detekciju para eksploziva, kao preduvjeta za operativnu evaluaciju i uvođenje u operativnu uporabu,

– razvoj strojeva za razminiravanje i njihovih alata prilagođeni razminiravanju šumskih površina,

– integraciju senzora na strojeve za potrebe internog nadzora i završnog nadzora nakon strojnog razminiravanja,

– razvoj metoda i tehnika upotrebe pasa u šumskim površinama.

U navedena istraživanja i razvoj potrebno je uključiti sve znanstvene resurse i kapacitete, a naročito stručnjake iz područja šumarstva i njihove institucije.

Normativni preduvjeti

Sadašnja pravna regulativa u osnovi omogućuje realizaciju ovog Programa. Kako bi se što učinkovitije upotrijebili svi raspoloživi resursi u tijeku provedbe ovog programa bit će potrebno prilagođavati podzakonske akte.

Organizacijski preduvjeti

Hrvatski centar za razminiravanje osnovala je Vlada Republike Hrvatske s osnovnom zadaćom organiziranja i koordinacije svih aktivnosti u protuminskom djelovanju. S razvojem i izgradnjom sustava razminiravanja u Republici Hrvatskoj razvijao se i izgrađivao HCR kojem je područje djelovanja propisano Uredbom o osnivanju, ali i kasnije Zakonom o humanitarnom razminiranju.

Za izvršenje ciljeva protuminskog djelovanja za razdoblje iz ovog nacionalnog programa HCR će svoje buduće djelovanje prvenstveno usmjeriti na:

– unutarnju reorganizaciju zbog provođenja opsežnih radova opisanih u ovom Programu. HCR će unutarnjom reorganizacijom povećati broj pirotehničkih nadzornika i nadglednika iz timova koji su do sada provodili opći izvid,

– intenziviranje suradnje s tijelima državne uprave i lokalne uprave i samouprave kao i ostalim relevantnim čimbenicima koji trebaju ili mogu dati doprinos ostvarivanju ciljeva ovog Nacionalnog programa.

– daljnji razvoj adekvatnog informacijskog sustava koji će pored HCR-a koristiti i drugi zainteresirani korisnici.

– kontinuirano provođenje edukacije stanovništva o opasnostima od mina i uključivanje u provođenje pomoći žrtava mina.

– međunarodnu suradnju i plasiranje hrvatskih znanja i tehnologija u inozemstvu.

Značajnu ulogu u realizaciji ciljeva ovog Programa imat će, sukladno svojim nadležnostima, i tijela državne uprave, a osobito Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo obrane.

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija će intenzivnim prezentiranjem minskog problema u Republici Hrvatskoj i načina njegova rješavanja utvrđenog ovim Nacionalnim programom osigurati međunarodnu podršku i financijsku potporu. Pored navedenog ovo Ministarstvo treba u narednom periodu promovirati mogućnosti Republike Hrvatske i na odgovarajući način pozicionirati je u svjetskoj protuminskoj zajednici.

Najvažniji segment protuminskog djelovanja iz nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova je njegovo normativno djelovanje, tj. pravovremeno donošenje potrebnih podzakonskih propisa, te praćenje i kontrola njihove primjene.

Ministarstvo obrane će u razdoblju od 2009. do 2019. godine, sukladno svom planu i dinamici, ukloniti minsku opasnost sa prostora vojnih objekata koji ostaju na uporabi Oružanim snagama. Ova aktivnost se u cijelosti treba provoditi sukladno propisima i standardima koji reguliraju humanitarno razminiravanje.

I ostala tijela državne i lokalne uprave te lokalne samouprave će se uključiti, sukladno svojim nadležnostima, u realizaciju ciljeva nacionalnog programa kao npr. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u provođenje edukacije stanovništva i pomoći žrtvama mina, a općine, gradovi i županije, u suradnji s HCR-om na određivanje prioriteta razminiravanja i praćenja stanja oznaka opasnosti od mina na svom području i sl.

Nevladine organizacije koje su se od samog početka uključile u protuminsko djelovanje trebale bi u razdoblju od 2009. do 2019. godine imati još veći značaj u realizaciji projekata edukacije stanovništva o opasnosti od mina i osobito u realizaciji projekata pomoći žrtvama mina što u potrebnoj mjeri trebaju uskladiti s HCR-om i ostalim subjektima protuminskog djelovanja.

Klasa: 213-04/09-01/02

Zagreb, 24. rujna 2009.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga Sabora Luka Bebić, v. r.

[1]U Tablici 1 nisu sadržani podaci o minskoj problematici vojnih objekata i poligona, jer isti spadaju u nadležnost Ministarstva obrane Republike Hrvatske.

[2]pod poslovima razminiravanja nadalje u tekstu podrazumijeva se razminiravanje i pretraživanje minski sumnjivog prostora

[3]pod redukcijom se podrazumijeva isključenje površina iz minski sumnjivih provedbom poslova razminiravanja i dodatnih cjelovitih analiza poligona u MSP-u

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_120_2959.html