Objavljeno u NN 99/2000 (06.10.2000.):

 

DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU

Temeljem članka 13 stavak 2., članka 17 stavak 2. i članka 23 stavak 4. Zakona o normizaciji ("Narodne novine" broj 55/96) ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donosi

 

NAREDBU O HOMOLOGACIJI RETROREFLEKSNIH OZNAKA ZA TEŠKA I DUGA VOZILA I NJIHOVE PRIKOLICE

l. PODRUČJE PRIMJENE

 

1. Proizvodi za retrorefleksno označivanje moraju biti homologirani sukladno ovoj naredbi.

2. Odredbe ove naredbe odnose se na retrorefleksne oznake koje se upotebljavaju za povećanje vidljivosti i prepoznavanje teških i dugih vozila i njihovih prikolica.

 

ll. ZAHTJEVI

 

3. Retrorefleksne oznake u smislu ove naredbe moraju zadovoljavati zahtjeve iz točaka 6. i 7. Pravilnika broj 104 Ekonomskog povjerenstva Ujedinjenih naroda za Europu, s izmjenama i dopunama koje su stupile na snagu zaključno 15. siječnja 1998. , koji je dodatak Ženevskome sporazumu iz 1958. godine o prihvaćanju jednakih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima i uvjeti za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih propisa (u daljnjem tekstu: Pravilnik ECE R 104.00).

4. Pročišćeni tekst dijelova Pravilnika ECE R 104.00 (u izvorniku dostupan u normoteci Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo) dan je u prilogu 1. ove naredbe i njen je satavni dio.

lll. ISPITIVANJE RETROREFLEKSNIH OZNAKA

 

5. Ispitivanje u retrorefleksnih oznaka smislu ove naredbe mora biti u sladu s Pravilnikom ECE R 104.00 i može ga provoditi samo ovlašteni laboratorij koji udovoljava zahtjevima toga pravilnika.

lV. HOMOLOGACIJA RETROREFLEKSNIH OZNAK

6. Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo provodi homologaciju retrorefleksnih oznaka u smislu ove naredbe prema Pravilniku ECE R 104.00.

V. PROVJERA SUKLADNOSTI

7. Provjera sukladnosti vozila sa zahtjevima ove naredbe provodi se prema postupku koji je propisan Pravilnikom o homologaciji vozila ("Narodne novine" broj 82/96, 107/96, 79/97, 132/97, 58/98 i 59/99). Kod provjere sukladnosti primjenjuju se i odredbe iz dodatka 9. Pravilnika ECE R 104.00.

Vl. PRIMJENA

7. Ova naredba stupa na snagu osmog dana nakon objave u "Narodnim novinama", a primjenjivat će se od 1. travnja 2001. godine.

 

Klasa: 011-02/00-02/19 Urbroj: 558-04/7-00-1 Zagreb, 31. kolovoza 2000.

Ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo dr. sc. Jakša Topić, dipl. ing.

__________ ECE dokumenti u kojima je objavljen tekst pravilnika:

1E/ECE/324 - E/ECE/TRANS/505Rev.2/ Add.103 (Izvornik Pravilnika, stupio na snagu 15. siječnja 1998.)

2Prijašnji naslov Sporazuma glasi: Sporazum o prihvaćanju jednakih uvjeta za homologaciju i uzajamno priznavanje homologacije opreme i dijelova motornih vozila, donesen u Ženevi 20. ožujka 1958.

PRILOG 1.

Tekst dijelova ECE pravilnika broj 104

"JEDNAKE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA HOMOLOGACIJU RETROREFLEKSNIH OZNAKA ZA TEŠKA I DUGA VOZILA

I NJIHOVE PRIKOLICE1"

koji je stupio na snagu 15. siječnja 1998.

u prijevodu na hrvatski jezik.

Pravilnik ECE R 104.00

 

Prijevod sadrži ove dijelove pravilnika:

Točka 1. Područje primjene

Točka 2. Definicije

Točka 3. Zahtjev za homologaciju

Točka 4. Trgovački nazivi i druge oznake

Točka 5. Homologacija

Točka 6. Opće specifikacije

Točka 7. Posebne specifikacije

Točka 8. Preinaka i proširenje homologacije retrorefleksnih proizvoda za označivanje

Točka 9. Sukladnost proizvodnje

Dodaci:

Dodatak 1. CIE koordinatni sustav

Dodatak 2. Izjava koja se odnosi na dodijeljenu,odbijenu, proširenu ili povučenu homologaciju ili potpunu obustavu proizvodnje retrorefleksnih oznaka za teška i duga vozila i njhove prikolice prema Pravilniku 104

Dodatak 3. Raspored homologacijskih oznaka

Dodatak 4. Postupak ispitivanja

Dodatak 5. Specifikacije za mjere oznaka

Dodatak 6. Specifikacije za boju

Dodatak 7. Fotometrijske specifikacije

Dodatak 8. Otpornost na vanjske utjecaje

Dodatak 9. Smjernice za oblik oznaka i zahtjevi za ugradbu

Dopuna 1. – Primjeri retrorefleksnog označivanja trakovima

Dopuna 2. – Primjeri retrorefleksnoga rubnog označivanja (s razlikovnim označivanjem i crtežima)

___________

(1 ) Naslov izvornika na engleskom jeziku:

UNIFORM PROVISION CONCERNING THE APPROVAL OF RETRO-REFLEKTIVE MARKINGS FOR HEAVY AND LONG VEHICLES AND THEIR TRAILERS

 

________ 2 1 za Njemačku, 2 za Francusku, 3 za Italiju, 4 za Nizozemsku, 5 za Švedsku, 6 za Belgiju, 7 za Mađarsku, 8 za Češku Republiku, 9 za Španjolsku, 10 za Jugoslaviju, 11 za Ujedinjeno Kraljevstvo, 12 za Austriju, 13 za Luksemburg, 14 za Švicarsku, 15 (prazno), 16 za Norvešku, 17 za Finsku, 18 za Dansku, 19 za Rumunjsku, 20 za Poljsku, 21, za Portugal, 22 za Rusku Federaciju, 23 za Grčku, 24 (prazno), 25 za Hrvatsku, 26 za Sloveniju, 27 za Slovačku, 28 za Bjelorusiju, 29 za Estoniju, 30 (prazno), za Bosnu i Hercegoviju, 32 - 36 (prazno) i 37 za Tursku. Iduće brojeve po redu treba dodjeljivati ostalim državama po kronološkome redu po kojemu one potvrđuju Sporazum o prihvaćanju jednakih uvjeta za homologaciju i međusobno priznavanje homologacije opreme i dijelova motornih vozila ili po kojemu se one slažu s tim sporazumom, a o tako dodiječjenim brojevima glavni tajnik Ujedinjenih naroda obavijestit će ugovorne strane u tome sporazumu. 3  Ništa u ovome pravilniku ne sprečava nacionalnu ustanovu da zabrani uporabu retrorefleksnih reklama, poruka, razlikovnih oznaka, slova/znakova prema definiciji u točki 2.1.3 ovoga pravilnika.

Dodatak 1

 

Slika 1

 

CIE KOORDINATNI SUSTAV

 

1 : Prva os       l : Os osvjetljavanja              a : Kut promatranja

2 : Druga os     O: Os promatranja               b 1 i b 2: Upadni kutovi

                                            R: Referentna os                  e : Kut okretanja

CIE kutni sustav za specifikaciju i mjerenja retorefleksnih proizvoda za označivanje. Prva os okomita je na ravninu koja sadrži os promatranja i os osvjetljavanja. Druga je os okomita na prvu os i referentnu os. Sve su prikazane osi, kutovi i smjer okretanja pozitivni.

Napomene: a) Glavna nepokretna os je os osvjetljavanja.

b) Prva je os nepokretna i okomita na ravninu koja sadrži os promatranja i os osvjetljavanja.

c) Referentna je os nepokretna u odnosu na retorefleksni proizvod za označivanje i pokretna s kutovima b 1 i b 2.

Slika 2.

MEHANIZAM GONIOMETRA KOJI SADRŽI KUTNI SUSTAV

1 : Prva os                 l : Os osvjetljavanja                     a : Kut romatranja

2 : Druga os              O: Os promatranja                       b 1 i b 2: Upadni kutovi

                                 R: Referentna os                          e : Kut okretanja

                                 P: Retrorefleksni proizvod

 

Prikaz mehanizma goniometra koji sadrži CIE kutni sustav za određivanje položaja i mjerenja na retorefleksnim proizvodima za označivanje. Svi su prikazani kutovi i smjerovi pozitivni.

 

Dodatak 2

I Z J A V A

(Najveći format: A4 (210 x 297 mm))

 

 

__________

1/ Razlikovni broj države koja je izdala/proširila/odbila/povukla homologaciju

2/ Precrtati nepotrebno.

 

 

 

Dodatak 3

IZGLED HOMOLOGACIJSKE OZNAKE

 

Retrorefleksni proizvod za označivanje na koji je postavljena gornja homologacijska oznaka bio je homologiran u Nizozemskoj (E 4), s homologacijskim brojem 0001148. Prve dvije znamenke homologacijskoga broja pokazuju da je homologacija bila izdana u skladu sa zahtjevima Pravilnika br. 104 u njegovu izvornome obliku. Simbol "C" pokazuje razred retrorefleksnoga proizvoda koji je namijenjen za rubno označivanje trakovima. Simbol "D" pokazuje proizvod za razlikovno označivanje i crteže namijenjene za ograničenu površinu, a simbol "E" proizvod za razlikovno označivanje i crteže namijenjene za veću površinu.

Napomena: Homologacijski broj i dopunski simbol moraju biti postavljeni u blizini kruga i iznad ili ispod slova "E", ili lijevo ili desno od toga slova. Znamenke homologacijskoga broja moraju biti na istoj strani u odnosu na slovo "E" i orijentirane u istom smjeru. Homologacijski broj i dopunski simbol moraju se postaviti međusobno dijametralno suprotno. Treba izbjegavati uporabu rimskih brojeva kako bi se izbjegla bilo kakva zamjena s drugim simbolima.

Dodatak 4

POSTUPAK ISPITIVANJA

UZORCI ZA ISPITIVAVNJE

1. Ispitnom laboratoriju mora biti dostavljeno pet uzoraka za ispitivanje koji predstavljaju trakove ili plohe retrorefleksnih proizvoda za označivanje. U slučaju trakova treba osigurati duljinu od najmanje 3 metra; u slučaju ploha treba osigurati površinu od najmanje 500 x 500 mm2.

2. Uzorci za ispitivanje moraju predstavljati postojeću proizvodnju te biti proizvedeni sukladno preporukama proizvođača retrorefleksnih proizvoda. 1

3. Nakon provjere općih specifikacija (točka 6. Pravilnika) i specifikacija za oblik i mjere (dodatak 5.) uzorci se moraju ispitati na otpornost na toplinu prema postupku opisanom u dodatku 8. ovoga pravilnika, prije ispitivanja koja su opisana u dodacima 6. i 8.

4. Fotometrijska i kolorimetrijska mjerenja mogu se učiniti na pet uzoraka. Mjerodavne trebaju biti srednje vrijednosti.

5. Uzorci koji nisu bili podvrgnuti ni jednomu ispitivanju mogu se upotrijebiti za druga ispitivanja.

 

_________ 1 Uzorci retrorefleksnih proizvoda za označivanje moraju se za ispitivanje postaviti na odmašćene aluminijske plohe zaobljenih rubova i debljine 2 mm te prije ispitivanja kondicionirati 24 sata na 23 0C ± 2 0C i na relativnoj vlažnosti 50 % ± 5 %.

Dodatak 5

SPECIFIKACIJE ZA MJERE OZNAKA

 

Dodatak 6.

SPECIFIKACIJE ZA BOJU

1. Retrorefleksni proizvodi za označivanje moraju biti bijele ili žute boje. Razlikovna označivanja i/ili crteži mogu biti bilo koje boje.

2. Kod mjerenja spektrofotometrom prema odredbama CIE dokumenta broj 15 (1971) i osvjetljenja CIE etalonom osvjetljenja D65 pod kutom od 450 u odnosu na okomicu i promatrano u smjeru okomice (geometrija 45/0) boja predmeta u novim uvjetima mora se nalaziti u području koje je određeno koordinatama boje u tablici 1. te mora odgovarati faktoru svjetljivosti (lumunancije) b .

 

 

 

3. Kod osvjetljenja CIE etalonom osvjetljenja A s upadnim kutom b 1 = b 2 = 00 ili, ako to pravi bezbojnu refleksnu površinu, s kutom b 1 = ± 00 i b 2 = 50, te mjerenja kod kuta promatranja 20' , boja predmeta u novim uvjetima mora se nalaziti u području koje je određeno koordinatama boje u tablici 2.

 

 

Napomena: Kako se pitanje boja retrorefleksnih proizvoda za označivanje za noć i dan zasad proučava u CIE tehničkome odboru 2.19 (CIE TC 2.19) gornje granice zbog toga su privremene i promijenit će se nakon što CIE TC 2.19 završi svoj rad.

 

Dodatak 7.

FOTOMETRIJSKE SPECIFIKACIJE

1. Kod osvjetljavanja CIE etalonom osvjetljenja A i mjerenja prema preporuci u CIE publikaciji broj 54, 1982. koeficijent retrorefleksije R' u kandelama po četvornome metru i luksu žutih ili bijelih retrorefleksnih površina, u novim uvjetima, mora najmanje biti kao što je navedeno u tablici 1.

1.1 Najmanje vrijednosti koeficijenta retrorefleksije

Fotometrijske specifikacije za retrorefleksne oznake razreda C:

 

 

 

1.2 Najveće vrijednosti koeficijent retrorefleksije

Fotometrijske specifikacije za razlikovne oznake ili crteže razreda D:

 

 

 

Napomena: Ako je uzorak označen oznakom smjera, propisane vrijednosti moraju biti zadovoljene u tome smjeru. Na uzorcima za ispitivanje bez oznake smjera propisane vrijednosti moraju biti zadovoljene u smjerovima 0 0 i 90 0.

Dodatak 8

OTPORNOST NA VANJSKE UTJECAJE

1. Otpornost na atmosferske utjecaje

1.1 Postupak - Za svako ispitivanje uzimaju se dva uzorka (jedinični uzorak, vidi točku 2.1.2 ovoga pravilnika). Jedan uzorak treba čuvati u tamnom i suhom spremniku za naknadnu uporabu kao "referentnog neosvijetljenog uzorka". Drugi uzorak treba osvijetliti izvorom osvjetljenja sukladno točki 4.3.1 norme ISO 105-B02:1978; retrorefkekleksni predmet treba osvjetljavati dok etalon plave boje broj 7 ne izblijedi do broja 4 na ljestvici sive boje. Nakon tog ispitivanja taj uzorak treba isprati u otopini neutralnoga deterdženta, osušiti i zatim pregledati radi provjere sukladnosti sa zahtjevima koji su dani u točkama 1.2 do 1.4.

1.2 Vizualni izgled - Površina osvijetljenoga dijela uzorka ne smije imati nikakve pukotine, ljuštenje, rupičavost, mjehuravost, odslojavanje, iskrivljenje, izbjeljenje, šarenilo ili koroziju.

1.3 Trajnost boje - Boje na osvijetljenim uzorcima moraju i dalje ispunjavati zahtjeve dane u tablicama 1. i 2. u dodatku 6.

1.4 Djelovanje na koeficijent retrorefleksije retrorefleksnoga gradiva:

1.4.1 Za tu provjeru treba obaviti mjerenja samo kod kuta promatranja α = 20' i upadnoga kuta β = 50 postupkom koji je dan u dodatku 7.

1.4.2 Koeficijent retrorefleksije uzorka nakon sušenja treba biti manji od 80 % vrijednosti dane u tablicama 1. i 2. u dodatku 7.

2. Otpornost na koroziju

2.1 Jedan dio uzorka treba izložiti djelovanju solne kupke u trajanju 48 sati, s dva razdoblja izlaganja po 24 sata, s prekidom od dva sata u kojem je dopušteno da se uzorak osuši.

Solnu kupku treba napraviti raspršivanjem na temperaturi od 35 ± 2 0 C solne otopine dobivene otapanjem 5 težinskih dijelova natrijeva klorida u 95 dijelova destilirane vode koja ne sadrži više od 0,02 postotka nečistoća

2.2 Odmah nakon završenog ispitivanja taj uzorak ne smije pokazati znakove korozije koji bi se mogli povezati s umanjenjem djelotvornosti označivanja.

2.2.1 Koeficijent retrorefleksije R' retrorefleksnih površina, kad se izmjeri kao što je navedeno u točki 1. dodatka 7. nakon što uzorak odleži 48 sati kod upadnog kuta β = 5 0 i kuta promatranja α = 20 ' ne smije biti manji od vrijednosti koja je dana u tablici 1. dodatka 7. ili veći od vrijednosti koja je dana u tablici 2. Površinu treba očistiti prije mjerenja radi skidanja taloga soli iz solne kupke.

 

3. Otpornost na goriva

Jedan dio uzorka koji nije kraći od 300 mm treba potopiti u trajanju od jedne minute u mješavinu n-heptana i toluola, s omjerom 70 prema 30 obujamskih postotaka. Nakon što se izvadi, površinu treba osušiti brisanjem mekom tkaninom; na površini nije dopuštena nikakva vidljiva promjena koja bi joj mogla umanjiti djelotvornost.

4. Otpornost na toplinu

4.1 Dio uzorka duljine koja nije manja od 300 mm treba držati 12 sati (kod plastičnih prizmatičnih retroreflektora to vrijeme mora biti 48 sati) u suhoj atmosferi na temperaturi od 65 ± 2o C, nakon čega uzorak treba hladiti 1 sat do temperature 23 ± 2o C. Zatim treba ga držati 12 sati na temperaturi od - 20 ± 2o C.

4.2 Uzorak treba pregledati nakon što odleži 4 sata u uobičajenim laboratorijskim uvjetima.

4.3 Nakon tog ispitivanja nisu dopuštene vidljive pukotine ili primjetno iskrivljenje površina, posebice na optičkim dijelovima.

5. Otpornost na čišćenje

Ispitni uzorak koji je namazan mješavinom deterdžentnog ulja za podmazivanje i grafita mora se moći lako očistiti bez oštećenja retrorefleksnih površina proizvoda brisanjem blagom alifatskom otopinom kao sto je n-heptan, a nakon toga ispiranjem neutralnim deterdžentom.

6. Vremenska postojanost fotometrijskih svojstava

6.1 Mjerodavna ustanova koja je izdala homologaciju mora imati pravo ispitati postojanost fotometrijskih svojstava u uporabi (kad se upotrebljava za označivanja ili za razlikovna označivanja i crteže).

6.2 Mjerodavne ustanove zemalja strana Sporazuma u kojima je izdana homologacija mogu provesti slična ispitivanja. Ako neki tip retrorefleksnoga proizvoda za označivanje u uporabi pokazuje sustavnu pogrešku, te ustanove moraju dostaviti sve ispitane dijelove mjerodavnoj ustanovi koja je izdala homologaciju sa zahtjevom da im dostavi svoje mišljenje.

6.3 U nedostatku drugih kriterija, pojam "sustavna pogreška u uporabi" nekoga tipa retrorefleksnoga proizvoda za označivanje treba razumjeti sukladno točki 6.1 ovoga pravilnika.

7. Otpornost na prodiranje vode

7.1 Uzorak retrorefleksne oznake treba potopiti u trajanju od 10 minuta u vodu temperature 50 ± 5 0 C tako da najviša točka gornjega dijela retrorefleksne površine bude 20 mm ispod površine vode. Ispitivanje treba ponoviti nakon što se uzorak okrene za 180 0 tako da retrorefleksna površina bude okrenuta prema dnu te da joj je naličje 20 mm ispod površine vode. Uzorak (jedinične uzorke) nakon toga treba odmah uroniti pod istim uvjetima u vodu temperature 25 ± 5 0 C.

7.2 Voda ne smije prodrijeti u retrorefleksnu površinu uzorka. Ako se vidnim pregledom jasno pokaže postojanje vode, treba smatrati da retrorefleksni proizvod za označivanje nije zadovoljio kod ispitivanja.

7.3 Ako se vidnim pregledom nije otkrilo postojanje vode ili u dvojbenome slučaju, treba izmjeriti koeficijent retrorefleksije R΄ sukladno dodatku 7., nakon što se uzorak prethodno lagano protrese kako bi se uklonio višak vode na njegovoj vanskoj strani.

____________ [1] 1Usprkos važnosti ispitivanja koja se provode radi provjere vremenske postojanosti optičkih svojstava stražnjih ploča za označivanje, sa sadašnjom razinom znanja još nije moguće odrediti tu postojanost s pomoću laboratorijskih ispitivanja ograničenoga trajanja.

2    Ništa u ovome dodatku ne sprečava nacionalne ustanove postaviti zahtjeve koji su razlikuju od ovih  smjernica.

 

Dodatak 9.

SMJERNICE ZA OBLIK OZNAKA I ZAHTJEVI ZA UGRADBU 1

1. BOČNO I STRAŽNJE OZNAČIVANJE TRAKOVIMA

1.1 Retrorefleksni proizvodi za označivanje kojima je označeno vozilo mogu biti izrađeni od jednog ili više po mogućnosti neprekinutih dijelova, usporednih ili što je moguće više usporednih s tlom.

Isto pravilo vrijedi za tegljače, poluprikolice ili druge skupove vozila. Skup označenih i neoznačenih vozila i prikolica u smislu ovoga pravilnika nije preporučljiv.

1.2 Oznake moraju prikazivati što je moguće bliže cijelu duljinu i širinu vozila. Pod pojmom "cijelu" smatra se najmanje 80 % duljine i/ili širine.

1.3 U slučaju kad trakovi nisu neprekinuti, razmak između pojedinih njihovih dijelova mora biti što je moguće manji te ne smije prijeći 50 % duljine najkraćega dijela.

1.4 Najmanja visina iznad tla retrorefleksnih proizvoda za označivanje mora biti barem 250 mm i najveća visina 1500 mm. Međutim, može se prihvatiti visina od 2 100 mm u slučajevima kad tehnički uvjeti onemogućuju zadovoljavanje najveće vrijednosti od 1500 mm.

2. RUBNO OZNAČIVANJE

2.1 Rubno označivanje mora prikazivati što je moguće bliže vanjski oblik vozila, bočno i odostraga.

2.2 U slučaju kad trakovi nisu neprekinut, razmak između pojedinih njihovih dijelova mora biti što je moguće manji te ne smije prijeći 50 % duljine najkraćega dijela.

2.3 Najmanja visina iznad tla retrorefleksnih proizvoda za označivanje mora biti barem 250 mm i najveća 1500 mm.

3. RAZLIKOVNO OZNAČIVANJE I CRTEŽl

3.1 Razlikovna retrorefleksna označivanja i/ili crteži mogu se postaviti jedino s rubnim označivanjem boka vozila i pod uvjetom da ne smanjuju učinkovitost rubne oznake i obveznih uređaja za osvjetljenje i svjetlosnu signalizaciju. Uspoređujući s rubnim označivanjem, razlikovno označivanje i/ili crteži moraju biti prikladni, kako je određeno u točki 3.2 ovoga dodatka.

3.2 Uvjet "prikladan" ispunjen je ako je:

3.2.1 broj slova i znakova manji od 15

3.2.2 visina slova / znakova između 300 mm i 1 000 mm

3.2.3 ukupna površina retrorefleksnoga područja nije veća od 2,0 m 2

3.2.4 ako nisu upotrijebljeni dugi pojmovi, kao npr. adresa i brojevi telefona.

4. PRIMJERI RETROREFLEKSNOG OZNAČIVANJA

Primjeri retrorefleksnog označivanja prikazani su dopunama 1. i 2.

 

Dodatak 9., dopuna 1.

PRIMJERI RETROREFLEKSNOG OZNAČIVANJA TRAKOVIMA

Primjer A i Primjer B

 

 

PRIMJERI RETROREFLEKSNOG OZNAČIVANJA TRAKOVIMA

Primjer C

Primjer D

PRIMJERI RETROREFLEKSNOG OZNAČIVANJA TRAKOVIMA

Primjer E

Dodatak 9., dopuna 2.

PRIMJERI RETROREFLEKSNOGA RUBNOG OZNA^IVANJA

(S RAZLIKOVNIM OZNAČIVANJEM I CRTEŽIMA)

Primjer A i Primjer B

 

PRIMJERI RETROREFLEKSNOG RUBNOG OZNAČIVANJA

(S RAZLIKOVNIM OZNAČIVANJEM I CRTEŽIMA)

Primjer C

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_10_99_1959.html