Objavljeno u NN 58/2000 (13.06.2000.):
DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO
Temeljem članka 13. stavak 2., članka 17. stavak 2. i članka 23. stavak 4. Zakona o normizaciji (»Narodne novine« broj 55/96) ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donosi
NAREDBU O HOMOLOGACIJI PROIZVODNJE OBNOVLJENIH GUMA ZA GOSPODARSKA VOZILA I NJIHOVE PRIKOLICE
I. PODRUČJE PRIMJENE
1. Proizvodnja obnovljenih guma za gospodarska vozila i njihove prikolice mora biti homologirana sukladno ovoj naredbi.
2. Odredbe ove naredbe odnose se na proizvodnju obnovljenih guma namijenjenih za ugradbu na gospodarska vozila i njihove prikolice osim:
- obnovljenih guma brzinske kategorije manje od 80 km/h
- guma izvorno proizvedenih bez oznake brzinske kategorije i indeksa nosivosti
- guma izvorno proizvedenih bez homologacije tipa i bez oznake »E« ili »e«
- guma namijenjenih za ugradbu na vozila proizvedena prije 1939. godine.
II. ZAHTJEVI
3. Proizvodnja obnovljenih guma i obnovljene gume u smislu ove naredbe moraju zadovoljavati zahtjeve iz točaka 6. i 7. Pravilnika broj 109 Ekonomskog povjerenstva Ujedinjenih naroda za Europu u izvornome obliku koji je stupio na snagu 23. lipnja 1998. 1, koji je dodatak Ženevskome sporazumu iz 1958. godine o prihvaćanju jednakih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima i uvjeti za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih propisa 2 (u daljnjem tekstu: Pravilnik ECE R 109.00).
4. Pravilnik ECE R 109.00 u izvorniku dostupan je u normoteci Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo. Pročišćeni tekst dijelova toga pravilnika dan je u prijevodu na hrvatski jezik u prilogu 1. ove naredbe.
III. ISPITIVANJE OBNOVLJENIH GUMA
5. Ispitivanje obnovljenih guma u smislu ove naredbe može provoditi samo ovlašteni laboratorij prema zahtjevima Pravilnika ECE R 109.00.
IV. HOMOLOGACIJA PROIZVODNJE OBNOVLJENIH GUMA
6. Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo provodi homologaciju proizvodnje obnovljenih guma u smislu ove naredbe prema Pravilniku ECE R 109.00.
V. PROVJERA SUKLADNOSTI
7. Provjera sukladnosti obnovljenih guma sa zahtjevima ove naredbe provodi se prema postupku koji je propisan Pravilnikom o homologaciji vozila (»Narodne novine« broj 82/96, 107/96, 79/97, 132/97, 58/98, 59/99 i 64/99).
VI. PRIMJENA
8. Ova naredba stupa na snagu osmog dana nakon objave u »Narodnim novinama«, a primjenjivat će se: - od 1. listopada 2000. godine za obnovljene gume iz uvoza i - od 1. listopada 2002. godine za postojeću proizvodnju obnovljenih guma u Republici Hrvatskoj.
Klasa: 011-02/00-02/10
Urbroj: 558-04/7-00-1
Zagreb, 24. svibnja 2000.
R a v n a t e l j Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo
dr. sc. Jakša Topić, dipl. ing., v. r.
_________ 1 ECE dokumenti u kojima je objavljen tekst Pravilnika: E/ECE/324 - E/ECE/TRANS/505Rev.2/ Add.108 ( Izvornik Pravilnika., stupio na snagu 23. lipnja 1998.). E/ECE/324 - E/ECE/TRANS/505Rev.2/ Add.108/Corr.1 ( Ispravak 1.).
2 Prijašnji naslov Sporazuma glasi: Sporazum o prihvaćanju jednakih uvjeta za homologaciju i uzajamno priznavanje homologacije opreme i dijelova motornih vozila, donesen u Ženevi 20. ožujka 1958.
PRILOG 1.
Pročišćeni tekst dijelova ECE pravilnika broj 109
»JEDNAKE ODREDBE O HOMOLOGACIJI PROIZVODNJE OBNOVLJENIH GUMA ZA GOSPODARSKA VOZILA I NJIHOVE PRIKOLICE«1 u izvornome obliku koji je stupio na snagu 23. lipnja 1998. godine u prijevodu na hrvatski jezik
Pravilnik ECE R 109.00
Prijevod sadrži ove dijelove pravilnika:
Točka 1. Područje primjene
Točka 2. Definicije
Točka 3. Označivanje
Točka 4. Zahtjev za homologaciju
Točka 5. Homologacija
Točka 6. Zahtjevi
Točka 7. Specifikacije
Točka 8. Preinake homologacije
Točka 9. Sukladnost proizvodnje
Točka 10. Kazne za neusklađenost proizvodnje
Točka 11. Potpuna obustava proizvodnje
Dodaci:
Dodatak 1. Izjava koja se odnosi na izdanu, proširenu, odbijenu ili povučenu homologaciju ili potpunu obustavu proizvodnje kod proizvođača obnovljenih guma prema Pravilniku br. 109
Dodatak 2. Primjer izgleda homologacijske oznake
Dodatak 3. Raspored oznaka na obnovljenim gumama
Dodatak 4. Popis znakova za indekse nosivosti i odgovarajuće nosivosti
Dodatak 5. Oznake veličine i mjere guma
Dodatak 6. Postupak mjerenja guma
Dodatak 7. Postupak ispitivanja izdržljivosti u ovisnosti o nosivosti i brzini
Dodatak 8. Slika s objašnjenjima
_________ (1) Naslov izvornika na engleskome jeziku: UNIFORM PROVISION CONCERNING THE APPROVALfor the production of retread PNEUMATIC TYRES FOR comercial VEHICLES AND THEIR TRAILERS
1. PODRUČJE PRIMJENE
Ovaj pravilnik odnosi se na proizvodnju obnovljenih guma namijenjenih za ugradbu na gospodarska vozila i njihove prikolice za uporabu u cestovnome prometu, osim:
1.1 obnovljenih guma za osobne automobile i njihove prikolice
1.2 obnovljenih guma brzinske kategorije manje od 80 km/h
1.3 guma za bicikle i motocikle
1.4 guma izvorno proizvedenih bez oznake brzinske kategorije i indeksa nosivosti
1.5 guma izvorno proizvedenih bez homologacije tipa i bez oznake »E« ili »e«.
2. DEFINICIJE - Također vidi sliku u dodatku 9.
U smislu ovoga pravilnika:
2.1 »Asortiman obnovljenih guma« označuje asortiman obnovljenih guma sukladno točki 4.1.4.
2.2 »Struktura gume« (građa gume) podrazumijeva tehničke značajke karkase (kostura) gume. Razlikuju se posebno ove strukure:
2.2.1 »dijagonalna« (ili »bias-ply«) je struktura gume čije kordne niti dopiru do stope gume i koje su poredane tako da čine izmjenične kutove manje od 90o u odnosu na središnju crtu gaznog sloja
2.2.2 »struktura prekriženih pojasa« (»bias-belted«) struktura je gume dijagonalne strukture u koje je karkasa ograničena pojasom sastavljenim od dvaju ili više slojeva gotovo nerastezljivih kordnih niti koje čine izmjenične kutove manje od onih što ih čine kordne niti karkase
2.2.3 »radijalna« je struktura gume čije kordne niti dopiru do stope gume i poredane su tako da oblikuju kutove od oko 90o u odnosu na središnju crtu gaznog sloja i čija je karkasa stabilizirana kružnim, gotovo nerastezljivim pojasom.
2.3 »Vrsta uporabe«
2.3.1 Uobičajena guma je guma koja je namijenjena samo za uobičajenu uporabu na cesti.
2.3.2 Guma za posebnu uporabu je guma koja je namijenjena za mješovitu uporabu, na cesti i izvan ceste i/ili za ograničenu brzinu.
2.3.3 Guma za snijeg je guma čiji je gazni sloj, ili gazni sloj i struktura, oblikovan za blato i suhi ili mokri snijeg, sa svojstvima boljim od uobičajene gume za uporabu na cesti. Šara gaznog sloja kod guma za snijeg općenito se sastoji od udubina (izbočina) i/ili kompaktnih blok-elemenata razmaknutih više nego kod uobičajene gume za uporabu na cesti.
2.4 »Stopa« je dio gume čiji oblik i konstrukcija omogućuju da se guma prilagodi naplatku i da se na njemu održava.
2.5 »Korda« označuje niti od kojih su sastavljeni slojevi platna u gumi.
2.6 »Sloj« je platno od usporednih gumiranih niti korde.
2.7 »Pojas« za gumu radijalne strukture ili gumu sa strukturom prekriženih pojasa znači jedan ili više slojeva gradiva ispod gaznog sloja koji su vidljivo usmjereni u smjeru njegove središnje crte tako da osiguravaju učvršćenje karkase po opsegu.
2.8 »Međupojas« (odvajač) za gumu dijagonalne strukture znači međusloj postavljen između karkase i gaznog sloja.
2.9 »Zaštitni međupojas« (zaštitni odvajač) za gumu radijalne strukture znači dodatni međusloj postavljen između gaznog sloja i pojasa radi smanjenja mogućnosti oštećenja pojasa.
2.10 »Ojačanje stope« označuje gradivo koje u području stope štiti karkasu od trošenja zbog trenja ili grebenja koje prouzročuje naplatak.
2.11 »Karkasa« (kostur) je dio gume ispod gaznog sloja i boka gume koji kad je guma napuhana nosi opterećenje.
2.12 »Gazni sloj« je dio gume koja je u izravnome dodiru s tlom.
2.13 »Bok« je dio gume koji se nalazi između gaznog sloja i stope.
2.14 »Donja bočna stijenka« je područje koje obuhvaća dio između najveće širine presjeka gume i područja koje pokriva rub naplatka.
2.15 »Udubina (žlijeb) gaznog sloja« je prostor između dvije susjedne izbočine (rebra ili bloka) u šari gaznog sloja.
2.16 »Širina gume« je linearna udaljenost između vanjskih površina strana napuhane gume, ne računajući reljef koji čine natpisi, ukrasi, zaštitne vrpce ili rebra.
2.17 »Ukupna širina gume« je linearna udaljenost između vanjskih površina strana napuhane gume, uključujući natpise, ukrase, zaštitne vrpce ili rebra.
2.18 »Visina presjeka gume« je razmak jednak polovici razlike između vanjskoga promjera gume i nazivnoga promjera naplatka.
2.19 »Nazivni odnos oblika (Ra)« je stostruka vrijednost broja dobivena dijeljenjem broja koji izražava visinu presjeka gume u mm s brojem koji izražava nazivnu širinu gume.
2.20 »Vanjski promjer gume« je najveći promjer nove napuhane gume.
2.21 »Oznaka veličine gume« je oznaka koja prikazuje:
2.21.1 nazivnu širinu gume; ta širina mora se izražavati u milimetrima, osim u slučaju tipova guma za koje je oznaka veličine prikazana u prvome stupcu tablica iz dodatka 5. ovoga pravilnika
2.21.2 nazivni odnos oblika, osim za određene tipove guma čije su oznake veličine dane u prvome stupcu tablica iz dodatka 5. ovoga pravilnika
2.21.3 odgovarajući broj »d« (oznaka »d«) koji označuje nazivni promjer naplatka i koji odgovara njegovu promjeru izraženu u palcima (brojevi ispod 100) ili u milimetrima (brojevi iznad 100); oboje može biti prikazano zajedno.
2.21.3.1 Vrijednosti oznake »d« izražene u milimetrima niže su dane:
Nazivni promjer naplatka »d« znak izražen u
u palcima (»d« znak) milimetrima
8 203
9 229
10 254
11 279
12 305
13 330
14 356
15 381
16 406
17 432
18 457
19 482
20 508
21 533
22 559
24 610
25 636
14.5 368
16.5 419
17.5 445
19.5 495
20.5 521
22.5 572
24.5 622
26 660
28 711
30 762
2.22 »Nazivni promjer naplatka (d)« je promjer naplatka na koji se postavlja guma.
2.23 »Naplatak« je nosač gume sa zračnicom ili gume bez zračnice na koji naliježu stope gume.
2.24 »Mjerni naplatak« je naplatak koji se navodi kao »širina mjernog naplatka« ili kao »širina teoretskog naplatka« za određenu oznaku veličine gume u bilo kojemu izdanju jedne ili više međunarodnih norma za gume.
2.25 »Ispitni naplatak« je naplatak koji se navodi kao odobren ili dopušten u jednoj ili više međunarodnih norma za gume za određenu oznaku veličine i tipa.
2.26 »Međunarodne norme za gume« znači bilo koji od ovih dokumenata:
a) The European Tyre and Rim Technical Organisation (ETRTO) 1: »Standards manual«
b) The European Tyre and Rim Technical Organisation (ETRTO) 1 »Engineering Design Information - obsolete data«
c) The Tire and Rim Assotiation Inc. (TRA) 2 »Year Book«
d) The Japan Automobile Tire Manufactures Association (JATMA) 3: »Year Book«
e) The Tire and Rim Assotiation of Australia (TRAA) 4: »Standards manual«
f) The Assiciacao Brasileira de Pneus e Aros (ABPA) 5: »Manual de Normal Technicas«
g) The Scandinavian Tyre and Rim Organisation (STRO)6 »Data Book«
________
Norme koje se odnose na gume mogu se dobiti na ovim adresama: 1 ETRTO, 32, Av. Brugman - Bte 2, B-1060 Bruxelelles, Belgique 2 TRA, 175 Montrose West Avenue, Suite 150, Copley, Ohio, 44321 Etats - Unis dAmerique 3 JATMA, 9th Floor, Toranomon Building No 1 -12, 1 - Chome Toranomon Minato-ku, Tkyi 105, Japon 795 Glenferrie Road, Victoria, 3122 Australie. 4 TRAA, Suite 1, Hawthorn House, 795 Glenferrie Road, Hawthorn Victoria, 3122 Australie. 5 ABPA, Avenida Paulista 244-120 Andar, CEP, 01310 Sao Paolo, SP Bresil. 6 STRO, Älggatan 48 A, Nb, S-216 15 Malmö, Sučde.
2.27 »Otpadanje« je odvajanje komadića gume s gaznog sloja.
2.28 »Odvajanje korde« je razdvajanje korde od sloja koji je okružuje.
2.29 »Odvajanje platna« je razdvajanje susjednih slojeva platna.
2.30 »Odvajanje gaznog sloja« je odvajanje gaznog sloja od karkase.
2.31 »Opis namjene« znači posebnu kombinaciju indeksa nosivosti i oznake brzinske kategorije gume.
2.32 »Indeks nosivosti« je broj koji označuje opterećenje koje guma može nositi kod brzine koja odgovara pridruženoj oznaci brzinske kategorije i kad se upotrebljava u uvjetima uporabe koja je propisao proizvođač. Guma može nositi više indeksa nosivosti koji prikazuju njezinu nosivost kad se upotrebljava posebno ili u paru (udvojeno), ili koji prikazuju alternativni indeks nosivosti (jedinstvena točka) kod kojega nije dopuštena promjena opterećenja sukladno točki 2.35 i dodatku 8. ovoga pravilnika. Popis tih indeksa i odgovarajućih opterećenja dan je u dodatku 4. ovoga pravilnika.
2.33 »Oznaka brzinska kategorije« označuje:
2.33.1 slovnu oznaku koja prikazuje brzinu pri kojoj guma može podnijeti masu koja je određena odgovarajućim indeksom nosivosti.
2.33.2 Oznake brzinske kategorije i odgovarajuće brzine dane su u ovoj tablici:
Oznaka brzinske kategorije Odgovarajuća brzina (km/h)
F 80
G 90
J 100
K 110
L 120
M 130
N 140
P 150
Q 160
R 170
S 180
T 190
U 200
H 210
2.34 »Jedinstvena točka« označuje dodatni opis namjene, označen u blizini uobičajenog opisa namjene, koji se ne smije upotrijebiti za izračunavanje promjene nosivosti kako je određeno u točki 2.35 i u dodatku 8. ovoga pravilnika.
2.35 »Promjena nosivosti ovisno o brzini« označuje dodatni indeks nosivosti za gumu kad se upotrebljava pri brzini koja se razlikuje od brzine određene oznakom brzinske kategorije u uobičajenu opisu namjene. Dopuštene promjene dane su u tablici u dodatku 8. ovoga pravilnika.
2.36 »Proizvođač obnovljenih guma« je mjesto (proizvodna jedinica) ili više mjesta (proizvodnih jedinica) na kojima se proizvode obnovljene gume.
2.37 »Obnavljanje« je opći pojam koji označuje popravak upotrijebljene gume zamjenom istrošenoga gaznog sloja novim gradivom. Taj pojam također može označivati popravak najvećega dijela vanjske površine boka i zamjenu gornjih pojasa ili zaštitnog međupojasa. Ono obuhvaća ove postupke:
2.37.1 »Djelomično obnavljanje gaznog sloja« (»Top capping«) označuje zamjenu gaznog sloja
2.37.2 »Obnavljanje gaznog sloja i boka« (»Re-capping«) označuje zamjenu gaznog sloja s istodobnim nanošenjem novoga gradiva djelomično po boku.
2.37.3 »Potpuno obnavljanje« (»Bead to bead«) je zamjena gaznog sloja i popravak boka, uključujući cijeli donji dio bočne stijenke gume ili njegov dio.
2.38 »Plašt« je istrošena guma koja obuhvaća karkasu i ono što je ostalo od gaznog sloja i boka
2.39 »Brušenje« je postupak koji se sastoji od uklanjanja istrošenoga gradiva s plašta radi pripreme površine za prihvaćanje novoga gradiva.
2.40 »Popravak« je dovođenje u odgovarajuće prihvatljivo stanje oštećenoga plašta.
2.41 »Gradivo za gazni sloj« označuje gradivo u obliku pogodnom za zamjenu istrošenoga gaznog sloja. To može biti npr.:
2.41.1 »Dvogrba traka«- proizvod određene duljine koji je ekstrudiran kako bi se dobio željeni profil poprečnoga presjeka te koji se zatim postavlja na hladno na pripremljeni plašt. Novi proizvod mora se vulkanizirati.
2.41.2 »Traka za namatanje« - proizvod u obliku trake za gazni sloj koji se izravno ekstrudira i namata na priređeni plašt radi dobivanja željenog oblika presjeka. Novo gradivo mora se vulkanizirati
2.41.3 »Izravna ekstruzija« - gradivo za gazni sloj koje je ekstrudirano kako bi se dobio željeni profil presjeka. lzravno ekstrudirano na pripremljeni plašt novo gradivo mora se vulkanizirati.
2.41.4 »Prethodna vulkanizacija« - prethodno profilirani i vulkanizirani gazni sloj koji se izravno postavlja na pripremljeni plašt. Novo gradivo mora se spojiti s plaštem.
2.42 »Prevlaka za bok« - gradivo koje se upotrebljava za pokrivanje bokova plašta, omogućujući tako da nosi potrebne natpise.
2.43 »Kontaktna gumena masa« - gradivo koje se upotrebljava kao ljepljivi sloj između novoga gaznog sloja i plašta te za manje popravke.
2.44 »Cement« - otopina ljepila koje je namijenjeno za postavljanje na svoje mjesto novih gradiva prije vulkanizacije.
2.45 »Vulkanizacija« - naziv koji se upotrebljava za opis promjena fizikalnih svojstava novoga gradiva. Općenito se postiže izlaganjem gradiva zagrijavanju i tlaku u propisanome trajanju u nadziranim uvjetima.
3. OZNAČIVANJE
3.1 Primjer rasporeda oznaka obnovljenih guma dan je dodatku 3. ovoga pravilnika.
3.2 Obnovljene gume moraju nositi na obje strane kod simetričnih guma i barem na vanjskoj strani kod nesimetričnih guma:
3.2.1 naziv proizvođača ili njegov zaštitni znak
3.2.2 oznaku veličine gume prema točki 2.21
3.2.3 ovu oznaku strukture:
3.2.3.1 za gume s dijagonalnom strukturom (bias-ply): bez oznake ili slovo »D« stavljeno ispred oznake promjera naplatka
3.2.3.2 za gume s radijalnom strukturom: slovo »R« ispred oznake promjera naplatka i eventualno riječ »RADIAL«
3.2.3.3 za gume sa strukturom prekriženih pojasa: slovo »B« ispred oznake promjera naplatka i, dodatno, riječi »BIAS-BELTED«
3.2.4 opis namjene koji podrazumijeva:
3.2.4.1 oznaku nazivne (nazivnih) nosivosti gume u obliku indeksa nosivosti kako je (su) određen (određeni) u točki 2.32
3.2.4.2 oznaku nazivne brzine koju može podnijeti guma u obliku znaka danog u točki 2.33
3.2.5 alternativni opis namjene »jedinstvena točka«, po potrebi, koji podrazumijeva:
3.2.5.1 oznaku nazivne (nazivnih) nosivosti gume u obliku indeksa nosivosti kako je (su) određen (određeni) u točki 2.32
3.2.5.2 oznaku nazivne brzine koju može podnijeti guma u obliku znaka danog u točki 2.33
3.2.6 natpis »TUBELESS« kad se radi o gumi namijenjenoj za uporabu bez zračnice
3.2.7 natpis M+S ili M.S ili M&S kod guma za snijeg
3.2.8 datum obnavljanja kako slijedi:
3.2.8.1 Do 31. prosinca 1999.; ili kao što je određeno u točki 3.2.8.2 ili u obliku broja s tri znamenke, gdje prve dvije znamenke pokazuju broj tjedna, a posljednja godinu proizvodnje; oznaka datuma označuje razdoblje proizvodnje od tjedna označenoga brojem tjedna do uključivo broja tjedna uvećan za tri. Na primjer, oznaka »253« označuje gumu koja je bila obnovljena u 25., 26., 27. ili 28. tjednu 1993. godine; Dopušteno je da se oznaka datuma postavi samo na jedan bok.
3.2.8.2 Od 1. siječnja 2000. godine; u obliku broja s četiri znamenke, gdje dvije prve znamenke pokazuju tjedan, a druge dvije godinu proizvodnje u kojoj je guma obnovljena. Oznaka datuma označuje razdoblje proizvodnje u tjednu koji pokazuje broj tjedna do broja tjedna uvećanog za tri. Na primjer, oznaka »2503« označuje gumu koja je bila obnovljena u 25., 26., 27. ili 28. tjednu 2003. godinu; Dopušteno je da se oznaka datuma postavi samo na jedan bok.
3.2.9 u slučaju guma koje se mogu obnavljati, znak »obrnuto W« promjera najmanje 20 mm ili natpis »REGROOVABLE« izljeven na jednoj ili objema bočnim stijenkama
3.2.10 oznaku tlaka napuhanosti, označenog indeksom »PSI«, koji se zahtijeva kod ispitivanja izdržljivosti u ovisnosti o nosivosti i brzini kako je opisano u dopuni 2. dodatka 7. ovoga pravilnika; dopušteno je postaviti tu oznaku samo na jednu stranu gume.
3.2.11 Natpis »RETREAD« ili »REMOULD« (nakon 1. siječnja 1999. godine samo natpis »RETREAD« smije se upotrijebiti). Na zahtjev proizvođača obnovljenih guma može se dodati isti natpis na kojemu drugom jeziku.
3.3 Prije homologacije na gumama mora postojati odgovarajući prostor za postavljanje homologacijske oznake iz točke 5.8 na način prikazan u dodatku 2. ovoga pravilnika.
3.4 Nakon homologacije oznake iz točke 5.8 i na način prikazan u dodatku 2. ovoga pravilnika moraju biti postavljene u odgovarajući prostor naveden u točki 3.3. Dopušteno je da se ta oznaka postavi samo na jedan bok.
3.5 Oznake na koje se odnosi točka 3.2 i homologacijska oznaka propisana u točkama 3.4 i 5.8 moraju biti lako čitljive i reljefno ili izdubljeno izljevene na gumi ili moraju biti trajno postavljene na gumu.
3.6 Ako su nakon obnavljanja još vidljive postavljene oznake prvobitnoga proizvođača guma, one se moraju smatrati oznakama proizvođača obnovljenih guma. Ako prvobitne oznake ne vrijede za obnovljene gume, one se moraju potpuno ukloniti.
3.7 Prvobitna homologacijska oznaka »E« ili »e« i homologacijski broj te homologacijska oznaka svakoga sljedećega proizvođača obnovljenih guma ako se više ne primjenjuju moraju se ukloniti.
4. ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU
Niže navedeni postupak primjenjuje se kod homologacije proizvođača obnovljenih guma
4.1 Zahtjev za homologaciju proizvođača obnovljenih guma mora podnijeti vlasnik trgovačkog ili zaštitnog znaka ili njegov pravovaljano opunomoćeni predstavnik. U zahtjevu se mora navesti:
4.1.1 ustrojstvo proizvođača obnovljenih guma
4.1.2 sažeti opis sustava upravljanja kakvoćom koji osigurava da upotrijebljeni postupci obnavljanja guma djelotvorno zadovoljavaju odredbe ovoga pravilnika
4.1.3 trgovački nazivi ili zaštitni znakovi koji će se stavljati na obnovljene gume
4.1.4 sljedeći podaci koji se odnose na asortiman guma koje će se obnavljati:
4.1.4.1 asortiman veličina guma
4.1.4.2 struktura guma (dijagonalna ili »bias ply«, prekriženih pojasa ili radijalna)
4.1.4.3 vrsta uporabe guma (uobičajene, za snijeg itd.)
4.1.4.4 postupak obnavljanja ili postupak nanošenja novih gradiva sukladno točkama 2.37 i 2.41
4.1.4.5 oznaka najveće brzinska kategorije guma koje će se obnavljati
4.1.4.6 indeks najveće nosivosti guma koje će se obnavljati
4.1.4.7 međunarodna norma za gume koja se odnosi na asortiman guma.
5. HOMOLOGACIJA
5.1 Za obavljanje svoje djelatnosti proizvođač obnovljenih guma mora dobiti odobrenje mjerodavnih ustanova sukladno odredbama ovoga pravilnika. Mjerodavna ustanova poduzima potrebne mjere opisane u ovome pravilniku radi provjere je li obnavljanje guma kod odgovarajućega proizvođača sukladno odredbama ovoga pravilnika. Proizvođač obnovljenih guma u cijelosti je odgovoran za sukladnost obnovljenih guma s odredbama ovoga pravilnika i njihovo dobro ponašanje u uobičajenoj uporabi.
5.2 Osim uobičajenih odredaba za početnu ocjenu proizvođača obnovljenih guma, mjerodavna ustanova mora se uvjeriti da su postupci, uporaba, upute i dokumentacija sa specifikacijama koje daje isporučitelj gradiva na lako razumljivu jeziku za djelatnike proizvođača obnovljenih guma.
5.3 Mjerodavna ustanova mora se uvjeriti da postupci i priručnici za uporabu u svakoga proizvođača obnovljenih guma specificiraju za gradiva i postupke koji se upotrebljavaju za dovođenje u ispravno stanje dopuštena oštećenja ili pukotine na karkasi iznad kojih se smatra da guma nije za obnavljanje, bez obzira na to da li oštećenje već postoji ili je nastalo u postupcima pripreme za obnavljanje.
5.4 Prije izdavanja odobrenja mjerodavna ustanova mora provjeriti jesu li obnovljene gume sukladne ovomu pravilniku i jesu li uspješno provedena ispitivanja propisana u točkama 6.7 i 6.8 barem na pet uzoraka (nije potrebno da ih bude više od 20) obnovljenih guma koje predstavljaju raspon guma koje se obnavljaju kod proizvođača obnovljenih guma.
5.5 Ako se pri ispitivanju utvrdi bilo kakvo odstupanje, moraju se ispitati dva dodatna uzorka guma koje imaju iste značajke. Ako jedan od ta dva uzorka ili oba pokažu odstupanje, ispituju se još dva uzorka. Ako jedan od ta dva posljednja uzorka ili oba pokažu odstupanje, odbija se zahtjev za homologaciju proizvođača obnovljenih guma
5.6 Ako su zadovoljeni svi zahtjevi iz ovoga pravilnika, mora se izdati homologacija i dodijeliti homologacijski broj svakomu odobrenu proizvođaču obnovljenih guma. Prve dvije znamenke moraju označivati broj niza izmjena ili dopuna koji sadrži najnovije veće tehničke izmjene ili dopune ovoga pravilnika objavljene do vremena izdavanja homologacije. Homologacijski broj počinje s »109R«, što označuje da homologacija vrijedi za gumu obnovljenu prema zahtjevima ovoga pravilnika. Jedna mjerodavna ustanova ne smije označiti istim brojem drugoga proizvođača koji je odobren prema ovomu pravilniku.
5.7 Obavijest o homologaciji, proširenju, odbijanju ili povlačenju homologacije ili o potpunome prestanku proizvodnje prema ovomu pravilniku mora biti dostavljena stranama u Ženevskome sporazumu iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj pravilnik u obliku formulara koji je u skladu s modelom danim u dodatku 1. ovoga pravilnika.
5.8 Na svaku obnovljenu gumu koja je sukladna ovomu pravilniku, u prostoru koji je naveden u točki 3.3, kao dopuna oznakama koje su propisane u točki 3.2, mora se postaviti međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od:
5.8.1 kružnice oko slova »E«, iza kojeg se nalazi razlikovni broj države koja je odobrila homologaciju 7
5.8.2 homologacijskoga broja propisanog u točki 5.6.
5.9 U dodatku 2. ovoga pravilnika prikazan je primjer izgleda homologacijske oznake.
_______
7 1 za Njemačku, 2 za Francusku, 3 za Italiju, 4 za Nizozemsku, 5 za Švedsku,6 za Belgiju, 7 za Mađarsku, 8 za Češku Republiku, 9 za Španjolsku, 10 za Jugoslaviju, 11 za Ujedinjeno Kraljevstvo, 12 za Austriju, 13 za Luksemburg, 14 za Švicarsku, 15 (prazno), 16 za Norvešku, 17 za Finsku, 18 za Dansku, 19 za Rumunjsku, 20 za Poljsku, 21 za Portugal, 22 za Rusku Federaciju, 23 za Grčku, 24 za Irsku, 25 za Hrvatsku, 26 za Sloveniju, 27 za Slovačku, 28 za Bjelorusiju, 29 za Estoniju, 30 (prazno), 31 za Bosnu i Hercegovinu, 32 - 36 (prazno), 37 za Tursku, 38 - 39 (prazno), 40 za Bivšu Jugoslavensku Republiku Makedoniju, 41 (prazno), 42 za Europsku uniju (homologacije izdaju zemlje članice koje, upotrebljavaju njihove vlastite ECE oznake) i 43 za Japan. Iduće brojeve po redu treba dodjeljivati ostalim državama po kronološkome redu po kojem one ratificiraju Sporazum o prihvaćanju, jednakih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima i uvjeti za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih propisa ili po, kojemu se one slažu s tim sporazumom, a o tako određenim brojevima glavni tajnik Ujedinjenih naroda obavijestit će ugovorne strane u tome sporazumu
6. ZAHTJEVI
6.1 Gume se ne mogu obnavljati ako nisu homologiranoga tipa i ako ne nose oznaku »E« ili »e«, međutim, najkasnije do 1. siječnja 2000. godine ta odredba nije obvezujuća.
6.2 Uvjeti koji moraju biti zadovoljeni prije obnavljanja:
6.2.1 Prije provjere guma mora biti čista i suha.
6.2.2 Svaka guma prije brušenja mora se pregledati na unutarnjoj i vanjskoj strani radi provjere je li prikladna za obnavljanje.
6.2.3 Gume koje su zbog preopterećenja ili nedovoljne napuhanosti vidljivo oštećene ne smiju se obnavljati.
6.2.4 Gume s bilo kojim od ovih oštećenja ne mogu se obnavljati:
6.2.4.1 općenito:
a) nepopravljive pukotine u gumi koje se protežu do karkase
b) pukotine na karkasi
c) znatno nagrizanje ugljikovodicima ili kemijskim proizvodima
d) oštećena ili napukla stopa
e) prethodne popravke oštećenja koja su veća od propisanih dopuštenih oštećenja (vidi točku 5.3)
6.2.4.2 nepopravljiva oštećenja, kad su izvan granica popravljivosti propisanih u točki 5.3:
a) probijanje karkase ili oštećenja nakon pripreme za obnavljanje
b) višestruka oštećenja previše blizu jedno drugomu
c) znatna oštećenje na unutarnjoj površini
d) oštećenja stope
e) ogoljene kordne niti karkase
f) otkinute kordne niti
g) odvajanje sloja pojasa
h) trajno izobličene kordne niti karkase ili presavijene (ako su čelične)
l) uzdužne pukotine iznad stope
j) zahrđala čelična korda ili žičani obruč (u stopi).
6.3 Priprema:
6.3.1 Nakon brušenja i prije nanošenja novoga gradiva svaku gumu treba ponovo pozorno pregledati barem s vanjske strane radi provjere je li još uvijek u stanju za obnavljanje
6.3.2 Cijela površina na koju će se nanijeti novo gradivo mora biti pripremljena bez pregrijavanja. Tekstura brušene površine ne smije imati dublje tragove od brušenja ili otkinutoga gradiva.
6.3.3 Ako se upotrebljava prethodno vulkanizirano gradivo (profilirana i vulkanizirana gazni sloj), granice pripremljene površine moraju zadovoljavati zahtjeve proizvođača gradiva.
6.3.4 Oštećenje zbog brušenja ne smije prijeći dopuštene granice za popravak (vidi točku 5.3) i mora se popraviti.
6.3.5 Oštećenje kod brušenja guma s radijalnom strukturom ne smije se protezati ispod vanjskog sloja karkase u gornjemu području. Smatra se da je prvi sloj na koji se naiđe sloj u karkasi, osim ako se međupojas može pouzdano prepoznati. Ako je ugrađen međupojas, mjestimično je oštećenje dopušteno.
6.3.6 Mjestimično oštećenje kod brušenja na pojasu dopušteno je kod guma s radijalnom strukturom. Kod većih oštećenja dopuštena je zamjena dijela ili čitavoga pojasa. Ako je oštećen ugrađeni zaštitni međupojas koji se može pouzdano prepoznati, dopušteno ga je ukloniti i nije ga potrebno obnavljati.
6.3.7 Goli kovinski dijelovi moraju biti obrađeni ako je moguće odgovarajućim gradivom prema uputama proizvođača toga gradiva.
6.4 Obnavljanje
6.4.1 Proizvođač obnovljenih guma mora osigurati da se proizvođač ili isporučitelj gradiva za obnavljanje, uključujući i dodatke za popravke, obveže na sljedeće:
a) da odredi postupak primjene i uskladištenja; na zahtjev proizvođača obnovljenih guma te upute moraju biti dostavljene na službenome jeziku zemlje u kojoj će se proizvodi upotrebljavati
b) da na zahtjev proizvođača obnovljenih guma odredi ograničenja za uporabu proizvoda ovisno o vrsti oštećenja na službenome jeziku zemlje u kojoj će se proizvodi upotrebljavati
c) da osigura da dodaci za pojačanje, ako se ispravno upotrebljavaju kod popravka karkase, služe za tu namjenu
d) da osigura da dodaci za pojačanje mogu izdržati dvostruki najveći tlak puhanja koji je propisao proizvođač gume
e) da osigura da svi ostali proizvodi za popravak služe za predviđenu uporabu.
6.4.2 Proizvođač obnovljenih guma odgovoran je za ispravnu primjenu proizvoda za popravak i dužan je osigurati da se popravak izvede bez grešaka koje bi mogle štetiti dobru ponašanju guma za njihova životnog vijeka.
6.4.3 Područje oko popravljenog mjesta na boku ili ramenu gume radijalne konstrukcije može se malo ispupčiti kad se guma ugradi i napuše na preporučeni radni tlak. Moraju se upotrebljavati gradiva za popravak pojačanjem koja imaju fizikalna svojstva koja ograničavaju visinu izbočine na 4 mm.
6.4.4 Proizvođač obnovljenih guma mora osigurati da proizvođač ili isporučitelj proizvoda koji se upotrebljavaju za gazni sloj i bok odredi uvjete njihova uskladištenja i uporabe kako bi zadržali svoju kakvoću. Na zahtjev proizvođača obnovljenih guma te upute moraju biti dostavljene na službenome jeziku zemlje u kojoj će se upotrebljavati proizvodi.
6.4.5 Proizvođač obnovljenih guma mora osigurati da je sastav proizvoda za popravak i/ili smjese naveden u dokumentaciji proizvođača ili isporučitelja. Ta smjesa mora biti prilagođena predviđenoj uporabi gume.
6.4.6 Pripremljena guma mora se vulkanizirati što prije nakon završetka popravka i dovođenja u ispravno stanje, a najkasnije prema zahtjevima proizvođača gradiva.
6.4.7 Guma se mora vulkanizirati u odgovarajućemu vremenu, na odgovarajućim temperaturama i na odgovarajućemu tlaku, kao što je propisano za upotrijebljena gradiva i proizvodnu opremu. Mjere kalupa moraju odgovarati debljini novoga gradiva i veličini obrušene gume.
6.4.8 Debljina izvornoga gradiva nakon brušenja i prosječna debljina novoga gradiva ispod gaznog sloja nakon obnavljanja moraju biti sukladne zahtjevima iz točkama 6.6.8.1 i 6.6.8.2.
6.4.8.1 Za gume s radijalnom strukturom (u mm):
3 £ (A+B) £ 13 (najmanje 3,0 mm; najviše 13,0 mm.) A ³ 2 (najmanje 2,0 mm) B ³ 0 (najmanje 0,0 mm)
P.D. = Dubina udubina (žlijebova)
X = Granica brušenja
A = Prosječna debljina novoga gradiva ispod udubina (žlijebova)
B = Najmamja debljina sloja izvornoga gradiva iznad pojasa nakon brušenja.
6.4.8.2 Za gume s dijagonalnom (Bias-ply) strukturom:
debljina izvornoga gradiva iznad međupojasa mora biti ³ 0,80 mm
prosječna debljina novoga gradiva iznad granice brušenja mora biti ³ 2,0 mm
zajednička debljina izvornoga gradiva i novoga gradiva ispod dna udubina (žlijebova) gaznog sloja mora biti ³ 3,0 mm i £ 13 mm.
6.4.9 Opis namjene za obnovljenu gumu ne može imati oznaku brzine ili indeks nosivosti veći od tih podataka za izvornu, prvobitnu gumu, osim ako je proizvođaču bila izdana homologacija izvorne, prvobitne gume s istom takvom karkasom koja će biti označena izmijenjenim opisom namjene.
Obavijest da je izvorna, prvobitna karkasa gume podignuta na taj način na viši stupanj mora bez ograničenja biti dostupna svakom proizvođaču obnovljenih guma kod jedne mjerodavne ustanove i mora biti dostavljena ostalim stranama Sporazuma iz 1958. godine (vidi članak 5. Sporazuma o prihvaćanju jednakih tehničkih propisa za vozila na kotačima, opremu i dijelove koji mogu biti ugrađeni i/ili upotrijebljeni u vozilima na kotačima i uvjeti za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih propisa - E/ECE/324-E/ECE/TRANS/505/Rev.2). Tipski formular dan u dodatku 1. Pravilnika broj 54 može se upotrijebiti za takvo obavještavanje.
6.4.10 Podizanje na viši stupanj opisa namjene sukladno točki 6.4.9 dopušteno je za prvo obnavljanje izvorne, prvobitne gume.
Gume koje su bile prethodno obnovljene ne smiju imati oznaku brzine ili indeks nosivosti veći od tih podataka na plaštu koji se upotrebljava za obnavljanje.
6.5 Pregled
6.5.1 Nakon vulkanizacije, dok još postoji određena količina topline u gumi, svaka obnovljena guma mora se pregledati radi provjere da nema kakve vidljive greške. Za vrijeme ili nakon obnavljanja radi provjere treba napuhati gumu najmanje na tlak 1,5 bara. Ako na profilu gume postoji kakav vidljivi nedostatak (npr. bubrenje, udubljenje itd.), gumu treba podvrgnuti posebnomu pregledu radi utvrđivanja uzroka tog nedostatka.
6.5.2 Prije, za vrijeme ili nakon obnavljanja gumu treba najmanje jednom pregledati radi provjere cjelovitost njezine strukture prikladnim postupkom ispitivanja.
6.5.3 Radi nadzora nad kakvoćom na određenome broju obnovljenih guma provodi se ispitivanje ili pregled, s razaranjem ili bez njega. Broj provjerenih guma i dobiveni rezultat moraju se zapisati.
6.5.4 Mjere obnovljene gume nakon obnavljanja izmjerene sukladno odredbama iz dodatka 6. ovoga pravilnika moraju odgovarati mjerama koje su određene sukladno postupcima iz točke 7. ili sukladno dodatku 5. ovoga pravilnika. Najveći vanjski promjer obnovljene gume može biti 1,5% veći od najvećega vanjskog promjera nove, izvorne gume propisanog u Pravilniku broj 54.
6.6 Funkcionalna ispitivanja
6.6.1 Obnovljene gume moraju zadovoljiti kod ispitivanja izdržljivosti u ovisnosti o nosivosti i brzini sukladno dodatku 7. ovoga pravilnika da bi bile usklađene s odredbama ovoga pravilnika.
6.6.2 Ispitivanje izdržljivosti u ovisnosti o nosivosti i brzini obnovljene gume uspješno je ako poslije provedenog ispitivanja nema pojave odvajanja gaznog sloja, platna ili korde, oštećenja gaznog sloja ili kidanja niti korde.
6.6.3 Vanjski promjer gume izmjeren šest sati nakon ispitivanja izdržljivosti u ovisnosti o nosivosti i brzini ne smije se razlikovati od vanjskoga promjera mjerenog prije ispitivanja za više od ± 3,5%.
7. SPECIFIKACIJE
7.1 Obnovljene gume prema ovomu pravilniku moraju imati ove mjere:
7.1.1 Širina gume 7.1.1.1 Širina gume izračunava se s pomoću ove formule: S = S1 + K (A -A1)
u kojoj je:
S - stvarna širina gume u milimetrima, mjerena na mjernome naplatku
S1 - »nazivna širina gume« u milimetrima, koja je dana u međunarodnoj normi za gume koju je naveo proizvođač obnovljenih guma za veličinu odgovarajuće gume
A - širina mjernog naplatka u milimetrima
A1 - širina mjernog naplatka u milimetrima, koja je dana u međunarodnoj normi za gume koju je naveo proizvođač obnovljenih guma za veličinu odgovarajuće gume
K - faktor za koji se uzima vrijednost 0,4.
7.1.2 Vanjski promjer gume
7.1.2.1 Teoretski vanjski promjer gume izračunava se s pomoću ove formule:
D = d + 2H
u kojoj je:
D - vanjski promjer u milimetrima
d - brojčana oznaka određena u točki 2.21.3 u milimetrima
H - nazivna visina presjeka u milimetrima i jednaka je umnošku Sn i 0,01 Ra, gdje je:
Sn - nazivna širina gume u milimetrima
Ra - nazivni odnos oblika.
Sve te veličine prikazane su u oznaci veličine gume na boku gume sukladno zahtjevima iz točke 3.2.2 i točke 2.21.
7.1.2.2 Međutim, kod postojećih tipova guma za koje je oznaka dana u prvome stupcu tablica u dodatku 5. ECE Pravilnika br. 54 vanjskim promjerom smatra se promjer koji se nalazi u tim tablicama.
7.1.3 Postupak mjerenja obnovljenih guma
7.1.3.1 Određivanje mjera obnovljenih guma mora se izvoditi prema postupku iz dodatka 6. ovoga pravilnika.
7.1.4 Specifikacije za širinu gume
7.1.4.1 Ukupna širina gume može biti manja od širine (širina) određene (određenih) prema točki 7. 1.
7.1.4.2 Ukupna širina također može prekoračiti vrijednost (vrijednosti) određenu (određene) prema točki 7. 1. :
za 4 % kod guma s radijalnom strukturom i
za 8 % kod guma s dijagonalnom strukturom ili sa strukturom prekriženih pojasa.
Međutim, kod guma širine veće od 305 mm, koje su namijenjene za ugradbu u paru (udvojeno), nazivna vrijednost (ili vrijednosti) ne smiju biti prekoračene za više od:
2 % kod guma s radijalnom strukturom i
4 % kod guma s dijagonalnom strukturom ili sa strukturom prekriženih pojasa.
7.1.5 Specifikacije za vanjski promjer gume
7.1.5.1 Stvarni vanjski promjer gume mora biti unutar vrijednosti Dmin i Dmaks dobivenih iz ovih formula:
Dmin = d + (2H x a)
Dmaks = d + (2H x b)
u kojima:
7.1.5.1.1 za veličine guma koje nisu navedene u tablicama iz dodatka 5. ovoga pravilnika »H« i »d« određuju se prema točki 7.1.2.1
7.1.5.1.2 za veličine guma na koje se odnosi točka 7.1.2.2 :
H = 0,5 (D-d)
gdje je »D« vanjski promjer, a »d« nazivni promjer naplatka koji su navedeni u tablicama za odgovarajuću veličinu gume
7.1.5.1.3 koeficijent »a« = 0,97
7.1.5.1.4 koeficijent »b« je:
Gume radijalne Gume strukture dijagonalne strukture i strukture prekriženih pojasa
za gume za uobičajenu uporabu 1,04 1,07
za gume za posebnu uporabu 1,06 1,09
7.1.5.2 Za gume za snijeg najveći vanjski promjer (Dmaks) određen sukladno točki 7.1.5.1 može biti veći najviše za 1%.
8. PREINAKA HOMOLOGACIJE
8.1 Svaka preinaka koja odnosi na proizvođača obnovljenih guma s obzirom na bilo koji od podataka koje je taj proizvođač dostavio u zahtjevu za homologaciju (vidi točku 4.) mora biti prijavljena mjerodavnoj ustanovi koja ga je homologirala. Ta ustanova može tada
8.1.1 ili smatrati da nije vjerojatno da će učinjene preinake imati znatne nepovoljne učinke te da u svakome slučaju proizvođač obnovljenih guma još uvijek zadovoljava zahtjeve
8.1.2 ili zahtijevati dodatnu istragu.
8.2 Potvrda homologacije ili odbijanje homologacije, uz navođenje preinaka, moraju biti priopćeni postupkom navedenim u točki 5.7 stranama Sporazuma koje primjenjuju ovaj pravilnik.
9. SUKLADNOST PROIZVODNJE
Postupci provjere sukladnosti proizvodnje moraju biti usklađeni s postupcima danim u dodatku 2. Sporazuma (E/ECE/324-E/ECE/TRANS/505/Rev.2), uz ove zahtjeve:
9.1 Proizvođač obnovljenih guma koji je homologiran prema ovomu pravilniku mora se usklađivati prema odredbama iz točke 6.
9.2 Posjednik homologacije mora osigurati da se za svaku godišnju proizvodnju ravnomjerno čitave godine ispita i provjeri sukladno odredbama ovoga pravilnika najmanje sljedeći broja guma koje predstavljaju asortiman zastupljen u proizvodnji:
9.2.1 0,01% ukupne godišnje proizvodnje, ali ni u kojemu slučaju ne manje od 5 i ne više od 20.
9.3 Ako mjerodavna ustanova prihvati da su zadovoljene odredbe iz točke 9.2, ti rezultati mogu se upotrijebiti djelomično ili potpuno kao zadovoljenje odredaba iz točke 9.4.
9.4 Mjerodavna ustanova koja je izdala homologaciju proizvođača obnovljenih guma može u bilo koje vrijeme provjeriti usklađenost metoda nadzora primijenjenih kod svakoga proizvođača. Za svaku proizvodnu jedinicu mjerodavna ustanova mora uzeti slučajne uzorke iz svake godišnje proizvodnje te ispitati i provjeriti sukladno odredbama ovoga pravilnika najmanje sljedeći broja guma koje predstavljaju asortiman zastupljen u proizvodnji:
9.4.1 0,01% ukupne godišnje proizvodnje, ali ni u kojemu slučaju ne manje od 5 i ne više od 20.
9.5 Ispitivanja i provjere iz točke 9.4 mogu se zamijeniti ispitivanjima i provjerama propisanim u točki 9.2.
10. KAZNE ZA NEUSKLAĐENOST PROIZVODNJE
10.1. Homologacija izdana proizvođaču obnovljenih guma prema ovom pravilniku može se povući ako zahtjevi navedeni u točki 9. nisu zadovoljeni ili ako proizvođač obnovljenih guma ili obnovljene gume koje je proizveo taj proizvođač obnovljenih guma ne zadovoljavaju zahtjeve propisane u točki 9.
10.2. Ako strana Sporazuma iz 1958. godine koja primjenjuje ovaj pravilnik povuče homologaciju koju je ranije izdala, mora o tome obavijestiti ostale ugovorne strane Sporazuma koje primjenjuju ovaj pravilnik s pomoću obavijesnog formulara sukladnog modelu danom u dodatku 1. ovoga pravilnika.
11. POTPUNA OBUSTAVA PROIZVODNJE Ako potpuno prestane proizvodnja obnovljenih guma u skladu s ovim pravilnikom, o tome se mora obavijestiti mjerodavna ustanova koja je izdala homologaciju proizvođaču obnovljenih guma. Po primitku odgovarajuće obavijesti ta mjerodavna ustanova mora o tome obavijestiti ostale strane Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj pravilnik s pomoću obavijesnog formulara sukladnog modelu u dodatku 1. ovoga pravilnika.
Dodatak 1.
(Najveći format: A4 (210 x 297 mm)
IZJAVA
Izdana od:
................................
................................
................................
koja se odnosi na:2 IZDANU HOMOLOGACIJU
PROŠIRENU HOMOLOGACIJU
ODBIJENU HOMOLOGACIJU
POVUČENU HOMOLOGACIJU
POTPUNU OBUSTAVU PROIZVODNJE
proizvođača obnovljenih guma prema Pravilniku br. 108.
Homologacija br. .................. Proširenje: ...................
1. Naziv proizvođača obnovljenih guma ili njegov zaštitni znak
2. Naziv i adresa proizvođača obnovljenih guma:
..........................................................
3. Ako je potrebno, ime i adresa opunomoćenoga predstav-
nika proizvođača obnovljenih guma: .......................
4. Sažeti opis prema točkama 4.1.3 i 4.14 ovoga pravilnika:
5. Tehnička ustanova i, ako je potrebno, ispitni laboratorij
ovlašten za homologacijska ispitivanja ili za provjeru suk-
ladnosti: ................................................
6. Datum izvještaja o ispitivanju koji je izdala ta ustanova:
..........................................................
7. Broj izvještaja o ispitivanju koji je izdala ta ustanova:
..........................................................
8. Razlozi za proširenje, ako je potrebno: ..................
9. Napomene: ................................................
10. Mjesto: ..................................................
11. Datum: ...................................................
12. Potpis: ..................................................
13. Ovoj izjavi priložen je popis dokumenata koji su pohranjeni
u homologacijskome dosjeu kod mjerodavnih ustanova koje su
izdale homologaciju i koji se na zahtjev mogu dobiti.
________
1 Razlikovni broj države koja je izdala/proširila/odbila/povukla homologaciju (vidi odredbe o homologaciji u Pravilniku). 2 Precrtati nepotrebno.
Prikazana homologacijska oznaka na obnovljenoj gumi pokazuje da je
odgovarajući proizvođač obnovljenih guma bio odobren u Nizozemskoj
(E4) pod homologacijskim brojem 108R002439 sukladno odredbama ovoga
pravilnika u njegovu izvornome obliku (00).
Homologacijski broj mora biti postavljen u blizini kruga i iznad
ili ispod slova "E", ili lijevo ili desno od tog slova. Znamenke
homologacijskoga broja moraju biti na istoj strani u odnosu na slovo
"E" i usmjerene u istome smjeru. Treba izbjegavati uporabu rimskih
brojeva kako bi se izbjegla bili kakva zamjena s drugim znakovima.
Gornje oznake određuju obnovljenu gumu:
- čija je nazivna širina 295 mm
- čiji je nazivni odnos oblika 80
- koja ima radijalnu strukturu (R)
- čiji je nazivni promjer naplatka 572 mm, čemu odgovara kodna oznaka 22.5
- čija je nosivost 3550 kg (zasebna ugradba) i 3150 kg (ugradba u paru/udvojena), što odgovara redom indeksima nosivosti 152 i 148 koji su dani u dodatku 4. ovoga pravilnika
- čija je nazivna oznaka brzinske kategorije K (odgovara brzini 110 km/h)
- koja se može upotrijebiti na "jedinstvenoj točki", oznake brzinske kategorije L (odgovara brzini 120 km/h); za nosivost 3350 kg (zasebna ugradba) i 3000 kg (ugradba u paru/udvojena), što odgovara redom indeksima nosivosti 150 i 146 koji su dani u dodatku 4. ovoga pravilnika
- koja se može ugraditi bez zračnice (ŻtubelessŽ) i koja pripada tipu Żza snijegŽ (M+S)
- koja je obnovljena u 25., 26., 27. ili 28. tjednu 2003. godine
- koju treba napuhati do 620 Pa kod ispitivanja izdržljivosti u ovisnosti o nosivosti i brzini.
Način postavljanja i redoslijed oznaka na gumi mora biti ovaj:
a) Oznaka veličine, koja podrazumijeva nazivnu širinu, nazivni odnos oblika, oznaku tipa strukture (ako je potrebno) i nazivni promjer naplatka, mora biti poredana na način kako je to pokazano u gornjemu primjeru: 295/80 R 22.5.
b) Opis namjene koji se sastoji od indeksa nosivosti i oznake brzinske kategorije mora biti postavljen u blizini oznake veličine. Može biti ispred, iza, iznad ili ispod oznake veličine.
c) Oznake "TUBELESS", "REINFORCED" i "M+S" mogu biti udaljene od oznake veličine.
d) Natpis "RETREAD" može biti postavljen na određenoj udaljenosti od oznake veličine.
e) Ako se primjenjuje točka 3.2.5 ovoga pravilnika dodatni opis namjene (jedinstvena točka), koji podrazumijeva indekse nosivosti i oznaku brzinske kategorije, može se staviti unutar kruga u blizini nazivnog opisa namjene koji se nalazi na boku gume.
DODATAK 4.
POPIS ZNAKOVA ZA INDEKSE NOSIVOSTI I ODGOVARAJUĆE NOSIVOSTI
Indeksi nosivosti (Li) i odgovarajuće nosivosti (u kg)
DODATAK 5.
OZNAKA VELIČINE l MJERE GUMA
(SUKLADNO ECE PRAVILNIKU BR. 54)
(ZA TE PODATKE UPUĆUJE SE NA ECE PRAVILNIK BR. 54)
Sukladno točki 6.5.4 ovoga pravilnika vanjski promjer obnovljene gume može u svim slučajevima biti veći od promjera navedenog u dodatku 5. Pravilnika broj 54, ali ne više od 1%.
DODATAK 6.
POSTUPAK MJERENJA GUMA
1. Postavite gumu na mjerni naplatak koji je proizvođač obnovljenih guma naveo i napušite je do nazivnoga tlaka puhanja koji je naveden u međunarodnoj normi za gume (vidi točku 4.1.4.7) za najveću nosivost za određenu veličinu gume i određeni indeks nosivosti.
2. Gumu koja je postavljena na mjerni naplatak treba držati na sobnoj temperaturi najmanje 24 sata, osim ako nije drukčije propisano u točki 6.8.3 ovoga pravilnika.
3. Namjestite tlak na vrijednost određenu u točki 1. ovoga dodatka.
4. Izmjerite najveću širinu mjernim satom u šest jednako razmaknutih točaka, uzimajući u obzir debljinu zaštitnih rebara ili zaštitnih vrpca. Najveća tako dobivena izmjera uzima se za najveću širinu.
5. lzračunajte vanjski promjer iz najvećeg opsega napuhane gume.
DODATAK 7.
POSTUPAK ISPITIVANJA IZDRŽLJIVOSTI U OVISNOSTI O NOSIVOSTI I BRZINl
(SUKLADAN PRAVILNIKU BROJ 54)
1. Priprema guma
1.1 Postavite novu obnovljenu gumu na mjerni naplatak koji je naveo proizvođač obnovljenih guma.
1.2 Upotrijebite novu zračnicu ili kombinaciju zračnice, ventila i štitnika (ako se zahtijeva) ako se ispituje guma sa zračnicom.
1.3 Napušite gumu do tlaka koji odgovara indeksu tlaka koji je naveden u točki 3.2.10 ovoga pravilnika.
1.4 Kondicionirajte sklop guma/kotač na temperaturi koja vlada u ispitnome laboratoriju najmanje 3 sata.
1.5 Namjestite tlak u gumi na vrijednost navedenu u točki 1.3 ovoga dodatka.
2. Postupak ispitivanja
2.1 Postavite sklop guma/kotač na ispitnu osovinu i naslonite ga na vanjsku površinu glatkoga ispitnog valjka promjera 1,70 m ± 1%, čija je površina barem široka kao gazni sloj. U nekim slučajevima može se upotrijebiti valjak promjera 2 m ± 1%.
2.2 Opteretite ispitnu osovinu nizom ispitnih opterećenja koja su jednaka postotku opterećenja prikazanom u dodatku 4. ovoga pravilnika, sukladnog indeksu nosivosti na gumi, prema niže navedenu programu ispitivanja. Kad guma nosi indekse nosivosti za uporabu kao zasebna i u paru, kod ispitivanja mora se upotrijebiti indeks nosivosti za uporabu kao zasebna.
2.2.1 Kad je guma s indeksom nosivosti £ 121 i oznakom brzinske kategorije ³ Q (160 km/h), postupak ispitivanja mora odgovarati postupku navedenu u točki 3. ovoga pravilnika.
2.2.2 Za sve druge gume postupak ispitivanja dan je u dopuni 1. ovoga dodatka.
2.3 Program ispitivanja izdržljivosti; vidi također dopunu 1. ovoga dodatka.
2.3.1 Tlak u gumi ne smije se namještati tijekom cijeloga ispitivanja i ispitno opterećenje mora se držati stalnim tijekom sve tri faze ispitivanja.
2.3.2 Za vrijeme ispitivanja temperatura u ispitnome prostoru mora se održavati između 20 0 C i 30 0 C, ili na većoj temperaturi ako proizvođač gume ili proizvođač obnovljenih guma to dopusti.
2.4 Program ispitivanja izdržljivosti mora se provesti bez prekida.
3. Postupak ispitivanja izdržljivosti u ovisnosti o nosivosti i brzini za gume s indeksom nosivosti £ 121 i oznakom brzinske kategorije ³ Q (160 km/h):
3.1 Opterećenje osovine i gume mora iznositi sljedeći postotak od opterećenja koje odgovara indeksu nosivosti na gumi:
3.1.1 90 % kad se ispitivanje obavlja valjkom promjera 1,70 m ± 1%
3.1.2 92 % kad se ispitivanje obavlja valjkom promjera 2,00 m ± 1% .
3.2 Ispitna brzina u početnoj fazi mora biti 20 km/h manja od brzine koja odgovara oznaci brzinske kategorije na gumi.
3.2.1 Vrijeme do postizanja ispitne brzine u početnoj fazi mora biti 10 minuta.
3.2.2 Trajanje početne faze je 10 minuta.
3.3 Ispitna brzina u drugoj fazi mora biti 10 km/h manja od brzine koja odgovara oznaci brzinske kategorije na gumi.
3.2.2 Trajanje druge faze je 10 minuta.
3.2 Ispitna brzina u posljednjoj fazi mora biti jednaka brzini koja odgovara oznaci brzinske kategorije na gumi.
3.2.2 Trajanje posljednje faze je 30 minuta.
4. Istovrijedni postupci ispitivanja
Ako se primjenjuje koji drugi postupak ispitivanja različit od opisanog u točki 2. i 3. ovoga pravilnika, istovrijednost toga postupka mora biti dokazana.
Dodatak 7. - dopuna 1.
PROGRAM ISPITIVANJA IZDRŽLJIVOSTI
Brzin- Brzina ispitnog Opterećenje na kotaču Indek ska valjka kao postotak opterećenja nosivosti katego- Gume Gume koje odgovara indeksu rija radijalne dijagonalne nosivosti strukture strukture 7 h 16 h 24 h
122 F 100 100 ili G 125 100 veći J 150 125 K 175 150 L 200 - M 225 - 66 % 84 % 101 %
121 F 100 100 ili G 125 120 manji J 150 150 K 175 175 L 200 175 70% 88% 106%
4h 6h M 250 200 75% 97% 114% N 275 - 75% 97% 114% P 300 - 75% 97% 114%
Napomena: (1) Gume za posebnu uporabu (vidi točku 2.3.2 ovoga pravilnika) trebaju se ispitati na brzini koja iznosi 85% brzine koja je propisana za istovrijedne uobičajene gume.
Dodatak 7. - dopuna 2.
ZAVISNOST IZMEĐU INDEKSA TLAKA I JEDINICA TLAKA
|
Indeks tlaka ("PSI") |
Bar |
kPa |
|
20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 150 ... |
1.4 1.7 2.1 2.4 2.8 3.1 3.4 3.8 4.1 4.5 4.8 5.2 5.5 5.9 6.2 6.6 6.9 7.2 7.6 7.9 8.3 8.6 9.0 9.3 9.7 10.0 10.3 ... |
140 170 210 240 280 310 340 380 410 450 480 520 550 590 620 660 690 720 760 790 830 860 900 930 970 1000 1030 ... |
Dodatak 8.
PROMJENA NOSIVOSTI U OVISNOSTI O NOSIVOSTI I BRZINI KOD DIJAGONALNIH I RADIJALNIH GUMA (sukladno ECE pravilniku boj 54)
Promjena nosivosti (u postocima)
Brzina Svi indeksi nosivosti Indeksi nosivosti > 1225 Indeksi nosivosti < 121 5
(km/h) Oznaka brzinske kategorije Oznaka brzinske kategorije Oznaka brzinske kategorije
F G J K L M L M N P 6
0 +150 +150 +150 +150 +150 +150 +110 +110 +110 +110
5 +110 +110 +110 +110 +110 +110 +90 +90 +90 +90
10 +80 +80 +80 +80 +80 +80 +75 +75 +75 +75
15 +65 +65 +65 +65 +65 +65 +60 +60 +60 +60
20 +50 +50 +50 +50 +50 +50 +50 +50 +50 +50
25 +35 +35 +35 +35 +35 +35 +42 +42 +42 +42
30 +25 +25 +25 +25 +25 +25 +35 +35 +35 +35
35 +19 +19 +19 +19 +19 +19 +29 +29 +29 +29
40 +15 +15 +15 +15 +15 +15 +25 +25 +25 +25
45 +13 +13 +13 +13 +13 +13 +22 +22 +22 +22
50 +12 +12 +12 +12 +12 +12 +20 +20 +20 +20
55 +11 +11 +11 +11 +11 +11 +17.5 +17.5 +17.5 +17.5
60 +10 +10 +10 +10 +10 +10 +15.0 +15.0 +15.0 +15.0
65 +7.5 +8.5 +8.5 +8.5 +8.5 +8.5 +13.5 +13.5 +13.5 +13.5
70 +5.0 +7.0 +7.0 +7.0 +7.0 +7.0 +12.5 +12.5 +12.5 +12.5
75 +2.5 +5.5 +5.5 +5.5 +5.5 +5.5 +11.0 +11.0 +11.0 +11.0
80 0 +4.0 +4.0 +4.0 +4.0 +4.0 +10.0 +10.0 +10.0 +10.0
85 -3 +2.0 +3.0 +3.0 +3.0 +3.0 +8.5 +8.5 +8.5 +8.5
90 -6 0 +2.0 +2.0 +2.0 +2.0 +7.5 +7.5 +7.5 +7.5
95 -10 -2.5 +1.0 +1.0 +1.0 +1.0 +6.5 +6.5 +6.5 +6.5
100 -15 -5 0 0 0 0 +5.0 +5.0 +5.0 +5.0
105 -8 -2 0 0 0 +3.75 +3.75 +3.75 +3.75
110 -13 -4 0 0 0 +2.5 +2.5 +2.5 +2.5
115 -7 -3 0 0 +1.25 +1.25 +1.25 +1.25
120 -12 -7 0 0 0 0 0 0
125 0 -2.5 0 0 0
130 0 -5.0 0 0 0
135 -7.5 -2.5 0 0
140 -10 -5 0 0
145 -7.5 -2.5 0
150 -10.0 -5.0 0
155 -7.5 -2.5
160 -10.0 -5.0
_______
5 Indeksi nosivosti odnose se na zasebnu gumu.
6 Promjena nosivosti nije dopuštena za brzine veće od 160 km/h. Za oznaku brzinske kategorije »Q« i iznad brzinske kategorije koja odgovara oznaci brzinske kategorije (vidi točku 2.28.2) koja određuje najveću dopuštenu brzinu za gumu.
Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_06_58_1303.html