Broj: K-107/2016

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Općinski sud u Požegi,  po sucu ovog suda Ilki Leko, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Ivane Mikloš Gogić, u kaznenom predmetu protiv I-okrivljenika M. Š., koga zastupa braniteljica K. P., odvjetnica iz S. B. i II-okrivljenika I. M., koga zastupa braniteljica K. P., odvjetnica iz S. B., zbog kaznenih djela iz članka 305. stavak 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 dalje u tekstu KZ/11), po optužnici ODO u Požegi broj K-DO-33/2016-29 od 29. srpnja 2016. godine, nakon održane glavne javne rasprave 02. ožujka 2017. godine u nazočnosti zastupnika optužbe V. N., I-okrivljenika M. Š., II-okrivljenika I. M. i braniteljice okrivljenika K. P., odvjetnice iz S. B. i oštećenika N. M. i presude objavljene 06. ožujka 2017. godine

 

p r e s u d i o   j e

 

I-okrivljenik M. Š., OIB …, sin M. i A. r. Š., rođen ... u S. B., s prebivalištem u D. A., H., državljanin RH, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela u Općini D. A., s plaćom od oko 5.400,00 kn, upravni referent, sa završenom srednjom E. školom u S. B., oženjen suprugom M., otac dvoje punoljetne djece, vlasnik obiteljske kuće u D. A., vlasnik automobila marke G. proizveden 1991. godine, odlikovan S. D. rata.

 

II-okrivljenik I. M., OIB …, sin S. i M. r. Č., rođen ... u Š. B., BiH, s prebivalištem u D. A., Hrvat, državljanin RH, inženjer prometa, sa završenom višom školom za cestovni promet u Z., zaposlen u H. autoklubu Z., s plaćom od oko 8.000,00 kn, oženjen suprugom M., otac dvoje punoljetne djece, vlasnik kuće u D. A., stana u O. i suvlasnik vikendice na otoku V., odlikovan S. D. rata.

 

Temeljem članka 453. točka 2. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11,91/12, 143/12, 56/13 i 145/13, dalje u tekstu ZKP/08).

 

OSLOBAĐAJU SE OD  OPTUŽBE

 

da bi

 

I-okrivljenik M. Š.

 

1.) dana 05. travnja 2013. i 13. listopada 2014., u S. B., u parničnom predmetu broj P-402/14 Općinskog suda u Slav. Brodu, u pravnoj stvari tužitelja RH, protiv tuženika N. M., radi isplate, iako propisno upozoren na posljedice davanja lažnog iskaza, tijekom ispitivanja kao svjedok na glavnoj raspravi 05. travnja 2013. i 13. listopada 2014. naveo da tuženik N. M. nikada nije rekao da želi da se raskine njegov ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta broj 27/2006 od 11. kolovoza 2006. i da je ugovor važio od 06. veljače 2007. do 06. veljače 2010., iako je znao da to nije istina, jer je kao pročelnik u Općini D. A. bio nazočan na 21. sjednici Općinskog vijeća Općine D. A. od 22. srpnja 2008. kada je pod točkom 5 nakon njegovog uvodnog obrazloženja kao pročelnika prihvaćen prijedlog odluke o otkazu ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta broj 27/2006 N. M. zaključenog 11. kolovoza 2006. i donesena odluka o otkazu ugovora N. M. o zakupu poljoprivrednog zemljišta broj 27/2006 od 11. kolovoza 2006. zbog neplaćanja ugovorene zakupnine, koja je stupila na snagu danom donošenja 22. srpnja 2008.,

 

d a k l e, kao svjedok u postupku pred sudom dao lažni iskaz,

 

II-okrivljenik I. M.

 

2.) dana 21. siječnja 2013. i 13. listopada 2014., u S. B., u parničnom predmetu broj P-402/14 Općinskog suda u Slav. Brodu, u pravnoj stvari tužitelja RH, protiv tuženika N. M., radi isplate, iako propisno upozoren na posljedice davanja lažnog iskaza, tijekom ispitivanja kao svjedok na glavnoj raspravi 21. siječnja 2013. i 13. listopada 2014. naveo da tuženik N. M. nikada nije rekao da želi da se raskine njegov ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta broj 27/2006 od 11. kolovoza 2006. i da je ugovor trajao od 2007. do 2010., iako je znao da to nije istina, jer je kao načelnik Općine D. A. bio nazočan na 21. sjednici Općinskog vijeća Općine D. A. od 22. srpnja 2008. kada je pod točkom 5 prihvaćen prijedlog odluke o otkazu ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta broj 27/2006 N. M. zaključenog 11. kolovoza 2006. i donesena odluka o otkazu ugovora N. M. o zakupu poljoprivrednog zemljišta broj 27/2006 od 11. kolovoza 2006. zbog neplaćanja ugovorene zakupnine, koja je stupila na snagu danom donošenja 22. srpnja 2008.,

 

d a k l e, kao svjedok u postupku pred sudom dao lažni iskaz,

 

pa da su time pod točkom 1) I-okrivljenik M. Š., a pod točkom 2) II-okrivljenik I. M., počinili kaznena djela protiv pravosuđa, davanje lažnog iskaza, označena i kažnjiva po članku 305. stavak 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 dalje u tekstu KZ/11).

 

Temeljem članka 149. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku troškovi kaznenog postupka kao i nužni izdaci okrivljenika i  nužni  izdaci i  nagrada  branitelja  padaju  na teret  proračunskih sredstava.

 

Obrazloženje

 

ODO u Požegi podnio je optužnicu pod brojem K-DO-33/2016-29 od 26. srpnja 2006. godine protiv I-okrivljenika M. Š. i II-okrivljenika I. M. zbog kaznenog djela protiv pravosuđa, davanje lažnog iskaza iz članka 305. stavak 1. Kaznenog zakona. Optužnica je potvrđena rješenjem ovoga suda broj Kov-56/2016-3 od 09. rujna 2016. godine.

I-okrivljenik M. Š. prilikom prvog ispitivanja kod ODO u Požegi dana 27. lipnja 2016. godine iskazao je da je gospodin M. izgubio parnicu pred Općinskim sudom u Slavonskom Brodu u predmetu broj P-402/14 u kojem je određeno da isplati određenu zakupninu po osnovi zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta. U tom predmetu je dao svoj iskaz i ostaje pri tom svom iskazu. M. je rezigniran tom presudom što mora platiti taj iznos. Nije dolazio u Općinu D. A. i izričito tražio raskid ili otkaz ugovora već je samo navodio kako ima problema s gospodinom M., da zbog njega nije u mogućnosti u cijelosti ući u posjed jer ima električni pastir. M. je mogao kao i svi drugi sukladno točki 8. ugovora otkazati ugovor s otkaznim rokom od 6 mjeseci što nije učinio. Dana 22. srpnja 2008. godine bila je sjednica općinskog vijeća D. A. na kojoj je bio prisutan. Bilo je nekoliko prijedloga odluka o raskidu ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta iz razloga jer određeni broj ugovaratelja nije plaćao zakupninu, u točki 5. je naveden i gospodin M. za donošenje odluke o otkazu ugovora jer nije plaćao zakupninu. I-okrivljenik u svojoj obrani koju je iznio na glavnoj raspravi održanoj 02. ožujka 2017. iskazao je da je pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela u Općini D. A. od 01. travnja 1994. godine, a i sada sam pročelnik tog Jedinstvenog upravnog odjela u Općini D. A.. N. M. pozna od ranije kao i druge mještane mjesta D. A.. Kao pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela u opisu rada su mu i zakupi i prodaje poljoprivrednog zemljišta na području Općine D. A. vlasništvo RH, a od 2013. godine zakupi i prodaja poljoprivrednog zemljišta u nadležnosti su agencije. Poznato mu je da je N. M. imao zaključen ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta, a zna da su i on i njegova supruga imali sklopljene ugovore o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH. Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta zaključen je 2006. godine, a N. M. je uveden u posjed 2007. godine. Budući da Općina D. A. nema stručnu osobu u posjed je uveden od geodeta iz ureda. Ugovor o zakupu iz 2006. godine trajao je 3 godine. Samo jednom je N. M. bio u njegovom uredu vezano za problem ovog zemljišta kojeg je imao u zakupu i rekao mu je da ga ometa u posjedu zakupljenog zemljišta A. M.. Da li se on zbog problema smetanja posjeda obratio načelniku općine to mu nije poznato. Kao općina misli da su se jednom obratili poljoprivrednoj inspekciji radi ovog smetanja posjeda, a zna da je izašla poljoprivredna inspekcija, sačinila zapisnik u kojem je stajalo da je utvrđeno koja površina se obrađuje, ali se nije očitovala na ovo smetanje posjeda od strane treće osobe. Izrijekom njemu N. M. nije rekao da traži raskid ugovora o zakupu niti mu je rekao da mu se uplatnice za zakup ne šalju jer ne posjeduje zemljište. Inače su ti ugovori o zakupu poljoprivrednog zemljišta bili identični za sve zakupce. Zna da je prema ugovoru o zakupu zakupnik trebao platiti zakupninu za tu godinu 8. dan po uvođenju u posjed za prvu godinu zakupa, a za slijedeće godine do 30. lipnja što stoji i u točki 2 ugovora o zakupu. Zna da je M. uplatio zakupninu za prvu godinu zakupa 28. srpnja 2008. godine, a misli da zakupninu za slijedeće godine nije niti platio i kako je uveden u posjed 06. veljače 2007. kasnio je s plaćanjem zakupnine godinu i pol dana. Sjeća se da je prije sjednice u veljači 2008. godine bio podnesak A. M. vezano za raskid ugovora o zakupu kojeg je imao N. M.. Zna da se o tom zahtjevu nije raspravljalo jer je stav bio da se vezano za zakupne odnose ne jedinstven način riješi pitanje plaćanja zakupnine o čemu je trebalo odlučivati i općinsko poglavarstvo i općinsko vijeće, a prije toga i na povjerenstvu za prodaju i zakup poljoprivrednog državnog zemljišta. Na sjednici vijeća održanoj 22. srpnja 2008. godine odlučivalo se o nekoliko raskida ugovora isključivo zbog neplaćanja ugovorene zakupnine, a prije sjednice vijeća analizirale su se financijske kartice vezano za plaćanje zakupnine svih zakupnika na području D. A.. Na toj sjednici raspravljano je vezano za plaćanje zakupnine, odnosno neplaćanje i donesene su odluke o raskidu ugovora o zakupu za sve zakupnike koji zakupninu nisu plaćali što znači da je bio jednak tretman prema svim zakupnicima. Zna da su svi zakupnici dobili odluke o raskidu ugovora nakon prvog dostavljanja osim gospodina M. i prva dostava je bila vraćena. Između prve dostave ove odluke o raskidu ugovora i dostavljanju drugi put sjeća se da je N. M. zakupninu platio. To je bila prva rata zakupnine prema ugovoru o zakupu. Kako je odluka kojom je raskinut ugovor o zakupu primljena nakon uplate zakupnine zna da je dopis upućen ODO, a kojeg je potpisao načelnik općine I. M. u kojem je stajalo da ugovor i dalje ostaje na snazi, a sukladno odredbi članka 535. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima. Da li je N. M. obaviješten o tome da ugovor o zakupu traje nije mu poznato. Iz nalaza poljoprivredne inspekcije koji je bio angažiran nakon što je saznao da je N. M. ometan u posjedu vidio je da N. M. dijelom obrađuje zemlju koju je imao u zakupu, a radilo se 2 katastarske čestice. Nije imao saznanja da N. M. doista to zemljište i posjeduje. Kao građanin je imao saznanja da postoji sukob između N. M. i A. M. vezano za ovo zemljište. Nakon ove odluke da je zbog neplaćanja zakupnine zakupni odnos prestao njemu se N. M. nije javljao. Bio je dva puta saslušan kod Općinskog suda u Slavonskom Brodu. Iskazao je da ugovor kojeg je zaključio N. M. o zakupu traje ono vrijeme na koje je on i bio zaključen iako je znao da je donesena odluka općine o prestanku tog ugovornog odnosa jer je smatrao da je nakon uplate zakupnine ugovor ostao na snazi. Pročitao je odredbe zakona i zaključio je da ugovor nakon uplate zakupnine i dalje ostaje na snazi, moguće je i da je s kolegama konzultirao. Kako je zakupnina bila plaćena prije nego je primljen i uručen otkaz ugovora smatrao je sukladno zakonu da ugovor ostaje na snazi. Zna da su iz računovodstva Općine D. A. bile poslane uplatnice za plaćanje zakupnine u vrijeme dospijeća zakupnine za zakupninu i nakon što je donesena odluka i smatrano je da zakupni odnos i dalje traje. Nije mu poznato da li je N. M. primio uplatnice za zakupninu za godine za koje je ugovor trajao, ali mu je poznato da su slane uplatnice prema svima koji su bili u zakupnom odnosu. Ne sjeća se da li je N. M. bio prisutan na nekim sjednicama općinskog vijeća i da bi na takvoj sjednici tražio da se ugovor o zakupu raskine. Na sjednicama općinskog vijeća kada je bila tema raskid ugovora o zakupu raspravljalo se i govorilo o problemu i sukobu M. i M.. Niti jedan vijećnik u to vrijeme Općine D. A. nije tražio da se raskine ugovor o zakupu N. M. zbog smetanja posjeda od strane M.. N. M. je u njegovom uredu vezano za problem smetanja u posjedu zemljišta kojeg je zakupio bio jednom i nije tražio raskid ugovora. Inače su zakupci znali kalkulirati vezano za zakupe i posjede zakupljenih nekretnina jer su nekretnine koje su bile u zakupu, a predviđena je njihova prodaja, osobe koje su bile u posjedu imale prvenstveno pravo kupnje. Da li je gospodin M. ostao u posjedu do kraja ugovornog odnosa nije mu poznato osim iz ovog nalaza poljoprivredne inspekcije. Inače i dok je trajao ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta ove čestice koje je zakupio N. M. bile su predviđene u programu raspolaganju državnim zemljištem za prodaju poljoprivrednog zemljišta. 2011. godine koliko se sad može sjetiti bio je raspisan natječaj za prodaju tih dviju čestica koje je N. M. imao u zakupu, a misli da se N. M. nije niti javio na taj natječaj, javio se sin A. M. i s njim je sklopljen ugovor kao najpovoljnijim ponuđačem. U Općini D. A. smatrali su da ukoliko zakupci žele raskinuti ugovor prije isteka roka trebali su postupiti po ugovoru i podnijeti pisanu izjavu za raskid ugovora. Za raskid ugovora prije roka nije mogao biti usmeni zahtjev. U Općini D. A. nije bilo slučajeva za raskid ugovora prije vremena na koje je zaključen. Bio je jedan slučaj gdje je zakupac po proteku roka na koji je ugovor bio zaključen dostavio izjavu da predaje zemljište slobodno od osoba i stvari. Nije postojala zakonska obveza da se nakon što je ugovor o zakupu otkazan i nakon što je plaćena zakupnina da se obavijesti zakupac u konkretnom slučaju N. M. da ugovor i dalje ostaje na snazi jer je zakupnina plaćena. G. M. nakon odluke o otkazu nije dolazio u općinu i sa njim razgovarao o problemu korištenja zemljišta. Ne sjeća se da li je 2008. godine bio natječaj za prodaju ovog zemljišta kojeg je M. imao u zakupu pa se ne sjeća ni da li se N. M. na taj natječaj javio. Na natječaj za prodaju 2011. godine kao najpovoljniji ponuđač bio je sin A. M., a ima više sinova pa ne zna koji i ponuditelj je bila jedna tvrtka iz S. T.. Najpovoljniji ponuđač je bio sin A. M., odnosno njegov OPG, a koliko se sjeća uveden je u posjed mjesec, dva poslije sklapanja ugovora kada je ugovor ovjerilo državno odvjetništvo i kad je dana suglasnost ministarstva i najpovoljniji ponuđač je bio OPG, a ne tvrtka jer je prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu prednost imao OPG. Nije praksa da na sjednicu vijeća dolaze građani i iznose svoje probleme, a ne sjeća se da je M. bio na sjednici vijeća. U zapisniku sa sjednice vijeća konstatira se tko je došao na sjednicu općinskog vijeća pa tako i ukoliko su na sjednicu došli građani. N. M. nije tražio raskid ugovora niti je tražio da ne plaća zakupninu kada je, bio u njegovom uredu. Po njegovom mišljenju razlog zašto i gospodin M., a i drugi nisu tražili raskid ugovora je kako bi ostvarili pravo na kupnju zemljišta kao dotadašnji zakupci. Prilikom saslušanja kod Općinskog suda u Slavonskom Brodu odgovarao je na postavljena pitanja suca. Po njemu bilo je opće poznato u tom postupku strankama tog postupka da je donesena odluka o otkazu ugovora o zakupu. Ne zna da li je Općina D. A. izdala A. M. potvrdu o korištenju zemljišta koje je susjedno zemljištu koje je N. M. imao u zakupu. N. M. je bio dužan 3 zakupnine godišnje i zakupninu za prvu godinu zakupa koja je dospjela 14. veljače 2007. godine platio je 28. srpnja 2008. godine. N. M. je obvezan po odluci suda platiti zakupninu za godinu i pol zakupa jer je u jednoj godini bila proglašena elementarna nepogoda i svi zakupnici su bili oslobođeni plaćanja polovine zakupnine. Obveza je načelnika općine biti prisutan na sjednicama vijeća zbog aktualnog sata, a misli da je bio prisutan na sjednici vijeća održanoj 22. srpnja 2008. godine. Općina D. A. prema naputku ministarstva izdavala je potvrde o korištenju zemljišta za one zakupce kojima je ugovor istekao, a bili su u posjedu i to radi ostvarivanja državnih poticaja. Za svaku izdanu potvrdu bila je evidencija sa urudžbenim brojem. Za ove čestice koje su bile predmet ugovora o zakupu s N. M. u godinama 2007. do 2010. nitko nije tražio potvrdu o korištenju tog zemljišta radi ostvarenja poticaja. Potvrde su se izdavale na temelju ugovora o zakupu, a nakon isteka ugovora ako su zakupnici ostali u posjedu parcela. Misli da je N. M. na temelju ugovora o zakupu od 2006. godine mogao zatražiti poticaj za 2008. godinu i nakon što je bila donesena odluka da se ugovor otkaže.

II-okrivljenik I. M. prilikom prvog ispitivanja kod ODO u Požegi dana 27. lipnja 2016. godine iskazao je da nije dao nikakav lažan iskaz. Da je rekao sve ono što su ga pitali i koliko je on o tome mogao znati. Radilo se o tome da li je na zemljište gospodina M. došlo do ometanja od strane druge osobe što je rekao da se sjeća toga i da je to bilo. Dao je nalog redaru da na terenu utvrdi što se dogodilo i na temelju njegovog iskaza i fotografija je bilo vidljivo da je postavljena električna žica po međi te čestice. Ne sjeća se da je gospodin M. tražio da se raskine ugovor i misli da nije, a procedura je za njega i sve druge ako žele takvo što da se to u pismenom obliku podnosi u općini. Da je općinsko vijeće donijelo odluku o raskidu ugovora to je moguće, a toga se ne sjeća. Bio je načelnik volonter i nijedno dopodne nije proveo u općini. Sve što su građani imali za riješiti to su dostavljali u pismenom obliku. Radilo se o stotinjak sjednica općinskog vijeća i ne može se sjetiti ovih odluka koje su donesene. Ne sjeća se konkretno niti jednog ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta jer ih je bilo puno. Svi ugovori su bili na 4 godine. Ne sjeća se odluke općinskog vijeća od 22. srpnja 2008. o otkazu ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta s gospodinom M.. II-okrivljenik u svojoj obrani koju je iznio na glavnoj raspravi održanoj 02. ožujka 2017. godine iskazao je da je bio načelnik Općine D. A. od 2005. do 2009. u jednom mandatu pa onda od 2009. do 2013. u drugom mandatu. Poznaje N. M. od ranije. Nije mu poznato da li je N. M. imao prije 2007. godine zaključen ugovor o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta. U vrijeme kada je obavljao dužnost načelnika općine tu dužnost je obavljao volonterski i za vrijeme radnog vremena radio je svoj osnovni posao. U općini je bilo povjerenstvo za zakup poljoprivrednog zemljišta kojeg su članovi bili vijećnici, pročelnik kao stručna i službena osoba i član tog povjerenstva kao načelnik općine nije bio. To povjerenstvo je provodilo sve radnje vezane za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Kada su sve radnje provedene i kada su dana mišljenja na ugovore načelnik općine je potpisivao sa zakupnicima ugovore o zakupu. Zna da je u tim radnjama oko sklapanja ugovora općinsko vijeće donosilo odluku o zakupima poljoprivrednog državnog zemljišta. U Općini D. A. saznao je za problem smetanja zemljišta koje je zakupio M. od strane A. M.. Vjerojatno je saznavši za problem smetanja posjeda od strane M. poslao komunalnog redara da provjeri to smetanje i saznao je da je na zemljištu koje je zakupio M. postavljen električni pastir, a vezano za problem smetanja posjeda angažirana je i poljoprivredna inspekcija. Za vrijeme radnog vremena nije bio u Općini D. A.. Da li mu se N. M. obratio s problemom smetanja od strane M. je i moguće u nekakvoj verbalnoj komunikaciji. Od njega nikad nije tražio da nešto poduzme da bi se taj ugovor o zakupu raskinuo. Ne može se sad sjetiti da li mu je M. rekao da ne plaća zakupninu zato što je ometan u posjedu. Inače je ugovor lako raskinuti samo jednom rečenicom da se ugovor raskida. Za konkretan ugovor o zakupu N. M. ne može reći niti kada je točno zaključen niti kada je on točno prestao. Može reći da općenito za ugovore o zakupu bili su upozoravani od državne revizije vezano za plaćanje zakupnina i da je općina dužna ubirati zakupninu u državni proračun. Zna da su često slane opomene zbog neplaćanja zakupnine, a kad to nije dalo efekta, a često nije, općinsko poglavarstvo je davalo prijedlog općinskom vijeću da se ti ugovori za koje nije plaćena zakupnina raskinu. Ako je u odnosu na N. M. donesena odluka o raskidu ugovora o zakupu zbog neplaćanja zakupnine donesena je i za druge jer je takav stav bio da se raskinu ugovori zbog neplaćanja zakupnine. Bio je pozvan na raspravu u Općinski sud u Slavonskom Brodu, a nije znao što je točno predmet tog postupka niti je znao što će ga sud pitati. Vezano za neplaćene zakupnine to je saznao u općini i kada mu je rečeno da treba poslati opomene te opomene je kao načelnik općine potpisivao. Ako je kod Općinskog suda u Slavonskom Brodu iskazao da je ugovor kojeg je M. imao o zakupu trajao od 2007. do 2010. onda je to bilo istinito, a nije točno znao za što je kao svjedok bio pozvan. Nije nakon saslušanja kod suda u S. B. provjeravao da li ugovor o zakupu kojeg je imao M. vrijedio i nije provjeravao niti da li je zakupninu po tom ugovoru platio. Saznanja o dugovanjima zakupnika imao je i od računovodstva i od državnog odvjetništva i da se dugovanja moraju izmiriti. Iskaz je dao na temelju saznanja o postojanju dugovanja, a nije imao nikakvih saznanja da bi taj ugovor prestao. Bio je nazočan na sjednici općinskog vijeća Općine D. A. održane 22. srpnja 2008. godine i ako to stoji u zapisniku onda je stvarno bio, a u njegovom mandatu je bilo puno sjednica, na stotine, pa se ne može sjetiti svake sjednice općinskog vijeća. Odluke o otkazu ugovora o zakupu donesene su na prijedlog općinskog poglavarstva koje su činili načelnik općine, zamjenik načelnika i članovi općinskog vijeća ili članovi izabrani na prijedlog političkih stranaka, a općinsko vijeće donosi odluku o otkazu ugovora. Poglavarstvo općine imenuje općinsko vijeće. Kada je prilikom saslušanja kod Općinskog suda u  Slavonskom Brodu rekao da se N. M. obraćao usmeno više puta i pismeno radi smetanja posjeda odgovara istini, a da se pismeno obraćao o tome u općini sigurno postoji pisani trag. U siječnju 2013. bio je načelnik Općine D. A.. Posao je računovodstva da piše opomene, a da li je N. M. slana opomena zbog neplaćanja zakupnine nije mu poznato. Kada je saslušan kod suda u Slavonskom Brodu tada nije znao za otkaz ugovora o zakupu N. M.. Da li je za godinu 2008. i godinu 2011. bio natječaj za zakup ili prodaju ovog zemljišta koje je M. imao u zakupu nije mu poznato. Poslove oko zakupa poljoprivrednog zemljišta obavljalo je povjerenstvo i općinsko vijeće. Do 2009. godine je bilo općinsko poglavarstvo koje je davalo prijedloge za otkaze ugovora. Ne sjeća se da je N. M. službeno vidio u općini. Ne sjeća se da je sa N. M. o problemu smetanja posjeda negdje razgovarao. S N. M. bio je bolji poznanik.

              U dokaznom postupku izvršen je uvid u spis Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj P-1562/2011, preslik spisa Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj P-1090/2012, dokumentaciju Općine D. A. o zakupu i prodaji poljoprivrednog zemljišta, podatke o plaćanju zakupa Općine D. A. od 04. siječnja 2017. godine za oštećenika N. M., ispitan je oštećenik N. M. te svjedoci J. M., R. Z. i Z. T., izvršen je uvid u podatke ministarstva, Odjela za kaznene evidencije, izvadak ministarstva, Odjela za kaznene evidencije.

Sud je odbio dokazne prijedloge zastupnika optužbe da se zatraže podaci o tome je li N. M. dobio potvrde da je korisnik zemljišta radi ostvarenja poticaja za godinu 2008., 2009. i 2010. te da se od Općine D. A. zatraže podaci o tome da li je A. M. bio zakupnik na zemljištu koje je u zakupu imao oštećenik, da li je plaćao zakupninu i da li su za A. M. izdane potvrde o korištenju poljoprivrednog zemljišta radi ostvarenja poticaja i da se od Agencije za plaćanje u poljoprivredi zatraže podaci o tome tko je i da li je u periodu od 2008. do 2010. za sporne čestice iz ugovora o zakupu podnio zahtjev i ostvario poticaj jer je našao da je na temelju izvedenih dokaza činjenično stanje dovoljno utvrđeno da se može donijeti odluka te nalazi da su takvi dokazni prijedlozi nevažni.

              Oštećenik N. M. u svom iskazu danom kod ODO u Požegi dana 02. lipnja 2016. godine naveo je da smatra da su I. M., načelnik Općine D. A. i M. Š., pročelnik Općine D. A. svjesno lažno svjedočili u postupku broj P-402/14 Općinskog suda u Slavonskom Brodu gdje je Š. tvrdio da nikad nije tražio raskid ugovora i da mu se ne šalju uplatnice zbog smetanja posjeda od strane A. M. i dvojice njegovih sinova. I. M. je u tom istom postupku isto tako negirao u konačnici da on to nije zahtijevao od općine. Njih obojica su znali da je osobno dolazio kod njih i tražio da mu osiguraju da nesmetano koristi zemlju koju je uzeo u zakup i unaprijed platio ili da mu ne šalju ubuduće uplatnice za zakup. Njih obojica su bili nazočni kada je on dolazio i rekao im da je A. M. sa sinovima pretukao njegovog oca i da on neće ići u zatvor, odnosno s njima rješavati sukobe, da oni nešto poduzmu ili da raskinu ugovor. To je bilo 2007. godine odmah nakon smetanja posjeda. Državno odvjetništvo tužilo ga je za plaćanje zakupa za 2009. i 2010. i prvu parnicu je dobio, a u predmetu P-402/14 je obvezan državi naknaditi štetu od 18.787,38 kn za 2009. i 9.394,19 kn za 2010. godinu. Tijekom parničnog postupka koji je vodio protiv A. M. zbog smetanja posjeda A. M. je u spis priložio odluku Općine D. A. kojom je otkazan njegov ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta broj 27/2006 zaključen 11. kolovoza 2006. Nakon što je to saznao podnio je kaznenu prijavu. M. Š. je bio upućen više u poljoprivredne probleme kao pročelnik i bio je sam u kontaktu s vijećem dok je I. M. bio manje upućen i kad mu se obraćao zbog navedenih problema uvijek je zvao M. Š.. Siguran je da njegova supruga J. M. nije potpisala dostavnicu od 13. kolovoza 2008. da je primila odluku o otkazu ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta niti je ona tu odluku dobila. Logično je da bi tu odluku da ju je imao koristio tijekom parničnog postupka kada ga se teretilo da plati zakup. Po presudi Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj P-402/14-26 od 03. studenog 2014. koja je postala pravomoćna dobio je rješenje o ovrsi i mora platiti presuđene iznose, no, njegova odvjetnica je zatražila odgodu dok se ne riješi kaznena prijava. S Vrhovnog suda RH još nije dobio nikakav odgovor. Na glavnoj raspravi održanoj 30. studenog 2016. godine iskazao je da se nakon natječaja koji je raspisala Općina D. A. za zakup poljoprivrednog zemljišta javio na natječaj, bio je najpovoljniji ponuđač i sklopio je ugovor o zakupu 39 hektara zemlje na 3 godine. Ugovor o zakupu zaključen je negdje krajem 2006. godine. U posjed zakupljenog zemljišta uveden je početkom 2007. godine. Kada je uveden u posjed sačinjen je i zapisnik o uvođenju u posjed. U posjed ga je uveo županijski geodet. Već prilikom uvođenja u posjed bio je smetan u posjedu od strane treće osobe A. M. i njegova 2 sina. Taj A. M. već je dio zemljišta kojeg je zakupio imao u posjedu, a radilo se o površini od 18 hektara i nakon uvođenja u posjed obrađivao je ovu površinu zemljišta koju nije zauzeo A. M.. Odmah nakon uvođenja u posjed vratio se predstavnicima Općine D. A., telefonom je razgovarao sa gospodinom M. koji je bio načelnik općine jer je imao njegov broj telefona, a razgovarao je i sa pročelnikom općine M. Š., a vezano za ovo zakupljeno zemljište i zbog toga što mu je M. zauzeo dio zemljišta koje je zakupio. Njegova obveza po tom ugovoru o zakupu bila je da obrađuje zemlju, a obveza je bila plaćanje zakupnine s tim da je za jednu godinu zakupnine zakupninu morao platiti unaprijed. Zna da je ova osoba koja ga je uvela u posjed rekla da će razgovarati sa A. M. vezano za zauzimanje posjeda zemljišta koje je zakupio i taj geodet koji ga je uveo u posjed rekao mu je da će se M. maknuti. 15-ak dana od uvođenja u posjed čekao je da taj M. ode sa zemljišta koje je zakupio. Nakon toga bio je osobno u Općini D. A. i kod načelnika i kod pročelnika i obojica su mu rekli da će provjeriti u ministarstvu kako riješiti taj problem sa M.. Ponovno je bio u općini, bio je u kancelariji kod načelnika općine, bio je i pročelnik i rekli su mu da privatno mora tužiti M. što je i učinio i tužio M. za smetanje posjeda. U toj 2007. godini obradio je površinu zemljišta koje nije bilo uzurpirano i u toj godini skinuo usjev. 2008. godine je pripremao zemljište za sadnju i započeo je obrađivati površinu koja nije bila uzurpirana, tada ga je M. i fizički napao. Od uvođenja u posjed "milion puta" bio je u općini vezano za ovaj ugovor o zakupu. Nakon što ga je taj M. napao 2008. godine bio je u općini i razgovarao je i s načelnikom i s pročelnikom i rekao im je da riješe to na bilo koji način ili da taj ugovor raskinu ili da mu ne šalju uplatnice ili da to riješe tako da maknu M.. Oni su rekli da će vidjeti i da to nije u njihovoj moći i da nije jedini kojem je M. pravio probleme. Pisano nije zatražio da se ugovor raskine. Tražio je usmeno raskid kada je bio u općini nakon napada od strane M.. Imao je namjeru ostati u zakupu. Nakon što ga je 2008. godine A. M. napao više zemlju koju je zakupio nije obrađivao. Inače u postupku koji je vodio zbog smetanja posjeda protiv A. M. uspio je i određeno je da mu M. nadoknadi štetu. Inače ta zemlja koju je zakupio bila je predviđena za prodaju i po ovom ugovoru o zakupu bi imao pravo prvokupa. Protiv njega je vođen postupak kod Općinskog suda u Slavonskom Brodu da plati zakupninu za zemljište koje je zakupio, za 2 ili 3 godine zakupa, a zna da je platio zakupninu za 2 godine iako je ugovorni odnos bio na 3 godine. U tom postupku koji je vođen protiv njega radi plaćanja zakupnine prvo je u postupku uspio, a onda po žalbi u novom postupku ponovljenom je spor izgubio. Bilo je određeno da mora platiti zakupninu. Bio je prisutan na svim raspravama koje su bile u tom postupku radi plaćanja zakupnine. U postupku kojeg je ja vodio protiv A. M. za smetanje posjeda A. M. je na raspravi predočio sudu odluku prema kojoj je Općina D. A. otkazala njemu ugovor o zakupu. To se dogodilo poslije 2010. godine. Saznao je za postojanje odluke Općine D. A. o otkazu ugovora o zakupu nakon što je ovaj postupak radi isplate zakupnine protiv njega već bio dovršen. Još nije ništa platio na ime zakupnine o ugovoru o zakupu kojeg je imao s Općinom D. A.. Nikad nije primio odluku Općine D. A. prema kojoj mu je otkazan ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta. Poznato mu je da je A. M. postao vlasnik ovog zemljišta kojeg je imao u zakupu, da li on, da li njegovi sinovi i to na prvom natječaju nakon da li 2008. ili 2009. godine. Ima primjerak ove presude prema kojoj nije bio dužan platiti zakupninu i donijet će ju i pokazati sudu. Žalio se na odluku suda prema kojoj mora platiti zakupninu i zna da sada u tom postupku odlučuje Vrhovni sud RH. Nema teorije da bi njegova supruga potpisala dostavnicu od 13. kolovoza 2008. godine da je njegova supruga nešto dobila ona bi to i potpisala. Kada mu se predoči preslik dostavnice na listu 54 spisa ODO u Požegi K-DO-33/2016 misli da potpis ispod "primatelj" nije potpis njegove supruge. Na zemljištu kojeg je imao u zakupu A. M. je postavio ogradu, a radi se o žici na drvenim stupovima, a žica je spojena na akumulator. M. je uzurpirao 2 čestice od zemljišta koje je zakupio. Jednu od 12 ha i veći dio jedne čestice od 18 ha. Poticaj je dobio za ono zemljište koje je obradio, a za ovo koje je bilo uzurpirano poticaj nije dobio. Poticaj je ostvario njegov sin kao nositelj OPG-a. Ne sjeća se kada je platio zakupninu za nekretnine koje je imao u zakupu. Za jednu godinu zakupa platio je unaprijed. Uplatio je unaprijed zakupninu i za 2007. i za 2008. godinu. Sin A. M. je njegovog oca dok je bio na zemlji gdje imaju lješnjake, a ta zemlja graniči sa zemljom A. M. udario bokserom i zna da je protiv njega vođen kazneni postupak zbog nanošenja tjelesne ozljede. Kada je 2008. započeo obradu ovog zemljišta koje je imao u zakupu smetao ga je u tim posjedima M. i kako bi zabranio M. da ga ometa pištoljem je pucao u zrak i zbog toga je i odgovarao i kažnjen s 2.000,00 kn. Kada se sretnu u mjestu M. stalno govori da će ostati na toj zemlji i da je to njegova djedovina i da on ima vezu. Na glavnoj raspravi održanoj 02. ožujka 2017. godine iskazao je da ne zna kako je bilo ugovoreno plaćanje zakupnine. Zakupninu je platio za 2007. i 2008. godinu. Smatra da je zakupninu platio prema ugovoru. U posjed je uveden u veljači 2007. i imao je u zakupu po ugovoru o zakupu 40 ha, a obrađivao sam 18 ha. Zemlju je obrađivao u jesen 2007. i zemlju je obrađivao u dijelu u kojem nije bio smetan. Do svibnja 2008. pokušao je obrađivati zemlju koju je zakupio. Zatražio je poticaj za 2007. godinu za zemljište koje je stvarno obradio i za tu površinu cca 18 ha koliko je obrađivao poticaj je dobio. Niti 2008. godine niti 2009. godine nije tražio poticaje za zemljište za koje je imao zaključen ugovor o zakupu, a niti 2010. godine. Nije tražio niti mu je izdana potvrda da koristi zemljište koje je zakupio ugovorom o zakupu za vrijeme od 2008. do 2010. godine od strane Općine D. A.. Nakon 2008. godine i u 2008. godini A. M. je zajedno sa sinom posjedovao ovu zemlju, možda ju nije obrađivao ali je dovodio svoju stoku, a zna da su oni tu zemlju kasnije i kupili i to na prvom natječaju nakon 2008. godine. U svibnju 2007. podnio je zahtjev za poticaje agenciji za površinu koju je obradio. Uz zahtjev je podnio ugovor o zakupu i ispunio zahtjev i poticaj je dobio za ovu površinu za koju je zahtjev napisao, a radilo se o cca 18 ha. Zahtjev je podnio i za drugu zemlju koju obrađuje. Za 2008. godinu podnio je zahtjev za poticaj, ali u zahtjevu nisu navedene čestice koje je imao u zakupu za ugovor iz 2007. godine kada je uveden u posjed, a niti za 2009. godinu, 2010. godinu za ove čestice koje su bile u ugovoru o zakupu poticaj nije tražio. Za ostvarenje poticaja može se predati i potvrda općine o korištenju zemljišta koja se izdaje na vrijeme od godinu dana i izdaje ju općina. Ugovor o zakupu ovjerava državno odvjetništvo, a potvrdu općine o korištenju zemljišta za ostvarenje poticaja ne ovjerava državno odvjetništvo. Za ostvarenje poticaja nije niti tražio niti dobio potvrdu za ovo zemljište koje je bilo predmetom ugovora o zakupu. 2007. godine je ostvario poticaj i predao zahtjev i za ovo zemljište za koje je imao zaključen ugovor i za jednu česticu koja čini cjelinu s ovim česticama za koje je imao ugovor, a na temelju potvrde o korištenju izdane od Općine D. A.. Ta potvrda se izdaje na godinu dana. Za iduću godinu dobio je potvrdu o korištenju za ovu susjednu česticu do ovih koje je imao u zakupu, a za nju iako je imao potvrdu nije tražio poticaj za iduće godine jer ju nije obrađivao. Nije mu poznato da li je M. ostvario poticaj za period za 2008. do 2010. za ove čestice koje je imao zakupljene, a nije mu poznato da li je poticaj ostvario za ovu česticu za koju je od Općine D. A. dobio potvrdu o korištenju. Za 2007. godinu poznato mu je da je M. dobio potvrdu o korištenju od Općine D. A. za dio zemljišta koje je unutar zemljišta za koje je dobio potvrdu o korištenju. D. M. je njegov sin i zahtjev za poticaj podnesen je kao OPG i taj zahtjev je mogao podnijeti i njegov sin. Za ovo zemljište koje je bilo u zakupu za godinu 2008. njegov sin D. nije podnio zahtjev za poticaj.

              Svjedok J. M. prilikom ispitivanja kod ODO u Požegi 20. srpnja 2016. godine iskazala je da joj je poznato da je njen suprug N. imao zaključene ugovore o zakupu poljoprivrednog zemljišta s Općinom D. A. i da je bio ometan u posjedu zemljišta od strane A. M.. Suprug je to prijavljivao kako općini tako i policiji. Vodio je i parnicu zbog smetanja posjeda. Kako su problemi eskalirali čak je bilo i pucnjave i suprug je odustao od daljnjeg korištenja tog zemljišta. Tražio je da općina riješi taj problem s M. ili da raskine ugovor. Sigurna je da ona nije potpisala dostavnicu od 13. kolovoza 2008. o primitku odluke o otkazu ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta od 22. srpnja 2008. Da je tu odluku primila normalno je da bi je dala suprugu jer je Republika Hrvatska tužila ga za naknadu zakupa navodnog trajanja cjelokupnog ugovora. Da je suprug znao za tu odluku priložio bi ju u parnični spis i sigurno ne bi bio obvezan platiti zakupninu po zaključenom ugovoru za cijelo ugovoreno razdoblje. Na glavnoj raspravi održanoj 30. siječnja 2017. godine iskazala je da njen suprug N. M. ima Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo od 2000. godine i ona mu i pomaže. Suprug je više godina zakupljivao poljoprivredno zemljište u D. A.. Misli da je on imao u zakupu poljoprivredno zemljište za koje je vođen spor radi plaćanja zakupnine i prije 2007. godine. Njen suprug je i 2007. to zemljište za koje je tražena zakupnina obrađivao, a nakon sukoba sa M. rekao je da to više neće obrađivati. M. je na zemljište koje je suprug imao u zakupu puštao svoju stoku. Na jednom dijelu zemljišta je stavljao žicu koja je branila da stoka ne prelazi ne neku drugu parcelu. Zemlju je prestao obrađivati nakon sukoba sa sinom gospodina M., a ne zna koje je točno godine bilo. Njen suprug je zakupninu plaćao po visini kako je bila određena ugovorom, a da li je plaćao u rokovima koji su bili određeni ugovorom nije joj poznato. Nije bila u Općini D. A. vezano za ometanje posjeda zemlje koju je suprug zakupio od strane M.. Zna da je suprug išao razgovarati u Općinu D. A. i razgovarali su o tome da se to raskine, te neće obrađivati zemlju ako se takva praksa nastavi. Misli da je rekao da je bio kod gospodina Š.. Rekao joj je da je razgovarao i sa načelnikom općine. Ne zna na koje vrijeme je suprug imao sklopljene ugovore o zakupu s Općinom D. A..  Da li je to pravno riješeno nakon što je njen suprug rekao da zakupljenu zemlju neće obrađivati nije joj poznato. Njen suprug je za plaćanje zakupnine za zakupljenu zemlju normalno dobivao uplatnice. Misli da je uplatnice donosio poštar. Na njihovu adresu dolazila su pismena vezana za zakup zemlje od strane Općine D. A., primitak se nekad trebalo potpisati, a nekad i ne. Ne sjeća se da je baš pismena potpisivala u ime supruga N.. Kada je potpisala onda je i navela svoje ime i u kojem svojstvu potpisuje. Kada joj se predoči preslika dostavnice na listu 54 spisa ispod potpisa primatelja je njen potpis, a na crti ispod prezime i ime te osobe gdje stoji J. M. (žena), to nije njen potpis. Kada joj se predoči na dostavnici slovima napisano 13. kolovoz to nije napisala. Može reći da joj je prilikom ispitivanja kod ODO u Požegi bila predočena preslika dostavnice, kao što joj je i sada predočena. Tada je iskazala da potpis na dostavnici nije njen potpis i vidjela je na toj preslici dostavnice oba potpisa i iskazala je da niti jedan od ta dva potpisa nije njen. Kada joj se predoči preslika povratnice o primitku odluke o izboru iz dokumentacije Općine D. A. s datumom 26. srpnja 2006. na crti ispod prezime i ime te osobe na preslici dostavnice je njen potpis. Kada ponovno pogleda potpis na  preslici povratnice na listu 54 spisa, ispod potpisa primatelj je njen potpis. Niti jednu odluku o otkazu ugovora o zakupu Općine D. A. ni ona, ni suprug nisu primili. Iako na povratnici stoji da se prima odluka o otkazu sigurno nisu primili nikakvu odluku o otkazu ugovora o zakupu od Općine D. A.. Sva pismena je kada je primila dala suprugu. Kada je bio pozvan u državno odvjetništvo da plati zakupninu razgovarali su u državnom odvjetništvu o tome zašto je prekinut ugovor o zakupu suprug nije imao nikakve dokumente o tome da je zakup prestao. Kada je bila kod ODO u Požegi nije pogledala oba potpisa na dostavnici nego samo ovaj potpis iznad prezime i ime te osobe. Poznaje osobe po imenu R. Z. i Z. T. jer su joj susjedi, a uz to R. Z. je i rođak njenom suprugu. Zna da su obojica bili vijećnici u Općini D. A.. S njima nikada nije razgovarala vezano za probleme oko zakupa zemljišta i plaćanja zakupnine. Da li je o raskidu ugovora o zakupu raspravljano na općinskom vijeću da li je o tome njen suprug s njima razgovarao nije joj poznato. R. Z. je bratić njenom suprugu. U selu D. A. svi se međusobno i poznaju.

              Svjedok R. Z. na glavnoj raspravi održanoj 02. ožujka 2017. godine iskazao je da je bio vijećnik u Općini D. A. u jednom mandatu, a ne sjeća se kroz koje vrijeme je bio vijećnik u Općini D. A.. Oštećenik N. M. mu je bratić. Poznato mu je da je N. M. imao u zakupu poljoprivredno zemljište na području općine D. A., ali mu nije poznato u kojem vremenskom periodu je bio zakupnik. Zna otprilike koja je to zemlja bila koju je zakupio. Ne zna koju površinu zemljišta je imao u zakupu. Ne sjeća se u kojem periodu je bio zakupac poljoprivrednog zemljišta. Poznato mu je da je N. M. gospodin M. uzurpirao zemljište koje je on imao u zakupu. Jedna od točaka sjednice općinskog vijeća, da li je to bila posebna točka ili pod točkom razno se raspravljalo o tome, odnosno gospodin M. je rekao da mu je uzurpirano zemljište. Misli da je na toj sjednici bio prisutan N. M.. Ne sjeća se da li su vijećnici Općine A. taj problem uzurpiranja zakupljenog zemljišta riješili na toj sjednici ili nekoj drugoj sjednici. Ne zna niti da li je taj problem smetanja zakupljenog zemljišta od strane M. riješen. Zna da su se na sjednici na kojoj se raspravljalo o uzurpiranju zemljišta od strane M. pojavile fotografije zemljišta, da li zakupljenog to ne zna na kojoj je bio tzv. pastirić, stupić sa žicom i provedenom strujom. N. M. mu je govorio da se obraćao u općinu radi ovog problema uzurpiranja zemljišta koje je zakupio. Ne sjeća se da mu je rekao da je od Općine A. tražio da se raskine ugovor o zakupu. Koliko se sjeća M. je imao nekakav problem oko plaćanja zakupnine, da li zbog nemogućnosti ulaska na svoj posjed ili nečeg drugog nije mu poznato. Ne sjeća se sjednice općinskog vijeća, da je bila sjednica općinskog vijeća na kojoj je donesena odluka da se ugovor o zakupu kojeg je imao N. M. otkaže. Kada mu se predoči zapisnik sa 21. sjednice Općinskog vijeća Općine D. A. održane 22. srpnja 2008. godine sve ono što je u zapisniku navedeno, ako tako piše u zapisniku odgovara istini. Obzirom da mu je N. M. rođak nije se petljao oko uzurpiranja zemljišta kojeg je imao u zakupu N. M.. Na sjednice vijeća je dolazio kao vijećnik. Sjeća se da je gospodin N. M. tražio pomoć oko rješavanja ovog uzurpiranja, ali se ne sjeća na koji način je pomoć tražio. Ne sjeća se da li je M. podnosio zahtjeve ili tražio da se raskine ugovor. Zna da je N. M. počeo obrađivati zakupljeno zemljište, a da li ga je obrađivao do kraja prema ugovoru nije mu poznato. Na sjednicu općinskog vijeća znali su dolaziti ljudi koji su čekali natječaje za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta. Sjednice su bile javne i mogli su njima prisustvovati i ljudi koji nisu vijećnici, jedino nisu mogli biti prisutni kad je bilo glasanje. Ne zna da li bi se prisutnost osoba koje nisu vijećnici evidentiralo u zapisnik. Nije mu poznato da li je N. M. platio zakupninu za 2007. i 2008. godinu. Ostaje kod svog iskaza kojeg je dao kod Općinskog suda u Slavonskom Brodu. Kada mu se predoči zapisnik s rasprave 13. listopada 2014. godine i kada mu se predoči da je prilikom saslušanja rekao da je na jednoj sjednici vijeća tuženik tražio da se njegov problem riješi te izričito rekao da ako se ne može njegov problem riješiti da se raskine ugovor ostaje kod tog iskaza, a s protekom vremena je to zaboravio.

              Svjedok Z. T. na glavnoj raspravi održanoj 02. ožujka 2017. godine iskazao je da pozna N. M. i zna da je bio u zakupu poljoprivrednog zemljišta i zna gdje se to zemljište nalazi. U zakupu je bio možda 2008. ili 2009. godine. Misli da je zemlju koju je zakupio i obrađivao. Zna da je ta zemlja obrađivana uz velike smetnje jedne osobe iz D. A., A. M.. Jedne godine je M. stavio električnog pastira preko velikog dijela zemljišta kojeg je M. zakupio. Misli da M. to nije uspio riješiti. Bio je vijećnik u Općini D. A. od 2004. do 2008. godine i vezano za ovaj problem N. M. sa A. M. bili su upoznati vijećnici općine i na općinskom vijeću se o tome malo raspravljalo. Ako je načelnik općine bio prisutan toj sjednici općinskog vijeća na kojem se to raspravljalo onda bi bio upoznat o tome. Misli da je N. M. bio prisutan jednoj sjednici općinskog vijeća i da je iznio taj problem s M.. Koliko se sjeća M. je tražio da se ugovor o zakupu raskine. To je i rekao na ovoj sjednici općinskog vijeća na kojoj je bio prisutan. Sad se ne može točno sjetiti što je tražio, a misli da je tražio raskid. Misli da je tražio i da se oslobodi plaćanja zakupa jer ga je M. smetao u korištenju zemljišta. Misli da je N. M. plaćao zakupninu. Misli da se na sjednici općinskog vijeća nije nikad raspravljalo o tome da se otkaže ugovor o zakupu N. M. zbog neplaćanja zakupnine. Ne sjeća se da je za bilo koga donesena odluka vijeća da se ugovor o zakupu otkaže zbog neplaćanja zakupnine. Kada mu se predoči zapisnik sa sjednice Općinskog vijeća Općine D. A. od 22. srpnja 2008. godine u zapisniku je sigurno navedeno ono što se na sjednici događalo. Može reći da se ne može sjetiti ove sjednice i odluka da se otkazuju ugovori o zakupu zbog neplaćanja zakupnine. Općinskom vijeću predlagao je da se ugovor N. M. raskine zbog problema kojeg je imao s A. M. jer nije M. mogao obrađivati zemlju zbog električnog pastira. Misli da je M. obrađivao zemlju koliko je mogao, par godina. Nije mu poznato da li su zakupci kojima je ugovor otkazan mogli nastaviti obrađivati zemlju i dobivat poticaj. Ako je u zapisniku sa sjednice općinskog vijeća navedeno da je na toj sjednici vijeća bio onda je sigurno i bio jer ako netko nije bio ne bi bio na spisku u zapisniku. Ne zna da li je Općina D. A. vezano za smetanje posjeda zemljišta u zakupu N. M. poduzela kakve korake. N. M. mu je pokazao uplatnice o plaćanju zakupnine koje je trebao platiti. Ne zna za koje je to godine bilo, 2007., 2008., u tom periodu. Nije mu poznato da li je N. M. zatražio poticaj za zemljište u zakupu nakon što je A. M. njega smetao u posjedu. Poznato mu je da je nakon događaja u kojem je bila i pucnjava 2008. godine A. M. obrađivao zemlju koju je N. M. imao u zakupu, da li u cijelosti ili u dijelu nakon ove pucnjave 2008., a po kojoj osnovi je tu zemlju obrađivao nije mu poznato. Nije mu poznato da li je A. M. tražio da se ugovor o zakupu kojeg je imao N. M. raskine. Zemlju obrađuje A. M.. Vidio ga je jer je znao proći pored tog zemljišta. Na sjednici vijeća predlagao je da se raskine ugovor kojeg je imao N. M. o zakupu poljoprivrednog zemljišta jer je vijećnik jer mu je to rekao N. M.. Da li je to uneseno u zapisnik sa sjednice vijeća nije mu poznato, a zapisnici sa sjednice vijeća se potpisuju.

Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka sud je nesporno utvrdio da je I-okrivljenik pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela u općini D. A., dok je II-okrivljenik bio načelnik te općine u dva mandata u periodu od 2005. do 2013. godine.

Nadalje je nesporno, a utvrđeno je i uvidom u dokumentaciju općine D. A. da je oštećenik N. M. bio u zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH na području općine D. A.. Oštećenik je dana 11. kolovoza 2006. godine sklopio ugovor o zakupu kč.br. 853 površine 124128 m2 i 854 površine 186526 m2 iz posjedovnog lista 1521 k.o. D. A.. Zemljište je dano u zakup na vrijeme od 3 godine. Odredbom II ugovora određena je godišnja zakupnina u iznosu od 18.788,38 kuna, a zakupoprimatelj je bio u obvezi platiti godišnju zakupninu u roku od 8 dana od uvođenja u posjed za prvu godinu zakupa, a za svaku slijedeću godinu do 30. lipnja tekuće godine. Točkom VII, VIII,  IX i X predmetnog ugovora o zakupu određene su razlozi za otkaz i prestanaka ugovora o zakupu. Tako zakupodavatelj može između ostalih razloga otkazati ugovor o zakupu ako zakupoprimatelj u roku od 15 dana od dana primitka poziva zakupodavatelja ne plati zakupninu. Zakupodavatelj može otkazati ugovor o zakupu jednostranom izjavom da otkazuje ugovor uz otkazni rok od 6 mjeseci te predajući zakupljeno zemljište zakupodavatelju nakon isteka otkaznog roka. Ugovor o zakupu može u svako vrijeme sporazumno prestati. Oštećenik je 06. veljače 2007. godine uveden u posjed zakupljenih nekretnine te je njegova obveza plaćanja zakupnine za prvu godinu zakupa dospjela 14. veljače 2007. godine. Nesporno je da je oštećenik  nedugo nakon uvođenja u posjed zakupljenih nekretnina  bio smetan u posjedu od strane A. M. bog čega je vodio spor kod Općinskog suda u Slavonskom Brodu.

Uvidom u spis Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj P-1562/2011 utvrđeno je da je oštećenik N. M. kao tužitelj vodio postupak protiv tuženika u tom postupku A. M. radi naknade štete. Osnov takve tužbe oštećenik u ovom postupku nalazi u smetanju u posljednjem mirnom posjedu poljoprivrednog zemljišta koje je oštećenik imao u zakupu. Prilog tom predmetu je i predmet Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj P-753/07 u kojem postupku je oštećenik N. M. podnio tužbu protiv A. M. radi smetanja posjeda nekretnina za koje je imao zaključen ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske.  Rješenjem Općinskog suda u Slavonskom Brodu P-753/07-21 utvrđeno je da je tuženik u tom postupku A. M. smetao tužitelja u tom postupku N. M. u posljednjem mirnom posjedu poljoprivrednog zemljišta i to k. č. br. 853 i 854 što u naravi predstavlja jednu proizvodno-tehničku cjelinu time što je početkom travnja 2007. godine postavio tzv. električni pastir i puštao goveda i time onemogućava daljnju obradu zakupljenog zemljišta te mu je naloženo da se ubuduće kloni takvog smetanja. Ta odluka postala je pravomoćna 13. siječnja 2009. godine.

Nesporno je da oštećenik nije zbog smetanja od strane treće osobe posjeda zakupljenih nekretnina jednostranom izjavom otkazao ugovor o zakupu sukladno sklopljenom ugovoru. No, nesporno je da je oštećenik zatražio u Općini D. A. i od I-okrivljenika kao pročelnika i II-okrivljenika kao načelnika općine pomoć vezano za ometanje posjeda zakupljenih nekretnina. Isto tako nije sporno da su radi rješavanja problema ometanja oštećenika u posjedu predstavnik općine, načelnik općine na predmetne nekretnine uputio komunalnog redara i da su o tome izvijestili poljoprivrednu inspekciju, a za rješavanje problema ometanja posjeda oštećenik nisu bili nadležni.

Sporno je da li je oštećenik N. M., kako stoji u optužnici od I-okrivljenika kao pročelnika u Općini D. A. i II-okrivljenika kao načelnika te općine tražio da Općina D. A. ugovor o zakupu raskine.

Uvidom u dokumentaciju Općine D. A., zapisnik od 22. srpnja 2008. godine  utvrđeno je da je dana 22. srpnja 2008. godine održana 21. sjednica općinskog vijeća Općine D. A. na kojoj su bili prisutni vijećnici općine i između ostalih II-okrivljenik kao načelnik općine, a I-okrivljenik kao član općinskog poglavarstva. Između ostali odluka donesena je i odluka da se oštećeniku N. M. otkaže ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta zbog neplaćanja zakupnine. Odluku o otkazu ugovora o zakupu  potpisao je predsjednik općinskog vijeća. Prema toj odluci otkazu odluka o otkazu ugovora o zakupu N. M. br. 22/2006 koji je zaključen 11. kolovoza 2006. godine stupa na snagu danom donošenja, dakle 22. srpnja 2008. godine. Predmetna odluka dostavljena je oštećeniku, a prema dostavnici tu odluku primila je supruga oštećenika N. M. J. M. dana 13. kolovoza 2008. godine. Iako je J. M. prvotno osporavala potpis na dostavnici o primitku odluke o otkazu ugovora o zakup prilikom ispitivanja kod ovoga suda potvrdila je da je potpis na dostavnici njen potpis.

Nadalje je uvidom u dokumentaciju općine D. A. utvrđeno da je općina D. A. dana ... godine donijela odluku da se raspiše javni natječaj za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH na njenom području između kojih nekretnina su i nekretnine koje je N. M. imao u zakupu. Javni natječaj raspisan te je dana 16. studenog 2010. godine donesena odluka o izboru najpovoljnije ponuđača. Najpovoljniji ponuđač za nekretnine koje je u zakupu imao oštećenik bio je obrt A., vlasništvo M. M. s kojim je dana 14. ožujka 2011. godine zaključen ugovor o prodaji. Nije sporno da je M. M. sin A. M. koji je oštećenika smetao u posjedu zakupljenog zemljišta.

Nije sporno da je Republika Hrvatska podnijela tužbu protiv oštećenika kao tuženika radi isplate zakupnine za godine 2009. i 2010., a na temelju naprijed navedenog ugovora o zakupu i da su u tome postupku kao svjedoci saslušani I i II okrivljenici.

Uvidom u preslik spisa Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj P-1090/2012  utvrđeno je da je u postupku protiv oštećenika N. M. radi isplate zakupnine tužba podnesena 11. rujna 2009. godine. Na glavnoj raspravi održanoj dana 21. siječnja 2013. godine II-okrivljenik je saslušan kao svjedok te je iskazao da je načelnik općine D. A. i zna da je predmetna zemlja dana u zakup 2006. godine, a da je isti uveden u posjed 2007. godine. 2007. godine su se pojavili problemi u smislu ometanja posjeda od strane gospodina M. pa smo tražili pomoć poljoprivredne inspekcije, a oni su nam odgovorili na to da nisu nadležni. Ugovor je trajao 2007., 2008. i 2009. godine, a u 2010. godine je bio u mirnom posjedu. Na upit suca II-okrivljenik je iskazao da ne zna da li je tuženik obrađivao zemlju u 2009. i 2010. godini. Iznos duga u 2010. godine je prepolovljen radi elementarne nepogode. Tuženik se obraćao općini više puta, ne znam da li pismene ili usmeno i govorio je da je smetan u obrađivanju zemlje. Tom prilikom komunalni redar je izašao na teren i rekao da postoji neko smetanje u smislu električnih instalacija koje se postavljene radi čuvanja stoke. Na upit suca da li je tuženik tražio da se raskine ugovor naveo je da misli da nije, tražio je da riješe to pitanje smetanja, ali oni to nisu mogli riješiti. II-okrivljenik je na poseban upit punomoćnika tuženika iskazao da je tuženik dolazio i tražio pomoć da mu se omogući korištenje zemlje. Državna revizija je dugovanje stavila u popis duga, svi koji nisu platili po opomeni morali su ih predati ODO radi utuživanja. Ljudi su se obraćali ministarstvu i ODO radi raskida ugovora o zakupu kada zemlju nisu više obrađivali. Zemlja je sada prodana. Natječaj je bio 2010. ili 2011. godine. Za ovo zemljište ugovor je istekao 2009. godine. Za 2010. godine M. je mogao ostati u posjedu

I-okrivljenik je u istom postupku saslušan kao svjedok na glavnoj raspravi održanoj dana 05. travnja 2013. godine. U svom iskazu naveo je da je pročelnik u općini D. A. i poznat mi je ovaj predmet. Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta sklopljen je s tuženikom 2006. godine, a tuženik je uveden u posjed u veljači 2007. godine. Prilikom zaključenja ugovora morali smo dobiti suglasnost Županijskog državnog odvjetništva i ministarstva poljoprivrede da bi mogli zaključiti ugovor. Tuženik je uveden u posjed 06. veljače 2007. godine, a koliko mu je poznato na djelu te table je već bila šikara i šuma, to je uvedeno u zapisnik. Ugovor je sklopljen na tri godine i praksa je bila da ako nije raspisan natječaj i sklopljen novi ugovor stranka je mogla ostati u mirnom posjedu osim ako nije tražila od općine raskid odnosno ako nije podnijela pismeni dopis da je oslobodila zemljište od osoba i stvari nakon isteka toga trogodišnjeg roka. Sjećam se da je na toj zemlji bilo problema, da je bio postavljen električni pastir. M. je rub parcele obrađivao i oko toga su tuženik i M. vodili parnicu. Inače praksa je bila da mi stranku dužimo sve dok nas ne izvijesti pismeno da je izašao iz posjeda. Ako je i bilo ometanja tuženik je trebao tražiti sporazumni raskid ugovora. Tuženik N. M. nije nikada tražio formalni raskid ugovora, mislim da je njegova želja bila da tu zemlju obrađuje. Ta predmetna zemlja nalazi se daleko od drugog sela, nekih 5-7 km i je stanujem na rubu sela i hodao sam tamo međutim ne znam da li je tuženik zemlju obrađivao 2009. i 2010. godine, znam samo da je netko tražio inspekcijski nadzor, a to znam jer sam gledao taj predmet. Tuženik je dolazio u općini, žalio se, razgovarao s nama i načelnikom i načelnik je tada tražio da napišem dopis poljoprivrednoj inspekciji kako bi ista izdala nalog M. u smislu da prestane s ometanjem posjeda, međutim mi smo dobili odgovor da se inspekcija oglašava nenadležnom i to je bilo u travnju 2007. godine. M. nam nije rekao da ne obrađuje tu zemlju. Ta zemlja je 2011. godine prodana temeljem ugovora o prodaji. Koliko se sjećam kod zaključenja ugovora o prodaji ta zemlja je bila dosta zapuštena i veći dio je bio u šikari. M. nas je samo na početku izvijestio da ima problem oko uvođenja u posjed, međutim kasnije nije dolazio, a isto tako mogu reći da nije dolazio ni u 2010. godini. Mogu reći da većina tih zakupaca se nije pridržavala plaćanja u rokova za plaćanje, najbolji način da ih prisilimo da plate je raspisivanje novog natječaja. Što se tiče ovog ugovora on je važio od 06. veljače 2007. godine nakon što je tuženik uveden u posjed do 06. veljače 2010. godine, dakle tri godine. Nakon toga budući da nismo dobili pisanu obavijest od tuženika eventualno da bi raskinuo ugovor mi smo njega i dalje dužili. Praksa je bila da stranku dužimo skroz dok ne uvedemo drugu u posjed. Ugovor je istekao 06. veljače 2010. godine. U 2011. godine smo prestali dužiti tuženika. Nismo ga ništa posebno obavještavali. Zaključili smo ugovor o prodaji za predmetne čestice. Zakupoprimci su ostali u mirnom posjedu nakon što bi ugovor o zakupu istekao ako nisu obavijestili općinu i taj zakup bi trajao sve dok ne bi sklopili novi  natječaj, to je bio ugovor o prodaji. Na temelju tog mirnog posjeda oni ostvaruju poticaj. Nakon što smo prestali tuženika dužiti mi ga nismo ništa posebno obavještavali, jednostavno smo ga prestali dužiti za zakup. Bilo je generalno pravilo da kada se zaključi novi ugovor to ide računovodstvu i tada se od dana zaključenja novog ugovora prestaje dužiti prethodni zakupoprimac. Mi nismo obavještavali prethodne zakupoprimce o prestanku ugovora. To je mala sredina i svi seljani, zakupoprimci dobro znaju kada se raspiše natječaj tko će se kandidirati za pojedinu zemljišnu česticu. Za 2009. godine tuženik je trebao platiti s rokom dospijeća 30. lipnja 2009. godine, a za 2010. godine s rokom dospijeća do 30. lipnja 2010. godine. 2010. godine obračunato je 50% zakupa iz razloga što je bila elementarna nepogoda.  I-okrivljenik je na poseban upit tužitelja iskazao da je ugovor o zakupu trajao od uvođenja u posjed 06. lipnja 2007. godine do 06. veljače 2010. godine najranije odnosno najkasnije do skidanja usjeva. Da smo kojim slučajem imali natječaj i uveli nekog 2010. godine u posjed ne bi dužili M. za zakup ovako je isti prešutno i nakon 06. veljače 2010. godine morao platiti temeljem ugovora o zakupu. Mogu reći da tuženik nije ni pismeno ni usmeno za cijelo vrijeme trajanja ugovora tražio raskid  ugovora. Tuženik je tražio samo pomoć oko posjeda tako da smo tražili pomoć poljoprivredne inspekcije. Kada ugovor istekne zakupoprimci su dobivali potvrde prema naputku ministarstva poljoprivrede da s ostali u mirnom posjedu kako bi mogli ostvarivati poticaje, to se izdaje na njihov zahtjev, ali ne znam da li je tuženik tražio tu potvrdu. Na pitanje tuženika u tom postupku, iskazao je da tuženik nije tražio od  nas niti govorio da ne može platiti zakup jer ne obrađuje tu zemlju. Zemlju je po javnom natječaju kupio M. M.. Na vijeću se raspravljalo o naplati potraživanja i o fizičkom sukobu. Zakupoprimac je nakon isteka ugovora o zakupu trebao doći u općinu i zatražiti potvrdu da može posjedovati tu zemlju i ta potvrda se izdala samo za jednu godinu. Ako se izda ta potvrda ta zemlje je mogla ići u proceduru javnog natječaja i prodaje. U pravilu se događalo da  je postupak oko javnog natječaja i prodaje bio jako dugo tako da je stranka mogla obraditi zemlju i izaći iz posjeda. Ako nije izdana potvrda mi smo i dalje dužili temeljem tog ugovora o zakupu. Visina cijene godišnje zakupnine utvrđena je temeljem pravilnika o određivanju početne cijene o zakupu poljoprivrednog zemljišta. Da je potvrda koju je općina izdala bila bi bitna samo za poticaj, a ne i da ostane i dalje u mirnom posjedu.

Općinski sud u Slavonskom Brodu donio je dana  28. svibnja 2013. godine presudu kojom je tužbeni zahtjev tužitelja Republike Hrvatske da mu tuženik N. M. plati na ime korištenja zemljišta za 2009. i 2010. godinu iznos od 28.182,57 kn odbio. Županijski sud u Slavonskom Brodu je rješenjem od 13. ožujka 2014. godine ukinu navedenu presudu i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

U ponovljenom postupku, na glavnoj raspravi održanoj dana 13. listopada 2014. godine ponovno su saslušani I-okrivljenik  M. Š. i II- okrivljenik I. M..

I-okrivljenik je tada iskazao da ostaje kod svoga iskaza danog 05. travnja 2012. godine te je iskazao da je tuženik dolaskom u općinu izričito tražio pomoć oko smetanja posjeda budući da je bio smetan u posjedu te zemlje. Tuženik nikada nije rekao da želi raskinuti ugovor. Tuženik se obraćao za pomoć te je rekao da mu se ometa posjed postavljenim pastirom na toj zemlji. Tuženik je mogao jednostranom izjavom otkazati ugovor, pod tim podrazumijeva da je mogao napismeno otkazati ugovor što bi mu prihvatili. U dosadašnjoj praksi sjeća se da je bila jedna osoba koja je dala pismenu izjavu da oslobađa zemlju od stvari i osoba. U svim drugim situacijama osobe su ostajale u mirnom posjedu, a oni su im dali potvrdu kako bi mogli obrađivati zemlju i ostvarili poticaj, Posebno napominje da je to zemljište prodano 2010. godine tj. 2010. godine je donesena odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuđača. Kada im se tuženik obraćao za pomoć u konkretnom slučaju smatrao je da nisu nadležni za pomoć nego je nadležna poljoprivredna inspekcija, ali se poljoprivredna inspekcija očitovala da ne može pomoći, nisu mogli pomoći jer nisu mogli poslati svog redara. Misli da je smetanje bilo uz rub parcele, pastir se prema njegovim saznanjima nalazio uz rub parcele, a tada je to zemljište bilo zapušteno što je zakupcu bilo poznato. Nije mu poznato da li je 2008. godine bio smetan u cijelom posjedu. Tuženiku su dali potvrdu da obrađuje zemlju kao i svi ostali.

Prilikom saslušanja II-okrivljenika utvrđeno je da iskazuje istovjetno kao na zapisniku od 21. siječnja 2013. godine. Nadalje je iskazao da se ne sjeća točno, ali misli da se tuženik obraćao općini kako bi mu općina pomogla da stupi u posjed na tu zemlju. Koliko se sjeća nije bilo pismenog zahtjeva tuženika za raskid ugovora. Ne sjeća da li su tuženiku izdali potvrdu da obrađuje zemlju kako bi ostvario poticaj. Bila je praksa da svima kojima je istekao ugovor o zakupu da se izdaje potvrdu kako bi ostvarili poticaj, to je bilo na temelju naputka ministra, a o tome nije odlučivala općina niti načelnik. Kako je tuženik došao i zatražio pomoć oko smetanja, zatražio je da komunalni redar izađe na teren i vidi o čemu se radi. Komunalni redar je to vidio i poslikao, sjeća se da je taj pastir bio postavljen na nekoj međi koliko je vidio. Cijelo vrijeme su pokušali riješiti problem, cijelo vrijeme je bilo govora o  tom problemu, ali nikakav pisani zahtjev tuženika za raskid ugovora nije došao, a onda bi bio na vijeću. Nije imao u svojoj praksi raskid ugovora, više nije načelnik općine, ali pretpostavlja da je obzirom na činjenicu da je vijeće donosilo odluku kome će se dati zemlja u zakup da bi ono trebalo dati odluku o raskidu tako da bi trebao pisani zahtjev doći pred vijeće. Na upit tuženika da li je izričito tražio da se izričito to riješi, da mu se ne šalju uplatnice ili da mu se zemlja proda iskazao je da se ne sjeća ali zna da je bio dogovor da se to ne može riješiti bez natječaja.

Općinski sud u Slavonskom Brodu je dana 03. studenog 2014. godine donio presudu kojom je tužbeni zahtjev tužitelja usvojio te naložio da tuženik plati na ime naknade korištenja zemljišta za 2009. godinu i 2010. godinu iznos od 28.182,57 kuna sa zakonskom zateznom kamatom. Ta presuda potvrđena je presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu od 16. rujna 2015. godine.

Analizirajući naprijed navedenu presudu Općinskog suda u Slavonskom Brodu utvrđeno je da je taj sud utvrdio temeljem iskaza I-okrivljenika i II-okrivljenika da je tuženik u tom postupku N. M. tražio pomoć pri smetanju posjeda što mu je općina pokušala omogućiti putem poljoprivredne inspekcije, a u tom nije uspjela nakon čega je tuženik tužbom radi smetanja posjeda kao jedini aktivno legitimiran tužitelj i uspio u postupku. Nadalje je utvrđeno da tuženik nije raskinuo ugovor o zakupu i da je ugovor ostao na snazi sve do isteka roka na koji je ugovoren, dakle do 06. veljače 2010. i da je bio na snazi u razdoblju za koje tužiteljica u tom postupku potražuje zakupninu, a N. M. tuženik u tom postupku je bio dužan ispuniti svoju obvezu iz ugovora i zakupninu platiti.

Okrivljenicima je stavljeno na teret počinjenje kaznenog djela davanja lažnog iskaza na glavnim raspravama koje su kod Općinskog suda u Slavonskom Brodu održane 05. travnja 2013. godine, 21. siječnja 2013. godine i 13. listopada 2014. godine tako da su iskazali i to I-okrivljenik da tuženik N. M. nikad nije rekao da želi da se raskine ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta broj 27/2006 od 11. kolovoza 2006. i da je ugovor važio od 06. veljače 2007. do 06. veljače 2010. iako je znao da to nije istina jer je kao pročelnik u Općini D. A. bio nazočan na 21. sjednici Općinskog vijeća Općine D. A. od 22. srpnja 2008. kada je pod točkom 5. nakon njegovog uvodnog obrazloženja kao pročelnika prihvaćen prijedlog o otkazu ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta N. M. i donesena odluka o otkazu ugovora N. M. zbog neplaćanja ugovorene zakupnine koja je stupila na snagu danom donošenja, a II-okrivljenik da je naveo da tuženik N. M. nikad nije rekao da želi da se raskine njegov ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta broj 27/2006 od 11. kolovoza 2006. i da je ugovor trajao od 2007. do 2010. iako je znao da to nije istina jer je kao načelnik Općine D. A. bio nazočan 21. sjednici Općinskog vijeća Općine D. A. od 22. srpnja 2008. kada je pod točkom 5. prihvaćen prijedlog odluke o otkazu ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta N. M. i donesena odluka o otkazu ugovora zbog neplaćanja ugovorene zakupnine koja je stupila na snagu danom donošenja 22. srpnja 2008. godine.

Uvidom u dopis Općine D. A., općinskog načelnika od 09. prosinca 2007. godine koji je upućen ODO u Slavonskom Brodu na ruke G. Z. utvrđeno je da je načelnik općine I. M. obavijestio državno odvjetništvo da je 22. srpnja 2008. godine Općinsko vijeće Općine D. A. donijelo o otkazu ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta broj 27/2006 od 22. srpnja 2006. godine N. M.. Nadalje izvijestili su da mu je otkazan ugovor o zakupu zbog neplaćanja ugovorene zakupnine. N. M. otkaz je priopćen 13. kolovoza 2008. godine, a 22. srpnja 2008. godine je podmirio svoju novčanu obvezu pa je prema navodima načelnika Općine D. A. ugovor ostao na snazi temeljem odredbe članka 535. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima. Nadalje je u tom dopisu napisano da Općina D. A. kod otkaza ugovora nije primijenila odredbu stavka 1. alineja 2. i 3. članka 39. Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz razloga jer je imala saznanja da je podnositelj predstavke A. M. postavljanjem električnog pastira na predmetnom zemljištu ometao zakupnika N. M. da poljoprivredno zemljište koristi kao dobar gospodar te da imaju saznanja da je N. M. kod Općinskog suda u Slavonskom Brodu pokrenuo parnični postupak protiv A. M. zbog ometanja posjeda na poljoprivrednom zemljištu koji je bio predmet ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta.

Uvidom u podatke o naplati zakupa Općine D. A. od 04. siječnja 2017. godine utvrđeno je da je Općina D. A. teretila oštećenika N. M. za zakupninu prema ugovoru broj 27/2006 od 11. kolovoza 2006. za godinu 2007. s datumom dospijeća 14. veljače 2007. godine u iznosu od 18.788,38 kn te za godinu 2008., 2009. s datumom dospijeća 30. lipnja 2008.i 2009. godine u iznosu od 18.788,38 kn te za godinu 2010. s datumom dospijeća 30. lipanj 2010. u iznosu od 9.394,19 kn. Prema istom izvješću N. M. je zakupninu za godinu 2007. platio 28. srpnja 2008., a za godinu 2008. 13. siječnja 2009. godine.

Prema odredbi članka 305. stavak 1. KZ/11 svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač koji u prethodnom kaznenom postupku, u postupku pred sudom, međunarodnim sudom čiju sudbenost Republika Hrvatska prihvaća, arbitražu, u prekršajnom postupku, u upravnom postupku, postupku pred javnim bilježnikom ili stegovnom postupku daje lažan iskaz, nalaz ili mišljenje ili nešto lažno prevede kaznit će se kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.

Dakle, da bi postojalo kazneno djelo davanja lažnog iskaza dani iskaz mora biti objektivno lažan, a osoba koja iskaz daje mora biti svjesna da daje lažan iskaz, dakle kod počinitelja mora postojati svijest da ono što iskazuje ne odgovara stvarnom tijeku događaja o kojem svjedoči i da je on stvarno htio dati takav iskaz.

Sud je analizirao sve izvedene dokaze kako obrane okrivljenika, iskaze oštećenika i ispitanih svjedoka, iste međusobno usporedio, a usporedio i s materijalnim dokazima u koje je izvršio uvid. Sud je našao da su okrivljenici prilikom ispitivanja govorili istinito i njihovi iskazi nisu u suprotnosti s materijalnim dokazima u koje je sud izvršio uvid.

Na temelju provedenog dokaznog postupka sud je nesporno utvrdio da su I-okrivljenik i II-okrivljenik prilikom saslušanja kod Općinskog suda u Slavonskom Brodu u postupku tužitelja Republike Hrvatske protiv oštećenika N. M. kao tuženika radi isplate zakupnine u dva navrata iskazali da je ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta kojeg je imao sklopljen oštećenik N. M. trajao od veljače 2007. do veljače 2010. godine. II-okrivljenik je pred općinskim sudom iskazao da misli da oštećenik nije tražio raskid ugovora o zakupu, dok je I-okrivljenik pred općinskim sudom iskazao i da oštećenik nije niti pismeno niti usmeno  tražio da se ugovor raskine. No, isto tako, nesporno je utvrđeno da je oštećeniku N. M. na sjednici općinskog vijeća Općine D. A. otkazan ugovor o zakupu zbog neplaćanja zakupnine, a na kojoj sjednici su bili prisutni i I-okrivljenik i II-okrivljenik te da je Općina D. A. odluku o otkazu dostavila samom oštećeniku N. M.. No, iz dopisa kojeg je načelnik općine uputio ODO u Slavonskom Brodu još 2008. godine kao i temeljem iskaza samih okrivljenika utvrđeno je da je Općina D. A. smatrala da je ugovor o zakupu ostao na snazi nakon otkaza 22. srpnja 2008. godine jer je oštećenik prije primitka odluke o otkazu ugovora dužnu zakupninu platio.

Dakle, po ocijeni ovoga suda okrivljenici su smatrali da je ugovor o zakupu kojeg je sklopio oštećenik N. M. kako zakupoprimatelj trajao 3 godine i da je i nakon donošenja odluke o njegovom otkazivanju 2008. godine plaćanjem zakupnine od strane oštećenika ugovor ostao na snazi. Dakle, kada su pred sudom iskazali da je ugovor trajao od 2007. godine do 2010. godine nisu govorili neistinito prema njihovim saznanjima i prema njihovoj pravnoj ocjeni zaključenog ugovora o zakupu. Sud iskaz oštećenika u dijelu u kojem je naveo da je zakupninu za godinu 2007. kada je stupio u posjed zakupljenih nekretnina platio unaprijed nije prihvatio jer je sud nesporno utvrdio uvidom u knjigovodstvenu dokumentaciju Općine D. A. da je oštećenik zakupninu za prvu godinu zakupa, 2007. godinu platio 28. srpnja 2008. godine, a zakupninu za godinu 2008. u siječnju 2009. godine iako je zakupnina za tu godinu dospjela 30. lipnja 2008. godine. Nadalje, sud je obrane okrivljenika da oštećenik nije tražio raskid ugovora ocijenio istinitim jer je nedvojbeno da oštećenik nije podnosio pisani zahtjev za raskid ugovora zbog ometanja posjeda, a oštećenik je sukladno sklopljenom ugovoru mogao jednostranom izjavom otkazati ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta pa nije postojao razlog da od predstavnika općine traži da oni raskidaju ugovorni odnos. Dakle, iskazi okrivljenika da je ugovor o zakupu trajao od uvođenja u posjed zakupljenih nekretnina zakupoprimatelja N. M. pa slijedeće 3 godine nisu neistiniti jer su okrivljenici tumačili da ugovorni odnos nije prestao otkazom budući je oštećenik zakupninu platio. Sud ne nalazi da bi okrivljenici prešutjeli činjenicu otkaza ugovora o zakupu na sjednici općinskog vijeća budući da na te okolnosti okrivljenici nisu niti svjedočili, a zakonski zastupnik tužitelja u postupku naplate zakupnine je bio obaviješten od strane načelnika općine da je ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta oštećenika nakon otkaza zbog neplaćanja zakupnine ostao na snazi plaćanjem zakupnine i to prije podnošenja tužbe radi isplate zakupnine.

Dakle, temeljem naprijed navedenog sud ne nalazi da su okrivljenici prilikom saslušanja pred sudom u parničnom postupku  iskazivali neistinito i da su njihovi iskazi lažni.

Obzirom da je sud našao da nema dokaza da su okrivljenici dali lažne iskaze valjalo je temeljem članka 453. točka 2. Zakona o kaznenom postupku iste osloboditi od optužbe.

Budući su okrivljenici oslobođeni optužbe temeljem članka 149. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku odlučeno je da troškovi kaznenog postupka kao i nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

 

U Požegi, 06. ožujka 2017. godine