Baza je ažurirana 20.11.2024.
zaključno sa NN 109/24
EU 2024/2679
Broj: Kž 361/17
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Ranka Marijana kao predsjednika vijeća, te Lidije Grubić Radaković i Melite Božičević Grbić kao članova vijeća uz sudjelovanje više sudske savjetnice Maje Ivanović Stilinović kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. L. K., zbog kaznenog djela iz čl. 110 u vezi s čl. 34 Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15, dalje u tekstu – KZ/11), odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i optuženika izjavljenim protiv presude Županijskog suda u Sisku od 27. ožujka 2017 godine broj K-19/16, u sjednici održanoj 7. rujna 2017., u prisutnosti opt. L. K. i branitelja optuženika, D. C., odvjetnika iz S.,
r i j e š i o j e
I Prihvaćaju se žalbe državnog odvjetnika i opt. L. K., ukida se prvostupanjska presuda te se predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
II Na temelju čl. 484 st. 3 Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13. i 152/14. – dalje u tekstu: ZKP/08.) produljuje se istražni zatvor protiv opt. L. K. iz osnove u čl. 123 st. 1 toč. 3 ZKP/08.
Obrazloženje
Presudom Županijskog suda u Sisku proglašen je krivim opt. L. K. za dva kaznena djela ubojstva u pokušaju iz čl. 110 u vezi čl. 34 KZ/11, te mu je za kazneno djelo na štetu M. K.1 primjenom čl. 48 st. 2 i čl. 49 st. 1 t. 2 KZ/11 utvrđena kazna zatvora u trajanju od tri godine, a za kazneno djelo na štetu M. K.2 primjenom čl. 48 st. 2 i čl. 49 st. 1 t. 2 KZ/11 utvrđena kazna zatvora u trajanju od četiri godine, pa je po odredbi čl. 51 st. 1 i 2 KZ/11 osuđen na jedinstvenu kazanu zatvora u trajanju od pet godina.
Po čl. 54 KZ/11 opt. L. K. u izrečenu kaznu zatvora uračunava se vrijeme koje provodi u istražnom zatvoru od 1. lipnja 2016 godine pa nadalje.
Po čl. 68 KZ/11 optuženiku se izriče sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja u okviru zatvorskog sustava.
Protiv ove presude podnijeli su žalbe državni odvjetnik i opt. L. K. po branitelju D. C. odvjetniku iz S.
Državni odvjetnik se žali zbog bitne povrede odredba kaznenog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni, s prijedlogom da Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja, ukine prvostupanjsku presudu i predmet vrati na ponovno suđenje i odlučivanje sudu prvog stupnja, odnosno da prvostupanjsku presudu preinači.
Opt. L. K. se žali zbog bitne povrede odredba kaznenog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona i odluke o kazni, s prijedlogom da Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja, ukine prvostupanjsku presudu i predmet vrati na ponovno suđenje i odlučivanje sudu prvog stupnja pred izmijenjeno vijeće.
Ujedno je u žalbi zatražio da branitelj bude obaviješten o sjednici drugostupanjskog vijeća, čemu je udovoljeno, pa je prisutnost optuženika koji se nalazi u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu osigurana putem audio-video uređaja, a branitelj optuženika D. C. odvjetnik iz S. pristupio je sjednici, dok je sjednica drugostupanjskog vijeća u skladu s odredbom čl. 475 st. 5 Zakona o kaznenom postupka ("Narodne novine" broj 152/08,76/09, 80/11, 91/11-odluka Ustavnog suda i 143/12 - u daljnjem tekstu ZKP/08) održana u odsutnosti uredno pozvanog zamjenika DORH-a.
Odgovor na žalbu optuženika podnio je državni odvjetnik smatrajući da je žalba optuženika djelomično osnovana i s prijedlogom da Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja, ukine prvostupanjsku presudu i predmet vrati na ponovno suđenje i odlučivanje sudu prvog stupnja.
U skladu s odredbom čl. 474 st. 1 ZKP/08 spis je dostavljen na razgledavanje Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
Žalbe su osnovane.
U pravu su žalitelji kada u žalbama navode da je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468 st. 1 t. 11 ZKP/08, jer je izreka presude proturječna njenim razlozima. Naime, sud prvog stupnja je izmijenio činjenični opis djela (što se ne navodi u razlozima presude) na način da je umjesto da „u namjeri da usmrti roditelje“, naveo da je optuženik „svjestan da može usmrtiti svoje roditelje i pristajući na to...“, da bi zatim i u pravni opis djela, iako on to ne sadrži, unio neizravnu namjeru. Međutim, u razlozima presude na str. 14 i 15 obrazlaže se i to u više navrata (5 puta) zaključak prvostupanjskog suda kako je optuženik kaznena djela počinio izravnom namjerom. Čak štoviše, za potkrjepu zaključka o izravnoj namjeri optuženika da ubije oštećenike, navodi se sredstvo napada, vitalni dijelovi tijela oštećenika s ozljedama opasnim po život i dinamika nanošenja ozljeda. Na taj način o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onog što se navodi u izreci presude i navoda u njenim razlozima, čime je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468 st. 1 t. 11 ZKP/08, zbog čega se drugostupanjski sud nije mogao upustiti u razmatranje pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja.
Stoga je prihvaćanjem žalbi državnog odvjetnika i optuženika valjalo prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje i odluku.
U ponovljenom postupku, sud prvog stupnja će, nakon što provede sve do sada provedene dokaze i po potrebi nove, pravilno i potpuno utvrditi činjenično stanje, te izvesti valjane zaključke, nakon čega će donijeti novu, na zakonu osnovanu presudu.
Ispitujući u skladu s odredbom čl. 484 st. 3 ZKP/08 razloge zbog kojih je opt. L. K. istražni zatvor određen i produljivan, sud drugog stupnja stajališta je da oni i dalje egzistiraju. Naime, optuženik se do izricanja nepravomoćne presude nalazio u istražnom zatvoru iz osnove čl. 123 st. 1 t. 3 ZKP/08, iz razloga što postoji osnovana bojazan da bi izlaskom na slobodu mogao ponoviti kaznena djela ili da će dovršiti pokušana kaznena djela. Imajući u vidu sve okolnosti događaja, ranija sukobljavanja optuženika s obitelji i činjenicu da je po psihijatrijskom nalazu i mišljenju kod optuženika dijagnosticiran granični poremećaj ličnosti s niskim frustrativnim pragom, nestabilnim interpersonalnim odnosima s obitelji, naglašeno poremećenim i visokim stupnjem narcističke orijentacije i sklonosti agresivnom ponašanju, ukazuje se nužna potreba produljenja istražnog zatvora iz navedenih razloga koji čine osnovu za istražni zatvora iz čl. 123 st. 1 t. 3 ZKP/08.
Zagreb, 7. rujna 2017.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.