Baza je ažurirana 20.11.2024. 

zaključno sa NN 109/24

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Gž 803/12 Županijski sud u Dubrovniku
Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu

Broj: Gž 803/12

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

                        Županijski sud u Dubrovniku, kao drugostupanjski sud, po sucu toga suda Đorđu Benussi, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja P.K. pok. S. iz Č., kojega zastupa punomoćnik Ž.V. odvjetnik u D., radi pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi   skrbnika ostavine V.M., odvjetnika u D., izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku 10 posl. br. RZ. 42/10 od 18. siječnja 2012. godine, dana 7. kolovoza 2013. godine,

 

r i j e š i o   j e

 

                        Žalba se uvažuje, te se rješenje Općinskog suda u Dubrovniku 10 posl. br. RZ. 4210 od 18. siječnja 2012. godine ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

Obrazloženje

 

                        Prvostupanjskim rješenjem doslovce je odlučeno:

 

                        „I. Temeljem čl. 128. st . 1. Zakona o nasljeđivanju u svezi s člankom 91. st . 1. i 2. Zakona o zemljišnim knjiga postavlja se skrbnik ostavine ležećoj ostavini M.R. pok. P., u osobi V.M., odvjetnika u D..

 

                        II. Skrbnik ostavine ovlašten je u ime nasljednika tužiti ili biti tužen, da naplaćuje tražbine ili isplaćuje dugove, i uopće da zastupa nasljednike.

 

                        III. O postavljanju skrbnika ostavini obavijestit će se Centar, dostavom ovog rješenja, koji može postaviti  drugog skrbnika.“

 

                        Protiv tog rješenja skrbnik ostavine, V.M., odvjetnik u D. izjavio je pravodobnu žalbu, te zatražio da se žalba uvaži, te ukine pobijano rješenje.

 

                        Žalba je osnovana.

 

                        U ovom zemljišnoknjižnom postupku radi pokretanja zemljišnoknjižnog pojedinačnog ispravnog postupka, zemljišnoknjižni sud je rješenjem od 2. veljače 2011. godine (list spisa 12) pokrenuo i otvorio pojedinačni ispravni postupak glede čest. zem. 500 z.ul. 11 k.o. K., te ujedno donio pobijano rješenje, a sve s obzirom da je suvlasništvo te čest. zem. upisano „ležeća ostavina R.M. pok. P..

 

                        Kako se prvostupanjski sud u donošenju pobijanog rješenja pozivao na odredbe članka 128. stavak 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03, 163/03 i 35/05 - dalje: ZN), odnosno temeljem tog članka postavlja „ležećoj ostavini R.M. pok. P. za istaći je da je žalba u pravu kada tvrdi da se ležećoj ostaviti ne može postaviti skrbnika ostavine.

 

                        Naime, člankom 128. stavak 1. ZN-a propisano je da kada su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravišta, odnosno nedostupni kao i u o ostalim slučajevima kada je to potrebno, sud će im postaviti privremenog skrbnika ostavine, koji je ovlašten da u ime nasljednika tuži ili bude tužen, da naplaćuje tražbine ili isplaćuje dugove i uopće da zastupa nasljednike.

 

                        Stoga skrbnik ostavine kojemu je zadaća da se brine o čuvanju ostavine za nasljednike, postavlja se nasljednicima koji su nepoznati ili nepoznatog boravišta, odnosno koji su nedostupni kao i u ostalim slučajevima kada je to potrebno, a sve kako bi se zaštitili interesi nasljednika.

 

                        Ovo iz razloga što u našem pravnom sustavu ostavina ne može egzistirati neovisno o nasljednicima, odnosno ostavina nema položaj tzv. „ležeće ostavine“ – imovine bez nasljednika , pa se ostavina, apstrahirana od nasljednika ne može pojaviti kao stranka u postupku.

 

                        S obzirom na to, u nastavku postupka sud će voditi računa o prije navedenom, te da je prije postavljanja takvog skrbnika ostavine nasljednicima, uputno pitati  za mišljenje i prihvaćanje te dužnosti u ovom postupku pitati i osobu koja se postavlja za skrbnika, tim više što iz navoda žalbe proizlazi da ista ne može prihvatiti dužnost skrbnika ostavine.  

 

                        I na kraju mada žalba upućuje da je moguće bilo odrediti skrbnika koji će zastupati nasljednike samo za ovaj pojedinačni postupak, za navesti je, a kako je već rečeno da nekretnina u zemljišne knjige nije upisana na vlasnika (već tzv. ležeću nekretninu), tako da i nisu ispunjeni uvjeti za postavljanje privremenog zastupnika.

 

                        Zbog prije navedenih razloga odlučeno je kao u izreci, a temeljem članka 380. točka 3. supsidijarnog Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13), u vezi sa člankom 91. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10,  55/13 i 60/13).

 

U Dubrovniku, 7. kolovoza 2013. godine

Copyright © Ante Borić