Broj: P-46/2016

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sucu Ivanki Šaravanja, u pravnoj stvari tužitelja Ž.B., OIB… iz S.B., zastupan po punomoćniku B. G., odvjetniku iz S.B., protiv tuženika T.B., OIB- iz Z., zastupan po punomoćniku M. T., odvjetniku iz S.B., radi izdvajanja iz ostavine, nakon javno održane glavne rasprave dana 12. travnja 2016.g. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, a u odsutnosti tužitelja i tuženika, dana 20. svibnja 2016.g.  

 

p r e s u d i o   j e

 

I Izdvaja se iz ostavine pokojnog G.B. iz S.B.,  koja se vodi na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu pod brojem O-1130/07, 1/6 alikvotnog idealnog dijela na nekretninama upisanim u zk.ul. broj k.o. S. B. i to kč.br. … Dvorišna zgrada u Ulici  površine 297 m2 i u zk.ul. broj … k.o. S. B. i to kč.br…Kuća broj … i dvorište u Ulici  površine 489 m2, koji dio pripada tužitelju Ž. B. iz S.B., na temelju doprinosa u povećanju vrijednosti imovine ostavitelja G.B..

 

II Odbija se tužitelj Ž.B. s preostalim neosnovanim dijelom tužbenog zahtjeva radi izdvajanja iz ostavine pok. G.B. od 2/6 alikvotnog idealnog dijela na nekretninama u zk.ul. broj … k.o. S. B.i to kč.br. … Dvorišna zgrada u Ulici  površine 297 m2 i u zk.ul. broj … k.o. S. B. i to kč.br. … Kuća broj … i dvorište u Ulici  površine 489 m2 i u dijelu kojim traži da se tuženiku T.B. naloži da izda tabularnu ispravu podobnu za zemljišno-knjižni prijenos navedenog prava vlasništva, ili će u protivnom takvu ispravu zamijeniti ova presuda.

 

III Nalaže se tužitelju Ž.B. da tuženiku T.B., naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 20.837,50 kn, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

 

Obrazloženje

 

              Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika V.B. radi izdvajanja iz ostavine. U tužbi navodi da ga je Općinski sud u Slavonskom Brodu uputio na pokretanje parničnog postupka rješenjem broj O-1130/07-19 od 05. ožujka 2009.g. radi izdvajanja nekretnina upisanih u zk.ul. broj … i … sve u k.o. Slavonski Brod iz ostavine pok. G.B.. Navodi da je tijekom života živio sa svojim roditeljima, da je novčano, radom i građevinskim materijalom pomagao svoje roditelje, a kasnije samo ostavitelja G.B., te da je na kući izveo opsežne građevinske radove, zbog čega temeljem odredbe članka 75 Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03 dalje: ZON) predlaže da sud izdvoji iz ostavine pok. G.B. ½ alikvotnog idealnog dijela nekretnine upisane u zk.ul. broj … S. B. i to kč.br. … Dvorište i zgrada površine 297 m2 i u zk.ul. broj.. k.o. S.B. i to kč.br. … Kuća broj …i dvorište površine 489 m2 koji dio pripada tužitelju, na temelju doprinosa povećanju vrijednosti imovine ostavitelja G.B..

Tuženik u odgovoru prigovara vrijednosti predmeta spora. Tvrdi da tužitelj nije doprinosio uzdržavanju roditelja i uvećanju njihove imovine, naprotiv cijelog života je neumjerenim materijalnim potraživanjima i ponašanjem financijski opterećivao roditelje, što potvrđuje i pokrenuti ovršni postupak kod Općinskog suda u Slavonskom Brodu pod broj Ovr-433/08, koji je pokrenut protiv G.B. radi namirenja duga iz nekretnine G.B., jer je G.B. stavio hipoteku na nekretninu upisanu u zk.ul. broj … k.o. B. kao osiguranje za povrat tužiteljevog duga u iznosu od 18.000,00 €. Ostavitelj je cijelog života kontinuirano novčano pomagao tužitelja i davao mu nezanemarive devizne iznose zbog poslovnih neuspjeha tužitelja, zbog kojih je tužitelj i prodao stan u S. B., pa se vratio u kuću G.B. koju je koristio sa svojom obitelji od 2005.g. do smrti ostavitelja. G.B. je dao znatna sredstva za školovanje tužitelja, dok za školovanje tuženika nije izdvajao sredstva jer se tuženik školovao iz državnih stipendija. Tuženik V.B. je platio uvođenje gradskog plina u kuću ostavitelja za što je platio iznos od tadašnjih 1.500,00 DM. Također je novčano pomagao ocu, što ne smatra nikakvim posebnim ulaganjem, već dar ocu. Ako je tužitelj nešto uložio u ostaviteljevu nekretninu, to je kako bi bio bolji standard tužiteljeve obitelji. Predlaže da tužitelj demontira postojeću instalaciju i istu iznese iz kuće. Navodi da nije logično da tužitelj ne otplaćuje preuzeti kredit, a u isto vrijeme ulaže u tuđu nekretninu. Navodi da je između tužitelja i pok. G.B. vođen parnični postupka, radi raskida Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, koji Ugovor je razvrgnut za života G.B.. Nadalje supruga tužitelja je raspolagala novčanim sredstvima G.B.. Protivi se tužbi u cijelosti.

Tuženik je 22. veljače 2010.g. uložio protutužbu radi isplate naknade za korištenje suvlasničke nekretnine do konačnog razvrgnuća suvlasništva, koji zahtjev je izdvojen rješenjem broj P-597/09-9 od 26. svibnja 2011.g, te se po protutužbi vodi posebna parnica.

Tijekom postupka umro je V.B., kojeg je naslijedio njegov sin i zakonski nasljednik T.B.. T.B. je pozvan na preuzimanje parničnog postupka rješenjem ovog suda broj P-597/09-17 od 13. rujna 2011.g. koje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj Gž-3051/11-2 od 02. siječnja 2012.g. Isti je stupio na mjesto tuženika.

Po prigovoru tuženika sud je na ročištu održanom 18. veljače 2010.g. utvrdio vrijednost predmeta ovog spora iznosom od 400.000,00 kn.

U provedenom dokaznom postupku izvršen je uvid u spise ovog suda broj O-1130/07, P-505/06, predračune i račune (listovi 4-10 spisa),  Otpremnicu, Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava od 07. veljače 2007.g,  rješenje Zemljišno-knjižnog odjela ovog suda broj Z-5944/08, Dokument o udjelima u mirovinskom fondu od 10. lipnja 2008.g, pismo G.B., medicinsku dokumentaciju tužitelja, Uvjerenje o prebivalištu za A. B., J. B., tužitelja i J. B., rješenje o nasljeđivanju iza pok. V.B. broj O-5246/11 od 20. srpnja 2011.g, Izvatke iz zemljišne knjige za  nekretnine upisne u zk. ul. broj … i …. k.o. S. B., Izvod iz Posjedovnog lista broj … k.o. S. B., fotografije nekretnine, saslušani su svjedoci D. Đ., M. Š., I. F., M. F., J. B., A. B. i M. V., saslušan je građevinski vještak V. P. S., te tužitelj i tuženik V.B. kao stranke u svrhu dokazivanja.

Na ročištu održanom 04. veljače 2014.g. tužitelj je odustao od dokaznog prijedloga da se kao svjedok sasluša J. B. (list 141 spisa).

Sud je saslušao svjedoka M. V., sestru G.B., tetu tužitelja i tuženika V.B., koja je iskazala da se zbog bolesti ničega ne sjeća. Pretrpjela je moždani udar.

Uvidom u spis ovog suda broj O-1130/07 je utvrđeno da se vodi postupak iza umrlog G.B.. Postupak je prekinut i tužitelj je upućen u parnicu.

Uvidom u izvatke iz zemljišnih knjiga za nekretnine upisane u zk.ul. broj ... k.o. Slavonski Brod i to za kč.br. ... površine 489 m2 i zk.ul.br. ... k.o. S. B. i to kč.br. ... površine 297 m2 je utvrđeno da su nekretnine upisane u vlasništvu G.B., te da je na kč.br. ... uknjiženo pravo zaloga u korist PBZ d.d. Z. za glavni dug od 18.000,00 €, od 06. lipnja 2008.g. i zabilježena je ovrha broj Ovr-433/08 28. svibnja 2008.g.

Iz Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama je utvrđeno da je u formi javnobilježničkog akta, G.B., dozvolio zasnivanje založnog prava na svojoj nekretnini upisanoj u zk.ul. broj ... k.o. Brod PBZ d.d. Z., kao osiguranje novčane tražbine koju ta banka ima prema dužniku Ž.B. – tužitelju, u iznosu od 18.000,00 €. Sporazum je ovjeren kod javnog bilježnika 07. veljače 2002.g. Iz iskaza tužitelja je utvrđeno da do danas nije vratio dug.

Iz Dokumenta o udjelima u umirovljeničkom fondu je utvrđeno da je G.B. pripalo obeštećenje u iznosu od 48.402,17 kn, da je G.B. navedeni iznos trebao primiti u četiri obroka i to: svakog drugog i četvrtog tromjesečja tijekom 2006.g. i 2007.g. Dakle, ¼ navedenog iznosa iznosi 12.100,54 kn. Među strankama je neosporno da je G.B. umro … a isto je utvrđeno i uvidom u spis ovog suda broj O-1130/07, te da je zadnji obrok iz udjela u umirovljeničkom fondu isplaćen nakon smrti G.B., koji iznos je podigla supruga tužitelja J. B., jer je bila opunomoćena na tekućem računu G.B.. To je utvrđeno i iz iskaza svjedoka J. B., jer je to sama iskazala.

Iz Potvrde PBZ d.d. Z. od 10. srpnja 2008.g. je utvrđeno da je G.B. na dan 23. srpnja 2007.g. imao saldo – 4.426,24 kn na tekućem računu i da je po tom računu kao opunomoćenik navedena J.B. (listovi 20-21 spisa).

Iz predračuna i dokaza o uplati T. je utvrđeno da je J.B. uplatila iznos od 21.539,00 kn 08. travnja 2005.g. Iz računa M. od 21. i 23. ožujka 2005.g. je utvrđeno da su kvaka, brava i građevinski materijal plaćeni ukupno 147,99 kn, iz KIO K. od 09. travnja 2005.g. je utvrđeno da su sanitarije plaćene 6.179,42 kn, te je iz Otpremnice S. Brod utvrđeno da je kupcu Ž.B. prodan prozor u vrijednosti od 800,00 kn (listovi 4-10 spisa).

Tužitelj u svom iskazu navodi da su on i tuženik sinovi ostavitelja G.B., da su spornu nekretninu kupili njegovi roditelji tijekom trajanja svog braka 1968.g. ili 1969.g, da je G.B. adaptirao tu nekretninu i prilagodio ju za stanovanje svojoj obitelji. Navodi da je živio u domaćinstvu svojih roditelja do 1984.g. ili 1985.g. kada je otišao živjeti kao podstanar, nakon ženidbe 1984.g. jer je to bio preduvjet da dobije stan. Stan je dobio 1989.g. u S.B. U tom satnu je živio do 2005.g, 2005.g. se vratio u očevu kuću, a prije nego li se vratio renovirao je kupaonicu, promijenio cijevi, postavio novu keramiku i razvukao centralno grijanje i kupio kombi-bojler, Navodi da je plin ranije uveden u kuću. Promijenjena su dvoja vrata u kući – radi se o unutarnjoj stolariji. Tvrdi da je on financirao te radove, jer je otac imao malu mirovinu od oko 2.000,00 kn mjesečno. Neke građevinske radove je sam izveo. Materijal je sam kupio. Navodi da su garaža i pušnica izgrađena 1985.g. ili 1986.g. Tvrdi da je to gradio zajedno s ocem od svog materijala u vrijeme dok je stanovao u očevoj kući. Navodi da je njegova supruga bila opunomoćena na tekućem računu njegovog oca i nije mu poznato je li otac primao razliku mirovine ili ne, jer nije vodio račun o financijama. Kredit zbog kojeg je stavljena hipoteka na očevu kuću nije vratio, niti ga plaća.

Iz iskaza tuženika V.B. je vidljivo da su predmetne nekretnine vlasništvo njegovog i tužiteljevog oca, da je njegov otac živio sam u kući dok nije sklopio Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju s tužiteljem. Vrlo brzo nakon sklapanja ugovora je tražio utvrđenje ništavosti tog ugovara pa je ugovor u parničnom postupku poništen i nekretnine opet upisane na njihovog oca. Ugovor je poništen zbog narušenih odnosa između tužitelja i njegove obitelji i G.B., o čemu mu je otac pisao još 2005.g. Navodi da je tužitelj došao živjeti kod oca jer je morao prodati svoj stan, da je otac imao uveden plin u kuću 1990.g, što je on financirao iznosom od 1.500,00 DM što ne smatra nekim posebnim doprinosom, kao ni to što je novčano pomagao svog oca tako što bi mu ponekad platio režije. Tvrdi da je platio postavljanje armiranog stakla na trijemu koje je stradalo za vrijeme Domovinskog rata.

Iz iskaza svjedoka I. F. sestre G.B. i tetke parničnih stranaka je utvrđeno da su joj poznate prilike u kojima je živio njezin brat, da su odnosi između tužitelja i G.B. bili narušeni do te mjere da je G.B. u parničnom postupku ishodio poništenje ili raskid ugovara o dosmrtnom uzdržavanju. Navodi da joj je poznato da je prije nego li je tužitelj uselio u G. kuću renovirana kupaonica, dok je plin ranije uveden u kuću. Za tu investiciju je njezinom bratu novac dao tuženik. Također je konstrukcija na terasi od stakla postavljena prije nego li je tuženik doselio u kuću, a istu je pomagao postaviti njezin suprug i zet, dok tužitelj u tom nije sudjelovao. Poznato joj je da je tužitelju pomagao njegov otac tako što mu je davao novac, dok tužitelj nije financijski pomagao svog oca. G.B. je financirao tužitelja na studiju u Z., koji studij nije završio. Također mu je davao novac od najma nekretnine koju je imao u Š. ulici. Njezin brat G. dopustio je zasnivanje založnog prava na svojoj nekretnini kako bi financijski pomogao tužitelju, dok tužitelj nikada ničim nije pomagao ocu. Poznato joj je i da je supruga tužitelja podigla novac sa štedne knjižice G.B. jednom 5.000,00 kn i jednom 6.000,00 kn, pa je G. naknadno podmirio minus i platio svog odvjetnika. To joj je poznato jer je bila u banci i u pošti. Cijela nekretnina u K. je renovirana prije više od 30 godina, kada je njezina šogorica, majka parničnih stranaka, primila nasljedstvo u K. Navodi da stolarija na kući nije mijenjanja, jer je ta stolarija bila ručni rad njezinog brata koji je bio stolar. Isto kao i svjedok I. F. iskazao je njezin suprug, svjedok M. F.

Sud poklanja vjeru iskazu svjedoka I. i M. F. Iskazi ovih svjedoka su istiniti jer su svjedoci nepristrani. Svjedoci nemaju nikakvog interesa za uspjeh bilo koje strane u sporu. Njihovi navodi u svezi raskida ugovora o dosmrtnom uzdržavanju i odnosa između G.B. i tužiteljeve obitelji su potvrđeni uvidom u spis ovog suda broj P-505/06. Sadržaj iskaza je potvrđen i dokazima provedenim u citiranom postupku.

Iz iskaza svjedoka J.B., supruge tužitelja, je utvrđeno da je s tužiteljem u braku od …, da su nakon sklapanja braka živjeli u zajednici s J.B., da bi otišli živjeti kao podstanari kako bi suprug ostvario pravo na stan, koji je dobio …g. Nije željela govoriti o prodaji stana ...g. Navodi da su prije useljenja u kuću G.B. ….g. renovirali kupaonicu, djelomično promijenili elektro-instalacije u kući, da je dosta radova izveo tužitelj kako ne bi plaćao majstora. Građevinski materijal je sam kupovao. Uselili su u kuću …g. Od … do danas nije bilo investicija u kuću. Na dvorišnu zgradu je stavljen plastični prozor. Uzdržavao ju je suprug. Bila je opunomoćena na tekućem računu G.B. do njegove smrti. G.B. je primao razliku mirovine koju je isplaćivala država umirovljenicima i ta svota je isplaćena većinom za njegovog života, a zadnji dio nakon njegove smrti i tu svotu je ona podigla.

Svjedok A.B., kćer tužitelja, navodi da je kupaonica adaptirana i razvučeno centralno grijanje u kući G.B. ….g, dok je plin ranije uveden u kuću.

Svjedocima D. Đ. i M. Š. prijateljima tužitelja, je poznato da je tužitelj živio kao podstanar nakon ženidbe. D. Đ. je iskazao da su pušnica i garaža građeni dok je tužitelj bio momak i živio s ocem. To mu je poznato jer je pomagao raditi na pušnici i garaži. Nije mu poznato tko je kupio građevinski materijal i tko je to financirao. Sve što mu je poznato, poznato mu je iz priče tužitelja. Svjedoku M. Š. je poznato da je na kući G.B. pomagao tužitelju postaviti metalna vrata na ulazu na terasu, prije 10 ili više godina.

Vještak V. P. S. je procijenila nekretninu ostavitelja G.B. u ukupnom iznosu od 543.574,00 kn ili 71.483 € (građevinska vrijednost), odnosno 285.376,00 kn ili 37.529 € (tržišna vrijednost) nekretnine. Vrijednost ulaganja je izrazila u troškovniku u koji je uvrstila sve spomenute radove u iznosu od 47.408,29 kn ili 6.234,48 €. PDV na taj iznos je 11.852,07 kn ili 1.558,62 €. Posebno je procijenila vrijednost garaže sa 16.218,00 kn ili 2.132,73 € i pušnice u iznosu od 7.456,00 kn ili 980,55 €.

Sud je prihvatio nalaz jer je stručan. Parnične stranke su prihvatile nalaz.

Tužitelj svoj zahtjev temelji na odredbi članka 75 ZON-a prema kojoj odredbi neovisno o svom nasljednom pravu ostaviteljev potomak koji je s ostaviteljem živio u zajednici i svojim radom ili davanjem pridonio da se njegova imovina poveća, časom njegove smrti stječe pravo na onoliki dio ostavine koju odgovara vrijednosti za koju se njegovim doprinosom imovna povećala dok su živjeli u zajednici i taj izdvojeni dio ne spada u ostavinu.

Analizom provedenih dokaza u postupku je utvrđeno da su parnične stranke potomci ostavitelja G.B. i to tužitelj i V.B. su sinovi, odnosno T.B. je unuk G.B.. Utvrđeno je da se tužitelj oženio ….g. i da je sa svojom obitelji živio u zajednici s J.B. do …. ili ….. kada je napustio zajednicu i otišao sa suprugom, u podstanarski stan. Iz iskaza stranka i saslušanih svjedoka je utvrđeno da je tužitelj dobio stan u  S.B. u koji je uselio … Iz iskaza tužitelja i svjedoka J.B. je utvrđeno da su se nakon prodaje stana … doselili u kuću G.B. …., te je utvrđeno da su prije doseljenja renovirali kupaonicu, postavili plastični prozor na dvorišnoj zgradi, te promijenili dvoja vrata unutar kuće. Dakle, sve su to napravili prije nego li su s ostaviteljem živjeli u zajednici. To su iskazali sam tužitelj, njegova supruga J.B. i kćer A.B..

Prema rješenju Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi broj Gž-124/2015-2 od 18. siječnja 2016.g. sud u ponovnom postupku treba utvrditi je li tužitelj živio u zajednici s ostaviteljem u smislu članka 75 ZON-a, te ukoliko je živio u takvoj zajednici je li svojim radom i davanjima povećao vrijednost ostaviteljeve imovine prema utvrđenoj građevinskoj vrijednosti, te prema vrijednosti cjelokupne ostaviteljeve imovine (alikvotni dio ostavine) ocijeniti u kojem razmjeru se nalazi doprinos tužitelja.

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi u rješenju broj Gž-124/2015-2 od 18. siječnja 2016.g. cijeni da nije neophodno da potomak i ostavitelj žive u zajedničkom kućanstvu, nego je potrebno da su ostavitelj i potomak živjeli u zajednici pri čemu svakako treba uzeti u obzir i potrebne razlike uz koje su oni živjeli i radili, te da je potomak svojim radom ili davanjem (u konkretnom slučaju sredstvima od prodaje stane) ili inače pomagao u povećanju vrijednosti ostaviteljeve imovine. Pri tome povećana vrijednost imovine ne znači samo stjecanje novih dobara,  nego i poboljšanje postojećih i to tako da je to poboljšanje povećalo vrijednost imovine, a ne i popravci koje zahtjeva redovito upravljanje radi održavanja postojećeg stanja. Potomak samo treba dokazati da je svojim radom ili davanjem povećao vrijednost ostaviteljeve imovine, pri čemu nije odlučna činjenica da je to ulaganje bilo znatnije vrijednosti u odnosu na vrijednost ostaviteljeve imovine.

Imajući u vidu uputu Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, utvrđene činjenice da je tužitelj izvršio ulaganja u nekretninu ostavitelja G.B. prije nego li je s ostaviteljem živio u zajedničkom kućanstvu, te da su ta ulaganja prema procjeni građevinskog vještaka V. P. S. iznosila 47.408,29 kn ili 6.234,48 € tužitelju pripada pravo na izdvajanje uloženog iz ostavine pok. G.B.. Po ocjeni suda tužitelj ima pravo na izdvajanje uloženog rada i sredstava po procjeni građevinskog vještaka u vrijednosti od 6.234,48 €. Iz priloženih računa je utvrđeno da su razvođenje centralnog grijanja, vodoinstalaterski radovi i plastični prozor koštali 22.486,89 kn, dok trošak promjene sanitarija, po računu KIO, iznosi 6.179,42 kn. Prema procjeni građevinskog vještaka svi radovi koji se odnose na renoviranje kuće do 01. travnja 2005.g. iznose 47.408,29 kn ili 6.234,48 €, bez PDV-a. Vještak navodi da je odnos rada i materijala 50%:50% što bi bilo podudarno i s troškovima po uloženim računima. Sud cijeni da tužitelj nema pravo na  PDV jer je tužitelj sam izvodio radove, nije plaćao majstore, pa nije imao trošak PDV-a. Obzirom da je ukupna vrijednost ostavinske imovine 285.376,00 kn ili 37.529,00 €, a vrijednost tužiteljevog ulaganja iznosi 47.408,29 kn ili 6.234,48 € tužitelju pripada pravo na izdvajanje 1/6 dijela iz ostavinske imovine G.B. jer njegovo ulaganje predstavlja 1/6 ukupne vrijednosti ostavinske imovine. U tom omjeru je tužbeni zahtjev osnovan. Iz navedenih razloga, temeljem odredbe članka 75 ZON-a, sud je odlučio kao u točki I izreke presude.

Po ocjeni suda tužitelj u ovom postupku nije dokazao da je tijekom zajednice života s ostaviteljem doprinio povećanju imovine gradnjom pušnice u iznosu od 7.456,00 kn i garaže u iznosu do 16.218,00 kn, jer su iste izgrađene 1985.g. ili 1986.g. kako je to iskazao tužitelj. Nije dokazano da je on financirao izgradnju tih objekata na nekretnini G.B., kao ni da je sam svojim radom to izgradio. Tužitelj u spis nije dostavio niti jedan materijalni dokaz koji bi potvrdio njegove navode, niti su to sa sigurnošću potvrdili saslušani svjedoci. Svjedok A.B., koja je bila stara 24 godine u vrijeme saslušanja 2011.g. je rođena 1987.g. dakle, nakon što su pušnica i garaža građene, pa je o tome mogla čuti od tužitelja, a svjedocima D.Đ. i M.Š., je dosta toga poznato iz priče tužitelja, odnosno D.Đ. je poznato da su isti objekti građeni prije nego li se tužitelj oženio s J.B. dakle prije 1984.g. i nije mu poznato tko je financirao izgradnju, a M.Š. o tome ništa nije poznato. Svjedok I. F. i M. F. tvrde da je G.B. sve sam financirao, pa je pomagao novčano i tužitelja, dok tužitelj nikada nije novčano pomagao G.B. u gradnji i renoviranju kuće. Stoga se izgradnja pušnice i garaže ne može smatrati tužiteljevim doprinosom povećanju imovine ostavitelja, koji je nastao za vrijeme zajednice života ostavitelja i tužitelja, jer tužitelj nije dokazao da je na taj način svojim radom ili davanjem povećao ostaviteljevu imovinu.

Iz navedenih razloga neosnovan je preostali dio tužbenog zahtjeva, pa je sud odbio tužitelja s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva kojim traži izdvajanje iz ostavine 2/6 dijela (tužitelj tužbenim zahtjevom traži ½ dijela, što je jednako 3/6 dijela, usvojen je dio zahtjeva u visini od 1/6 dijela, pa je odbijen s 2/6 dijela), te s dijelom zahtjeva kojim traži izdavanje tabularne isprave, zato što tuženik nije upisan kao vlasnik predmetnih nekretnina, niti će iste naslijediti, jer je izdvojen dio ostavinske imovine koji je dosuđen tužitelju. Stoga je odlučeno kao u točki II izreke presude.

Prema odredbi članka 154 stavak 2 i 155 ZPP-a tuženiku su dosuđeni troškovi parničnog postupka u iznosu od 20.837,50 kn. Tužitelj je uspio u sporu s 1/3 svog zahtjeva jer mu je dosuđena 1/6 dijela, a tražio je 3/6 dijela što je identično ½ dijela nekretnine. Tuženik je uspio u sporu s 2/3. Troškovi tužitelja se sastoje od troška sastava tužbe obračunato prema Tbr. 7 točka 1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: Tarifa) u iznosu od 500,00 kn, sastava podneska od 08. veljače 2010.g. obračunato prema Tbr. 8 točka 3 Tarife u iznosu od 500,00 kn, zastupanja tužitelja na ročištu od 18. veljače 2010.g, 22. ožujka 2010.g, 16. svibnja 2010.g, 06. lipnja 2011.g, pristupa na očevid 28. ožujka 2013.g, zastupanja na ročištima od 07. lipnja 2013.g, 04. veljače 2014.g, 13. lipnja 2014.g. i 12. travnja 2016.g. obračunato prema Tbr. 9 točka 1 Tarife u iznosu od 9 x 5.000,00 kn, zastupanja na ročištima od 20. veljače 2014.g. i 10. listopada 2014.g. obračunato prema Tbr. 9 točka 2 Tarife u iznosu od 2 x 2.500,00 kn i PDV-a u iznosu od 12.750,00 kn, ukupno 63.750,00 kn. Obzirom na uspjeh tužitelja u sporu od 1/3 tužitelj ima pravo na troškove postupka u iznosu od 21.037,50 kn. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 21. siječnja 2010.g. kojim je dostavio punomoć, jer je punomoć mogao uložiti u spis na ročištu od 21. siječnja 2010.g. Nije mu priznat sastav podneska od 09. ožujka 2010.g. jer je taj podnesak izdvojen kao odgovor na protutužbu, pa će isti biti ocijenjen u drugom postupku. Nije mu priznat sastav podneska od 07. lipnja 2011.g. jer je taj trošak nepotreban, tim podneskom tužitelj ništa nije obrazlagao, nije priznat trošak žalbe od 29. rujna 2011.g, jer tužitelj nije uspio s tom žalbom, nije priznat trošak izbivanja iz ureda, jer punomoćnik tužitelja može takav zahtjev postaviti svojoj stranci, a ne tuženiku, nije mu priznat pristup na ročišta od 07. lipnja 2013.g, 10. prosinca 2012.g, 20. prosinca 2012.g. i 10. rujna 2014.g. jer nije bilo tih ročišta, te materijalni troška jer tužitelj nije dokazao od čega se isti sastoji.

Troškovi tuženika se sastoje od troška sastava odgovora na tužbu obračunato po Tbr. 8 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: Tarifa) u iznosu od 5.000,00 kn, zastupanja tuženika po punomoćniku na ročištima od 18. veljače 2010.g, 22. ožujka 2010.g, 16. svibnja 2011.g, 06. lipnja 2011.g, 07. lipnja 2013.g, 04. veljače 2014.g, 10. listopada 2014.g. i 12. travnja 2016.g. obračunato prema Tbr. 9 točka 1 Tarife u iznosu od 8 x 5.000,00 kn, na ročištu od 21. svibnja 2012.g. i 06. prosinca 2013.g. obračunato prema Tbr. 9 točka 5 u iznosu od 2 x 1.250,00 kn, na ročištu od 20. veljače 2014.g. i 28. ožujka 2014.g. obračunato prema Tbr. 9 točka 2 Tarife u iznosu od 2 x 2.500,00 kn, sudjelovanja na očevidu 26. ožujka 2013.g. obračunato prema Tbr. 9 točka 7 Tarife u iznosu od 5.000,00 kn, sastava podneska od 03. lipnja 2013.g. obračunato prema Tbr. 8 točka 1 Tarife u iznosu od 5.000,00 kn. Troškovi tuženika iznose 62.500,00 kn, obzirom na uspjeh tuženika u sporu od 2/3 tuženiku su priznati troškovi u iznosu od 41.876,00 kn. Pojavljuje se razlika u korist tuženika u iznosu od 20.837,50 kn. Troškovi su odmjereni prema vrijednosti predmeta spora od 400.000,00 kn, odredbama Tarife i popisu troškova uloženom u spis (listovi 145 i 160 spisa) i zahtjevu punomoćnika stranaka s ročišta od 12. travnja 2016.g.

              Iz gore navedenih razloga odlučeno je kao u izreci presude.

 

U Slavonskom Brodu, 20. svibnja 2016.g.