Baza je ažurirana 20.11.2024.
zaključno sa NN 109/24
EU 2024/2679
Broj: Gž-1350/2016
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sucu Dubravki Butković Brljačić, kao sucu pojedincu, u ostavinskom predmetu iza pok. B. L. iz B., …, OIB: …, rješavajući žalbu L. L. N. iz Z., …, OIB: …i Z. L. iz V., …, zastupanih po punomoćnici R. Ž., odvjetnici iz Z., protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Jastrebarskom posl. br. O-3235/15 od 29. ožujka 2016. godine, dana 14. studenoga 2016. godine
r i j e š i o j e
U k i d a se rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Jastrebarskom posl. br. O-3235/15 od 29. ožujka 2016. godine i predmet vraća tom sudu na ponovni postupak.
Odbija se zahtjev oporučne nasljednice za naknadu troška odgovora na žalbu.
Obrazloženje
Pobijanim rješenjem odbačen je prigovor L. L. N. i Z. L. protiv rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika P. B. iz P. posl. br. O-2545/15 od 30. rujna 2015. godine, kao nedopušten.
Protiv navedenog rješenja žalbu podnose L. L. N. i Z. L. zbog svih zakonskih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 – u nastavku teksta ZPP), ne navodeći poseban žalbeni prijedlog.
Žalba je osnovana.
U žalbi, u bitnome navode da prvostupanjski sud zanemaruje odredbu čl. 12. ZN-a koju je trebalo primijeniti u konkretnom slučaju, a prema kojoj su i one zakonske nasljednice ostaviteljice.
U odgovoru na žalbu oporučna nasljednica osporila je žalbene navode podnositeljica prigovora, predlažući odbijanje žalbe uz naknadu troška odgovora na žalbu.
Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud utvrđuje da je javni bilježnik P. B. iz P. donio rješenje o nasljeđivanju posl. br. O-2545/15 od 30. rujna 2015. godine prema kojem je oporučnom nasljednicom iza pokojne B. L. proglašena D. L. Š., nećakinja ostaviteljice, a da su protiv tog rješenja o nasljeđivanju L. L. N. i Z. L. podnijele prigovor, smatrajući, između ostalog, da su kao zakonske nasljednice ostaviteljice trebale biti pozvane radi sudjelovanja u postupku. Nadalje, utvrđuje da je oporučna nasljednica u odgovoru na prigovor osporila pravo podnositeljica prigovora, budući je javni bilježnik pozvao oca ostaviteljice F. L. na davanje nasljedničke izjave, kao jedinog zakonskog nasljednika, a koji je usmenu oporuku i priznao. Također, utvrđuje da je ostaviteljica B. L. bila u braku s J. H., koji brak je razveden 1963. godine, te u kojem nije bilo djece, da su roditelji ostaviteljice otac F. L. i majka A. L. (umrla 1994. godine), da su roditelji ostaviteljice imali još kćer Z. L. (podnositeljica prigovora) i sina S. L. (umro 2010. godine), koji je imao dvije kćeri D. L. Š. (oporučna nasljednica) i L. L. N. (podnositeljica prigovora). S obzirom na navedeno, utvrđuje da budući ostaviteljica nije imala potomaka niti bračnog druga, a da je majka ostaviteljice umrla prije ostaviteljice, kao zakonski nasljednik, sukladno odredbi čl. 11. st. 5. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03 i 163/03 – u nastavku teksta ZN), dolazi u obzir samo otac ostaviteljice F. L. koji isključuje iz nasljedstva sve nasljednike daljnjeg nasljednog reda, odnosno braću i sestre ostaviteljice, te njihove potomke, slijedom čega da podnositeljice prigovora nisu zakonske nasljednice pokojne B. L..
Odlučujući u okviru istaknutih žalbenih razloga, a pazeći istovremeno po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka propisane odredbom čl. 365. st. 2. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da u donošenju pobijanog rješenja nije počinjena neka od navedenih bitnih povreda odredaba parničnog postupka.
Međutim, prema stajalištu ovoga suda, prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo kada je pobijanim rješenjem odbacio prigovor L. L. N. i Z. L., kao nedopušten.
Naime, osnovano podnositeljice prigovora u žalbi ističu da, u konkretnom slučaju, u primjenu dolazi odredba čl. 12. ZN-a, koja odredba propisuje redoslijed nasljeđivanja u slučaju kada ostaviteljica nije imala bračnog druga niti potomaka, a ne odredba čl. 11. ZN-a, budući da se ista odnosi na situaciju kada je iza ostaviteljice bez potomaka ostao bračni drug i njezini roditelji, kao i situaciju kada je bračni drug umro prije ostaviteljice.
Odredbom čl. 12. st. 1. ZN-a propisano je da ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja koji nije ostavio bračnog druga, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju njegova djeca (ostaviteljeva braća i sestre), njegovi unuci i praunuci i njegovi daljnji potomci, po pravilima za slučaj kad ostavitelja nasljeđuju njegova djeca i ostali potomci.
U konkretnom slučaju, ostaviteljica iza sebe nije ostavila bračnog druga, slijedom čega istu nasljeđuju njezini roditelji, svaki u ½ dijela, a s obzirom da je majka ostaviteljice umrla prije ostaviteljice, dio koji bi njoj pripao nasljeđuju ostaviteljičina braća i sestre, odnosno Z. L. i S. L., koji je također preminuo, te nasljedni dio koji bi njemu pripadao nasljeđuju njegova djeca odnosno D. L. Š. i L. L. N..
Iz navedenog proizlazi, da su zakonski nasljednici iza pokojne B. L., osim njezinog oca F. L. i podnositeljice prigovora, sestra Z. L. i nećakinja L. L. N., te oporučna nasljednica D. L. Š., slijedom čega su, a sukladno odredbi čl. 179. ZN-a, iste ovlaštene na podnošenje prigovora protiv rješenja o nasljeđivanju.
Zbog tih razloga trebalo je prihvatiti žalbu podnositeljica prigovora, te odlučiti kao u izreci na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a.
U nastavku postupka sud prvog stupnja odlučit će o prigovoru L. L. N. i Z. L. protiv rješenja o nasljeđivanju.
Oporučnoj nasljednici nije dosuđen trošak odgovora na žalbu sukladno odredbi čl. 155. st. 1. ZPP-a.
U Rijeci, 14. studenoga 2016. godine
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.