Broj: Rev-x 682/16

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća i suca izvjestitelja, u pravnoj stvari tužitelja V. Š. iz Z., kojega zastupa punomoćnik E. K., odvjetnik u Z., protiv prvotuženika D. S.₁ iz S. S., OIB: ..., drugotuženika mlljt. P. S. iz S. S., kojeg zastupa otac i zakonski zastupnik M. S. iz S. S., OIB: ..., a koje zastupa punomoćnica V. M., odvjetnica u Z., radi utvrđenja, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1892/14-2 od 26. veljače 2016., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Pagu poslovni broj P-66/10 od 25. veljače 2014., u sjednici održanoj 23. studenoga 2016.,

p r e s u d i o   j e

Revizija tužitelja odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

Presudom suda prvog stupnja prihvaćen je tužbeni zahtjev te je utvrđeno da je ništava pisana oporuka sada pokojne Š. M.₁ od 18. listopada 2005. Također je odlučeno o troškovima postupka.

Presudom suda drugog stupnja preinačena je prvostupanjska presuda na način da je odbijen tužitelj sa svojim zahtjevom, te je odlučeno o trošku parničnog postupka.

Protiv presude suda drugog stupnja reviziju je podnio tužitelj, pozivom na odredbu iz čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14 - dalje: ZPP), zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da Vrhovni sud Republike Hrvatske ukine presudu suda drugog stupnja u cijelosti te predmet vrati na ponovno suđenje pred drugim vijećem drugostupanjskog suda.

Na reviziju nije odgovoreno.

Revizija nije osnovana.

Iako se u obrazloženju svoje odluke sud drugog stupnja poziva na odredbu iz čl. 373. toč. 2. ZPP-a, očito je da se prilikom donošenja navedene presude sud drugog stupnja poslužio ovlaštenjem iz čl. 373.a ZPP-a pa je na temelju odredbe iz čl. 382. st. 1. toč. 3. ZPP-a u ovom postupku podnesena revizija razmatrana kao redovna revizija.

Suprotno navodima iz revizije pobijana presuda može se ispitati, izreka presude nije proturiječna sama sebi niti razlozima presude, a u njoj su navedeni razlozi o odlučnim činjenicama koje nisu nejasne niti proturječne.

Također, iako se to izričito ne navodi, iz sadržaja revizije proizlazi da je tužitelj podnosi zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u svezi s odredbom iz čl. 373.a ZPP-a.

Suprotno navodima iz revizije sud drugog stupnja pravilno je primijenio ovlaštenje iz čl. 373.a ZPP-a kada je utvrdio odlučne činjenice u ovom postupku, a koje se tiču sposobnosti sada pok. M. Š.₁ za rasuđivanje prilikom sačinjenja oporuke. Naime, sud drugog stupnja je pravilno ocijenio dokaze koje je izveo sud prvog stupnja, a koje je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio i izveo pogrešan zaključak o tome da je oporučiteljica u trenutku sastavljanja predmetne oporuke bila nesposobna za rasuđivanje. Prilikom ocjene provedenih dokaza koje je izveo sud prvog stupnja, sud drugog stupnja dao je jasne, razumljive i životne uvjerljive razloge da je prvostupanjski sud izveo nepravilan zaključak o pravnorelevantnoj činjenici u ovom postupku. Također, sud drugog stupnja dao je razloge kako je utvrdio činjenice koje su predmet prijepora, na temelju kojih dokaza izvedenih po sudu prvog stupnja, te je dao razlog zašto su njegova utvrđenja drugačija od onih suda prvog stupnja, a sve te navedene razloge prihvaća i ovaj sud.

Predmet postupka je zahtjev za utvrđenje ništavosti oporuke sada pokojne M. Š.₁ od 18. listopada 2005., u smislu odredbe iz čl. 26. st. 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj 48/03, 163/03, 35/03 - dalje: ZN).

Sud prvog stupnja prihvatio je tužbeni zahtjev prihvativši nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. A. G. Pritom, sud prvog stupnja zanemario je iskaze brojnih svjedoka kao i provedena vještačenja u postupku pred sudom prvog stupnja. Naime, koje će činjenice uzeti kao dokazane sud odlučuje prema svom uvjerenju ali ne samo na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno nego i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP). Sud drugog stupnja na temelju iskaza svjedoka danih u postupku pred sudom prvog stupnja D. M.₁, dr. K. K. K., dr. D. M.₂, D. T., dr. A. O., dr. M. Š.₂, dr. I. T., dr. V. M. M., dr. B. H., otpusnog pisma od 7. listopada 2005., nalaza i mišljenja vještaka određenih od strane Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Z. (dr. doc. N. M. i doc. dr. D. M.₃), kao i kontrolnog vještačenja po stalnom sudskom vještaku primarijusu dr. E. Ž., nalazu i mišljenju vještaka toksikologa dr. sc. D. S.₂ kao i iz podataka ugovora o doživotnom uzdržavanju sačinjenim pred Općinskim sudom u Ogulinu od 25. listopada 2005., na temelju odredbe iz čl. 373.a, preocjenjuje navedeni nalaz i pravilno utvrđuje da je sada pokojna M. Š.₁ u trenutku sačinjenja oporuke bila sposobna za rasuđivanje.

Na temelju tih činjenica sud drugog stupnja pravilno je primijenio materijalno pravo iz odredbe čl. 26. st. 2. ZN kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja.

Slijedom navedenog, kako se nisu ostvarili razlozi pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka koje je isticao tužitelj u reviziji, to je valjalo na temelju odredbe iz čl. 393. ZPP-a odbiti reviziju tužitelja kao neosnovanu.

Zagreb, 23. studenoga 2016.