Polazeći od glavnih ciljeva za daljnjom harmonizacijom preventivnog zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, te radi jačanja učinkovitosti zaštite financijskog sustava od korištenja za pranje novca i financiranja terorizma poboljšanjem postojećih i uvođenjem novih preventivnih mjera, prijedlogom Zakona uređena su osnovna pitanja:
1. Nacionalna procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma
Obveza provođenja Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma u svrhu prepoznavanja, procjene, razumijevanja i smanjenja rizika od pranja novca i financiranja terorizma, proizlazi iz članka 7. Direktive (EU) 2015/849 i Preporuke 1 FATF.
Na temelju članka 13. stavaka 2. i 3. Direktive (EU) 2015/849 detaljnije se propisuje pristup temeljen na procjeni rizika koju provode banke i drugi obveznici u odnosu na stranku, prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke, a koja uključuje procjenu rizika povezanu s geografskim područjem te s proizvodima, uslugama, transakcijama i kanalima koji se koriste za isporuku proizvoda i usluga do krajnjega korisnika.
2. Procjena rizika stranke za pranje novca i financiranje terorizma
Na temelju članka 13. stavaka 2. i 3. Direktive (EU) 2015/849 detaljnije se propisuje pristup temeljen na procjeni rizika koju provode banke i drugi obveznici u odnosu na stranku, prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke, a koja uključuje procjenu rizika povezanu s geografskim područjem te s proizvodima, uslugama, transakcijama i kanalima koji se koriste za isporuku proizvoda i usluga do krajnjega korisnika.
3. Ograničenja u poslovanju s gotovinom za pravne ili fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u Republici Hrvatskoj
Ovim Zakonom propisuje se da pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u Republici Hrvatskoj ne smije primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj, čime se umanjuje rizik zloupotrebe visokih gotovinskih plaćanja nepoznatog izvora za pranje novca ili financiranje terorizma, a istovremeno trgovci robom nisu određeni kao obveznici provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma propisanih Zakonom.
4. Uspostavljanje Registra stvarnih vlasnika pravnih subjekata radi transparentnosti podataka o stvarnom vlasniku pravnih subjekata
Radi povećanja transparentnosti podataka o stvarnom vlasništvu i smanjenja mogućnosti zloupotrebe pravnih subjekata za prikrivanje identiteta stvarnih vlasnika kao eventualnih počinitelja kaznenih djela pranja novca, uključujući i porezne prijevare te za sprječavanje financiranja terorizma, a radi raspolaganja točnim informacijama o stvarnom vlasništvu pravnih subjekata osnovanih u državama članicama, Direktiva (EU) 2015/849 člancima 30. i 31. propisuje državama članicama da pravnim osobama osnovanim na njihovom području propišu obvezu da pribave i čuvaju odgovarajuće, točne i ažurirane informacije o njihovu stvarnom vlasništvu, kao i podatke o prirodi i opsegu stvarnog vlasništva. Registar stvarnih vlasnika uime Ministarstva financija – Ureda za sprječavanje pranja novca operativno vodi Financijska agencija.
5. Prikupljanje podataka o izvoru sredstava za gotovinske transakcije u vrijednosti od 200.000,00 kuna i većoj
Uzimajući u obzir rezultate provedene Nacionalne procjene rizika, identificirane tipologije i trendove pranja novca u Republici Hrvatskoj, koji u većini slučajeva uključuju visoke gotovinske uplate (npr. fizičke osobe višekratno uplaćuju gotovinske pozajmice nepoznatog izvora u korist računa pravnih osoba), mjera prikupljanja podataka o izvoru sredstava predstavlja dodatni mehanizam zaštite financijskog sustava Republike Hrvatske. Propisuje se obveza prikupljanja podataka od strane banaka i drugih obveznika o izvoru sredstava za svaku uplatu gotovine (ne za isplate gotovine s računa otvorenog kod obveznika obzirom da je tada izvor poznat) u vrijednosti od 200.000,00 kuna i većoj, a kod mjenjačkih transakcija zamjene valuta u vrijednosti od 200.000,00 kuna i većoj. Propisivanjem ove mjere smanjit će se mogućnost zloupotrebe financijskog sustava Republike Hrvatske za prikrivanje nezakonitih izvora gotovinskih sredstava te će se povećati mogućnost otkrivanja neevidentiranih prihoda.
6. Nova definicija pojma „politički izložene osobe“
Direktiva (EU) 2015/849 u članku 3. stavku 9. navodi kategorije političkih izloženih osoba koje obuhvaćaju dužnosnike visokog ranga te iz tog kruga isključuje dužnosnike srednjeg ili nižeg ranga. Navedeni članak Direktive odnosi se na sve politički izložene osobe, bez obzira radi li se o domaćim ili stranim politički izloženim osobama što predstavlja novost u odnosu na važeći Zakon koji uređuje samo postupanje u odnosu na strane politički izložene osobe.
7. Jačanje institucionalne i operativne neovisnosti Ureda za sprječavanje pranja novca kao financijsko obavještajne jedinice sukladno međunarodnim standardima
Člankom 32. stavcima 1. i 3. Direktive (EU) 2015/849 propisano je da svaka država članica osniva financijsko-obavještajnu jedinicu radi sprječavanja, otkrivanja i učinkovite borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma te da je svaka financijsko-obavještajna jedinica operativno neovisna i samostalna u svom radu. Također, člankom 32. stavkom 3. Direktive (EU) 2015/849 propisano je da države članice pružaju svojim financijsko-obavještajnim jedinicama (Ured za sprječavanje pranja novca) odgovarajuće financijske, ljudske i tehničke resurse za obavljanje njihovih zadaća.
8. Detaljnije propisivanje roka obveznicima vezano za izdavanje i trajanje naloga Ureda za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije
Važećim Zakonom propisano je da Ured može naložiti banci ili drugom obvezniku privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije najdulje na rok od 72 sata od trenutka izdavanja naloga banci ili drugom obvezniku. Dosadašnja praksa pokazala je da, kada se u rok od 72 sata računaju subote, nedjelje, blagdani, i neradni dani, u velikom broju slučajeva nije moguće od strane Ureda pribaviti dodatne podatke iz zemlje i iz inozemstva te u tome roku potvrditi ili otkloniti sumnju je li transakcija povezana s pranjem novca ili financiranjem terorizma. Slijedom navedenog, ovim Zakonom dodatno se propisuje da kada tijek roka od 72 sata obuhvaća nedjelje, blagdane i neradne dane Ureda, Ured može naložiti banci ili drugom obvezniku privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije najdulje na rok od 120 sati od trenutka izdavanja naloga obvezniku.
9. Nove tehnologije razmjene informacija među financijsko obavještajnim jedinicama unutar Europske unije putem decentralizirane računalne mreže FIU.net
Člankom 56. stavcima 1. i 2. Direktive (EU) 2015/849 propisano je da se za suradnju s financijsko-obavještajnim jedinicama država članica uglavnom koristi FIU.net decentraliziranu mreža ili njezinog sljednika. Također, države članice osiguravaju da njihove financijsko-obavještajne jedinice surađuju u primjeni najsuvremenijih tehnologija u skladu s njihovim nacionalnim pravom kako bi ispunili svoje zadaće utvrđene u ovoj Direktivi. Te tehnologije dopuštaju Uredu usporedbu vlastitih podataka s podacima drugih financijsko-obavještajnih jedinica država članica na anoniman način, osiguravajući potpunu zaštitu osobnih podataka, a radi otkrivanja sumnjivih transakcija i osoba u drugim državama članicama i identifikacije novčanih sredstava za koje postoji sumnja da proizlaze iz nezakonitog izvora.
10. Propisivanje sankcija za obveznike primjene Zakona koje trebaju biti učinkovite, proporcionalne, odvraćajuće u slučaju nepoštovanja odredaba Zakona
Konačni porijedlog zakona je usklađen s odredbama Direktive (EU) 2015/849 te je primjerice moguće u prekršajnom postupku pokrenutom zbog kršenja odredbi Zakona izreći kaznu u iznosu do 38.000.000,00 kuna (za najteže prekršaje, ako je prekršajem ostvarena imovinska korist ili je nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu ili počinitelj uopće ne primjenjuje propisane mjere). Dana 7. srpnja 2017. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 70/17), između ostaloga i iz razloga što prekršajne sankcije iz Konačnog prijedloga zakona koje su određene sukladno zahtjevima Direktive (EU) 2015/849 nisu bile u skladu s do tada važećim Prekršajnim zakonom u pogledu ograničenja visine prekršajne kazne. Navedenim Zakonom o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, u Prekršajnom zakonu (Narodne novine, br. 107/07., 39/13., 157/13. i 110/15.) u članku 33. iza stavka 9. dodaje se novi stavak 10. koji glasi:“(10) Za prekršaje za koje je pravno obvezujućim aktom Europske unije određen raspon novčane kazne ili opći minimum ili opći maksimum novčane kazne ili način izračuna novčane kazne, zakonom se za počinitelja prekršaja može propisati i izreći novčana kazna u iznosu za koji ne vrijede ograničenja iz stavaka 1. – 9. ovoga članka.“.
Republika Hrvatska kao i druge punopravne članice EU dužna je u svoje domaće preventivno zakonodavstvo prenijeti Direktivu (EU) 2015/849, kao pravno obvezujući akt Europske unije.
Načela na kojima se temelji Konačni prijedlog Zakona ne odstupaju od načela važećeg Zakona (načela: „upoznaj svog klijenta“, načela brzine i učinkovitosti u provođenju mjera od strane obveznika i načela interaktivne nacionalne i međunarodne suradnje Ureda u razmjeni financijsko-obavještajnih podataka, informacija i dokumentacije potrebne za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma), već se radi o implementaciji novih međunarodnih mjera i standarda u hrvatski pravni poredak u cilju zaštite državljana Republike Hrvatske i njenih institucija od posljedica pranja novca i financiranja terorizma.
Prijenos Direktive (EU) 2015/849, četvrte po redu, u preventivno zakonodavstvo Republike Hrvatske, imat će za posljedice umanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj, uključujući i rizik unošenja visokih iznosa gotovine nepoznatog izvora u legalne financijske tijekove, povećat će se transparentnost i dostupnost podataka o stvarnom vlasništvu nadležnim državnim tijelima (Uredu, Poreznoj upravi, Financijskom inspektoratu, Carinskoj upravi, Policiji, Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i dr.) radi smanjenja mogućnosti zloupotrebe pravnih subjekata za prikrivanje identiteta stvarnih vlasnika kao eventualnih počinitelja kaznenih djela pranja novca, uključujući i porezne prijevare te za sprječavanje financiranje terorizma, pojačat će se institucionalna i operativna neovisnost te učinkovitost Ureda kao financijsko-obavještajne jedinice, ubrzat će se razmjena podataka između Ureda i financijsko-obavještajnih jedinica država članica korištenjem najsuvremenijih tehnologija, te će se uvođenjem učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih prekršajnih sankcija obveznicima povećati učinkovitost i kvaliteta rada obveznika u provedbi mjera dubinske analize te obavještavanja Ureda o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama.
Ovaj Zakon će omogućiti da Ured i nadležna državna tijela na temelju prijenosa i kretanja financijskih sredstava poduzimaju učinkovite mjere i radnje usmjerene na sprječavanje financiranja terorizma, a što će kao posljedicu imati daljnje jačanje učinkovitosti sustava sprječavanja i otkrivanja financiranja terorizma.
Ovim Zakonom želi se dalje nadograditi postojeći sustav za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj koji će biti usklađen sa standardima propisanim u Direktivi (EU) 2015/849 i Preporukama FATF. Na taj način sustav će biti učinkovitiji, te će se ukloniti ranjivosti sustava identificirane kroz rezultate Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj.
Osim toga, prilikom izrade ovoga Zakona primijenjeno je načelo transparentnosti kroz uvažavanje prijedloga drugih državnih tijela, obveznika i njihovih strukovnih udruženja.
Obrazloženje pojedinih odredbi ovog zakona možete pogledati u konačnom prijedlogu zakona.
Tekst zakona koji je objavljen u NN pogledajte ovdje.
U Zagrebu, 09.11.2017.