Broj: Rev 633/10

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ivana Kaladića, kao predsjednika vijeća, Nenada Perina, Željka Glušića, Aleksandra Peruzovića i Renate Šantek, kao članova vijeća, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Crikvenici, protiv protustranake J. V. J. pok. I., M. J. J., P. J. J., J. V. pok. I., svi iz R., K., J. J. pok. J. iz S., S. J. pok. J. iz M. i N. J. pok. J. iz R., radi zabilježbe postupka utvrđivanja granice pomorskog dobra, odlučujući o reviziji predlagateljice protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-4233/09 od 17. studenoga 2009., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Rabu poslovni broj Z-1099/06-2 od 31. ožujka 2009., u sjednici održanoj 15. travnja 2010.,

 

r i j e š i o   j e

 

              I. Prihvaća se revizija predlagateljice Republike Hrvatske te se preinačavaju rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-4233/09 od 17. studenoga 2009. i rješenje Općinskog suda u Rabu poslovni broj Z-1099/06-2 od 31. ožujka 2009. i rješava:

 

              U zk. ul. br. 158 k.o. K. dopušta se:

 

              Zabilježba postupka utvrđivanja granice pomorskog dobra na nekretnini J. V. J. pok. I., M. J. J., P. J. J., J. V. pok. I., svi iz R., K., J. J. pok. J. iz S., S. J. pok. J. iz M. i N. J. pok. J. iz R., na k.č. br. 381/9 oranica sa 550 m², u zk.ul. 158 k.o. K..

 

              II. Nalaže se Općinskom sudu u Rabu – zemljišnoknjižnom odjelu brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga u zk. ul. broj 158 k.o. K..

 

Obrazloženje

 

              Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog predlagateljice radi zabilježbe postupka utvrđivanja granice pomorskog dobra, na nekretnini protustranaka upisanoj u zk. ul. 158 k.o. K. k.č. br. 381/9 oranica sa 550 m² te je određena zabilježba odbijenog prijedloga.

 

              Drugostupanjskim rješenjem odbijena je žalba predlagateljice te je potvrđeno prvostupanjsko rješenje u cijelosti, a zemljišnoknjižnom sudu naloženo je brisanje zabilježbe rješenja o odbijanju upisa i obavijest sudionika o tome.

 

              Protiv drugostupanjskog rješenja reviziju je izjavila predlagateljica temeljem čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 i 123/08 – dalje: ZPP) navodeći pravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana u odnosu na koje postoji različita praksa drugostupanjskih sudova, a u odnosu na koje pravno pitanje su nižestupanjski sudovi zauzeli pogrešna pravna stajališta, pa predlagateljica predlaže da ovaj revizijski sud prihvati reviziju na način da preinači nižestupanjske odluke na način da odredi zabilježbu postupka utvrđivanja granice pomorskog dobra.

 

              Protustranka nije dostavila odgovor na reviziju.

 

              Sukladno čl. 392.a st. 2. ZPP ovaj revizijski sud ispitao je pobijano rješenje samo u dijelu koji se pobija revizijom i samo zbog pitanja koja su važna za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana zbog kojeg je podnesena.

 

              Iz podataka u spisu proizlazi da je predlagateljica zatražila od nadležnog zemljišnoknjižnog suda upis zabilježbe pokretanja postupka utvrđivanja granice pomorskog dobra na nekretnini protustranaka, te nije prijeporno da je takav postupak pokrenut pred povjerenstvom za granice pomorskog dobra Primorsko-goranske županije.

 

              Iz odredbe čl. 30. st. 4. ZZK slijedi da je zabilježba vrsta upisa kojom se čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih se može zabilježiti u zemljišnim knjigama i mogu se ostvarivati određeni pravni učinci kada je to zakonom predviđeno.

 

              Iz odredbe čl. 70. ZZK slijedi da se zabilježbe mogu odrediti kad je to predviđeno tim ili nekim drugim zakonom (st. 1.). Kada je zakonom predviđena mogućnost zabilježbe tada se taj upis provodi temeljem prijedloga ovlaštene osobe, prijedloga suda ili drugog tijela, a rješenje o određivanju donosi zemljišnoknjižni sud ako nije što drugo određeno (čl. 70. st. 2. ZZK).

 

              Sukladno odredbi čl. 81. st. 1. ZZK zabilježba spora je upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnog prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje tog prava. Sukladno odredbi čl. 81. st. 2. ZZK zabilježba spora ima učinak da pravomoćna presuda donesena povodom tužbe djeluje protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava pošto je prijedlog za zabilježbu spora stigao zemljišnoknjižnom sudu. Isto vrijedi i kad je zabilježbom spora učinjeno vidljivim da se vodi postupak pred drugim nadležnim tijelom o čijem ishodu ovisi knjižno pravo. Konačno, temeljem odredbe čl. 81. st. 3. ZZK kad je zabilježeni spor dovršen, odlukom po kojoj stranci pripada pravo, dosuđeno pravo dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom spora.

 

              Temeljem čl. 82. st. 1. ZZK zabilježbu spora može zahtijevati svaka stranka u postupku iz čl. 81. st. 1. ZZK, kao i svaka druga osoba koja je sudionik postupka, a ima za to pravni interes, ako dokaže da se taj postupak vodi. Zabilježbu spora može rješenjem dopusti zemljišnoknjižni kao i drugi sud pred kojim se vodi postupak čija se zabilježba zahtijeva. Temeljem čl. 82. st. 2. ZZK zabilježbu spora kojom se čini vidljivim da se pred drugim nadležnim tijelom vodi postupak iz čl. 81. st. 1. ovog zakona može zahtijevati svaki sudionik postupka koji za to ima pravni interes, ako dokaže da se taj postupak vodi. Zabilježbu može na prijedlog rješenjem dopustiti zemljišnoknjižni sud, a po službenoj dužnosti može rješenjem narediti tijelo pred kojim se vodi postupak. Temeljem čl. 82. st. 3. ZZK zabilježba spora dopustiti će se ako se dokaže da se vodi postupak iz čl. 81. st. 1. ovog zakona, osim ako je zakonom predviđena mogućnost zabilježbe spora i prije pokretanja takvog postupka.

 

              Stoga je za odluku u svezi ovdje spornog pravnog pitanja potrebno odgovoriti da li je postupak utvrđenja granice pomorskog dobra postupak iz čl. 81. st. 1. ZZK, odnosno da li se radi o postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, glede knjižnog prava i čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj i opterećenje tog prava (čl. 82. st. 3. ZZK).

 

              Također se postavlja pitanje da li su ispunjene pretpostavke iz čl. 82. st. 2. ZZK, odnosno da li je predlagateljica ovlaštena osoba koja može zahtijevati navedenu zabilježbu.

 

              Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine", broj 158/03, 100/04 i 141/06 – dalje: ZPDML) određeno je da je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se i koristi pod uvjetima i na način propisan tim zakonom (čl. 3. st. 1.) a njime upravlja i vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska neposredno ili putem jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno jedinice lokalne samouprave u skladu s odredbama tog Zakona (čl. 10. st. 1.).

 

              Granice pomorskog dobra sukladno odredbi čl. 14. ZPDML utvrđuje povjerenstvo za granice Ministarstva nadležno za poslove pomorstva (čl. 2. st. 1. toč. 10.), a na prijedlog županijskog povjerenstva za granice, što znači da se postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra pokreće prijedlogom županijskog povjerenstva.

 

              O granicama pomorskog dobra povjerenstvo za granice odlučuje rješenjem, protiv kojeg se ulaže žalba ministarstvu sukladno odredbi čl. 14. st. 6. ZPDML.

 

              Oblik akta kojim se utvrđuju granice pomorskog dobra proizlazi i iz Uredbe o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra ("Narodne novine", broj 8/04 – dalje: Uredba) jer je čl. 9. Uredbe određeno da se granica pomorskog dobra utvrđuje rješenjem u upravnom postupku koje donosi Povjerenstvo Ministarstva.

 

              Dakle, iz navedenih odredbi ZPDML i Uredbe nedvojbeno proizlazi da je postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra upravni postupak a koji se pokreće prijedlogom županijskog povjerenstva i odluka se donosi u upravnom postupku.

 

              Kao što je već navedeno, pomorsko dobro je opće dobro (čl. 3. ZPDML), što znači da se radi o takvom dijelu prirode koje nije sposoban biti predmetom prava vlasništva i nalazi se u uporabi svih sukladno odredbi čl. 3. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/96, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 – dalje: ZV). Temeljem čl. 17. st. 4. ZZK određeno je da se u zemljišnu knjigu upisuje i opće dobro ako to zatraži osoba koja za to ima pravni interes, a u slučaju pomorskog dobra to je Republika Hrvatska. Naime, u smislu čl. 15. st. 2. ZPDML određeno je da prijedlog za upis pomorskog dobra (dakle općeg dobra) u zemljišnu knjigu, podnosi Državno odvjetništvo nakon što mu rješenje o određivanju granice pomorskog dobra (koje se donosi u upravnom postupku) dostavi nadležno ministarstvo.

 

              Obzirom na navedeno vidljivo je da je postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra sukladno ZPDML i Uredbi upravni postupak i koji postupak se vodi u odnosu na knjižno pravo osobe koja je upisana kao vlasnik nekretnine u zemljišne knjige i ishod kojeg postupka zasigurno utječe na opseg, sadržaj i postojanje knjižnog prava protustranke u takvom postupku. Kod toga treba napomenuti da temeljem čl. 17. st. 3. ZZK u glavnu knjigu se upisuje opće dobro ako to zatraži osoba koja na tome ima pravni interes, a u smislu čl. 23. st. 4. ZZK kada je u zemljišnoj knjizi upisano opće dobro, u vlastovnici će se učiniti vidljivom njegovo svojstvo, te tko vodi brigu, upravlja i odgovara za to dobro osim ako brigu, upravljanje i odgovornost za opće dobro ima Republika Hrvatska kada se to neće upisivati. Stoga je i upis statusa općeg dobra svojevrsno knjižno pravo koje se upisuje u zemljišne knjige.

 

              Iz navedenih odredbi ZPDML i Uredbe kao i temeljem odredbe čl. 17. st. 3. i čl. 23. st. 4. ZZK potpuno je jasno da predlagateljica može zahtijevati zabilježbu postupka utvrđivanja granice pomorskog dobra a sve sukladno odredbi čl. 82. st. 2. ZZK.

 

              Stoga su ispunjene sve pretpostavke iz čl. 81. st. 1. u svezi čl. 82. st. 2. i 3. ZZK da se temeljem općih odredbi o zabilježbi spora dopusti i zabilježba pokretanja postupka utvrđivanja granice pomorskog dobra.

 

              U pogledu pravnih učinaka koje ima zabilježba spora sukladno čl. 81. st. 2. i 3. ZZK potrebno je napomenuti da u odnosu na pomorsko dobro koje je stvar izvan prometa i ne može biti u vlasništvu niti jedne fizičke niti pravne osobe, ne vrijedi povjerenje u zemljišne knjige iz čl. 8. st. 3. ZZK odnosno čl. 122. ZV. Naime, stjecatelj koji je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige neće biti pravno zaštićen u odnosu na dio nekretnine koji je pomorsko dobro bez obzira da li je zabilježba postupka utvrđivanja granice pomorskog dobra izvršena u zemljišne knjige ili ne.

 

              Međutim, pravni učinak zadržavanja reda prvenstva na onom mjestu u prvenstvenom redu koje je bilo osigurano zabilježbom spora postoji i u odnosu na utvrđivanje granice pomorskog dobra. Stoga su ukupno ispunjene pretpostavke iz čl. 81. st. 1. i čl. 82. st. 2. i 3. ZZK kao općih odredbi temeljem kojih se može odrediti i zabilježba pokrenutog postupka utvrđivanja granice pomorskog dobra.

 

              Obzirom na navedeno pogrešno su nižestupanjski sudovi primijenili odredbe čl. 81. i 82. ZZK pa je valjalo prihvatiti reviziju predlagateljice i preinačiti nižestupanjska rješenja te dopustiti upis zatražene zabilježbe postupka utvrđenja granice pomorskog dobra, a sve temeljem čl. 395. st. 1. ZPP u svezi čl. 399. ZPP, čl. 128. st. 2. ZZK i čl. 91. st. 1. ZZK.

 

U Zagrebu, 15. travnja 2010.