Baza je ažurirana 20.11.2024. 

zaključno sa NN 109/24

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Rev 643/09 Vrhovni sud Republike Hrvatske
Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu

Broj: Rev 643/09

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Mikšića, predsjednika vijeća, Vlatke Potočnjak-Radej, članice vijeća, Jasne Guštek, članice vijeća, mr. sc. Lucije Čimić, članice vijeća i Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, u pravnoj stvari tužiteljice A. P. iz R., zastupane po punomoćniku M. M., odvjetniku u B., protiv tuženika D. Z. i M. Z., oboje iz S.. F. i J., zastupanih po punomoćniku Đ. R., odvjetniku u B. n. M., radi činidbe, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-319/09 od 16. ožujka 2009., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Biogradu na Moru poslovni broj P-501/03 od 12. prosinca 2008., u sjednici održanoj dana 5. listopada 2011.,

 

p r e s u d i o   j e

 

              Revizija tužiteljice odbija se kao neosnovana.

 

Obrazloženje

 

              Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi:

 

              „Dužni su tuženici ukloniti bespravnu građevinu koja je dovedena pod prvu ploču, s tlocrtnom površinom od cca 100 m2, s tužiteljičine kčbr. 544/2 pašnjak sa 695 m2 i šuma sa 305 m2 k.o. F.-J. te su dužni ukloniti sve nadzemne ili podzemne instalacije i vratiti nekretninu u prijašnje stanje i sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“

 

              Ujedno je tužiteljici naloženo tuženicima naknaditi troškove postupka u iznosu od 21.925,00 kn.

 

              Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužiteljice i potvrđena prvostupanjska presuda.

 

              Protiv drugostupanjske presude tužiteljica je podnijela reviziju zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka. Predlaže ukidanje nižestupanjskih presuda i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

              Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

              Revizija nije osnovana.

              Predmet spora je zahtjev za činidbu uklanjanjem izgrađenih objekata s kčbr. 544/2 k.o. F.-J., koji zahtjev tužiteljica temelji na činjeničnoj osnovi iz koje bi proizlazilo da je temeljem kupoprodajnog ugovora od 30. listopada 1974. postala izvanknjižna vlasnica kčbr. 544/2 k.o. F. J., a tuženici da su na toj nekretnini bespravno, bez njenog znanja sagradili građevinu opisanu u tužbenom zahtjevu.

 

              Prvostupanjski sud, pošavši od utvrđenja:

 

              -da je tužiteljica kao kupac, dana 30. listopada 1974. s pok. A. M. sklopila kupoprodajni ugovor predmet kojeg je, prema izvornom tekstu ugovora, bio dio čest. zem. 615/2, odnosno, prema ispravljenom tekstu ugovora, dio čest. zem. 615/10, površine 1.000 m2, "računajući jugozapadno od granice ove parcele";

 

              -da je u vrijeme sklapanja kupoprodajnog ugovora već bila izvršena parcelacija prvobitne čest. zem. 615/2 površine 445.604 m2 iz koje su nastale čest. zem. 615/2 i čest. zem. 615/10 površine 93601 m2;

 

              -da je rješenjem Komisije za uzurpacije bivše Općine Biograd na Moru od 17. listopada 1969. pok. A. M. bilo priznato pravo vlasništva na samovlasno zauzetom zemljištu, dijelu čest. zem. 615/2 k.o. F.- J. u površini od cca 1390 m2;

 

              -da je dopunskim rješenjem Komisije za uzurpacije Biograd na Moru od 18. prosinca 2000. tuženici M. Z. priznato pravo vlasništva na samovlasno zauzetom zemljištu u društvenom vlasništvu i to na čest. zem. 615/56 u površini od 581 m2 i čest. zem. 327/35 u površini od 114 m2, stare izmjere, koje odgovaraju čest. kat. broj. 544/1 nove izmjere, u površini 694 m2;

 

              -da je istim rješenjem O. T. priznato pravo vlasništva na samovlasno zauzetom zemljištu u društvenom vlasništvu i to na čest. zem. 615/55 u površini od 564 m2 i čest. zem 327/34 u površini od 130 m2, stare izmjere, koje odgovaraju  čest. kat. broj. 544/2 nove izmjere u površini 695 m2;

 

              -da je pravo M. Z. i O. T. na temelju citiranog rješenja upisano u zemljišnim knjigama k.o. F.-J. i to u z.k.ul. br. 1347 i 1348;

 

              -da tužiteljica tijekom postupka nije dokazala koji dio čest. zem. 615/2, odnosno 615/10 k.o. F.-J. je bio predmetom kupoprodaje;

 

              -da tuženici ne drže u posjedu čest. kat. 544/2 k.o. F.-J., niti su oni sagradili građevine na toj nekretnini,

 

tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

 

              Drugostupanjski sud prihvatio je kao pravilno i potpuno utvrđenje je prvostupanjskog suda, jednako kao i zaključak o neosnovanosti zahtjeva.

 

              U smislu odredbe čl. 392. a. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 i 123/08 - dalje: ZPP), revizijski sud pobijanu drugostupanjsku presudu ispituje samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji, pazeći po službenoj dužnosti na pogrešnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 8. ZPP.

 

              Tužiteljica u ovoj pravnoj stvari, uz tvrdnju da je izvanknjižna vlasnica i posjednica kčbr. 544/2 pašnjak sa 695 m2 i šuma sa 305 m2 k.o. F.-J., a tuženici da je uznemiravaju protuzakonitom izgradnjom objekta, zahtijevajući zaštitu od uznemiravanja uklanjanjem izgrađenih objekata na toj nekretnini, podnijela je tužbu iz čl. 167. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 73/00, 114/ 01 - dalje: ZV).

 

              Prema odredbi čl. 167. st. 4. ZV pravo na zaštitu od uznemiravanja, poput onoga koji je dokazao da je stvar njegovo vlasništvo, ima i onaj tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način stjecanja posjeda stvari (predmnjevani vlasnik), time da se na zaštitu predmnjevanog vlasnika na odgovarajući način primjenjuju pravila o vlasničkoj tužbi predmnjevanog vlasnika.

 

              Onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način stjecanja stvari smatrat će se vlasnikom te stvari (predmnjevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnog temelja ili na slabijem pravnom temelju (čl. 166. st. 1. ZV).

 

Utvrdivši i zaključivši u bitnom

 

-da tužiteljica nije dokazala koji dio čest. zem. 615/10(2) k.o. F.-J. je bio predmet ugovora od 30. listopada 1974., te u kojem dijelu on odgovara česticama 544/1 i 544/2 po novoj izmjeri;

 

-da su M. Z. i O. T. u zemljišnim knjigama upisane kao vlasnice kat.čest. 544/1 i 544/2 k.o. F. J.;

 

-da tuženici ne drže u posjedu kat.čest. 544/2 k.o. F. J., niti su na toj nekretnini sagradili objekt,

 

nižestupanjski sudovi dali su jasne i dostatne razloge o činjenicama odlučnim za primjenu materijalnog prava iz čl. 167. u vezi čl. 166. st. 1. ZV, koji razlozi ne proturječe stanju spisa.

 

              Suprotno tvrdnji tužiteljice prvostupanjski sud dao je razloge o ocjeni izvedenih dokaza, koju ocjenu je kao pravilnu prihvatio drugostupanjski sud, za što je dao dostatne razloge.

 

              Budući da ne postoji bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju ukazuje revidentica, a nije nađena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 8. ZPP, na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, to nije ostvaren revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.

 

              Pazeći po službenoj dužnosti ovaj sud nije našao da bi materijalno pravo bilo pogrešno primijenjeno.

 

              Slijedom iznesenog, valjalo je temeljem čl. 393. ZPP reviziju tužiteljice odbiti kao neosnovanu.

 

U Zagrebu, 5. listopada 2011.

Copyright © Ante Borić