Baza je ažurirana 20.11.2024.
zaključno sa NN 109/24
EU 2024/2679
Broj: Rev-x 370/12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Davorke Lukanović-Ivanišević predsjednice vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, Đure Sesse člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i Željka Šarića člana vijeća i suca izvjestitelja, u pravnoj stvari prvotužiteljice A.-A. M. udovice P. iz S., drugotužitelja M. M. pokojnog P. iz S., i trećetužitelja B. M. pokojnog P. iz S., svi zastupani po punomoćniku A. T. M., odvjetniku iz S., protiv prvotuženika L. M. pokojnog S. iz S. i drugotuženika I. M. L. iz S., koje zastupa punomoćnik I. M., odvjetnik iz S., radi ispravka uknjižbe nekretnina, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Splitu posl. br. Gžp-1003/10 od 25. kolovoza 2011. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Sinju posl. br. P-76/10 od 15. lipnja 2010., u sjednici održanoj 23. siječnja 2013.,
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Županijskog suda u Splitu posl. br. Gžp-1003/10 od 25. kolovoza 2011. te se predmet vraća drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
Prvostupanjskom presudom utvrđeno je da su tužitelji vlasnici dijela nekretnine označene kao č. zem. 1375/4 k.o. S. površine 51 m2, a koji dio je na skici premjeravanja sačinjen od strane sudskog vještaka mjernika D. J. od 3. lipnja 2006. prikazan slovima F-F1-G-G1-H-H1-I-I1-J-J1, pa se u skladu s tim označava međa tako da se ista proteže pravcem označenim u istoj skici slovima F-G-H-I-J.
Također je naloženo tuženicima nadoknaditi tužiteljima parnične troškove u iznosu od 16.344,25 kn.
Protiv navedene prvostupanjske presude podnesena je žalba koju je drugostupanjski sud uvažio, tužbeni zahtjev odbio, a naloženo je tužiteljima nadoknaditi tuženicima troškove parničnog postupka u iznosu od 8.963,65 kn.
Protiv navedene drugostupanjske presude reviziju su podnijeli tužitelji temeljem odredbe čl. 382. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 i 123/08 – dalje: ZPP), zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se drugostupanjska presuda preinači.
U odgovoru na reviziju tuženi osporavaju dopuštenost revizije.
Revizija je dopuštena i osnovana.
Iako vrijednost pobijanog dijela presude ne prelazi iznos od 200.000,00 kn, u konkretnom slučaju revizija je dopuštena temeljem odredbe čl. 382. st. 1. toč. 3. ZPP jer je drugostupanjska presuda donesena temeljem odredbe čl. 373. a. st. 1. toč. 1. i 2. ZPP, što proizlazi iz razloga drugostupanjske presude u kojoj se drugostupanjski sud neosnovano pozvao na odredbu čl. 373. toč. 3. ZPP.
Prvostupanjski sud je utvrdio da je nekretninu naznačenu u tužbenom zahtjevu pokojni S. M. podijelio svojim sinovima P., A. i L., na tri jednaka dijela, te da je granicu između tih dijelova odredio mjerenjem koracima.
Prvostupanjski sud je temeljem dokaza izvedenih u tijeku glavne rasprave, a naročito temeljem geodetskog vještačenja, utvrdio da se međa proteže pravcem naznačenim u izreci prvostupanjske presude.
Drugostupanjski sud je preinačio prvostupanjsku presudu iznoseći da je pokojni S. M., prednik stranaka, podijelio nekretninu mjerenjem koracima tako da se ne može "dijeliti među strankama nešto što je već podijeljeno i što stranke uživaju već dugi niz godina, jer je predmetna nekretnina podijeljena u tri građevinske nekretnine kako bi novonastali vlasnici (djeca sada pokojnog S.) mogli uživati u istim."
Međutim, opravdano tužitelji u reviziji prigovaraju da drugostupanjska presuda nema nikakvih konkretnih razloga na temelju kojih je drugostupanjski sud zaključio da je dosadašnje faktično stanje u suprotnosti sa stanjem koje proizlazi iz tužbenog zahtjeva (nije jasno zbog čega drugostupanjski sud smatra da tužbenim zahtjevom tužitelji traže promjenu faktičnog stanja), čime je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, pa je temeljem odredbe čl. 394. st. 1. ZPP riješeno kao u izreci.
Ponovno odlučujući o žalbi tužitelja drugostupanjski sud treba imati u vidu sve izloženo, otkloniti navedenu bitnu povredu odredbe parničnog postupka, a treba imati u vidu i to da se tužbenim zahtjevom traži da se označi međa, iako iz odredbe čl. 103. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96 i dr. – dalje: ZVDSP) proizlazi da se međa određuje između dvije nekretnine.
Prema odredbi čl. 9. st. 1. ZVDSP pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica uključujući i sve što je razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje, ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina.
Prema tome, u konkretnom slučaju traži se da se odredi granica između dijelova jedne nekretnine, takva granica ne može se smatrati međom u smislu odredbe čl. 109. ZVDSP, pa je to osnovni razlog koji u nastavku postupka treba imati na umu drugostupanjski sud.
U Zagrebu, 23. siječnja 2013.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.