Broj: Gžzk-10/15

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

                         Županijski sud u Splitu, po sucu tog suda Dragici Samardžić, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice upisa R. H., koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u S.,  radi uknjižbe prava vlasništva odlučujući o žalbi O. B., koju zastupa generalni punomoćnik B. V., odvjetnik u S., protiv rješenja Općinskog suda u Supetru broj Z-313/14 od 10. studenoga 2014. godine, dana 14. siječnja 2015. godine

 

r i j e š i o   j e

 

           Odbija se žalba Općine Bol kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Supetru broj Z-313/14 od 10. studenoga  2014. godine.

             

Obrazloženje

                 

                        Pobijanim rješenjem je odbijen prigovor protivnika upisa Općine B. i potvrđeno je rješenje suda prvog stupnja broj Z-2944/11 od 16. prosinca 2013. godine (toč.I. izreke), te je određeno da će se zabilježiti odbijanje prigovora po službenoj dužnosti u z.u. 3227 k.o. B. ( toč.I. izreke). Ujedno je naložena provedba upisa određenog pod toč.II. ovoga rješenja kojega će ovaj sud kao zemljišnoknjižni sud izvršiti po službenoj dužnosti ( toč.III. izreke).

 

                        Protiv tog rješenja žali se Općina B. zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka  353.st.1. Zakona o parničnom postupku ( "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07- odluka USRH, 84/08, 96/08 - odluka USRH, 123/08, 57/11,148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 43/13-rješenje USRH, 89/14 - dalje ZPP) u svezi s  odredbom članka  91.st.1. Zakona o zemljišnim knjigama  ( «Narodne novine» broj 91/96, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 162/10, 55/13, 60/13  - dalje: ZZK) s prijedlogom  da se rješenje  preinači i odbije zemljišnoknjižni prijedlog, podredno da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

 

                       Na žalbu nije odgovoreno.

 

                          Žalba je neosnovana.

 

                        Pobijanim je rješenjem zemljišnoknjižni sud postupajući temeljem odredbe članka 123.a st.5. ZZK odbio prigovor Općine B. izjavljen protiv  rješenja suda prvog stupnja broj broj Z-2944/11 od  16. prosinca 2013. godine, jer je smatrao navedeni prigovor neosnovanim.

 

                    Naime, prvostupanjski je sud rješenjem posl.broj  Z-2944/11 od  16. prosinca 2013. godine temeljem prijedloga R. H. broj Iph-DO-179/11 od 13. rujna 2011. godine i članka 362.st.3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, u zemljišnoj knjizi za k.o. B. u z.u. 189 dopustio otpis nekretnine označene kao čest.zem. 5908/1  i pripis iste u novi z.u. 3227 k.o. B., te uknjižbu prava vlasništva te nekretnine na ime R. H. za cijelo, uz istodobnu uknjižbu brisanja tog prava sa Općenarodne imovine ( toč.I. izreke). Ujedno naložena je provedba ovoga rješenja kroz zemljišnu knjigu za k.o. B. ( toč.II. izreke).

 

                      Predmetna uknjižba zatražena je temeljem zakonske predmnjeve iz članka 362. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( «Narodne novine» broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 38/09, 153/09, 90/10 i 143/12 – dalje:ZV).

 

                       Odredbom članka 362. ZV-a propisano je: „Smatra se da je vlasnik nekretnine u društvenom vlasništvu osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja tom nekretninom, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. (st.1.). Smatra se da je osoba koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao nositelj prava korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu, odnosno nositelj prvenstvenog prava korištenja takva zemljišta, vlasnik toga zemljišta, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati (st. 2.). Smatra se da su vlasništvo Republike Hrvatske sve stvari iz društvenoga vlasništva na području Republike Hrvatske glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti djeluje predmnjeva vlasništva iz st. 1. i 2. ovoga članka, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati (st. 3.).  Što je u st. 1-3. ovoga članka određeno glede stvari, vrijedi na odgovarajući način i za prava koja su bila u društvenom vlasništvu (st. 4.).“
 

         Kako proizlazi iz spisu priloženog zemljišnoknjižnog izvatka predmetne nekretnine, u naravi put, upisane su kao „općenarodna imovina“ bez upisanog nositelja prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja, a nije upisano ni pravo korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta nekog nositelja.

 

           Žalitelj Općina B. tvrdi da se radi o nekretninama koje u naravi predstavljaju nerazvrstane ceste - putove na području O. B., koje su u stvarnom vlasništvu i nadležnosti O. B. i to temeljem odredbe članka 101.st.1. i 2. i članka 108. st.1. Z. o cestama („Narodne novine“ broj 84/11).

 

                     Prema odredbi članka 107.st.1. ZZK za odlučivanje o prijedlogu za upis mjerodavno je stanje u času kad je taj prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu.

                     Zakon o cestama koji je objavljen u „Narodnim novinama, “ broj 84 /11 ( dalje: ZC) stupio je na snagu  28. srpnja 2011.godine, dok je zemljišnoknjižni prijedlog u ovoj pravnoj stvari podnesen 13.rujna 2011. godine, dakle, nakon  stupanja na snagu ZC-a.

                    Točne su tvrdnje žalitelja da je pravni status nerazvrstanih cesta ZC-om drugačije definiran u odnosu na bivši Zakon o javnim cestama, te je odredbom članka 101. st.1. tog Zakona određeno da je  nerazvrstana cesta  javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

                     Prema odredbi članka 102. st.1. ZC-a nerazvrstana cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine sukladno posebnom propisu, te se prema odredbi stavka 2. istoga članka nerazvrstana cesta upisuje  u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave.

                   Postupak i uvjeti upisa nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige propisani su odredbom članka 131-133. ZC-a.

                  Međutim, kako žalitelj i ne tvrdi  da je zemljišnoknjižnom sudu od strane tijela nadležnog za katastar  nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru dostavljen prijavni list  temeljem kojega sud po službenoj dužnosti evidentira nerazvrstanu cestu  kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave, to nije bilo osnove da  prvostupanjski sud predmetne nekretnine po službenoj dužnosti knjiži kao nerazvrstane ceste u vlasništvu Općine B..

                      Ukoliko navedene nekretnine doista predstavljaju nerazvrstane ceste, nema zapreke da se nakon evidentiranja stvarnog stanja u katastru provede postupak njihove uknjižbe kao vlasništva jedinice lokalne samouprave, odnosno Općine B., a sve sukladno naprijed citiranim odredbama ZC-a.

           S obzirom na izneseno, budući da nije utvrđeno da su predmetne nekretnine do podnošenja zemljišnoknjižnog prijedloga  u nečijem vlasništvu, u odnosu na te nekretnine djeluje oboriva predmnjeva iz stavka 3. članka 362. ZV-a  prema kojoj se smatra da su te nekretnine vlasništvo R. H., pa je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je u odnosu na ove nekretnine pod toč.I. izreke dopustio predloženi upis.

 

                   Slijedom navedenog trebalo je na temelju odredbe članka 128. st.3. ZZK odbiti žalbu Općine Bol upisa   kao neosnovanu i potvrditi zemljišnoknjižno rješenje.

 

U Splitu 14. siječnja 2015. godine