HRVATSKA NARODNA BANKA
Na temelju članka 101. stavka 2. točke 1. Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 159/2013.) i članka 43. stavka 2. točke 9. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/2008. i 54/2013.) guverner Hrvatske narodne banke donosi
1. OPĆE ODREDBE
Opće odredbe
Članak 1.
(1) Ovom se Odlukom propisuju minimalni kvalitativni zahtjevi za upravljanje likvidnosnim rizikom kreditne institucije i kvantitativni zahtjevi za potrebe izvješćivanja Hrvatske narodne banke.
(2) Odredbe ove Odluke primjenjuju se na kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad.
(3) Odredbe ove Odluke na odgovarajući se način primjenjuju:
– na podružnice kreditnih institucija iz država članica koje pružaju uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske i
– na podružnice kreditnih institucija iz trećih zemalja koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za pružanje usluga.
(4) Odredbe ove Odluke kreditna institucija dužna je primjenjivati na pojedinačnoj osnovi, a odredbe o minimalnim kvalitativnim zahtjevima iz glave 2. ove Odluke kreditna institucija dužna je primijeniti i na konsolidiranoj osnovi u skladu s člankom 97. stavkom 1. točkom 1. Zakona o kreditnim institucijama.
Pojmovi
Članak 2.
(1) Pojedini pojmovi, u smislu ove Odluke, imaju sljedeće značenje:
1) Izvještajnim datumom smatra se posljednji kalendarski dan izvještajnog mjeseca za koji kreditna institucija dostavlja izvješća.
2) Radnim danima smatraju se dani od ponedjeljka do petka osim ako koji od tih dana nije državni praznik ili blagdan.
3) Tjedan dana odnosi se na prvih sedam kalendarskih dana koji slijede nakon dana za koji se računa minimalni koeficijent likvidnosti.
4) Mjesec dana odnosi se na razdoblje od osmoga do tridesetoga kalendarskog dana koje slijedi nakon dana za koji se računa minimalni koeficijent likvidnosti.
5) Profesionalni sudionik na novčanom tržištu jest financijska institucija, mirovinski fond, investicijski fond, društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje. Profesionalni sudionik na novčanom tržištu je i druga pravna osoba, osim kreditnih institucija, koja za potrebe upravljanja vlastitim sredstvima sudjeluje na novčanom tržištu na način i učestalošću usporedivom s aktivnostima kreditnih institucija. To je ona pravna osoba koja svakodnevno ili često nudi obvezujuće kotacije odnosno ponude za novčana sredstva u iznosima koji su znatni u odnosu na ukupno ostvarene volumene na novčanom tržištu ili ona pravna osoba koja utječe na konačno formiranje cijene (primljenih/danih) sredstava i time mijenja cijenu slične transakcije koju kreditna institucija postiže u poslovanju s ostalim klijentima.
6) Korigirani iznos je iznos imovine (uključujući i trenutačno utrživu imovinu) i obveza korigiran odgovarajućim korektivnim faktorom.
7) Konvertibilne valute jesu valute država članica G10 (Belgije, Francuske, Italije, Japana, Kanade, Nizozemske, Njemačke, SAD-a, Švedske i Švicarske), Europskoga gospodarskog prostora (EEA, koji osim država članica EU-a obuhvaća Island, Lihtenštajn i Norvešku), Australije i Novog Zelanda.
8) Mehanizam raspodjele odnosi se na mehanizam raspodjele likvidnosnih troškova, koristi i rizika.
(2) Pojedini pojmovi koji se upotrebljavaju u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje:
1) »likvidnosni rizik«, »rizik financiranja likvidnosti«, »rizik tržišne likvidnosti«, »profil rizičnosti«, »testiranje otpornosti na stres«, »analiza scenarija«, »analiza osjetljivosti« i »reputacijski rizik« imaju značenje kako je uređeno Odlukom o upravljanju rizicima,
2) »multilateralna razvojna banka« ima značenje kako je uređeno člankom 117. Uredbe (EU) br. 575/2013., a »međunarodna organizacija« kako je uređeno člankom 118. Uredbe (EU) br. 575/2013.,
3) »javno državno tijelo« koristi se definicija pojma »subjekt javnog sektora« kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013.,
4) »sustav unutarnjih kontrola« ima značenje kako je uređeno člankom 104. stavkom 1. Zakona o kreditnim institucijama i
5) »više rukovodstvo« ima značenje kako je uređeno člankom 3. točkom 53. Zakona o kreditnim institucijama.
2. MINIMALNI KVALITATIVNI ZAHTJEVI ZA UPRAVLJANJE LIKVIDNOSNIM RIZIKOM
Opće odredbe
Članak 3.
(1) Kreditna institucija dužna je donijeti i provoditi primjerene strategije, politike, postupke i sustave za upravljanje likvidnosnim rizikom.
(2) Strategije, politike, postupci i sustavi iz stavka 1. ovoga članka smatraju se primjerenima ako:
1) su razmjerni složenosti, profilu rizičnosti, opsegu poslovanja i definiranoj toleranciji rizika kreditne institucije,
2) osiguravaju upravljanje likvidnosnim rizikom tijekom odgovarajućih razdoblja uključujući i unutardnevno,
3) osiguravaju održavanje odgovarajuće razine zaštitnih slojeva likvidnosti,
4) odražavaju značaj kreditne institucije u svakoj državi članici u kojoj ona posluje,
5) su prilagođeni poslovnim linijama, valutama, podružnicama i pravnim subjektima te
6) uključuju odgovarajuće mehanizme raspodjele.
(3) Kreditna institucija dužna je odrediti toleranciju izloženosti likvidnosnom riziku u obliku razine izloženosti likvidnosnom riziku koju je spremna preuzeti i koja mora omogućiti da kreditna institucija upravlja svojom likvidnošću u uobičajenim okolnostima tako da je u stanju izdržati dulja stresna razdoblja. O definiranoj toleranciji trebaju biti obaviještene sve relevantne poslovne linije.
(4) Kreditna institucija dužna je, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja, odrediti profil rizičnosti likvidnosnog rizika koji osigurava stabilno poslovanje kreditne institucije i robustan sustav upravljanja rizicima.
(5) Strategija upravljanja likvidnosnim rizikom minimalno obuhvaća ciljeve i osnovna načela preuzimanja likvidnosnog rizika i upravljanja njime.
(6) Politike i drugi interni akti kreditne institucije za upravljanje likvidnosnim rizikom osim zahtijeva propisanih u Odluci o upravljanju rizicima moraju minimalno obuhvatiti sljedeće:
1) strukturu imovine i obveza kao i pretpostavke o likvidnosti i utrživosti imovine,
2) sustav izvještavanja o likvidnosnom riziku,
3) politike i postupke sa stranim valutama,
4) mjerenje i praćenje neto novčanih tokova uključujući i unutardnevno upravljanje likvidnošću,
5) prekogranično upravljanje likvidnošću, kao i upravljanje likvidnošću u različitim poslovnim linijama, podružnicama i društvima kćerima,
6) gdje je primjenjivo, upravljanje likvidnošću unutar grupe kreditnih institucija,
7) diversificiranost i stabilnost izvora financiranja te dostupnost tržišta,
8) testiranje otpornosti na stres i analizu različitih scenarija,
9) planove postupanja kreditne institucije u kriznim situacijama i
10) planove oporavka likvidnosti.
(7) Kreditna institucija dužna je ograničenja u međunarodnom transferu viškova likvidnih sredstava, ako ona postoje, navesti u politici i uzeti u obzir pri upravljanju likvidnosnim rizikom.
(8) Kreditna institucija koja posluje sa stranim valutama dužna je provoditi analizu likvidnosti u stranim valutama uključujući analizu međusobne konvertibilnosti stranih valuta.
(9) Kreditna institucija dužna je identificirati i pratiti profesionalne sudionike na novčanom tržištu pri upravljanju likvidnosnim rizikom te ih na odgovarajući način uključivati u izvješća za Hrvatsku narodnu banku. Kreditna institucija dužna je detaljno internim aktima propisati kriterije na osnovi kojih će identificirati druge pravne osobe koje su profesionalni sudionici.
Nadležnosti i odgovornosti uprave i višeg rukovodstva
Članak 4.
(1) Uprava kreditne institucije osim zahtjeva propisanih u Odluci o upravljanju rizicima dužna je:
1) uz suglasnost nadzornog odbora donijeti primjerenu strategiju i politike za upravljanje likvidnosnim rizikom,
2) uspostaviti organizacijski ustroj i utvrditi poslove i opseg odgovornosti tijela i višeg rukovodstva zaduženog za upravljanje likvidnosnim rizikom te je odgovorna za njihov rad,
3) osigurati da se donesene strategije, politike, interni akti i prakse za upravljanje likvidnosnim rizikom revidiraju najmanje jednom godišnje odnosno češće ako to ocijeni potrebnim,
4) osigurati ispunjavanje dnevnih obveza kreditne institucije i izdržavanje stresnih razdoblja na način da se održavaju odgovarajući zaštitni slojevi likvidnosti,
5) osigurati upotrebljivost i pravodobnost izvješća o likvidnosnom riziku,
6) osigurati primjerenost i djelotvornost unutarnjih kontrola ugrađenih u sustav upravljanja likvidnošću i likvidnosnim rizikom i
7) odobriti plan postupanja u kriznim situacijama i plan oporavka likvidnosti.
(2) Više rukovodstvo kreditne institucije osim zahtjeva propisanih u Odluci o upravljanju rizicima dužno je:
1) uspostaviti i održavati djelotvornost sustava za upravljanje likvidnosnim rizikom u kunama i svim stranim valutama,
2) u skladu s definiranom tolerancijom izloženosti likvidnosnom riziku određivati i neprekidno revidirati limite za upravljanje likvidnosnim rizikom kao i limite za autorizaciju novčanih tokova iznad određenih iznosa,
3) uspostaviti primjeren sustav izvještavanja o prekoračenjima limita likvidnosti i postupke u slučajevima prekoračenja,
4) najmanje jednom godišnje odobriti i revidirati mehanizam raspodjele i
5) izraditi i najmanje jednom godišnje revidirati plan postupanja u kriznim situacijama i plan oporavka likvidnosti, te u skladu s njima prilagoditi interne politike i postupke.
Pretpostavke o likvidnosti
Članak 5.
Sustav upravljanja likvidnosnim rizikom treba obuhvatiti najmanje:
1) pretpostavke o ponašanju imovine, obveza i izvanbilančnih stavki kreditne institucije kao i pretpostavke o ostalim relevantnim okolnostima tako da se osigura njihova primjerenost aktivnostima kreditne institucije i tržišnim okolnostima,
2) procedure za postupanje uprave i višeg rukovodstva u slučajevima određenih nepovoljnih rezultata testiranja otpornosti na stres,
3) razmatranje različitih mogućnosti odnosno instrumente smanjenja likvidnosnog rizika, uključujući sustave limita i zaštitne slojeve likvidnosti, kako bi kreditna institucija bila u mogućnosti izdržati velik broj različitih stresnih događaja i
4) osiguranje diversificiranosti strukture financiranja i pristupa izvorima financiranja.
Mehanizam raspodjele
Članak 6.
(1) Kreditna institucija dužna je mehanizam raspodjele uskladiti s uspostavljenim sustavom upravljanja likvidnosnim rizikom i definiranom tolerancijom izloženosti likvidnosnom riziku te uspostaviti odgovarajući proces odlučivanja.
(2) Kreditna institucija dužna je upotrebljavati mehanizam raspodjele pri internom određivanju cijene proizvoda. Kreditna institucija dužna je u mehanizam raspodjele minimalno uključiti:
a) utjecaj trenutačnih tržišnih uvjeta odnosno izravne troškove izvora financiranja (npr. tržišni trošak pribavljanja sredstava, baznu krivulju prinosa), uključujući i ostale izravne troškove financiranja (npr. razlika između kupovne i prodajne cijene transakcija, cijena transakcije, trošak fizičkog transfera gotovine i sl.),
b) situaciju u kojoj se nalazi sama kreditna institucija (npr. kreditna kvaliteta, dostupnost izvora financiranja),
c) različite karakteristike ponašanja pojedinih proizvoda s aspekta likvidnosti (npr. trošak opcije prijevremenog razročenja, proizvodi dostupni putem internetskog bankarstva ili proizvodi s neredovitim novčanim tokom) i
d) neizravne troškove izvora financiranja (npr. trošak likvidnosne neusklađenosti, trošak rezerve likvidnosti, trošak dodatnoga kolaterala i sl.).
(3) Kreditna institucija dužna je mehanizam raspodjele redovito ažurirati uzimajući u obzir utjecaj faktora iz stavka 2. ovog članka.
(4) Kreditna institucija dužna je osigurati da za kontrolu i praćenje rada mehanizma raspodjele bude zadužena neovisna organizacijska jedinica (npr. jedinica zadužena za kontrolu rizika).
(5) Kreditna institucija dužna je osigurati da sve odgovarajuće razine rukovodstva i sve odgovarajuće organizacijske jedinice budu u potpunosti upoznate s mehanizmom raspodjele te da ga aktivno i primjereno upotrebljavaju.
Praćenje i izvješćivanje
Članak 7.
Kreditna institucija dužna je osim zahtjeva propisanih u Odluci o upravljanju rizicima u sustav izvješćivanja minimalno uključiti i praćenje likvidnosne pozicije ukupno u kunama i stranim valutama te praćenje rezultata testiranja otpornosti na stres.
Mjerenje i praćenje neto novčanih tokova
Članak 8.
(1) Kreditna institucija dužna je uspostaviti sustav procjene svih tekućih i budućih priljeva i odljeva, uključujući procjenu sredstava potrebnih za izvanbilančne stavke. Kreditna je institucija dužna uzeti u obzir uvriježene standarde za kliring i namiru te vremenski okvir koji se primjenjuje pri određivanju novčanih tokova na određene datume.
(2) Kreditna institucija dužna je redovito preispitivati uzajamno djelovanje rizika financiranja likvidnosti i rizika tržišne likvidnosti. Također, kreditna institucija dužna je uzeti u obzir snažno međudjelovanje likvidnosnog rizika i ostalih rizika kojima je izložena, kao što su kamatni, kreditni, operativni, pravni i reputacijski rizik.
(3) Kreditna institucija dužna je upravljati likvidnosnim rizikom tijekom odgovarajućeg razdoblja uključujući i unutardnevno kako bi se osiguralo održavanje odgovarajuće razine zaštitnih slojeva likvidnosti. Zaštitni slojevi likvidnosti osobito uključuju održavanje dovoljno likvidnih sredstava u obliku rezervne, visokokvalitetne, nezaložene likvidne imovine koja je kreditnoj instituciji dostupna u svakom trenutku te služi za osiguranje u slučajevima različitih stresnih događaja (različitog intenziteta i trajanja), uključujući gubitak ili smanjenje neosiguranih i inače dostupnih izvora sredstava. Za korištenje navedenih sredstava ne smije biti nikakvih pravnih ili operativnih zapreka.
(4) Kreditna institucija dužna je osigurati upravljanje likvidnosnim rizikom u različitim vremenskim okvirima. Pritom je dužna uzeti u obzir promjene u unutardnevnim potrebama kreditne institucije za sredstvima i načinima financiranja, kratkoročnim i srednjoročnim potrebama za sredstvima i načinima financiranja, dugoročnim (strukturnim) potrebama za sredstvima i načinima financiranja te potencijalne slabosti ovisno o različitim događajima, aktivnostima kreditne institucije i njezinoj strategiji. Kreditna institucija dužna je redovito provjeravati točnost ulaznih podataka koji se upotrebljavaju pri izračunu likvidnosne pozicije.
(5) Kreditna institucija dužna je aktivno upravljati instrumentima osiguranja, razdvajati založenu od slobodne imovine te pratiti visinu raspoloživih instrumenata osiguranja prema fizičkim i pravnim osobama kod kojih su u posjedu i državi u kojoj su ti instrumenti zakonski upisani u registar ili na račun. Kreditna institucija dužna je pratiti prihvatljivost tih instrumenata osiguranja radi njihova pravodobnoga korištenja, a osobito korištenja u izvanrednim situacijama.
(6) Kreditna institucija dužna je također uzimati u obzir postojeća pravna, regulatorna i operativna ograničenja u prijenosu likvidne i neopterećene imovine između subjekata unutar i izvan Europskoga gospodarskog prostora.
Izvori financiranja i dostupnost tržišta
Članak 9.
(1) Kreditna institucija dužna je izraditi metodologiju utvrđivanja, mjerenja i praćenja pozicija financiranja te upravljanja njima, koja obuhvaća tekuće i buduće materijalno značajne novčane tokove koji proizlaze iz imovine, obveza i izvanbilančnih stavki, uključujući i potencijalne obveze te mogući utjecaj reputacijskog rizika.
(2) U sklopu upravljanja likvidnim sredstvima i izvorima financiranja kreditna institucija dužna je osigurati pristup sredstvima financiranja iz različitih izvora na financijskom tržištu i upravljati dostupnim tržišnim izvorima likvidnosti tako da politikom likvidnosti obuhvati najmanje sljedeće:
1) profil izvora financiranja i njegovu projekciju uzimajući u obzir neusklađenost dospijeća u dugoročnim okvirima s obzirom na poslovni model, strategiju i toleranciju rizika,
2) procedure kojima se neprekidno osigurava aktivno upravljanje tržišnim izvorima sredstava,
3) procedure za uspostavu i održavanje suradnje s davateljima izvora sredstava, uključujući praćenje učestalosti iskorištavanja dostupnih izvora sredstava,
4) procjenu pristupa financijskim tržištima i dostupnih sredstava u normalnim i stresnim uvjetima,
5) procjenu stabilnosti izvora financiranja te rizike koji utječu na njegovu stabilnost,
6) praćenje koncentracije izvora financiranja s obzirom na procjenu likvidnosti pojedinih instrumenata, geografskih lokacija i davatelja izvora sredstava i
7) identifikaciju i procedure upotrebe alternativnih izvora financiranja.
Testiranje otpornosti na stres
Članak 10.
(1) Kreditna je institucija dužna u politikama upravljanja likvidnosnim rizikom definirati testiranje otpornosti na stres (analize scenarija i analize osjetljivosti) na sljedeći način:
1) propisati i donijeti postupke za provođenje i analizu različitih testiranja otpornosti na stres te učestalost njihova provođenja (najmanje jednom godišnje), uzimajući u obzir scenarije odnosno faktore specifične za kreditnu instituciju (unutarnje), tržišne scenarije odnosno faktore (vanjske) i kombinirane alternativne scenarije,
2) propisati provođenje testiranja likvidnosti ovisno o okolnostima i njihovu intenzitetu ako su nepovoljne: od uobičajenih (predvidivih ili normalnih) okolnosti do neuobičajenih (ekstremnih) okolnosti,
3) propisati provođenje testiranja za kraća i dulja razdoblja stresnih okolnosti,
4) omogućiti odgovarajućem tijelu i višem rukovodstvu kreditne institucije analizu rezultata testiranja,
5) propisati procedure za postupke koji bi se trebali poduzeti u slučajevima određenih nepovoljnih rezultata testiranja otpornosti na stres,
6) utvrditi raspored testiranja otpornosti na stres pri planiranju za iduću godinu te osigurati izvještavanje uprave kreditne institucije o rezultatima planiranih ispitivanja na godišnjoj razini i
7) predvidjeti alternativne scenarije za pozicije likvidnosti i instrumente za smanjenje rizika likvidnosti te najmanje jednom godišnje preispitati pretpostavke na kojima se temelje odluke o izvorima financiranja. Ti alternativni scenariji posebice se odnose na izvanbilančne stavke i ostale potencijalne obveze, uključujući i sekuritizacijske subjekte za posebne namjene ili druge subjekte za posebne namjene, kao što je navedeno u Uredbi (EU) br. 575/2013., u odnosu na koje kreditna institucija djeluje kao sponzor ili osigurava znatnu likvidnu podršku.
(2) Pri provođenju testiranja otpornosti na stres kreditna je institucija dužna uzeti u obzir izvore kod kojih je ugovorena mogućnost prijevremenog povlačenja.
(3) Pri provođenju testiranja otpornosti na stres kreditna je institucija dužna za sve pozicije kod kojih postoji mogućnost dodatnih zahtjeva za nadoknadu (engl. margin calls) izračunavati njihov utjecaj na likvidnost.
(4) Pri provođenju testiranja otpornosti na stres kreditna je institucija dužna uzeti u obzir međusobnu zamjenjivost i likvidnost različitih konvertibilnih valuta te njihovu dostupnost na deviznim tržištima.
(5) Rezultati testiranja otpornosti na stres osnova su za poduzimanje korektivnih mjera ili aktivnosti za ublažavanje izloženosti kreditne institucije, osiguranje zaštitnih slojeva likvidnosti i prilagodbu likvidnosnog profila kreditne institucije njezinoj toleranciji na rizik.
(6) Kreditna je institucija dužna koristiti se rezultatima testiranja otpornosti na stres, a osobito alternativnih scenarija iz stavka 1. točke 7. ovoga članka u prilagođavanju strategije upravljanja likvidnosnim rizikom, donošenju politika, određivanju limita, zauzimanju pozicija i pri donošenju učinkovitih planova postupanja u kriznim situacijama i planova oporavka likvidnosti.
Plan postupanja kreditne institucije u kriznim situacijama
Članak 11.
Kreditna institucija dužna je izraditi plan postupanja u kriznim situacijama koji je sastavni dio politike za upravljanje likvidnosnim rizikom. Plan postupanja mora minimalno obuhvatiti sljedeće:
1) indikatore ranog upozorenja koji služe kao naznake nastupanja krize te osobe odgovorne za praćenje i izvještavanje o navedenim indikatorima (npr. prekoračenju internih limita, smanjenju depozita, padu cijena dionica, većem trošku financiranja u odnosu na druge kreditne institucije, promjeni rejtinga kreditne institucije, poteškoćama u prikupljanju sredstava na novčanom tržištu, pogoršanju kvalitete aktive ili profitabilnosti),
2) dužnosti i odgovornosti pojedinih osoba u slučajevima nedostatka likvidnosti kreditne institucije (zaduženih npr. za odnose s klijentima, javnošću, ključnim tržišnim sudionicima, dioničarima i središnjim bankama),
3) procedure za pravodobno i relevantno informiranje višeg rukovodstva i uprave kreditne institucije za potrebe odlučivanja o postupanju u kriznim situacijama,
4) procedure i postupke za pribavljanje manjkova tekućih sredstava i vremenski okvir u kojem se trebaju poduzeti pojedine aktivnosti (npr. prodaja imovine, uspostavljanje novih linija financiranja) u normalnim i stresnim okolnostima,
5) identifikaciju, veličinu i pouzdanost svih izvora financiranja s naznačenim redoslijedom korištenja u različitim stresnim okolnostima i
6) okolnosti za provođenje kriznog plana te podatke za kontakt (adresa, telefon, e-adresa i slični podaci) i lokaciju osoba odgovornih za provođenje plana.
Plan oporavka likvidnosti
Članak 12.
(1) Kreditna institucija dužna je imati planove oporavka likvidnosti.
(2) Plan oporavka likvidnosti mora sadržavati ogovarajuće strategije i primjerene provedbene mjere za rješavanje mogućih manjkova likvidnosti, uključujući manjkove likvidnosti u odnosu na podružnice s poslovnim nastanom u drugoj državi članici.
(3) Kreditna institucija dužna je najmanje jednom godišnje testirati planove oporavka likvidnosti i ažurirati ih na temelju rezultata dobivenih testiranjem otpornosti na stres na temelju članka 10. ove Odluke.
(4) Kreditna je institucija dužna unaprijed poduzeti potrebne aktivnosti kako bi omogućila da planovi oporavka likvidnosti budu, u slučaju potrebe, odmah provedivi. Te aktivnosti obuhvaćaju: držanje kolaterala koji je odmah raspoloživ za financiranje kod središnje banke te prema potrebi držanje kolaterala u valuti druge države članice ili u valuti treće zemlje prema kojoj kreditna institucija ima izloženosti te, kada je to potrebno iz operativnih razloga, na području države članice domaćina ili treće zemlje prema čijoj je valuti izložena.
3. KVANTITATIVNI ZAHTJEVI ZA POTREBE IZVJEŠĆIVANJA HRVATSKE NARODNE BANKE
Članak 13.
(1) Kreditna je institucija dužna izračunavati ročnu neusklađenost dospijeća imovine i obveza (engl. maturity mismatch) prema procijenjenom odnosno preostalom ugovorenom roku dospijeća, tako da za imovinu uzima posljednji mogući datum namire potraživanja, a za obveze najraniji mogući datum plaćanja obveze. Iznimno, u skladu s člancima 17. i 18. ove Odluke kreditna se institucija može pri izračunavanju ročne neusklađenosti dospijeća imovine i obveza umjesto propisanim korektivnim faktorima koristiti vlastitim pretpostavkama o ponašanju za te pozicije.
(2) Pri izračunavanju ročne neusklađenosti dospijeća imovine i obveza novčani priljevi i odljevi moraju biti raspoređeni u vremenske zone do tjedan odnosno do mjesec dana, tj. na način određen ovom Odlukom i Uputom. U izračun moraju biti uključeni i priljevi i odljevi na osnovi izvanbilančnih potencijalnih obveza i izvedenih financijskih instrumenata.
(3) Kreditna institucija dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci sljedeća izvješća na odgovarajućim obrascima: Trenutačno utrživa imovina – obrazac TUI, Očekivani priljevi – obrazac OP, Očekivani odljevi – obrazac OO, Koeficijent likvidnosti – obrazac KL, Pretpostavke o ponašanju pozicija – obrazac POP i Koncentracija izvora – obrazac KI (u nastavku teksta: izvješća, obrasci).
Trenutačno utrživa imovina i tretman imovine
Članak 14.
(1) Trenutačno utrživa imovina jest ona likvidna imovina kreditne institucije koja je kreditnoj instituciji na raspolaganju i koja se može brzo (unutar četiri radna dana) i lako (bez znatnih gubitaka) unovčiti.
(2) Trenutačno utrživa imovina uključuje:
– gotovinu,
– depozite kod Hrvatske narodne banke,
– depozite/kredite na zahtjev, prekonoćne depozite/kredite, depozite/kredite s preostalim rokom dospijeća do četiri radna dana i sredstva kreditne institucije na tekućim računima kod kreditnih institucija i/ili profesionalnih sudionika na novčanom tržištu,
– trezorske zapise Ministarstva financija Republike Hrvatske i blagajničke zapise Hrvatske narodne banke i
– vrijednosne papire.
(3) Pri utvrđivanju utrživosti vrijednosnih papira koji se mogu smatrati trenutačno utrživom imovinom kreditna institucija dužna je uzeti u obzir sljedeće:
1) koncentraciju imovine: npr. ako kreditna institucija u svom portfelju ima znatan udio određenog izdanja vrijednosnog papira, možda neće biti u stanju iskoristiti imovinu iz portfelja u roku od četiri radna dana te tada kreditna institucija treba procijeniti odgovarajući vremenski okvir u kojemu se može unovčiti takva imovina,
2) dubinu tržišta: mora postojati aktivno tržište koje će omogućiti da kreditna institucija unovči imovinu unutar četiri radna dana, i
3) rizik pri prisilnoj prodaji likvidne imovine: za svaku vrstu likvidne imovine gdje postoji takav rizik kreditna institucija dužna je primijeniti korektivne faktore za izračunavanje trenutačno utržive imovine. Korektivni faktori definirani su člankom 18. ove Odluke.
(4) Likvidna imovina uključuje:
– imovinu navedenu u stavku 2. ovog članka,
– čekove i ostale novčane instrumente,
– kredite,
– depozite,
– potraživanja po repo/obratnim repo transakcijama i transakcijama pozajmljivanja vrijednosnih papira,
– zlato,
– potraživanja po izvedenim financijskim instrumentima i
– ostala potraživanja (po kamatama i ostalo).
(5) Iznimno od točke 3. stavka 3. ovog članka, vrijednosne papire s preostalim rokom dospijeća do tjedan odnosno do mjesec dana kreditna institucija može uključiti u izvješća u 100%-tnom iznosu u odgovarajuću vremensku zonu.
(6) Vrijednosni papiri koji su raspoređeni u portfelj koji se drži do dospijeća ne smatraju se trenutačno utrživom imovinom te se ne mogu uključiti u očekivane priljeve u razdoblju dospijeća do tjedan dana, osim u slučaju iz stavka 5. ovog članka, ali ih kreditna institucija može smatrati priljevom u razdoblju dospijeća do mjesec dana.
(7) Vrijednosne papire koje je kreditna institucija preuzela na temelju poslova pružanja usluge provedbe ponude odnosno prodaje dužničkih ili vlasničkih instrumenata uz obvezu otkupa kao neupisani dio njihova izdanja kreditna institucija ne može smatrati trenutačno utrživom imovinom te ih ne može uključivati u očekivane priljeve u razdoblju dospijeća do tjedan dana.
(8) Ulaganja u otvorene investicijske fondove smatraju se trenutačno utrživom imovinom ako je, u skladu s odredbama prospekta fonda, udio u fondu unovčiv u razdoblju od četiri radna dana, u protivnom se ne smatraju trenutačno utrživom imovinom te se ne mogu uključiti u očekivane priljeve u razdoblju dospijeća do tjedan dana, ali ih kreditna institucija može smatrati priljevom u razdoblju dospijeća do mjesec dana.
(9) Ulaganja u zatvorene investicijske fondove smatraju se trenutačno utrživom imovinom ako su uvrštena na organizirano tržište i ako zadovoljavaju sve uvjete kao i uvrštene dionice određene ovim člankom.
(10) Ulaganja u mjenice, faktoring i forfajting smatraju se priljevom samo kada je njihov preostali rok dospijeća do tjedan odnosno do mjesec dana te ih kreditna institucija može uključiti u izvješća u 100%-tnom iznosu u odgovarajuću vremensku zonu.
Obveze i tretman obveza
Članak 15.
(1) Obveze kreditne institucije uključuju:
– obveze prema Hrvatskoj narodnoj banci,
– obveze po instrumentima koje je izdala sama kreditna institucija,
– obveze po depozitima,
– obveze po kreditima, po odobrenim neiskorištenim kreditima ili kreditnim linijama,
– obveze po repo/obratnim repo transakcijama i transakcijama pozajmljivanja vrijednosnih papira,
– obveze po izvedenim financijskim instrumentima,
– obveze po ostalim klasičnim izvanbilančnim stavkama i
– ostale obveze (npr. obveze po kamatama, ograničenim depozitima i slično).
(2) Obveze po odobrenim neiskorištenim kreditima jesu izvanbilančne neopozive obveze kreditne institucije za isplatu sredstava klijentima po odobrenim kreditima koja će klijentu biti u cijelosti isplaćena u ugovorenom roku. Obveze po odobrenim kreditima raspoređuju se kao odljev prema roku odobrenom klijentu za povlačenje takvih sredstava odnosno prema najavljenim situacijama. Ako je preostali rok za povlačenje tih sredstava duži od mjesec dana, 50% sredstava mora biti navedeno kao očekivani odljev.
(3) Ograničenim depozitima smatraju se razni privremeni (ograničeni) depoziti koji mogu biti s određenom svrhom preneseni s tekućih računa i žiroračuna (primjerice sredstva izdvojena po nalogu suda). Ograničeni depoziti, za potrebe ove Odluke, također uključuju i sredstva (kunska ili devizna) primljena na temelju ugovora o obavljanju poslova u ime i za račun trećih strana koja se uključuju u bilancu kreditne institucije, a koja se nalaze na prolaznom računu mandatnih poslova. Ograničene depozite koji se odnose na sredstva izdvojena po nalogu suda kreditna institucija dužna je uključiti u novčane odljeve tako da 25% ukupnih sredstava izdvojenih po nalogu suda uključi u novčane odljeve do tjedan i 25% do mjesec dana. Sve ostale ograničene depozite kreditna institucija dužna je uključiti u 100%-tnom iznosu u novčane odljeve do tjedan dana.
(4) U slučajevima agenture i poslova pružanja usluge provedbe ponude odnosno prodaje dužničkih ili vlasničkih instrumenata uz obvezu otkupa (engl. underwritting) kod kojih se kreditna institucija obvezuje upisati/preuzeti preostali određeni neupisani iznos izdanja, kreditna je institucija dužna uključivati u izvješće kao očekivani odljev od početka upisa njihova izdanja minimalno 25% preostaloga neupisanog iznosa ako je preostalo vrijeme upisa duže od tjedan dana odnosno 100% preostaloga neupisanog iznosa ako je preostalo vrijeme upisa tjedan dana i kraće.
Pozicije imovine i obveza s posebnim tretmanom
Članak 16.
(1) Vrijednosne papire kojima se aktivno ne trguje i koji nemaju lako utvrdivu tržišnu cijenu kreditna je institucija dužna uključiti u izvješća prema njihovu preostalom dospijeću.
(2) Vrijednosni papiri koji su dani u zalog u repo transakciji odnosno pozajmljeni drugoj ugovornoj strani ne smatraju se trenutačno utrživom imovinom od datuma ugovaranja do četiri radna dana do okončanja transakcije, ali mogu se smatrati priljevom u razdoblju do mjesec dana ako je rok dospijeća transakcije do mjesec dana. U razdoblju od četiri radna dana prije okončanja transakcije ti vrijednosni papiri smatraju se trenutačno utrživom imovinom i unose se u izvješća (obrasci TUI i OP).
(3) Vrijednosni papiri koji su primljeni u obratnoj repo transakciji ili transakciji pozajmljivanja vrijednosnih papira od druge ugovorne strane mogu se smatrati trenutačno utrživom imovinom ako kreditna institucija može nedvojbeno dokazati mogućnost (pravnu i organizacijsku) njihova daljnjega korištenja i ako ti vrijednosni papiri ispunjavaju uvjete iz članka 14. ove Odluke. Takve vrijednosne papire kreditna institucija uključuje u izvješća (obrasci TUI i OP) od datuma ugovaranja do četiri radna dana do okončanja takve transakcije. U razdoblju od četiri radna dana prije okončanja transakcije oni se smatraju potraživanjem po kreditima. Ako kreditna institucija za vrijeme obratne repo transakcije i transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira od druge ugovorne strane primljene vrijednosne papire prenese na treću osobu (vlasništvo i/ili zalog), oni se u tom razdoblju ne uključuju u trenutačno utrživu imovinu.
(4) Sve novčane tokove koji proizlaze iz transakcija izvedenih financijskih instrumenata kreditna je institucija dužna rasporediti u odgovarajuće vremenske zone. Novčani tokovi koji proizlaze iz transakcija s izvedenim financijskim instrumentima raspoređuju se u stvarnom iznosu novčanog toka koji proizlazi iz te transakcije. Priljevi ili odljevi koji proizlaze iz opcija trebaju biti raspoređeni u odgovarajuće razrede dospijeća od onog trenutka kada postane vjerojatno da će opcija biti izvršena.
(5) Iznose promptne kupnje/prodaje valute ili vrijednosnih papira kreditna institucija dužna je u izvješća uključiti/isključiti na način propisan Uputom.
(6) U izvješća za izračun minimalnoga koeficijenta likvidnosti ne uključuju se:
1) izdvojena obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke i slični instrumenti monetarne politike kao i ostali izdvojeni depoziti koji nisu slobodni za raspolaganje kreditnoj instituciji (računi za NKS),
2) obvezni blagajnički zapisi prema važećoj Odluci,
3) različita novčana sredstva koja je kreditna institucija primila i kojima upravlja u tuđe ime i za tuđi račun (npr. sredstva po mandatnim poslovima, sredstva za kupnju vrijednosnih papira za račun klijenta),
4) plasmani (bez obzira na to je li riječ o pojedinačno značajnim izloženostima ili o izloženostima koje pripadaju portfelju malih kredita) koji su u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija klasificirani u rizične skupine B (B-1/B-2/B-3) i C, kao i oni plasmani klasificirani u rizičnu skupinu A kod kojih je kreditna institucija utvrdila da je nastupila neurednost u podmirivanju obveza duže od 90 dana (tzv. plasmani A90),
5) izdvojeni depoziti i vrijednosni papiri koji joj nisu slobodni za raspolaganje jer služe kao jamstvo za pružanje određenih usluga kreditne institucije klijentima (npr. jamstveni depoziti za kartično poslovanje, jamstveni depoziti koji služe za trgovanje financijskim instrumentima), a navedene usluge kreditna institucija pruža kao dio svojih redovitih aktivnosti,
6) vrijednosni papiri koji nisu raspoloživi dok se koriste kao instrument osiguranja,
7) vrijednosni papiri i ulaganja u kapital društava u kojima kreditna institucija ima kvalificirani ili sudjelujući udio,
8) otkupljeni izdani vlastiti vrijednosni papiri,
9) priljevi od imovine koja se uglavnom naplaćuje na zahtjev, osim depozita po viđenju u središnjim bankama, kreditnim institucijama i profesionalnim sudionicima na novčanom tržištu; imovina koja se uglavnom naplaćuje na zahtjev jest imovina koja nema ugovorom određeno dospijeće, već dospijeće takve imovine ovisi o potrebama i mogućnostima ugovornih strana takvih transakcija, npr. krediti za prekoračenja po računima, krediti po kreditnim karticama, a vista depoziti po različitim računima za nadoknadu (npr. engl. initial margin, variation margin) i
10) ulaganja u otvorene investicijske fondove kod kojih je ograničena mogućnost povlačenja sredstava iz takvih fondova (npr. otvoreni investicijski fond rizičnoga kapitala s privatnom ponudom).
Vlastite pretpostavke o ponašanju
Članak 17.
(1) Kreditna se institucija može za određene pozicije za koje je ovom Odlukom propisan korektivni faktor koristiti vlastitim pretpostavkama o ponašanju. Iznimno, kreditna institucija dužna je primjenjivati propisane korektivne faktore za sljedeće pozicije: vrijednosne papire, zlato, odobrene neiskorištene kredite, ograničene depozite, agenturu i poslove pružanja usluga provedbe ponude odnosno prodaje dužničkih ili vlasničkih instrumenata uz obvezu otkupa te za pozicije za koje je ovom Odlukom propisan korektivni faktor 100%.
(2) Vlastite pretpostavke o ponašanju iz stavka 1. ovoga članka kreditna je institucija dužna u potpunosti dokumentirati, propisati svojim internim aktima te ih zajedno s njihovim financijskim učinkom na novčane tokove uključivati u redovita izvješća koja se dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci. Kreditna institucija dužna je dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci vlastite pretpostavke o ponašanju najkasnije mjesec dana prije prvog dana izvještajnog mjeseca u kojemu će sastavljati izvješća na osnovi vlastitih pretpostavka o ponašanju te u istom roku obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i o izmjenama vlastitih pretpostavka o ponašanju. Kreditna institucija dužna je dokazati opravdanost korištenja donesenih pretpostavka, potkrijepiti ih podacima o ponašanju pojedinih novčanih tokova u prošlosti i redovito ih revidirati.
(3) Ako se kreditna institucija koristi vlastitim pretpostavkama o ponašanju određenih stavki pri određivanju konačnog iznosa novčanog toka koji će biti uključen u izvješća, dužna je, konzervativnosti radi, dobiveni procijenjeni postotni iznos ispraviti (uvećati ili umanjiti) za dodatni korektivni faktor propisan ovom Odlukom. Kreditna institucija, koja primjenjuje vlastite pretpostavke o ponašanju, ne može se unutar jedne pozicije (npr. depoziti po viđenju) u istoj valuti koristiti s više različitih korektivnih faktora.
(4) Ako kreditna institucija započne s korištenjem vlastitih pretpostavka o ponašanju novčanih tokova pojedinih pozicija, dužna ih je kontinuirano primjenjivati i revidirati te ih kao takve uključivati u redovita izvješća koja se dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci.
(5) Kreditna institucija dužna je, pri izračunavanju vlastitih pretpostavki o ponašanju novčanih tokova pojedinih pozicija, udovoljavati kvalitativnim standardima propisanima u člancima 368. i 369. Uredbe (EU) br. 575/2013. te svim sljedećim kvantitativnim standardima:
1) najmanje dnevni izračun rizičnosti vrijednosti,
2) jednostrani interval pouzdanosti od 99%,
3) efektivno razdoblje promatranja od najmanje tri godine ili najmanje tri godine neponderiranih podataka uz dodatno minimalno dvije godine ponderiranih podataka i
4) mjesečno ažuriranje serije podataka.
Korektivni faktori
Članak 18.
(1) Kreditna institucija dužna je koristiti se korektivnim faktorima (propisanima ili dobivenima na temelju vlastitih pretpostavka o ponašanju) za određene kategorije imovine i obveza, i to na način određen ovim člankom.
(2) Za pozicije vrijednosnih papira kreditna je institucija dužna koristiti se sljedećim korektivnim faktorima za svako razdoblje:
– dužnički vrijednosni papiri središnje države: kratkoročni 5%, dugoročni 10%,
– dužnički vrijednosni papiri lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnih državnih tijela, kreditnih institucija i profesionalnih sudionika na novčanom tržištu: kratkoročni 10%, dugoročni 15%,
– ostala trgovačka društva: kratkoročni 15%, dugoročni 20%,
– vlasnički vrijednosni papiri 20%,
– udjeli u otvorenim investicijskim fondovima 20% i
– udjeli u zatvorenim investicijskim fondovima 20%.
(3) Kod pozicije zlato kreditna je institucija dužna ukupan bilančni iznos pozicije u zlatu korigirati korektivnim faktorom od 10% te ga u korigiranom iznosu uključiti u izvješće kao priljev do tjedan dana.
(4) Kreditne linije. Kreditna institucija dužna je biti konzervativna pri određivanju pretpostavka o povlačenju neiskorištenih primljenih i danih kreditnih linija te ih iskazivati u odgovarajućim vremenskim zonama u izvješćima. Primljene kreditne linije koje su kreditnoj instituciji raspoložive za povlačenje sredstava moraju biti pravno obvezujuće, bezuvjetne i pravodobno dostupne. Kod danih kreditnih linija koje je odobrila, kreditna institucija dužna je procjenjivati mogućnost njihova povlačenja te, ako bi njihovo neispunjenje uzrokovalo znatan reputacijski i pravni rizik za kreditnu instituciju, dužna ih je uključivati u izračun očekivanih odljeva. Ako se kreditna institucija koristi vlastitim pretpostavkama o ponašanju odobrenih kreditnih linija, na dobiveni rezultat o ponašanju novčanih tokova dužna je pridodati korektivni faktor od 2%. Ako se kreditna institucija ne koristi vlastitim pretpostavkama o ponašanju neiskorištenih kreditnih linija odobrenih fizičkim i pravnim osobama (prekoračenja po računima) koje nisu kreditna institucija ili profesionalni sudionik na novčanom tržištu, od ukupnoga odobrenog iznosa okvirnih kredita kreditna je institucija dužna kao novčani odljev, u svaku vremensku zonu u izvješću, uključiti 10% iznosa okvirnih kreditnih linija za fizičke osobe i 20% iznosa okvirnih kreditnih linija za pravne osobe. Kreditne linije odobrene kreditnim institucijama i drugim profesionalnim sudionicima na novčanom tržištu kreditna je institucija dužna uključiti u izvješće kao novčani odljev u 100%-tnom iznosu u vremensku zonu do tjedan dana. Sve odobrene kreditne linije u nekonvertibilnim valutama kreditna je institucija dužna uključiti u izvješće kao novčani odljev u 100%-tnom iznosu u vremensku zonu do tjedan dana.
(5) Ostale klasične izvanbilančne stavke. Kreditna se institucija može koristiti vlastitim pretpostavkama o ponašanju ostalih klasičnih izvanbilančnih stavki. Na dobiveni rezultat o ponašanju takvih pozicija, konzervativnosti radi, kreditna je institucija dužna primijeniti dodatni korektivni faktor od 0,75%. Ako se kreditna institucija pri izračunavanju iznosa novčanih odljeva po ostalim klasičnim izvanbilančnim stavkama ne koristi vlastitim pretpostavkama o njihovu ponašanju, dužna je u svaku vremensku zonu u izvješću uključiti 2,5% ukupnih ostalih klasičnih izvanbilančnih stavki kao novčani odljev.
6) Primljeni depoziti po viđenju i štedni depoziti. Kreditna se institucija može koristiti vlastitim pretpostavkama o ponašanju primljenih depozita po viđenju i štednih depozita. Na dobiveni rezultat o zadržavanju depozita, odnosno o njihovu prelijevanju u druge vremenske zone, konzervativnosti radi, kreditna je institucija dužna primijeniti dodatni korektivni faktor od 2%. Ako se kreditna institucija ne koristi vlastitim pretpostavkama o ponašanju navedenih kategorija obveza, dužna je kao novčani odljev u svaku vremensku zonu u izvješću za kune uključiti 25% ukupno navedenih depozita središnje države, središnjih banaka, multilateralnih razvojnih banaka, međunarodnih organizacija, lokalne i područne (regionalne) samouprave i javnih državnih tijela, a u izvješću za konvertibilne valute 30% navedenih depozita. Za ostale pravne osobe, koje nisu kreditna institucija ili profesionalni sudionik na novčanom tržištu, kreditna institucija dužna je kao novčani odljev u svaku vremensku zonu u izvješću za kune uključiti 10% ukupno navedenih depozita, a u izvješću za konvertibilne valute 17,5% tih depozita. Za fizičke osobe kreditna institucija dužna je kao novčani odljev u svaku vremensku zonu u izvješću za kune uključiti 6,5% ukupno navedenih depozita, a u izvješću za konvertibilne valute 4,5% ukupnih depozita fizičkih osoba. Primljene depozite kreditnih institucija i drugih profesionalnih sudionika na novčanom tržištu kreditna je institucija dužna uključiti u izvješće u 100%-tnom iznosu kao novčani odljev u vremensku zonu do tjedna dana. Sve primljene depozite po viđenju i štedne depozite u nekonvertibilnim valutama kreditna je institucija dužna uključiti u izvješće kao novčani odljev u 100%-tnom iznosu u vremensku zonu do tjedan dana.
(7) Zahtjevi za nadoknadu (engl. margin calls). Ako kreditna institucija procijeni da su odljevi koji proizlaze iz dodatnih zahtjeva za nadoknadu materijalno značajni, dužna ih je uključivati u izvješćima u odgovarajuće razrede dospijeća.
(8) Oročeni depoziti. Kreditna se institucija može koristiti vlastitim pretpostavkama o prelijevanju oročenih depozita tako da dobiveni rezultat dodatno ispravi za pripadajući korektivni faktor prije nego što ga rasporedi u odgovarajuću vremensku zonu. Dodatni korektivni faktor za pravne osobe koje nisu kreditna institucija ili profesionalni sudionik na novčanom tržištu i fizičke osobe iznosi 2%. Kreditna institucija, osim stambene štedionice, koja se ne koristi vlastitim pretpostavkama o prelijevanju oročenih depozita, dužna je kao novčani odljev prema preostalom ugovorenom dospijeću u svaku vremensku zonu u izvješću uključiti za pravne osobe koje nisu kreditna institucija ili profesionalni sudionik 20% iznosa oročenih depozita s rokom dospijeća do tjedan i/ili do mjesec dana i za fizičke osobe 15% iznosa oročenih depozita s rokom dospijeća do tjedan i/ili do mjesec dana. Kreditna institucija dužna je u izvješća kao odljev uključiti 100% iznosa oročenih depozita kreditnih institucija i drugih profesionalnih sudionika u odgovarajuću vremensku zonu prema preostalom ugovorenom dospijeću. Stambena štedionica dužna je u izvješća kao odljev uključiti 100% iznosa oročenih depozita fizičkih osoba u odgovarajuću vremensku zonu prema preostalom ugovorenom dospijeću. Sve oročene depozite u nekonvertibilnim valutama kreditna je institucija dužna uključiti u izvješće u 100%-tnom iznosu u odgovarajuću vremensku zonu prema preostalom ugovorenom dospijeću.
Minimalni koeficijent likvidnosti
Članak 19.
(1) Minimalni koeficijent likvidnosti do tjedan dana jest omjer novčanih priljeva (koji uključuju i trenutačno utrživu imovinu) do tjedan dana i novčanih odljeva do tjedan dana.
(2) Minimalni koeficijent likvidnosti do mjesec dana jest omjer novčanih priljeva do tjedan i do mjesec dana i novčanih odljeva do tjedan i do mjesec dana.
(3) Minimalni koeficijent likvidnosti kreditne institucije svakog dana izvještajnog mjeseca za razdoblja do tjedan i do mjesec dana mora biti veći ili jednak 1.
(4) Iznimno od stavka 3. ovog članka kreditnoj se instituciji dopušta da odstupi od zahtjeva propisanog u stavku 3. ovog članka tako da najviše sedam kalendarskih dana unutar izvještajnog mjeseca može imati minimalni koeficijent likvidnosti samo u jednoj valuti (u kunama ili u svim konvertibilnim valutama ukupno ili u nekonvertibilnim valutama pojedinačno) za 10% manji od 1 (odnosno 0,9), neovisno o tome je li riječ o razdoblju »do tjedan« ili »do mjesec« dana.
Članak 20.
(1) Kreditna institucija dužna je pratiti i izvještavati Hrvatsku narodnu banku o minimalnom koeficijentu likvidnosti u kunama, u svim konvertibilnim valutama ukupno i u nekonvertibilnim valutama pojedinačno.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka kreditna institucija koja ima odljeve u određenoj nekonvertibilnoj valuti u iznosu manjem od 1% njezine ukupne imovine nije dužna za tu nekonvertibilnu valutu izvještavati Hrvatsku narodnu banku o minimalnom koeficijentu likvidnosti.
4. KONCENTRACIJA IZVORA
Članak 21.
(1) Kreditna institucija dužna je pratiti koncentraciju izvora u ukupnim obvezama. Za potrebe ove Odluke koncentracija izvora kreditne institucije postoji ako ukupno primljena sredstava od jednoga klijenta ili grupe povezanih osoba čine više od 2% ukupnih obveza kreditne institucije.
(2) Pod jednim klijentom podrazumijevaju se jedna fizička ili pravna osoba (uključujući kreditne i financijske institucije) ili društva povezana zajedničkim vođenjem na način određen Zakonom o kreditnim institucijama ili grupa povezanih osoba kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 39. Uredbe (EU) br. 575/2013.
5. IZVJEŠTAVANJE HRVATSKE NARODNE BANKE
Članak 22.
(1) Izvješća iz članka 13. stavka 3. ove Odluke kreditna institucija dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci mjesečno sa stanjem na posljednji dan u mjesecu. Rok za dostavu izvješća iznosi šest radnih dana nakon posljednjeg dana u mjesecu.
(2) Osim obveze iz stavka 1. ovog članka, kreditna je institucija dužna izvješća iz članka 13. stavka 3. ove Odluke sa stanjem na dan 31. prosinca dostaviti i na temelju nekonsolidiranih revidiranih izvješća u roku od 15 dana nakon datuma izdavanja revizorskog izvješća o obavljenoj reviziji, a najkasnije do 30. travnja tekuće godine za proteklu godinu.
(3) Kreditna institucija dužna je održavati minimalne koeficijente likvidnosti određene ovom Odlukom i između izvještajnih datuma. Kreditna institucija dužna je na zahtjev Hrvatske narodne banke omogućiti provjeru usklađenosti minimalnih koeficijenata likvidnosti s odredbama ove Odluke i između izvještajnih datuma.
(4) Izvješća iz članka 13. stavka 3. ove Odluke sastavljaju se na pojedinačnoj osnovi.
(5) Podružnica kreditne institucije iz države članice dužna je na odgovarajući način primjenjivati ovu Odluku te izvještavati Hrvatsku narodnu banku u skladu s Uputom. Iznimno, podružnica kreditne institucije iz države članice može biti izuzeta od izvještavanja na način određen ovom Odlukom ako je takvo izuzeće predviđeno i uređeno dvostranim sporazumom između Hrvatske narodne banke i nadležnoga nadzornog tijela iz matične države članice te pod uvjetom da su kvalitativni i kvantitativni regulatorni zahtjevi matične države članice koji se odnose na upravljanje likvidnosnim rizikom barem jednaki kvalitativnim i kvantitativnim zahtjevima određenima ovom Odlukom.
(6) Podružnica kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja posluje na području države članice može biti izuzeta od načina izvještavanja određenoga ovom Odlukom ako je takvo izuzeće predviđeno i uređeno dvostranim sporazumom između Hrvatske narodne banke i nadležnoga nadzornog tijela iz države članice domaćina te pod uvjetom da su kvalitativni i kvantitativni regulatorni zahtjevi države članice domaćina koji se odnose na upravljanje likvidnosnim rizikom barem jednaki kvalitativnim i kvantitativnim zahtjevima određenima ovom Odlukom.
6. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 23.
(1) Način primjene ove Odluke i obrasci za izračun izloženosti likvidnosnom riziku kreditne institucije iz članka 13. stavka 3. ove Odluke propisani su Uputom za jedinstvenu primjenu Odluke o upravljanju likvidnosnim rizikom, koja je sastavni dio ove Odluke.
(2) Guverner Hrvatske narodne banke donijet će Uputu kojom će urediti način dostavljanja izvješća kreditnih institucija na temelju ove Odluke telekomunikacijskim putem (ili na magnetnom mediju).
Članak 24.
Kreditne institucije dužne su plan oporavka likvidnosti uključiti u plan oporavka iz članka 154. Zakona o kreditnim institucijama, te ga prvi put dostaviti na način i u rokovima propisanima podzakonskim aktom donesenim na temelju članka 101. stavka 2. točke 8. Zakona o kreditnim institucijama.
Članak 25.
Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o upravljanju likvidnosnim rizikom (»Narodne novine«, br. 2/2010., 73/2011., 47/2012., 142/2012. i 60/2013.).
Članak 26.
Ova Odluka objavljuje se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu osmog dana od dana objave.
O. br: 30-020/02-14/BV
Zagreb, 4. veljače 2014.
Guverner prof. dr. sc. Boris Vujčić, v. r.
UPUTA za jedinstvenu primjenu Odluke o upravljanju likvidnosnim rizikom
OPĆE ODREDNICE
1. Ovom Uputom propisuje se način jedinstvene primjene Odluke o upravljanju likvidnosnim rizikom.
2. Kreditna institucija dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci izvješća propisana ovom Odlukom na papiru i telekomunikacijskim putem (ili na magnetnom mediju), pridržavajući se pritom u cjelini propisanog formata pojedinog izvješća. Iznimno, izvješće Pretpostavke o ponašanju pojedinih novčanih tokova (obrazac POP) kreditna institucija dostavlja samo na papiru.
3. Izvješća definirana Odlukom i ovom Uputom kreditna institucija dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci mjesečno sa stanjem na posljednji (izvještajni) dan u mjesecu. U obrasce se unose stanja financijskih instrumenata odnosno novčani priljevi i odljevi kreditne institucije utvrđeni na posljednji dan u mjesecu. Rok je za dostavu izvješća šest radnih dana nakon isteka posljednjeg dana u mjesecu.
4. Smatra se da je kreditna institucija dostavila izvješća u propisanim rokovima ako su ona prošla formalnu i logičku kontrolu propisanu Uputom za dostavljanje izvješća kreditnih institucija telekomunikacijskim putem.
5. Naslovnu stranicu mjesečnoga nekonsolidiranoga nerevidiranoga privremenog izvješća (»MI«) i nekonsolidiranoga revidiranog izvješća (»NR«) dužni su na predviđenom mjestu potpisati i datirati ovlaštena rukovodeća osoba i jedan član uprave kreditne institucije.
6. Bilo kakve naknadne izmjene mjesečnoga nekonsolidiranoga nerevidiranoga privremenog izvješća (»MI«) mora potvrditi i potpisati ovlaštena rukovodeća osoba. Naknadne izmjene nekonsolidiranoga revidiranog izvješća (»NR«) moraju potvrditi i potpisati ovlaštena rukovodeća osoba i jedan član uprave kreditne institucije.
7. U zaglavlju svakog izvješća navode se sljedeći podaci:
Naziv kreditne institucije – navesti puni ili skraćeni naziv kreditne institucije.
OIB kreditne institucije – navesti osobni identifikacijski broj kreditne institucije koji dodjeljuje Ministarstvo financija na temelju Zakona o osobnom identifikacijskom broju.
Oznaka izvješća – navesti jednu od sljedećih oznaka:
»MI« za mjesečno nekonsolidirano nerevidirano privremeno izvješće
»NR« za nekonsolidirano revidirano izvješće.
Datum – posljednji dan izvještajnog razdoblja u obliku DDMMGGGG.
8. Pri dostavljanju izvješća na magnetnom mediju svi iznosi u novčanim jedinicama navode se u punom iznosu novčane jedinice u kojoj su izražene (npr. ako je vrijednost pozicije 100.000,60 kuna, u obrazac se upisuje iznos 100.000,60, dakle, uključujući i iznos u lipama).
9. Svi novčani iznosi u izvješćima na papiru koja se sastavljaju prema ovoj Uputi navode se u tisućama kuna. Ostatak koji iznosi 500 ili više kuna zaokružuje se na tisuću kuna, a ostatak koji iznosi manje od 500 kuna zanemaruje se. Ako pojedinačna stavka izvješća iznosi manje od 500 kuna, iskazuje se u izvješću kao nula.
10. U vezi sa zaokruživanjem na tisuće kuna iznosa koji se unose u izvješća na papiru, posebno se napominje da kreditna institucija treba precizno provoditi zaokruživanje. To znači da kreditna institucija sva izvješća najprije sastavlja u punim iznosima (u kunama i lipama) i potom provodi zaokruživanje konačnih iznosa koji se unose u pojedinu stavku izvješća.
11. Iznosi izraženi u stranim valutama preračunavaju se u kune primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke koji vrijedi na izvještajni datum. Iznosi izraženi u stranim valutama koje nisu iskazane na tečajnici Hrvatske narodne banke preračunavaju se u eure ili američke dolare primjenom srednjih tečajeva referentnih tržišta te ih se potom preračunava u kune primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke koji vrijedi na izvještajni datum.
12. Stavke u kunama s ugovorenom valutnom klauzulom prema određenoj valuti tretiraju se kao pozicije u kunama.
13. Sivo označene pozicije u obrascima ne popunjavaju se.
14. Izvješća na papiru kreditna institucija dostavlja na sljedeću adresu:
Hrvatska narodna banka
Sektor bonitetne regulative i supervizije
p.p. 603
10002 Zagreb
15. Izvješća koja se šalju telekomunikacijskim putem (ili na magnetnom mediju) sastavljaju se na način propisan Uputom za dostavljanje izvješća kreditnih institucija telekomunikacijskim putem.
IZRAČUN MINIMALNOGA KOEFICIJENTA LIKVIDNOSTI
16. Za izračun minimalnoga koeficijenta likvidnosti primjenjuju se sljedeći obrasci:
– Trenutačno utrživa imovina (obrazac TUI)
– Očekivani priljevi (obrazac OP)
– Očekivani odljevi (obrazac OO)
– Koeficijent likvidnosti (obrazac KL)
– Pretpostavke o ponašanju pojedinih novčanih tokova (obrazac POP).
17. Novčani priljevi i odljevi kreditne institucije uključuju se u cijelosti ili u korigiranom iznosu prema preostalom ugovorenom ili procijenjenom dospijeću. U vremensku zonu do tjedan dana uključuju se pozicije koje imaju preostalo ugovoreno ili procijenjeno dospijeće kraće ili jednako tjedan dana, a u vremensku zonu do mjesec dana uključuju se pozicije koje imaju preostalo ugovoreno ili procijenjeno dospijeće duže od tjedan, a kraće ili jednako mjesec dana.
18. Korigirani iznosi izračunavaju se upotrebom korektivnih faktora. Ako se kreditna institucija ne koristi vlastitim pretpostavkama o ponašanju pojedinih pozicija, dužna je upotrebljavati korektivne faktore koji su dani u pojedinim obrascima u stupcu »Korektivni faktor«.
19. U obrascima OP i OO broj iz stupca »Korektivni faktor« čini:
– u obrascu OP (kod vrijednosnih papira i zlata) postotak za koji se umanjuje iznos iz stupca »Ukupna pozicija«,
– u obrascu OO (kod izračuna očekivanih odljeva) postotak dijela iznosa iz stupca »Ukupna pozicija« koji se smatra odljevom, a čije je preostalo dospijeće do tjedan odnosno do mjesec dana.
20. Kreditna institucija koja se koristi vlastitim pretpostavkama o ponašanju ne primjenjuje faktore iz stupca »Korektivni faktor«, već u navedeni stupac upisuje svoje korektivne faktore. Iznimno, za pozicije vrijednosnih papira i zlata kreditna institucija dužna je primijeniti korektivne faktore iz stupca »Korektivni faktor« na način propisan u članku 18. Odluke. Kreditna institucija dužna je koristiti se propisanim korektivnim faktorima i za pozicije navedene u članku 15. stavcima od 2. do 4. Odluke te za pozicije za koje je Odlukom propisan korektivni faktor 100%.
21. Za sve ostale pozicije kod kojih se kreditna institucija ne može koristiti vlastitim pretpostavkama o ponašanju imovine i obveza, odnosno za koje u obrascima OP i OO nije zadan korektivni faktor, novčani priljevi i odljevi tih pozicija uključuju se u cijelosti prema preostalom ugovorenom ili procijenjenom dospijeću tako da se za imovinu uzima posljednji mogući datum primitka, a za obveze najraniji mogući datum plaćanja obveze.
Obrazac TUI – Trenutačno utrživa imovina
22. Stupac »Ukupna imovina« odnosi se na bilančnu/knjigovodstvenu poziciju u toj imovini koja zadovoljava odredbe iz članaka 14. i 16. Odluke. Za vrijednosne papire unosi se bilančna/knjigovodstvena pozicija samo onih vrijednosnih papira koji se mogu brzo (u roku od četiri radna dana) i lako (bez većih gubitaka) utržiti ili čije je dospijeće do četiri radna dana. Knjigovodstveni (bilančni ili izvanbilančni) iznos za plasmane i izvanbilančne obveze rizične skupine A, ako je primjenjivo, ne umanjuje se za ispravak vrijednosti, odnosno za rezerviranja za gubitke po izvanbilančnim obvezama kao ni za naplaćene nekamatne prihode koji se odnose na buduće razdoblje te imaju obilježje kamatnog prihoda.
23. U stupac »TUI« unosi se iznos iz stupca »Ukupna imovina« umanjen/uvećan za dolje navedene pozicije i potom korigiran korektivnim faktorom iz članka 18. stavaka 2. i 3., odnosno:
24. Pozicija pod rednim brojem 1. – iznos iz stupca »Ukupna imovina« umanjuje se za gotovinu na putu i u bankomatima.
25. Pozicije pod rednim brojevima 2., 3. i 4. – iznos iz stupca »Ukupna imovina« umanjuje se odnosno uvećava:
1. za ugovoreni iznos promptne (engl. spot) kupnje/prodaje valute od datuma trgovanja do datuma namire;
2. za ugovoreni iznos izvedenih financijskih instrumenata s preostalim rokom dospijeća do četiri radna dana;
3. za ugovoreni iznos promptne kupnje/prodaje vrijednosnih papira bez obzira na to smatra li se takav vrijednosni papir trenutačno utrživom imovinom;
4. za ugovoreni iznos kredita primljenih/danih u repo/obratnim repo transakcijama i transakcijama pozajmljivanja.
26. Pozicije pod rednim brojevima od 5. do 9. – iznos iz stupca »Ukupna imovina« uvećava se odnosno umanjuje za ugovoreni iznos promptne kupnje/prodaje vrijednosnih papira. Kupljeni/prodani vrijednosni papiri uključuju/isključuju se od datuma trgovanja pod uvjetom da zadovoljavaju uvjete iz članaka 14. i 16. Odluke. Vrijednosni papiri koji dospijevaju u roku do četiri radna dana uključuju se u 100%-tnom iznosu.
27. Pozicija pod rednim brojem 10. uključuje se u skladu s člankom 16. stavkom 3. Odluke.
28. U dijelu »BILJEŠKA« unose se:
– vrijednosni papiri koji su dani u zalog u repo transakciji/pozajmljeni drugoj ugovornoj strani, od datuma ugovaranja do četiri radna dana prije okončanja transakcije,
– izdvojena sredstva na računima kod Hrvatske narodne banke i vrijednosni papiri koji se koriste za pokriće kredita primljenih od Hrvatske narodne banke (kratkoročni kredit za likvidnost, lombardni kredit),
– vrijednosni papiri dani kao instrument osiguranja,
– izdvojena obvezna pričuva i slični instrumenti monetarne politike i ostali izdvojeni depoziti koji nisu slobodni za raspolaganje kreditnoj instituciji (računi za NKS) i
– upisani obvezni blagajnički zapisi prema važećoj odluci.
Obrazac OP – Očekivani priljevi
29. Stupac »Ukupna pozicija« odnosi se na knjigovodstveni (bilančni ili izvanbilančni) dio pozicije koji zadovoljava odredbe iz članaka 14. i 16. Odluke za pojedinu vrstu imovine kako bi bila uzeta u obzir pri izračunu priljeva. Knjigovodstveni (bilančni ili izvanbilančni) iznos za plasmane i izvanbilančne obveze rizične skupine A, ako je primjenjivo, ne umanjuje se za ispravak vrijednosti, odnosno za rezerviranja za gubitke po izvanbilančnim obvezama kao ni za naplaćene nekamatne prihode koji se odnose na buduće razdoblje te imaju obilježje kamatnog prihoda.
30. Stupac »Očekivani priljevi« čini:
– za vrijednosne papire – iznos iz stupca »Ukupna pozicija« uvećan/umanjen za iznos promptne kupnje/prodaje vrijednosnih papira te korigiran odgovarajućim korektivnim faktorom u odgovarajućem razdoblju,
– zlato – iznos iz stupca »Ukupna pozicija« korigiran odgovarajućim korektivnim faktorom u razdoblju do tjedan dana i
– za ostale pozicije – dio iznosa iz stupca »Ukupna pozicija« čije je preostalo ugovoreno ili procijenjeno dospijeće do tjedan odnosno do mjesec dana, uvećan za utvrđene očekivane priljeve (npr. najavljena prijevremena otplata kredita) u odgovarajućim razdobljima.
31. Pozicija pod rednim brojem I odnosi se na poziciju gotovine iz stupca »Ukupna pozicija« umanjenu za gotovinu na putu i u bankomatima.
32. Pozicija pod rednim brojem II/1. uključuje samo repo transakcije. Ako je preostali rok dospijeća do tjedan odnosno do mjesec dana, uključuju se u iznosu tržišne vrijednosti založenoga vrijednosnog papira.
33. Pozicija pod rednim brojem II/2. ne uključuje izdvojenu obveznu pričuvu i ostale izdvojene depozite koji nisu slobodni za raspolaganje kreditnoj instituciji.
34. Pozicije pod rednim brojevima IV i V odnose se na lako utržive vrijednosne papire kojima se aktivno trguje na dnevnoj osnovi, kao i na one vrijednosne papire kojima je preostali ugovoreni rok dospijeća do tjedan odnosno do mjesec dana. Uključuju se tako da se dio iznosa iz stupca »Ukupna pozicija« za koji se očekuje priljev u razdoblju do tjedan odnosno do mjesec dana umanji za korektivni faktor.
35. Pozicija pod rednim brojem VI/1. ne uključuje transakcije s Hrvatskom narodnom bankom.
36. Pozicija pod rednim brojem VI, podstavka »depoziti po viđenju (a vista) i štedni depoziti« – iznos iz stupca »Ukupna pozicija« potrebno je umanjiti/uvećati za ugovoreni iznos promptne kupnje/prodaje valute i za ugovoreni iznos promptne kupnje/prodaje vrijednosnih papira na način opisan u dijelu 25. ove Upute.
37. Pozicija pod rednim brojem VI/2. »Potraživanja od članica grupe« podrazumijeva potraživanja od nadređene institucije i od članica grupe u kojima kreditna institucija ili njezine nadređene institucije/holding imaju kvalificirani udio ili sudjelujući udio te društva povezana zajedničkim vođenjem. Korektivni faktori za članice grupe ovise o pravnom obliku pojedine članice grupe.
38. Pozicije pod rednim brojem VII. uključuju se ako je preostali rok dospijeća do tjedan odnosno do mjesec dana na sljedeći način:
– repo transakcije – po tržišnoj vrijednosti vrijednosnog papira korigiranoj za odgovarajući korektivni faktor iz članka 18. stavka 2. Odluke kao iznos priljeva u razdoblju od ugovaranja do četiri radna dana do okončanja transakcije,
– obratne repo transakcije – u iznosu novčanog potraživanja po danom repo kreditu uvećanom za kamate kao iznos priljeva
– transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira – na način kao repo/obratne repo transakcije.
39. Pozicija pod rednim brojem VIII/1. uključuje, ako je preostali rok dospijeća do tjedan odnosno do mjesec dana:
– vrijednosne papire koji nisu uključeni u TUI, na način određen člankom 16. stavkom 1. Odluke i
– ostale vrijednosne papire (mjenice, faktoring i forfajting).
40. Pozicija pod rednim brojem VIII/2. uključuje se samo u stupac do tjedan dana, i to u korigiranom iznosu.
41. Pozicije pod rednim brojem IX uključuju se prema očekivanom novčanom toku na način definiran člankom 16. stavkom 4. Odluke. Stupac »Ukupna pozicija« izvedenih financijskih instrumenata čini ukupnu tržišnu vrijednost svih ugovorenih financijskih instrumenata bez obzira na njihovu ročnost, pri čemu je tržišna vrijednost pojedinoga financijskog instrumenta tržišna vrijednost odnosnog instrumenta/varijable. Za pozicije jednosmjerne valutne klauzule u stupac »Ukupna pozicija« uključuje se iznos fer vrijednosti ugrađene opcije te se, s obzirom na preostali rok dospijeća odnosne pozicije, raspoređuje po vremenskim zonama kao očekivani priljev.
42. Pozicija pod rednim brojem X obuhvaća sva ostala potraživanja i potraživanja po naknadama za različite brokerske transakcije za koja je nedvojbeno da će u vremenskim zonama do tjedan i do mjesec dana biti naplaćena.
Obrazac OO – Očekivani odljevi
43. Stupac »Ukupna pozicija« odnosi se na ukupni knjigovodstveni (bilančni ili izvanbilančni) iznos pozicije.
44. Stupac »Očekivani odljevi« čini:
– a pozicije za koje kreditna institucija primjenjuje korektivne faktore iz stupca »Korektivni faktor« – postotak odljeva od iznosa iz stupca »Ukupna pozicija« određene pozicije čiji je preostali rok dospijeća do tjedan odnosno do mjesec dana, uvećan za druge utvrdive očekivane odljeve u tim razdobljima;
– za pozicije za koje kreditna institucija primjenjuje vlastite pretpostavke o ponašanju – dio iznosa iz stupca »Ukupna pozicija« koji je dobiven kao rezultat pretpostavka o ponašanju pojedinih pozicija; dobiveni rezultat, odnosno dobiveni procijenjeni postotak o prelijevanju pojedinih pozicija kreditne institucije koji čini očekivani odljev, potrebno je uvećati za dodatni korektivni faktor određen za svaku poziciju u skladu s člankom 18. Odluke i za druge utvrdive odljeve u razdobljima do tjedan i/ili do mjesec dana;
– za ostale pozicije – dio ukupnoga knjigovodstvenog iznosa pozicije čiji je preostali rok dospijeća do tjedan odnosno do mjesec dana uvećan za utvrđene očekivane odljeve u tim razdobljima.
45. Pozicije pod rednim brojem I/1. uključuju samo repo transakcije ako je preostali rok dospijeća do tjedan odnosno do mjesec dana u iznosu novčane obveze po primljenom repo kreditu uvećanom za kamate kao iznos odljeva.
46. Pozicija pod rednim brojem III/1. ne uključuje transakcije s Hrvatskom narodnom bankom.
47. Pod pozicijom III/3. podrazumijevaju se obveze prema nadređenoj instituciji/holdingu i prema članicama grupe u kojima kreditna institucija ili njezine nadređene institucije/holding imaju kvalificirani udio ili sudjelujući udio te društva povezana zajedničkim vođenjem. Korektivni faktori za članice grupe ovise o pravnom obliku pojedine članice grupe.
48. Pozicije pod rednim brojem III podstavke »oročeni depoziti« uključuju i opozive depozite.
49. Pozicije pod rednim brojem III podstavke »po odobrenim neiskorištenim kreditima« odnose se na neiskorišteni dio odobrenih kredita klijentima koji će se u cijelosti iskoristiti u unaprijed ugovorenom roku na unaprijed ugovoren način (npr. prema određenoj dinamici ili na temelju dostavljenih situacija). Ako je preostali rok za povlačenje tih sredstava duži od razdoblja do mjesec dana, 50% sredstava mora biti navedeno kao odljev, i to tako da se u razdoblje do tjedan dana unosi kao odljev 20% tog iznosa, a u razdoblje do mjesec dana preostalih 30%.
Stambena štedionica dužna je kao odljev uključiti ukupni iznos oročenih depozita fizičkih osoba prema preostalom ugovorenom roku dospijeća u odgovarajuću vremensku zonu. Ako će tim fizičkim osobama biti odobren kredit, stambena je štedionica dužna iskazati odljev po depozitima na poziciji »oročeni depoziti« i odljev po odobrenom kreditu na poziciji »po odobrenim neiskorištenim kreditima«.
50. Pozicija pod rednim brojem III podstavka »odobrene neiskorištene kreditne linije« uključuje različite okvirne kredite, npr. kredite za likvidnost, za prekoračenja po računima, revolving kredite i sl.
51. Pozicije pod rednim brojem IV uključuju se ako je preostali rok dospijeća do tjedan odnosno do mjesec dana na sljedeći način:
– repo transakcije – u iznosu novčane obveze po primljenom repo kreditu uvećanom za kamate kao iznos odljeva,
– obratne repo transakcije – po tržišnoj vrijednosti vrijednosnog papira kao iznos odljeva i
– transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira – na način kao repo/obratne repo transakcije.
52. Pozicije pod rednim brojem V uključuju se prema očekivanom novčanom toku na način definiran člankom 16. stavkom 4. Odluke. Za pozicije jednosmjerne valutne klauzule u stupac »Ukupna pozicija« uključuje se iznos fer vrijednosti ugrađenih izvedenih financijskih instrumenata (tečajnih razlika) te se, s obzirom na preostali rok dospijeća odnosne pozicije, uključuje po vremenskim zonama kao očekivani odljev.
53. Pozicije pod rednim brojem VI uključuju se tako da se od ukupnog iznosa za pojedinu klasičnu izvanbilančnu stavku kao odljev do tjedan dana uključi 2,5% ukupnog iznosa te pozicije, a kao odljev do mjesec dana još 2,5% ukupnog iznosa.
54. Pozicija pod redni brojem VII/4. obuhvaća naknade po brokerskim poslovima, ograničene depozite uključujući i primljena sredstva (kunska i devizna) na temelju ugovora o obavljanju poslova u ime i za račun trećih strana (mandatni poslovi), tj. stanja na bilančnim računima 718 i 818, te sve ostale obveze za koje je nedvojbeno da će ih kreditna institucija biti obvezna izvršiti u vremenskim zonama do tjedan i do mjesec dana. U skladu s člankom 15. stavkom 3. Odluke kreditna institucija ograničene depozite u izvješće mora uključiti u 100%-tnom iznosu u novčane odljeve do tjedan dana.
Obrazac KL – Koeficijent likvidnosti
55. Izračun minimalnoga koeficijenta likvidnosti (MKL) definiran je člankom 19. Odluke. Minimalni koeficijent likvidnosti za izvještajni datum iskazuje se u dijelu obrasca KL »Koeficijent likvidnosti na izvještajni datum« na poziciji C i čini omjer:
– za stupac 2 »do tjedan dana« – iznosa iz stupca 4 obrasca OP »Ukupno očekivani priljevi« (redak A) i iznosa iz stupca 4 obrasca OO »Ukupno očekivani odljevi« (redak B) i
– za stupac 3 »do mjesec dana« – zbroja iznosa iz stupaca 4 i 6 obrasca OP »Ukupno očekivani priljevi« (redak A) i zbroja iznosa iz stupaca 4 i 6 obrasca OO »Ukupno očekivani odljevi« (redak B).
56. Kreditna institucija dužna je u dijelu obrasca KL »Datum izračuna koeficijenta likvidnosti« iskazivati minimalni koeficijent likvidnosti za svaki kalendarski dan izvještajnog mjeseca isključujući izvještajni datum koji se navodi u dijelu obrasca KL »Koeficijent likvidnosti na izvještajni datum«.
Obrazac POP – Pretpostavke o ponašanju pojedinih novčanih tokova
57. Ako se kreditna institucija koristi vlastitim pretpostavkama o ponašanju pojedinih novčanih tokova na način definiran člankom 17. Odluke, dužna je o tome izvještavati Hrvatsku narodnu banku i popunjavati obrazac POP.
58. Ako je potrebno, kreditna institucija može pojedinu kategoriju imovine i obveza razraditi po sektorima u skladu sa sektorizacijom navedenom u obrascima OP i OO.
59. U dijelu obrasca »Pretpostavke o ponašanju pozicija« kreditna je institucija dužna opisati osnovne postavke korištenog sustava koje bi minimalno trebale uključivati:
– obuhvat pozicija,
– korištenu metodologiju i parametre,
– promatranu vremensku seriju i vrijeme korištenja trenutačne metodologije,
– izvore podataka,
– učestalost i rezultate testiranja otpornosti na stres i retroaktivnog testiranja korištene metodologije i
– druge informacije koje su važne za procjenu pretpostavka o ponašanju pozicija kreditne institucije.
OBRAZAC KI – KONCENTRACIJA IZVORA
60. Stupac »Redni broj« popunjava se tako da se klijenti (deponenti ili kreditori) označuju rastućim rednim brojevima od najvećeg prema najmanjem klijentu s obzirom na iznos izvora. U redak »Ukupno klijent« unosi se ukupan iznos izvora sredstava kreditne institucije primljenih od tog klijenta, u skladu s odredbama članka 21. stavka 2. Odluke. Pritom treba voditi računa o povezanim osobama koje kao grupa čine subjekt prema kojemu se mjeri udio u ukupnim izvorima kreditne institucije. Članovi grupe označuju se rastućim rednim brojem od najvećeg prema najmanjemu članu unutar grupe i na kraju grupe unosi se redak »Ukupno klijent« s ukupnim iznosom izvora toga klijenta.
61. Stupac »Deponent/kreditor« popunjava se tako da se navodi naziv odnosno ime i prezime klijenta kreditne institucije. Ako se prikazuju povezane osobe, treba ih navesti redom od najveće do najmanje s obzirom na iznos izvora. Ako pojedini deponent/kreditor ima više različitih izvora sredstava ili različitih dospijeća tih sredstava, kreditna je institucija dužna navesti svaki posao i ukupan zbirni redak za svakog deponenta/kreditora.
62. U stupac »Oznaka posla« unosi se oznaka posla u skladu s Uputom za dostavljanje izvješća kreditnih institucija telekomunikacijskim putem, ovisno o tome je li riječ o primljenom depozitu, primljenom kreditu, izdanom dužničkom vrijednosnom papiru, hibridnom instrumentu ili podređenom instrumentu.
63. Stupac »Dospijeće« odnosi se na dospijeće primljenih sredstava, pri čemu se u odgovarajuće podstupce unosi datum ili oznaka u skladu s Uputom za dostavljanje izvješća kreditnih institucija telekomunikacijskim putem, odnosno:
– ako je ugovorom određen datum dospijeća obveze, unosi se datum
– ako je riječ o sredstvima na žiroračunima i tekućim računima te štednim depozitima, unosi se oznaka za a vista sredstva
– ako je riječ o sredstvima raspoloživima na opoziv, unosi se oznaka za sredstva na opoziv.
64. Stupci »Izvori sredstava« odnose se na bilančno stanje izvora sredstava na izvještajni datum u kunama, (ne)konvertibilnim valutama i ukupno.
65. Stupac »Udio« odnosi se na postotni udio izvora sredstava iz stupca »Izvori sredstava – ukupno« u ukupnim obvezama kreditne institucije na izvještajni datum.
OBRASCI
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_02_20_390.html