Broj: Gž 1461/12

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

                            Županijski sud u Dubrovniku, kao drugostupanjski sud, po sucu toga suda Emiru Čustoviću kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu  predlagatelja P. S. pok. P. iz B., kojeg zastupa punomoćnik B. Š., odvjetnik u P., protiv predloženika 1. A. S. ud. A. iz B., 2. D.S. pok. J. iz B., 3. M. S. pok. J. iz B., oba zastupana po punomoćniku A. Š., odvjetniku u M., 4. I. B. zv. M. iz B., 5. J. B. pok. J. iz B., 5. J. B. pok. J. iz B., i 6. B. B. pok. N. iz B., radi uređenja međa, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Metkoviću posl. broj R1-33/05 od 3. srpnja 2007.g., dana 1. travnja 2015.g.,

r i j e š i o   j e

                            Žalba se uvažuje, te se ukida rješenje Općinskog suda u Metkoviću posl. broj R1 -33/05 od 3. srpnja 2007.g. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

                      Rješenjem označenim u izreci obustavljen je postupak uređenja međa, a predlagatelju je naloženo platiti troškove postupka predloženicima ad.2.i ad.3. u svoti od 1.059,00 kuna.

                            To rješenje pravovremenom žalbom pobija predlagatelj.

                            Žalba je osnovana.

                            Nakon što je utvrdio da se uređenje međa traži između dijelova iste nekretnine, i to nekretnine oznake čest. zem. 3777/60 k.o. S., da „sporni prostor“ u katastarskim mapama nije fizički podijeljen i da ne postoji katastarska međa, prvostupanjski sud je obustavio postupak uređenja međa, pozivajući se na odredbu čl.103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/93, 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09 – dalje: ZV), jer smatra da se međa može urediti samo između dviju susjednih nekretnina, tj. između dviju katastarskih čestica.

                            Međa je linija (crta) koja razdvaja dvije susjedne nekretnine. Granica između susjednih nekretnina označavaju se međašnim znacima, a kao znaci mogu poslužiti zidovi, plotovi, ograde, živice i sl.

                            Načelno je ispravno stajalište prvostupanjskog suda po kojemu se postupak uređenja međa pokreće između susjednih nekretnina, koje u pravilu trebaju biti označene zemljišnoknjižnom ili katastarskom oznakom.

                            Međutim, u situaciji kada je među strankama ostvarena fizička dioba nekretnine, tako da između pojedinih dijelova iste nekretnine postoji granica, onda postoji pretpostavka za podnošenje prijedloga za uređenja međa dijelova te iste nekretnine, jer se u takvoj situaciji smatra da su dijelovi iste nekretnine (iste zemljišnoknjižne ili katastarske oznake) predstavljaju susjedne nekretnine u smislu čl.103. ZV-a.

                            Iz zapisnika o očevidu na licu mjesta proizlazi da predlagateljeva nekretnina u naravi predstavlja obiteljsku kuću s okućnicom, dok nekretnina predloženika ad.2. i ad.3. je također obiteljska kuća s okućnicom, a „sporni prostor“ se nalazi između obiteljskih kuća predlagatelja i predloženika pod ad.2. i ad.3. Stranke (predlagatelj i predloženici ad.2.i ad.3. ) su na licu mjesta pokazali kuda se proteže međa između dijelova nekretnina koje svojataju, pa tako predlagatelj tvrdi da među predstavlja pravac koji se proteže s gornjeg puta od mjesta označenog crvenom bojom, a koju geodetsku oznaku je katastar postavio prilikom nove izmjere, pa do lijevog bora gledajući s gornjeg puta, dok su predloženici pod ad.2. i ad.3. tvrdili da međa između njih i predlagatelja predstavlja pravac uz donji put i lijevi čempres gledajući od donjeg puta, i to na udaljenosti od 40 cm.

                            Dakle, stranke ne spore da su vlasnici susjednih obiteljskih kuća s okućnicama, čak i ne spore da postoji međa između tih dijelova nekretnine, ali je sporno kuda ta međa prolazi.

                        Iz navedenog slijedi da je prvostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog pristupa (držeći da je uvjet za pokretanje postupka uređenja međa da se radi o susjednim nekretninama, sa zasebnim zemljišnoknjižnim ili katastarskih oznakama) nije utvrdio sve činjenice relevantne za donošenje odluke o prijedlogu uređenja međa. Ako prvostupanjski sud zaključi da je došlo do fizičke podjele nekretnine oznake čest. zem. 3777/60 k.o. S., a iz zapisnika o očevidu na licu mjesta bi se to moglo zaključiti, onda treba utvrditi sve ostale okolnosti relevantne za donošenje odluke o postavljenom prijedlogu propisane odredbom čl.103. ZV-a.                            

                            Radi svega iznesenog na temelju odredbe čl.380. toč.3., čl.381. u vezi sa čl.370. supsidijarnog Zakona o parničnom postupku, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Dubrovniku, 1. travnja 2015. godine