Objavljeno u NN 105/2017 (27.10.2017.):

 

Hrvatska narodna banka

Na temelju članka 304. točke 1. Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 159/2013., 19/2015. i 102/2015.) i u vezi s člankom 17. Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju (»Narodne novine«, br. 101/2017.), članka 13. stavka 3. Zakona o kreditnim unijama (»Narodne novine«, br. 141/2006., 25/2009. i 90/2011.) i članka 43. stavka 2. točke 9. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/2008. i 54/2013.) guverner Hrvatske narodne banke donosi

 

ODLUKU O EFEKTIVNOJ KAMATNOJ STOPI

I. OPĆE ODREDBE

Predmet odluke

Članak 1.

(1) Ovom Odlukom propisuje se metodologija izračuna i elementi za potrebe jedinstvenog izračuna efektivne kamatne stope (u nastavku teksta: EKS).

(2) Ovom se Odlukom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2014/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 60, 28. 2. 2014.).

Obveznici primjene

Članak 2.

(1) Obveznici primjene ove Odluke jesu subjekti koji pružaju usluge potrošačima:

1. kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad,

2. kreditna institucija države članice koja u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija osnuje podružnicu na području Republike Hrvatske ili je ovlaštena neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske,

3. podružnica kreditne institucije iz treće zemlje koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice iz treće zemlje,

4. kreditna unija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad,

5. vezani kreditni posrednik sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji je od Hrvatske narodne banke dobio odobrenje za pružanje usluga kreditnog posredovanja i

6. kreditni posrednik iz druge države članice koji je ovlašten pružati usluge kreditnog posredovanja na teritoriju Republike Hrvatske.

(2) Za potrebe ove Odluke, u slučajevima kada kreditna unija nudi i odobrava kredite svojim članovima, oni se smatraju potrošačima.

Pojmovi

Članak 3.

Pojedini pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje:

1) Efektivna kamatna stopa jest kamatna stopa koja iskazuje ukupne troškove kredita za potrošače, izražena kao godišnji postotak ukupnog iznosa kredita, te izjednačuje na godišnjoj osnovi sadašnju vrijednost svih postojećih ili budućih obveza (povlačenje novca/tranše, otplata i naknada) ugovorenih između vjerovnika i potrošača.

2) Složeni kamatni račun jest kamatni račun kod kojega se obračunata kamata za prvo obračunsko razdoblje pribraja početnoj glavnici, pa se u idućem obračunskom razdoblju obračunava kamata na početnu glavnicu uvećanu za iznos kamate iz prvog razdoblja. U svakom sljedećem obračunskom razdoblju kamata se obračunava na preostalu glavnicu uvećanu za obračunatu kamatu iz prethodnoga obračunskog razdoblja.

3) Dekurzivni obračun kamate jest obračun kod kojega se kamata obračunava i pribraja glavnici, odnosno isplaćuje na kraju obračunskog razdoblja. Pri ovakvom načinu obračuna kamata se obračunava od početne vrijednosti, tj. od glavnice s početka osnovnoga obračunskog razdoblja.

4) Ako ovom Odlukom nije drugačije definirano, za potrebe Odluke primjenjuju se definicije iz zakona kojima se uređuje potrošačko kreditiranje.

II. METODOLOGIJA IZRAČUNA EKS-a

Način izračuna EKS-a

Članak 4.

EKS se izračunava kao dekurzivna kamatna stopa iskazana na godišnjoj razini primjenom složenoga kamatnog računa, pri čemu se diskontirani novčani primici izjednačuju s diskontiranim novčanim izdacima koji se odnose na odobrene kredite odnosno primljene depozite.

Matematička podloga za izračun EKS-a

Članak 5.

(1) Osnovna jednadžba kojom se izračunava EKS izjednačuje na godišnjoj razini ukupnu sadašnju vrijednost povlačenja tranše s jedne strane i ukupnu sadašnju vrijednost otplata i uplaćenih naknada s druge strane, tj.:

gdje oznake imaju sljedeća značenja:

X = EKS,

m = broj posljednjeg povlačenja tranše,

k = broj povlačenja tranše, dakle 1 ≤ k ≤ m,

Ck = iznos povlačenja tranše k,

tk = razdoblje, izraženo u godinama i dijelovima godine, između datuma prvog povlačenja tranše i datuma svakog sljedećeg povlačenja tranše,

dakle t1 = 0,

m’ = broj posljednje otplate ili uplate naknada,

l = broj otplate ili uplate naknada,

D1 = iznos otplate ili uplate naknada,

Sl = razdoblje, izraženo u godinama i dijelovima godine, između datuma prvog povlačenja tranše i datuma svake otplate ili uplate naknade.

(2) Pri izračunu EKS-a obveznik primjene iz članka 2. ove Odluke uzima u obzir sljedeće:

a) Iznosi koje plaćaju obje strane u različitim trenucima nisu nužno jednaki i ne plaćaju se nužno u jednakim razdobljima.

b) Početni datum jest datum prvog povlačenja tranše.

c) Razdoblja između datuma korištenih u izračunima izražavaju se u godinama ili dijelovima godine. Pretpostavlja se da godina ima 365 dana (odnosno da prijestupna ima 366 dana), 52 tjedna ili 12 jednakih mjeseci. Pretpostavlja se da jednaki mjesec ima 30,41666 dana (tj. 365/12), bez obzira na to radi li se ili ne o prijestupnoj godini.

Ako se razdoblja između datuma korištenih u izračunima ne mogu izraziti kao cijeli brojevi tjedana, mjeseci ili godina, razdoblja se izražavaju kao cijeli broj jednog od tih razdoblja u kombinaciji s brojem dana. Kada se koriste dani:

1. broji se svaki dan, uključujući vikende i praznike,

2. jednaka razdoblja, a potom dani, broje se unatrag do datuma početnog povlačenja tranše,

3. duljina razdoblja dana dobiva se isključivanjem prvog dana i uključivanjem posljednjeg dana te se izražava u godinama dijeljenjem tog razdoblja brojem dana (365 ili 366) cijele godine brojeći unatrag od posljednjeg dana do istog dana prethodne godine.

d) Rezultat izračuna izražava se točnošću od dva decimalna mjesta. Ako je broj koji se nalazi na sljedećem decimalnom mjestu veći od 5 ili jednak 5, broj na prethodnom decimalnom mjestu uvećava se za jedan.

e) Jednadžba se može drugačije napisati pomoću jedinstvenog iznosa i koncepta tokova (Ak), koji će biti pozitivni ili negativni, odnosno isplaćeni ili primljeni tijekom razdoblja od 1 do n, izraženih u godinama, tj.:

pri čemu S označuje sadašnje stanje tokova. Ako je cilj održati ekvivalentnost tokova, vrijednost će biti nula.

(3) Iznimno od stavka 2. pod c) ovog članka pri izračunu EKS-a za depozite koristi se stvarni (kalendarski) broj dana u mjesecu i 365/366 dana u godini.

Izračun EKS-a

Članak 6.

(1) Izračun EKS-a temelji se na pretpostavci da će odredbe ugovora biti važeće tijekom ugovorenog razdoblja te da će vjerovnik i potrošač ispunjavati svoje obveze prema uvjetima i rokovima iz ugovora.

(2) Pri izračunu EKS-a tijekom trajanja ugovornog odnosa kreditna institucija izračunava EKS na datum izračuna na način da pretpostavlja povlačenje preostalog iznosa glavnice u tom obračunskom razdoblju u kojem se traži izračun EKS-a uvažavajući sve ostale pretpostavke iz ove Odluke kao da je riječ o izračunu EKS-a prilikom ugovaranja kreditnog odnosa. Svi novčani tokovi koji su prethodili izračunu EKS-a u tijeku trajanja ugovornog odnosa se zanemaruju, uključujući i sve novčane tokove temeljem sigurnosnog novčanog pologa ako je isti bio uplaćen prije datuma izračuna EKS-a

(3) U slučaju ugovora o kreditu koji sadržavaju odredbe koje dopuštaju promjenu kamatne stope, i ako je primjenjivo, naknada sadržanih u EKS-u, ali koje se ne mogu odrediti na dan izračuna, EKS se izračunava uz pretpostavku da će kamatna stopa i ostali troškovi ostati fiksni u odnosu na razinu utvrđenu na dan sklapanja ugovora.

(4) Pri izračunu EKS-a obveznik primjene iz članka 2. ove Odluke dužan je koristiti se pretpostavkama iz članka 7. ove Odluke.

(5) Za ugovore o stambenom potrošačkom kreditu ukupan trošak kredita u smislu ove Odluke definiran je člankom 17. Zakona o stambenom potrošačkom kreditu.

(6) Za ugovore o kreditu na koje se primjenjuje Zakon o potrošačkom kreditiranju i ostale ugovore o kreditu, ukupan trošak kredita u smislu ove Odluke uključuje troškove propisane člankom 2. stavkom 1. točkom 7. Zakona o potrošačkom kreditiranju.

(7) Kada je za odobravanje ugovora o potrošačkom kreditu ili za odobravanje ugovora o potrošačkom kreditu pod uvjetima pod kojima se nudi na tržištu obvezno sklapanje ugovora o dodatnim uslugama koje se odnose na ugovor o potrošačkom kreditu, posebice o osiguranju, tada se njihov trošak treba uključiti u izračun EKS-a, neovisno o tome je li potrošač sam odabrao tu uslugu između više ponuđenih dodatnih usluga. Smatra se da sklapanje ugovora o dodatnim uslugama nije obvezno ako:

– je potrošač unaprijed informiran i može izabrati u bilo kojem trenutku trajanja ugovornog odnosa između usluga koje je ponudio vjerovnik uključujući i mogućnost zadržavanja istih ugovornih uvjeta, ali bez te dodatne usluge,

– potrošač može odustati od dodatne usluge u bilo kojem trenutku ugovornog odnosa i prestati plaćati troškove te dodatne usluge bez dodatnih troškova i utjecaja na uvjete ugovora o kreditu.

(8) U izračun EKS-a kod stambenih potrošačkih kredita ne uključuje se trošak poreza na promet nekretnina. Pri izračunu EKS-a na depozite ne uključuje se iznos predujma poreza i prireza na dohodak od primitaka po osnovi kamata.

(9) EKS se dodatno prilagođuje jednokratnim ekvivalentom utjecaja diskontiranih novčanih primitaka i izdataka po osnovi novčanog pologa koji služi za osiguranje naplate kredita i troškove police mješovitoga životnog osiguranja (osiguranja života za slučaj smrti i doživljenja). Efektivna kamatna stopa prilagođena za utjecaj novčanog pologa i police mješovitoga životnog osiguranja dobiva se kao umnožak efektivne kamatne stope i korektivnog faktora. Korektivni faktor je kvocijent ukupnih diskontiranih isplata kredita i ukupnih diskontiranih isplata kredita umanjenih za ukupne diskontirane tokove novčanog pologa ili police mješovitoga životnog osiguranja. Korektivni faktor ne može biti manji od jedan.

Efektivna kamatna stopa prilagođena za utjecaj novčanog pologa i police mješovitoga životnog osiguranja izračunava se prema formulama:

gdje oznake imaju sljedeća značenja:

EKS* = efektivna kamatna stopa prilagođena za utjecaj novčanog pologa ili police mješovitoga životnog osiguranja,

EKS = efektivna kamatna stopa,

KF = korektivni faktor,

UDIK = ukupne diskontirane isplate kredita,

UDTSP = ukupni diskontirani tokovi novčanog pologa ili police mješovitoga životnog osiguranja.

(10) Kod ugovora o kreditu u stranoj valuti i ugovora o depozitu u stranoj valuti kod kojih se naknade i provizije utvrđuju i naplaćuju u valuti Republike Hrvatske, za potrebe izračuna EKS-a potrebno ih je preračunati u stranu valutu prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke koji vrijedi na dan izračuna EKS-a. Ako kreditna institucija koristi više od jednoga referentnog tečaja (npr. kupovni tečaj pri puštanju kredita u tečaj, prodajni tečaj pri otplati kredita), dužna je uračunati razlike referentnih tečajeva u EKS. Izračuni EKS-a kod ugovora o kreditu s valutnom klauzulom i ugovora o depozitu s valutnom klauzulom mogu se iskazivati u stranoj valuti (umjesto u kunama) ako se pri puštanju kredita u tečaj i pri njegovoj otplati kao i pri primanju i isplati depozita koristi isti referentni tečaj (npr. srednji tečaj Hrvatske narodne banke).

(11) Kod reprezentativnih primjera za izračun EKS-a, a za potrebe javnog priopćavanja, pretpostavlja se da se sredstva kredita isplaćuju prvog dana u mjesecu te da se interkalarna kamata obračunava za najmanje jedan mjesec. Ako kreditna institucija u ponudi nema kredite kod kojih bi se obračunavala interkalarna kamata, tada EKS izračunava bez ove kamate.

Pretpostavke

Članak 7. (NN 91/22)

(1) Kod izračuna EKS-a za ugovore o kreditu obveznik primjene iz članka 2. ove Odluke, kada je to primjenjivo, koristi se sljedećim dodatnim pretpostavkama:

1. Ako ugovor o kreditu daje potrošaču slobodu povlačenja novca/tranše, smatra se da se ukupan iznos kredita povlači odmah i u cijelosti.

2. Ako ugovor o kreditu predviđa različite načine povlačenja novca/tranše s različitim naknadama ili kamatnim stopama, smatra se da se ukupni iznos kredita povlači po najvišoj naknadi i najvišoj kamatnoj stopi koje se primjenjuju za najuobičajeniji mehanizam povlačenja novca/tranše za ovu vrstu ugovora o kreditu.

3. Ako ugovor o kreditu daje potrošaču slobodu povlačenja novca/tranše, ali uvjetuje, između različitih načina povlačenja novca/tranše, ograničenje s obzirom na iznos kredita i razdoblje, smatra se da je iznos kredita povučen na najraniji datum i u skladu s ograničenjima za povlačenje novca/tranše prema ugovoru o kreditu.

4. U slučaju kada su za ograničeno razdoblje ili za ograničene iznose ponuđene različite kamatne stope i naknade, smatra se da su najviše kamatne stope i najviše naknade tijekom cjelokupnog trajanja ugovora o kreditu.

5. Za ugovore o kreditu za koje je ugovorena fiksna kamatna stopa u odnosu na početno razdoblje, na kraju kojeg se određuje nova kamatna stopa koja se tijekom vremena prilagođuje u skladu s dogovorenim pokazateljem ili internim parametrom, izračun EKS-a temelji se na pretpostavci da je na kraju razdoblja fiksne kamatne stope kamatna stopa ista kao na dan izračuna EKS-a, na temelju vrijednosti dogovorenog pokazatelja ili internog parametra na taj dan, no da nije manja od fiksne kamatne stope.

6. Ako još nije utvrđena gornja granica iznosa za ugovor o stambenom potrošačkom kreditu, pretpostavlja se da ona iznosi 1.275.000 kn. Osim potencijalnih obveza ili jamstava, kod ugovora o kreditu kod kojih gornja granica iznosa za ugovor o kreditu još nije utvrđena, a čija namjena nije stjecanje ili zadržavanje prava vlasništva na nekretnini ili zemljištu, dopuštenih prekoračenja po računu, debitnih kartica s odgođenom naplatom ili kreditnih kartica, pretpostavlja se da gornja granica iznosi 11.250 kn.

7. U slučaju ugovora o kreditu koji nije dopušteno prekoračenje po računu, ugovor o kreditu za premošćivanje, ugovor o kreditu sa zajedničkim vlasničkim kapitalom, potencijalna obveza ili jamstvo i otvoreni ugovor o kreditu navedenih u točkama 9., 10., 11., 12. i 13. ovog stavka:

a) ako se datum ili iznos otplate glavnice koju je potrošač dužan uplatiti ne mogu sa sigurnošću odrediti, pretpostavlja se da će se iznos otplatiti na najraniji datum predviđen ugovorom o kreditu i u najmanjem iznosu koji ugovor o kreditu predviđa,

b) ako se razdoblje između datuma početnog povlačenja tranše i datuma prve otplate koju je potrošač dužan platiti ne mogu sa sigurnošću odrediti, pretpostavlja se najkraće razdoblje.

8. U slučaju kada se datum ili iznos uplate koju je potrošač dužan uplatiti ne mogu sa sigurnošću odrediti na temelju ugovora o kreditu ili pretpostavki navedenih u točkama 7., 9., 10., 11., 12. i 13. ovog stavka, pretpostavlja se da će se iznosi uplaćivati u skladu s datumima i uvjetima koje zahtijeva vjerovnik, a ako ti podaci nisu poznati:

a) kamate se plaćaju zajedno s otplatama glavnice,

b) nekamatne naknade izražene kao jedinstveni iznos plaćaju se na dan sklapanja ugovora o kreditu,

c) nekamatne naknade izražene kao odvojene uplate plaćaju se u redovitim razdobljima, počevši od datuma prve otplate glavnice, a ako iznos uplata nije poznat, pretpostavlja se da su im iznosi jednaki,

d) zadnjom uplatom namiruju se glavnica, kamate i druge naknade, ako ih ima.

9. U slučaju dopuštenog prekoračenja po računu, smatra se da se ukupni iznos kredita povlači u cijelosti i tijekom cjelokupnog trajanja ugovora o kreditu. Ako trajanje dopuštenog prekoračenja po računu nije poznato, EKS se izračunava na temelju pretpostavke da je trajanje kredita tri mjeseca. Ako je iznos dopuštenog prekoračenja niži od 10.000 kn, u svrhu primjene ograničenja gornje granice EKS-a iz članka 20.a Zakona o potrošačkom kreditiranju (»Narodne novine« br. 75/2009., 112/2012., 143/2013., 147/2013., 9/2015., 78/2015., 102/2015. i 52/2016.), EKS se izračunava na osnovi pretpostavke da je odobreno dopušteno prekoračenje u iznosu od 10.000 kn

10. U slučaju otvorenog ugovora o kreditu, osim dopuštenog prekoračenja po računu i ugovora o kreditu za premošćivanje, pretpostavlja se sljedeće:

a) za ugovor o kreditu čija je namjena stjecanje ili zadržavanje prava vlasništva na nekretnini kredit se odobrava na razdoblje od 20 godina, počevši od datuma početnog povlačenja novca/tranše, pri čemu se sa zadnjom otplatom potrošača namiruje glavnica, kamata i druge naknade, ako ih ima; u slučaju ugovora o kreditu čija namjena nije stjecanje ili zadržavanje prava vlasništva na nekretnini ili kredita koji se povlače debitnim karticama s odgođenom naplatom ili kreditnim karticama, to razdoblje iznosi jednu godinu,

b) potrošač otplaćuje glavnicu jednakim mjesečnim uplatama, počevši jedan mjesec od datuma početnog povlačenja novca/tranše; međutim, u slučajevima kada se glavnica mora otplatiti isključivo u cijelosti jednokratnom uplatom, unutar svakog otplatnog razdoblja, smatra se da će uzastopna povlačenja novca i otplate ukupne glavnice od potrošača biti obavljeni u razdoblju od jedne godine; kamata i druge naknade bit će uračunate u skladu s povlačenjima novca/tranše i otplatama glavnice kako je predviđeno ugovorom o kreditu.

Otvoreni ugovor o kreditu jest ugovor na neograničeno razdoblje trajanja i uključuje kredit koji se mora otplatiti u cijelosti ili nakon nekog razdoblja te, kada je otplaćen, ponovno je na raspolaganju za povlačenje.

11. U slučaju ugovora o kreditu za premošćivanje pretpostavlja se da se ukupni iznos kredita povlači u cijelosti za cijelo vrijeme trajanja ugovora o kreditu. Ako trajanje ugovora o kreditu nije poznato, EKS se izračunava na temelju pretpostavke da je trajanje kredita 12 mjeseci.

12. U slučaju potencijalnih obveza ili jamstava pretpostavlja se da se ukupan iznos kredita povlači u cijelosti kao jedinstveni iznos ranijeg od sljedećih datuma:

a) najkasnijeg datuma povlačenja novca/tranše dopuštene na temelju ugovora o kreditu koji je mogući izvor potencijalne obveze ili jamstva ili

b) u slučaju obnovljivog ugovora o kreditu na kraju početnog razdoblja prije obnavljanja ugovora.

13. U slučaju ugovora o kreditu sa zajedničkim vlasničkim kapitalom pretpostavlja se:

a) da će potrošač uplaćivati svoje obveze po kreditu najkasnijih datuma dopuštenih na temelju ugovora o kreditu,

b) da su postotna povećanja vrijednosti nekretnine kojom je osiguran ugovor o kreditu sa zajedničkim vlasničkim kapitalom i stopa indeksa inflacije iz ugovora jednaki postotku trenutačne ciljane stope inflacije središnje banke ili razini inflacije u državi članici u kojoj se nalazi nekretnina u vrijeme sklapanja ugovora o kreditu, ovisno o tome što je više, ili 0% ako su navedeni postoci negativni.

(2) Kod ugovora o depozitu kod kojih nije moguće predvidjeti iznos i datum novčanih tokova EKS je jednak nominalnoj kamatnoj stopi.

III. KREDITNE UNIJE

Obveze kreditnih unija

Članak 8.

Osim drugih obveza propisanih ovom Odlukom, kreditna unija dužna je i:

1. u svim prostorima na vidljivom mjestu i na razumljiv način učiniti dostupnim podatak da depoziti položeni u kreditnoj uniji nisu osigurani na temelju zakona kojim se uređuje osiguranje depozita,

2. EKS predočiti članu kreditne unije prije zaključivanja ugovora o kreditu i pružiti sve potrebne informacije za izračun EKS-a,

3. prije zaključivanja ugovora o depozitu člana informirati o tome da depoziti položeni u kreditnoj uniji nisu osigurani na temelju zakona kojim se uređuje osiguranje depozita.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Stupanje na snagu

Članak 9.

(1) Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaju važiti Odluka o efektivnoj kamatnoj stopi kreditnih institucija i kreditnih unija te ugovaranju usluga s potrošačima (»Narodne novine«, br. 1/2009. i 41/2009.).

(2) Ova Odluka objavljuje se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu 20. prosinca 2017.

O. br. 279-020/10-17/BV

Zagreb, 20. listopada 2017.

Guverner Boris Vujčić, v. r.

 

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_10_105_2417.html