Broj: Gž-338/15

                          

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vicka Prančića, kao predsjednika vijeća, te Denis Pancirov Parcen kao suca izvjestitelja i članice vijeća i Nataše Jerković, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja J. B. pok. B. iz K. Š., V. Š. b.b., zastupan po punomoćniku J. D. odvjetniku u K. L., protiv tuženika pod 1) V. B., 2) G. B. i 3) M. B., tužene 1) do 3) na adresi K. N., 5) I. B.-G. iz K. Š., V. Š. b.b., 6) B. E. J. M. H. iz M., R. du L. 43, B. i 7) B. V. A. D. iz M., R. S.-P. 16, B., radi diobe, povodom žalbe tuženik od 1) do 3) na presudu Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pst-272/14 od 26. rujna 2014. na sjednici vijeća održanoj 10. studenog 2015.,

 

r i j e š i o   j e

 

Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu Stalna služba u Kaštel Lukšiću poslovni broj Pst-272/14 od 26. rujna 2014. i predmet vraća Općinskom sudu u Splitu na ponovno suđenje.

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskom pobijanom presudom suđeno je:

 

"I/   Razvrgava se suvlasnička zajednica parničnih stranaka u odnosu na nekretnine čest. zem. ….. zvana B. čest. zem. ….. zvana S. obje k.o. K. S. te u odnosu na nekretnine čest. zem. …. i čest. zem. ….. obje zvane P. obje k.o. K. N. i to na slijedeći način:

 

1. da tužitelju J. B. i tuženima 5/ I. B.-G., 6/  B. E. J. M. H. i  7/ B. V. A. D. pripadnu u suvlasništvo čest. zem. … k.o. K. S. te čest. zem. ….. i ….. k.o. K. N. dok tuženima 1/ V. B., 2/ G. B., 3/ M. B. pripadne nekretnina  …. k.o. K. S.,

2. te su dužne tužene  1/ V. B., 2/ G. B., 3/ M. B. isplatiti  tužitelju J. B. iznos od 24.343,98 kuna, tuženoj pod 5/ I. B. G. 24.343,98 kuna, te tuženima pod 6/  B. E. J. M. H. i 7/ B. V. A. D. svakoj po 12.171,99 kuna, sve u roku od 15 dana.

 

I./ Nalaže se tuženicima 1/ V. B., 2/ G. B. i 3/ M. B. nadoknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 31.724,42 kuna, uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od presuđenja (26. rujna 2014.) do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, a u slučaju promjene zateznih kamata prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, sve u roku 15 dana."

 

Pravovremeno podnesenom žalbom tu presudu pobijaju tuženi od 1) do 3) zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava, te odluke suda o troškovima postupka, predlaže da se žalba ocijeni kao osnovana, te pobijana presuda preinači na način da odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno podredno predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje s jasnom uputom kako pravilno primijeniti odredbe parničnog i materijalnog prava.

 

Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

Žalba je osnovana.

 

Predmet postupka je razvrgnuće suvlasničke zajednice parničnih stranaka u odnosu na nekretnine označene kao čest. zem. …. zv. B., čest. zem. ….. zv. S., obje K. S. te nekretnine čest. zem. …… obje zvane P., obje K. K. N.

 

Među strankama nije sporno da su suvlasnici nekretnina čest. zem. …. i …, te u 1/2 dijela čest. zem. …, budući da je drugi suvlasnik treća osoba.

 

Isto tako nesporno je da je prednik stranaka I. B. pok. B. umro te da su ga naslijedili temeljem rješenja o nasljeđivanju poslovni broj …. Općinskog suda u Kaštel Lukšiću tuženi pod 1) V. B., pod 2) G. B. i pod 3) M. B., a temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu poslovni broj …. iza smrti pok. B. B. pok. M. tužitelj i tuženici pod 4) S. B. i pod 5) I. B. G. postali su suvlasnici svaki za po 1/4 dijela cjeline spornih nekretnina.

 

Samo je za istaći da je pravilno prvostupanjski sud nakon prekida postupka zbog smrti S. B. kao nasljednike prihvatio tužene pod 6) i 7) na koje je proširena tužba kao njegove nasljednike.

 

Dakle, nesporno je da su tužitelj i tužena pod 5) suvlasnici svaki po 6/24 dijela, tužene od 1) do 3) svaka po 2/24 dijela i tužene 6) do 7) svaka za 3/24 dijela. Pravo na razvrgnuće je pravo svakog suvlasnika i ono je strogo vezano zakonskim propisima.

 

Odredbom čl. 48. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, u daljnjem tekstu: ZVDSP) normirano je da suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično, i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče svari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava, a stavkom 2. ostvarit će suvlasnik u sporazumu a svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće), ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo zakonom određeno.

 

Odredbom članka 49. stavka 1. ZVDSP-a normirano je da suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća u granicama mogućeg i dopuštenog, a stavkom 4. da ako se suvlasnici ne mogu sporazumjeti o bilo kojem pitanju razvrgnuća, svaki može zahtijevati da o tome odluči sud.

 

Odredom članka 50. stavka 1. ZVDSP-a normirano je da kada razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona, dok stavak 2. normira da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. istog članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski, a stavkom 4. ukoliko dioba iz stavka 2. istog članka nije moguća da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

 

Nije sporno da stranke nisu postigle sporazum o razvrgnuću suvlasništva, a vještak je utvrdio da nije moguća niti geometrijska dioba nekretnina u suvlasničkim omjerima parničnih stranaka.

 

Pravilno žalitelj u žalbi ističe da sud nije decidirano odredio koji fizički dio pojedine suvlasničke zajednice kao novoformirane čestice pripada pojedinom suvlasniku.

 

Tužene od 1. do 3. ne žele ostati u suvlasničkoj zajednici, bez obzira što je sud razvrgnuo suvlasničku zajednicu nekretnina, na način da je tužitelja i tužene od 5., 6. i 7. s jedne strane odvojio od tuženih pod 1. do 3. s druge strane, ali su tužene i dalje ostale u suvlasništvu čest. zem. 108/1 k.o. K. S. (uz nadoplatu ostalim suvlasnicima).

 

Da bi sud mogao donijeti odluku o razvrgnuću suvlasničke zajednice fizičkom odnosno geometrijskom diobom, potrebno je da mjernični vještak sačini prijavni list, da prijavni list kopijom katastarskog plana dostavi sudu i da nakon toga sud pozove stranke da se očituju o sadržaju prijavnog lista, s time da u izreci odluke mora određeno navesti koju novoformiranu česticu s posebnim brojem, kulturom i površinom dobiva pojedina stranka. Također osim što nije navedeno koliki točni udio pripada svakom od parničnih stranaka, nije određeno ni koji mu dio pripada.

 

Dakle, presuda je nerazumljiva u smislu da se u istoj ne navodi u kojem omjeru i kome pripada pojedina nekretnina.

 

Kako je žalba tuženih osnovana to je kao takva prihvaćena, a prvostupanjska presuda ukinuta temeljem odredbe čl. 369. st. 1. i čl. 370. ZPP-a.

Bez obzira što žalbu nisu podnijele tužene pod 4), 5), 6) i 7) s obzirom da su iste jedinstveni suparničari, efekt žalbe proteže se i na njih.

 

U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će utvrditi da li je moguća geometrijska dioba na način da svakom od suvlasnika u vlasništvo pripadne točno određeni fizički dio, a ukoliko to nije moguće odredit će drugi način diobe, s time da u diobi mora odrediti koji će fizički dio nekretnine pripasti svakom od suvlasnika.

 

              Ističe se da je diobu moguće dopustiti i kombinacijom fizičke diobe i diobe isplatom, ali samo iznimno kada se time onemogućuje zlouporaba prava na civilnu diobu, kada je to svrsishodno za konačne razrješenje među suvlasnicima iako se time ne remete odnosi u veličini suvlasničkih dijelova.

 

U Splitu, 10. studenog 2015. godine.