Broj: Gž-3217/15

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Nataše Jerković, kao predsjednice vijeća te Vicka Prančića, kao člana vijeća i suca izvjestitelja, te Denis Pancirov Parcen, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja F. M. iz S., OIB: …, koga zastupa punomoćnik T. K., odvjetnik u S., protiv tuženice Z. Ž. iz S., OIB: …, koju zastupa punomoćnik I. B., odvjetnik u S., radi predaje u posjed, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pst-1152/11 od 24. srpnja 2015., u sjednici održanoj dana 14. srpnja 2016.,

 

p r e s u d i o   j e

 

Odbija se žalba tuženice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pst-1152/11 od 24. srpnja 2015.

 

Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova odgovora na žalbu kao neosnovan.

 

Obrazloženje

 

              Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženici da ukloni sjeverni dio garaže označen na prikazu lica mjesta, koji čini sastavni dio presude, "U Splitu, 22. rujna 2013. godine" sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju T. Č., slovima A,B,C,D,A u površini od 11 m 2, a koji dio garaže je izgrađen na nekretnini označenoj kao čest. zem. … zk. ul. br. … k.o. Split, te istu, zajedno s dijelom prostora ispred garaže koji se nalazi na čest. zem. … zk. ul. br. … k.o. S. označenim na prikazu lica mjesta – 1, koji čini sastavni dio  presude, " U Splitu, 04. studenog 2014. godine" sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju T. Č. slovima A,D,E,F,A u površini od 11 m2, slobodnu od osoba i stvari preda tužitelju.

 

              Odlukom o troškovima postupka naloženo je tuženici da nadoknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 16. 030, 51 kuna.

 

              Protiv navedene presude tuženica je podnijela žalbu zbog svih žalbenih razloga propisanih u članku 353. stavku 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, u daljnjem tekstu: ZPP) te je predložila da se presuda preinači tako da se odbije tužbeni zahtjev u cijelosti ili ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

              U odgovoru na žalbu tužitelj je osporio osnovanost žalbenih navoda te predložio da se žalba tuženice odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda uz dosudu tužitelju troškova odgovora na žalbu.

 

              Žalba je neosnovana.

 

              U smislu odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a ovaj sud je ispitao prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

 

              Suprotno žalbenim navodima tuženice, prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, jer pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. U presudi su navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, ti razlozi nisu nejasni niti proturječni te ne postoji proturječje o odlučnim činjenicama između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.  Točno je da je prvostupanjski sud u obrazloženju presude samo u jednom navodu naveo da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan, ali iz obrazloženja presude jasno proizlazi da je prvostupanjski sud ocijenio u cijelosti osnovanim tužbeni zahtjev, za što je naveo opširne razloge, pa ta očita pogreška u pisanju ne čini odluku nerazumljivom. Ova očita pogreška se ispravlja prema članku 342. ZPP-a.

 

              S obzirom na to da u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke  2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, nije osnovan žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.

 

              Neosnovan je žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno činjeničnog stanja jer je prvostupanjski sud na temelju pravilne ocjene provedenih dokaza raspravio i utvrdio sve pravno odlučne činjenice za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom sporu.

 

              Predmet spora je zahtjev tužitelja kao vlasnika za uklanjanje sjevernog dijela garaže označenog na prikazu lica mjesta " U Splitu, 22. rujna 2013." sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju T. Č. slovima A,B,C,D,A u površini od 11 m2,  a koji dio garaže je izgrađen na nekretnini označenoj kao čest. zem. … zk. ul. br. …k.o. S. i da taj dio nekretnine zajedno s dijelom prostora ispred garaže koji se nalazi na čest. zem. … zk. ul. br. … k.o. S., a koji je označen na prikazu lica mjesta – 1. "   U Splitu, 04. studenog 2014. godine" istog sudskog vještaka slovima A, D, E, F, A površine od 11 m2, preda tužitelju posjed.

 

              Radi se o pravoj vlasničkoj tužbi za povrat stvari – reivindikacijskoj  tužbi u smislu članka 161. stavka 1. i članka 162. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, u daljnjem tekstu: ZVDSP).

 

              Prema odredbi članka 161. stavka 1. ZVDSP-a vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari. Kod prave vlasničke tužbe u smislu odredbe članka 162. ZVDSP-a tužitelj mora dokazati: a) pravo vlasništva na stvari, b) da se stvar nalazi u tuženikovom posjedu i c) identitet stvari.

 

              Prvostupanjski sud je na temelju provedenih dokaza utvrdio:

 

              - da je tužitelj vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. … zk. ul. br. … k.o. S.,

 

              - da je tuženica vlasnica susjedne nekretnine označene kao čest. zem. … zk. ul. br. … k.o. S.,

 

              - da je tuženica na dijelu nekretnine označene kao čest. zem. …  zk. ul. br. … k.o. S., koji je u prikazu lica mjesta vještaka T. Č. od 22. rujna 2013. označen slovima A,B,C,D,A, u površini od 11 m2, izgradila garažu i da pored toga drži u posjedu i dio navedene nekretnine koji je u prikazu lica mjesta navedenog vještaka od 4. studenog 2014. označen slovima A,D,E,F,A u površini od 11 m2  te da tuženica odbija predati tužitelju u posjed opisane dijelove nekretnine čest. zem. … zk. ul. br… k.o. S..

 

              Za navedena činjenična utvrđenja koja imaju čvrsto uporište u rezultatima provedenih dokaza prvostupanjski je sud naveo valjane i uvjerljive razloge koji nisu dovedeni u sumnju žalbenim navodima tuženice, pa zbog toga ta utvrđenja u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud i na njih upućuje žaliteljicu da se nepotrebno ne bi ponavljalo.

 

              Žalbenim navodima tuženice nije dovedena u sumnju pravilnost činjeničnog utvrđenja prvostupanjskog suda.

 

              Naime, žaliteljica u žalbi prigovara da je prvostupanjski sud nekritički prihvatio nalaz i mišljenje vještaka T. Č. na koji je ona stavila primjedbe u vezi s metodologijom koju je navedeni vještak koristio pri izradi nalaza i mišljenja.

 

              Suprotno žalbenim navodima tuženice, opravdano je prvostupanjski sud prihvatio nalaz i mišljenje vještaka T. Č. jer je utemeljen na rezultatima geodetskog snimanja šireg područja predmeta spora i geodetskim elaboratima – skici premjeravanja br. 6/88 od 10. 3. 1988. temeljem  koje su nastale čest. zem. … i čest. zem. …, sve k.o. S., i skici premjeravanja br. 39/91 od 27. 5. 1991. kojom je čest. zem. … cijepana na čest. zem. … i …, sve k.o. S., koju skice su provedene u katastarskom operatu, pri čemu je vještak stručno i objektivno odgovorio na primjedbe stranaka iznesene tijekom postupka na njegov nalaz i mišljenje.

 

              Na daljnje žalbene navode tuženice da je ona spornu garažu izgradila na temelju izdane građevinske dozvole i da je stoga neosnovan tužiteljev zahtjev za  uklanjanje dijela sporne garaže treba odgovoriti da okolnost da je tuženica spornu garažu izgradila po prethodno pribavljenoj građevinskoj dozvoli ne otklanja pravo tužitelju da traži njezino uklanjanje u dijelu kojim je gradnjom zahvaćena njegova nekretnina.

 

              Građevinska dozvola je akt kojim se od nadležnog upravnog tijela dozvoljava vlasniku ili ovlašteniku drugog prava da na nekretnini može graditi građevinski objekt. Samom građevinskom dozvolom određuje se jedino odnos investitora prema društvenoj zajednici, a ne i njegov odnos prema trećim osobama. Stoga građevinska dozvola, sama za sebe, ne daje ovlaštenje investitoru da gradnjom zadire u tuđu nekretninu.

 

              S obzirom na utvrđeno činjenično stanje pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo-članak 161. stavak 1. i članak 162. ZVDSP-a kada je prihvatio tužbeni zahtjev i naložio tuženici da preda tužitelju u posjed sporni dio nekretnine označene kao čest. zem. … k.o. S..

 

              Odluka o troškovima postupka pravilno je utemeljena na odredbama članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12, 103/14 i 118/14).

 

              Prema tome ne postoje razlozi zbog kojih se pobija prvostupanjska presuda, a ni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, pa je trebalo na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a odbiti tuženičinu žalbu kao neosnovanu, potvrditi prvostupanjsku presudu i presuditi kao u izreci.

 

              Zahtjev tužitelja za naknadu troškova odgovora na žalbu je odbijen, jer ta postupovna radnja  nije bila potrebna za vođenje ove parnice (članak 155. stavak 1. ZPP-a).

 

U Splitu 14. srpnja 2016.