Broj: Gž-1794/16

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu pojedincu Mihi Mratoviću, u pravnoj stvari tužitelja pod 1. M. R., OIB: ..., pod 2. V. M., OIB: ... i pod 3. N.T., OIB: ...., protiv tužene B. O., zastupane po punomoćniku J.A.M., odvjetniku u S., radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru od 16. veljače 2016. godine pod poslovnim brojem Psp-229/15, 19. rujna 2016. godine,

r i j e š i o   j e

Ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru od 16. veljače 2016. godine pod poslovnim brojem Psp-229/15 i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem prekinut je parnični postupak do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred sudom između istih stranaka pod poslovnim brojem Psr-223/15.

Protiv prvostupanjskog rješenja pravovremeno se žale tužiteljice unutar roka kojim je odredio prvostupanjski sud osporavajući rješenje bez navođenja izrijekom žalbenih razloga, ali se iz sadržaja žalbe može zaključiti kako se žalba izjavljuje zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 i 25/13, dalje: ZPP).

Žalba je osnovana.

Predmet postupka između stranaka jest zahtjev tužiteljica da se utvrdi kako je tužena u periodu između 9. ožujka 2013. godine i 21. ožujka 2013. godine počinila smetanje posjeda, na način da bi s južne strane drvenih vrata koja se nalaze na sjeveroistočnoj strani čest. zgr. ... upisane u Z.U. ... k.o. ... postavila žičanu ogradu od armaturne mreže visine otprilike 1,5 m, širine otprilike 1,2 m, te da je istu lokotom i lancem povezala s drvenim vratima.

Prvostupanjski sud prekinuo je postupak, s obzirom da se između stranaka vodi drugi parnični postupak, i to isto zbog smetanja posjeda, te da će se stoga u tom predmetu pod poslovnim brojem Psp-223/15 odlučiti o tome tko bi bio posljednji mirni posjednik, a što bi značilo da se radi o prethodnom pitanju.

Zaključak prvostupanjskog suda nije pravilan.

Odredbom članka 441. ZPP-a propisano je kako će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, dok je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

Pružanje posjedovne zaštite u smislu odredaba članaka 21. do 25. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 – dalje: ZV) uvijek se odnosi na konkretan slučaj, odnosno na konkretni čin smetanja posjeda.

Stoga isključivo u ovom predmetu u svezi navodnog čina smetanja posjeda sud mora utvrditi činjenicu posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, dok mu to ne može u nekom drugom pa makar i postupku koji se vodi zbog drugog čina smetanja posjeda biti utvrđeno kao prethodno pitanje.

Slijedom navedenog, kako je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a, ukinuti prvostupanjsko rješenje, te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Posebno valja ukazati prvostupanjskom sudu, s obzirom na odredbu članka 441. ZPP-a da nema zapreke za eventualnim spajanjem predmeta koji se vode među istim strankama, a zbog različitih činova smetanja posjeda.

Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Splitu, 19. rujna 2016. godine