Broj: Gž-1392/16

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zadru, po sucu toga suda Marinu Grbiću, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja A. M. iz S., zastupan po punomoćniku P. T., odvjetniku iz S., protiv predloženika: 1. R. H., zastupana po O. d. o. u R., S. s. u C., 2. G. S., O. dr. F. T., 3. K. B. iz S. J., , kao nasljednice pok. V. V. i pok. K.., 4. I. M. iz S. J., zastupan po supruzi M. M. iz S. J., i 5. B. A.-H. iz Z., radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Crikvenici od 31. ožujka 2016. godine broj R1-34/15, dana 15. veljače 2017. godine,

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba predlagatelja A. M. kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Crikvenici od 31. ožujka 2016. godine broj R1-34/15, s time da se odbija i njegov zahtjev za naknadom troška sastava žalbe.

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

„I Međa  između  1361 k.o Sv. J., kuća, vlasništvo i posjed predlagatelja i k.č. 1365/1 (nastala od k.č. 1365) k.o Sv. J., vlasništvo i posjed prvoprotustranke Grada Senja, uređuje se ispravljanjem prema zadnjem mirnom posjedu, i to samo međe na istočnom dijelu objekta po rubu zida k.č. 1361 pravolinijski od početnog sjevernog dijela zida međašnim znakom nastavno do južnog dijela na udaljenosti od 4,5 m međašnim  znakom, oba znaka crvenom bojom na zidu, što je prikazano na skici vještaka geodetske struke J. B. od 27. siječnja 2016. godine označeno točkom A, sjeverni dio zida i točkom B na južnom dijelu zida, koji nalaz je sastavni dio ovog rješenja.

II Prijedlog za uređenje međe između istih nekretnina istih stranaka na sjeveru objekta predlagatelja se smatra povučenim kao i prijedlog između predlagateljeve nekretnine i k.č. 1359/1.

III Prijedlog za uređenje međe između nekretnine predlagatelja i k.č 1360 k.č. 1362 i k.č. 1366 se odbacuje.

IV Stranke ovog postupka mogu u parnici dokazivati svoje pravo vlasništva prema međašnim crtama te u skladu sa tim zahtijevati da se označi međa, u roku od šest mjeseci od pravomoćnosti ovog rješenja.

V Svaka stranka ovog postupka snosi svoje troškove, a zajedničke na jednake dijelove.

VI Protustranka G. S. je dužna predlagatelju nadoknaditi troškove ovog postupka za polovinu troškova očevida i vještačenja u iznosu od 3.000,00 kuna, sve u roku od 15 dana.

VII Predlagatelj je dužan predujmiti iznos od 1.000,00 kuna na ime razlike troškova vještačenja na sudski polog, sve u roku od 15 dana.“

              Ovo rješenje žalbom pobija predlagatelj zbog bitnih postupovnih povreda, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pobijajući o odluku o trošku, s prijedlogom da se rješenje ukine.

Odgovor na žalbu nije podnesen.

              Žalba nije osnovana.

Svoju odluku sud obrazlaže time:

- da temeljem odredbe čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima («Narodne novine», broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 - pročišćeni tekst, dalje ZVDSP) sud među uređuje, obnavlja ili ispravlja sud između dviju nekretnina, da kako nekretnina predlegatelja graniči samo sa nekretninom G. S. to je prijedlog za uređenje međa preostalih predloženika odbačen, da predloženik I. M. ničim nije dokaza da je potomak - nasljednik bilo kojeg zemljišnoknjižnog vlasnika nekretnina koje je predlagatelj u svom prijedlogu nabrojao, tj. da nije dokazao svoju legitimaciju na pasivnoj strani,

- da među na licu mjesta sud uređuje na način da predlagatelj pokaže koji pravac ispravlja, pa budući da je predlagatelj pokazao pravac sjever - jug to je ista ovim rješenjem ispravljena na način opisan u izreci dok druga međa na zapadu objekta između predmetnih nekretnina kao i između predlagateljeve i k.č.1359/1 nije bila predmetom pokazivanja i nije ispravljana u ovom postupku, da je stalni sudski vještak J. B. pokazao na licu mjesta prema izvornom planu parcelu pravokutnog oblika, naziva štala u selu, koja je svojom dužom stranom paralelna sa ulicom u smjeru sjever - jug, a užom stranom u smjeru istok - zapad. Prema novijim katastarskim revizijama i izmjerama (1953. i 1972.g.) evidentirana je kuća u sadašnjem obliku i dimenzijama koja u odnosu na ranije opisanu svojom veličinom prelazi i na parcelu 1365/1 u vlasništvu G. S. Ta izvorna međa prema izvornom stanju bi se nalazila unutar sadašnjeg objekta. Na tu pokazanu među predlagatelj nije pristao i predložio među na potpornom zidu k.č. 1365/1 na rubnom dijelu uz k.č. 1362 i 1360. Na takav prijedlog G. S. i R. H. nisu pristali pa budući da nije postignut sporazum među strankama glede međe sud je kod ispravljanja međe odredio zadnji mirni posjed koji je određen iz razloga što nekretnina predlagatelja godinama leži na jednom dijelu nekretnine G. S. kako je opisano u izreci i prikazano u vještačkom nalazu sa točkama A i B i koje su označene na istočnom dijelu zida objekta predlagatelja i da je i G. S. zaposjeo zapadni dio opisane nekretnine predlagatelja na način da je napravio pristupni put, tj. uzeo dio k.č. 1361 i pripojio svojoj k.č. 1365/1 (od ranijega objekta predlagatelja tzv. Štale). Isto se odnosi na južni dio objekta predlagatelja. G. S. je uzeo dio nekretnine predlagatelja, a k.č. 1361 u korist  svoje k.č. 1330/2c, također put.

Po ocjeni ovog suda pobijano rješenje nije opterećeno niti jednom bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl.354.st.2.točka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. u svezi čl.381. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine», broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 148/11, 25/13 i 89/14 - dalje ZPP) na koje pazi po službenoj dužnosti temeljem čl.365.st.2. ZPP-a, niti je rezultat pogrešne primjene materijalnog prava.

Naime, prema cit. odredbi čl.103.st.2. i 3. ZVDSP-a sud će među urediti (obnoviti ili ispraviti) prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, u suprotnom prema sporazumu susjeda, a ne bude li postignut prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni,              pri čemu je dužan postupati po propisanom redoslijedu načina uređenja međe.

Neutemeljeno se u žalbi navodi, a u čemu se ista iscrpljuje, da je sud trebao urediti, ovdje ispraviti spornu među prema katastarskom nacrtu kako u pogledu njegove proširene kuće kat. oznake k.č.1361 na susjednu k.č. 1365/1 tako i u odnosu na sporni betonirani plato između njegove kuće i k.č. 1365/1, k. č. 1360 i k. č. 1362, označen slovima A-B-C-D-E, jer je vještak mjernik na očevidu od 9. srpnja 2012. godine decidirano naveo i dokumentirao da to nije moguće jer postoje dva različita grafička prikaza sa različitim znakovima pripadnosti te površine ("Z") dok stranke predlažu uređenje međe temeljem onog grafičkog prikaza kojim njima odgovara.

              Dakle, nema mogućnosti da se sporazumno uredi međa na taj način pa je svrha postupka bila da sud nastoji što prije utvrditi posjedovno stanje, no u konkretnom slučaju sud je mogao na temelju predloženih i izvedenih dokaza utvrditi posljednji mirni posjed samo za kuću predlagatelja, ali ne i za navedeni betonirani plato, jer je na tu spornu okolnost mogao izvesti samo dokaz uvidom u posjedovne evidencije i utvrdio da predlagatelj nije evidentiran nego protivna strana I. i M. M. pa nije bilo pravično da se međa arbitrarno isključivo po subjektivnom kriteriju uredi tako da ta sporna površina dimenzija 5 x 4 m ili 20 m2 (list spis 62) na bilo koji način čini dio parcele predlagatelja, već je opravdano da predlagatelj u parnici dokazuje svoje jače pravo na spornoj površini, jer bi se tu radilo o imovinsko-pravnom sporu o kojem se treba odlučivati u parničnom postupku budući se radi o sporu o vlasništvu posebnog komada, odnosno dijela zemljišne čestice, odnosno čestica na koje pravo imaju predloženici, a u postupku uređenja međe se ne utvrđuje površina nekretnina između kojih se uređuje međa nego tek međna linija između susjednih nekretnina.

              Taj dio prijedloga je sud trebao odbiti, a ne prijedlog odbaciti, s time da aktivnu ili pasivnu legitimaciju imaju susjedi, koji imaju pravo zahtijevati da sud odredi među, što nedvojbeno može biti, ne samo vlasnik, nego i posjednik susjednog zemljišta, što znači da uz vlasnika, kako na strani predlagatelja, tako i na strani predloženika u postupku uređenja međe mogu sudjelovati vlasnik zemljišta i posjednik zemljišta što bi se nedvojbeno odnosilo i na Ivana Miškulina, međutim, kako je odluka o odbačaju povoljnija za predlagatelja ovaj je sud ne može preinačiti na njegovu štetu (čl.374. ZPP-a).

Kraj navedenog stanja stvari odlučeno je kao u izreci ovog rješenja temeljem čl.380. točka 2. ZPP-a, s time da se ničim određenim ne dovodi u pitanje odluka o trošku, a što se pak tiče odluke o trošku žalbenog postupka primjenom paragrafa 283. bivšeg Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934. godine, koji propis se primjenjuje kao pravno pravilo u smislu odredbe čl.1. Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941.g. („Narodne novine“ broj 73/91), isti pada na teret zastupanog.

U Zadru, 15. veljače 2017. godine.