Baza je ažurirana 20.11.2024.
zaključno sa NN 109/24
EU 2024/2679
Broj: Gž-2083/2016
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, po sucu ovog suda Andrei Boras-Ivanišević, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj stvari predlagatelja M. S. iz R., B. 17/14, OIB: ……………… zastupanog po punomoćniku S. J., odvjetniku iz R., protiv predloženika M. T. iz R., B. 17/9, OIB:………….., zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog ureda Jurković iz Rijeke, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predloženika, protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj 41 R1-15/2015 od 19. veljače 2016., dana 20. lipnja 2017.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba predloženika, te potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj 41 R1-15/2015 od 19. veljače 2016.
Obrazloženje
Prvostupanjskim rješenjem uređena je međa između nekretnina k.č.br. 393/42 nasuprot k.č.br. 393/35 sve k.o. Hosti, prema posljednjem mirnom posjedu, tako da međa teče od početne južne točke A zapadnom stranom potpornog betonskog zida do završne sjeverne točke B, u duljini od 24,55 m, kako je to prikazano na skici lica mjesta mjerničkog vještaka Z. S. od 19. veljače 2016. i na licu mjesta obilježeno crvenom bojom (točka I. izreke).
U odluci pod točkom II. izreke odlučeno je kako svaka stranka može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa u roku od šest mjeseci, od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
Ujedno je u točci III. izreke predloženik obvezan naknaditi predlagatelju izvanparnični trošak u iznosu od 3.870,00 kuna, u roku od 15 dana.
Protiv navedenog rješenja žali se predloženik, pobijajući istu zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14, dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači shodno žalbenim razlozima, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
Žalba nije osnovana.
Predmet postupka između stranaka je zahtjev predlagatelja M. S. za uređenje međe između nekretnina označenih kao čest.zem.393/42, upisane u Z.U. 1131 k.o. Hosti na kojoj je izgrađena kuća predlagatelja te nekretnine čest.zem.393/35 upisane u Z.U. 1468 k.o. Hosti, koja se nalazi između nekretnine na kojoj je izgrađena kuća predloženika označene kao čest. zem. 393/21.
Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem uredio među između nekretnina stranaka, na način kako je to pobliže navedeno u izreci pobijanog rješenja, a sukladno skici stalnog sudskog vještaka Z. S. od 19. veljače 2016., koja teče od početne južne točke A zapadnom stranom potpornog betonskog zida do završne sjeverne točke B, u duljini od 24,55 m, i na licu mjesta obilježeno crvenom bojom i koja prati i granicu utvrđenog posjeda stranka.
Ispitujući pobijano rješenje prvostupanjskog suda u okviru odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a odlučeno je kao u izreci iz slijedećih razloga:
Odredbom članka 103. stavak 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV ‑ „Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09) propisani su načini uređenja međa. Citiranom odredbom propisano je kako će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. Ako ne bi bio tako u stanju postupiti sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi ‑ prema pravičnoj ocjeni.
Iz stanja spisa te žalbenih navoda proizlazi da predloženik smatra kako među između nekretnina stranaka nije valjalo uređivati budući je ista u skladu s katastarskim stanjem, što je i bilo razlogom pokretanja parničnog postupka koji je pokrenut pred tim sudom u predmetu pod poslovni broj P-1902/13 u kojem predloženik, kao tužitelj, od tuženika ovdje predlagatelja traži uklanjanje ogradnog zida dužine oko 24 m, visine od 1,5-2,5 m i širine oko 25 cm, te zidanog pomoćnog objekta površine oko 10 m2, a koje je isti izgradio bez ikakve osnove na nekretnini predloženika.
Polazeći od utvrđenja da stranke nisu pristale da se međa uredi prema katastarskom nacrtu, te kako je izostao sporazum stranaka, sud je, uzevši u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, predmetnu među uredio prema posljednjem mirnom posjedu, utvrdivši da upravo predlagatelj ima faktičnu vlast na spornoj međašnoj površini, koja se nalazi između potpornog ogradnog zida prikazanog likom A-B u skici vještaka mjernika i sjeverozapadne strane gospodarskog objekta odnosno zidanog ogradnog zida u posjedu predlagatelja u površini od 78 m2.
Očevidom na licu mjesta, uz sudjelovanje mjernička vještaka Z. S., izvršena je identifikacija nekretnina te je utvrđeno da se nekretnina predlagatelja oznake k.č.br. 393/42 na kojoj se nalazi kuća k.br. 17/14 proteže sjeveroistočno od nekretnine predloženika oznake k.č.br. 393/35 time da u zk planu i katastarskom planu kuća predloženika nije evidentirana, a sporna površina u naravi je dio vrtne površine, te dio travnate i betonirane površine u korištenju predlagatelja, na kojoj je izveden zidani gospodarski objekt, kao i potporni ogradni betonski zid na kojem je postavljena žičana ograda tijekom 1994.
Također iz uklopa (uklapanja) stvarnog, izmjerenog stanja u zk plan je vidljivo da međa pokazana po predloženiku odgovara katastarskoj izmjeri međe između k.č.br. 393/42 i k.č.br. 393/35 na zk planu br. 57 k.o. Hosti, na skici uklopa označenoj točkama A2-A1-B1.
Kako, dakle između nekretnina stranka na terenu nisu zatečeni međašni znaci niti tvrdnje žalitelja o postojećoj međi između nekretnina stranaka svoju potvrdu nalaze u utvrđenju suda na licu mjesta, suprotno žalbenim navodima, pravilnom primjenom materijalnog prava prvostupanjski sud izveo zaključak kako u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti u smislu odredbe članka 103. ZV-a za uređenje međe.
U odnosu na žalbene navode predloženika za odgovoriti je da samim tim što je sud proveo postupak uređenja međa , te obnovio ili ispravio među , ne predstavlja smetnju za dokazivanje vlasništva na zemljištu do i preko međa, jer je Zakonom dopušteno dokazivati u parnici drugačije i zahtijevati da se međa potom označi u skladu s tim . Znači postupak uređenja međa nije spor o vlasništvu kakvog zemljišnog dijela , nego o međi tog dijela zemljišta.
Stoga, suprotno od žalbenih navoda, prvostupanjsko rješenje nije opterećeno povredama postupka, a koje bi bilo od utjecaja na donošenje osporenog rješenje pa je obzirom na neosnovanost žalbenih navoda na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a valjalo odbiti žalbu i potvrditi rješenje prvostupanjskog suda.
U Splitu, 20. lipnja 2017.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.