Broj: Gž-762/17

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Denis Pancirov Parcen, predsjednice vijeća, Vicka Prančića, člana vijeća i suca izvjestitelja, i Zorana Kežića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja H. M. d.d. M., Š. dr. F. T. 1, OIB: …, koga zastupa direktor B. S., a ovoga zastupa punomoćnik mr. sc. Ž. R., odvjetnik u M., protiv tuženika G. M., M., O. kralja T. 1, OIB: …, koga zastupa gradonačelnik T. B., a ovoga zastupaju punomoćnici B. M., dipl. iur. i T. B., dipl. iur, zaposleni kod tuženika, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Makarskoj poslovni broj P-992/2015 od 2. veljače 2017., u sjednici održanoj dana 13. srpnja 2017.,

 

p r e s u d i o   j e

 

1. Odbija se djelomično žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Makarskoj poslovni broj P-992/2015 od 2. veljače 2017. u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev u odnosu na nekretnine označene kao čest. zem. … površine 4937 m2 i čest. zem. …, površine 939 m2, sve k.o. M.-M..

 

2. Djelomično se prihvaća žalba tuženika, preinačuje presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Makarskoj poslovni broj P-992/2015 od 2. veljače 2017. u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev u odnosu na preostale nekretnine i sudi:

 

Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

 

„Utvrđuje se da je tužitelj H. M. d.d., M., Š. dr. F. T. 1., MBS:…, OIB: …, vlasnik nekretnina označenih kao čest. zem. …, površine 1339 m2, čest. zem. … površine 1225 m2, čest. zem. … površine 1687 m2, čest. zem. … površine 1719 m2, čest. zem. … površine 2424 m2, čest. zem. … površine 1465 m2, čest. zem. … površine 3737 m2, čest. zem. … površine 540 m2, čest. zem. … površine 7301 m2, čest. zem. … površine 1252 m2, čest. zem. … površine 1425 m2, čest. zem. … površine 1494 m2, čest. zem. … površine 374 m2, čest. zem. … površine 48 m2, čest. zem. … površine 121 m2 i čest. zem. …površine 116 m2, sve upisane u zk. ul. … k. o. M.-M., za cijelo, pa je tužitelj ovlašten temeljem ove presude i po pravomoćnosti iste zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na naprijed navedenim nekretninama na svoje ime za cijelo, uz istodobnu uknjižbu brisanja toga prava s imena tuženika i njegovih označenih pravnih prednika društvenog vlasništva i Općine M., što je tuženik dužan trpjeti.“

 

3. Svaka stranka snosi svoje troškove.

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskom presudom je prihvaćen tužbeni zahtjev i utvrđeno da je tužitelj  vlasnik nekretnina označenih sa čest. zem. …, površine 1339 m2, čest. zem. … površine 1225 m2, čest. zem. … površine 1687 m2, čest. zem. … površine 1719 m2, čest. zem. … površine 2424 m2, čest. zem. … površine 4937 m2, čest. zem. … površine 1465 m2, čest. zem. … površine 939 m2, čest. zem. … površine 3737 m2, čest. zem. … površine 540 m2, čest. zem. … površine 7301 m2, čest. zem. … površine 1252 m2, čest. zem. … površine 1425 m2, čest. zem. … površine 1494 m2, čest. zem. … površine 374 m2, čest. zem. … površine 48 m2, čest. zem. … površine 121 m2 i čest. zem. … površine 116 m2, sve upisane u zk. ul. … k.o. M.-M., za cijelo, te je tužitelj ovlašten temeljem ove presude i po njezinoj pravomoćnosti zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na navedenim nekretninama na svoje ime za cijelo, uz istodobnu uknjižbu brisanja toga prava s imena tuženika i njegovih označenih pravnih prednika društvenog vlasništva i Općine M., što je tuženik dužan trpjeti (točka I. izreke). Odlukom o troškovima postupka naloženo je tuženiku da nadoknadi tužitelju troškove postupka u iznosu od 14.050,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 2. veljače 2017. do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena (točka II. izreke).

 

Protiv navedene presude tuženik je podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13,  28/13 i 89/14, u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači tako da se tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan.

 

Tužitelj je odgovorio na žalbu te je predložio da se žalba odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda.

 

Žalba je djelomično osnovana.

 

Iako tuženik u uvodu žalbe kao žalbeni razlog navodi i bitnu povredu odredaba parničnog postupka, u žalbi ni oznakom zakonskog članka ni sadržajno nije odredio ni obrazložio koju bitnu povredu odredaba parničnog postupka je počinio prvostupanjski sud. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a ovaj sud je utvrdio da u postupku pred prvostupanjskim sudom nije počinjena ni jedna od navedenih postupovnih povreda.

 

Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama označenim kao čest. zem. …, površine 1339 m2, čest. zem. … površine 1225 m2, čest. zem. … površine 1687 m2, čest. zem. … površine 1719 m2, čest. zem. … površine 2424 m2, čest. zem. … površine 4937 m2, čest. zem. … površine 1465 m2, čest. zem. … površine 939 m2, čest. zem. … površine 3737 m2, čest. zem. … površine 540 m2, čest. zem. … površine 7301 m2, čest. zem. … površine 1252 m2, čest. zem. … površine 1425 m2, čest. zem. … površine 1494 m2, čest. zem. … površine 374 m2, čest. zem. … površine 48 m2, čest. zem. … površine 121 m2 i čest. zem. … površine 116 m2, sve upisane u zk. ul. … k.o. M.-M., za cijelo, uz ovlast tužitelja da na temelju pravomoćne presude ishodi uknjižbu prava vlasništva na navedenim nekretninama na svoje ime za cijelo, uz istodobnu uknjižbu brisanja toga prava s imena tuženika.

 

Tužitelj svoj tužbeni zahtjev temelji na sljedećim tvrdnjama:

 

- da su nekretnine označene kao čest. zem. …, …, …, …, …, …, sve k.o. M.-M. na temelju akta nadležnog upravnog tijela odnosno na temelju rješenja Narodnog odbora Općine M. od 20. svibnja 1963. dodijeljene na korištenje tužiteljevu pravnom predniku u svrhu izgradnje objekata turističkog,

 

- da je pravo vlasništva preostalih nekretnina koje su predmet tužbenog zahtjeva, i to čest. zem. …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, … i …, sve k.o. M.-M., stekao građenjem sukladno pravnom pravilu iz paragrafu 418. bivšeg Općeg građanskog zakonika (OGZ) jer je na tim nekretninama dok su bile u društvenom vlasništvu, a na temelju rješenja o odobrenju za izgradnju izdanih od  Sekretarijata općinske uprave općine M., izgradio objekte, i to hotel R., turističke paviljone i druge prateće sadržaje,

 

- da su predmetne nekretnine u postupku pretvorbe društvenog poduzeća procijenjene u vrijednost društvenog kapitala tužiteljeva pravnog prednika HP „M.“ iz M..

 

Prvostupanjski sud je utvrdio, a što je među strankama i nesporno, da su predmetne nekretnine u zemljišnoj knjizi upisane kao vlasništvo tuženika Grada M..

 

Pregledom rješenja Narodnog odbora općine M. br. … od 20. svibnja 1963. utvrđeno je da su Hotelskom poduzeću B. iz M. dodijeljene na korištenje sljedeće nekretnine: čest. zem. … površine 1031 m2, čest. zem. … površine 1236 m2, čest. zem. … površine 1201 m2, čest. zem. … površine 1324 m2, čest. zem. … površine 802 m2, čest. zem. … površine 1615 m2, čest. zem. … površine 1323 m2, čest. zem. … površine 2682 m2, čest. zem. … površine 1228 m2, čest. zem. … površine 2475 m2, čest. zem. … površine 342 m2, čest. zem. … površine 3770 m2, čest. zem. … površine 3409 m2, čest. zem. … površine 4058 m2, čest. zem. … površine 1278 m2, čest. zem. … površine 1576, čest. zem. … površine 209 m2, čest. zem. … površine 1386 m2, čest. zem. … površine 2911, čest. zem. … površine 4058, čest. zem. … površine 972 m2 i čest. zem. … površine 5401 m2, sve k.o M.-M..

 

Nadalje je prvostupanjski sud pregledom Povijesnog izvatka Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar S., Ispostava M. od 6. prosinca 2005. utvrdio da su čest. zem. … i čest. zem. … nastale od čest. zem. … k.o. M.-M., da je čest. zem. … nastala od čest. zem. … k.o. M.-M., da je čest. zem. … nastala od čest. zem. … k.o. M.-M., da je čest. zem. … nastala od čest. zem. … k.o. M.-M., te da je čest. zem. … nastala od čest. zem. … k.o. M.-M., a koje čestice su dodijeljene na korištenje tužitelju na temelju rješenja Narodnog odbora općine M. br. … od 20. svibnja 1963.

 

Nesporno je među strankama da su čest. zem. … i čest. zem. … nastale cijepanjem čest. zem. … površine 285 m2 na čest. zem. … površine 48 m2, čest. zem. … površine 121 m2 i čest. zem. … površine 116 m2 temeljem prijavnog lista Ureda za katastar br. … koji prijavni list je proveden pod brojem Z-77/01 u katastarskom operatu za k.o. M.-M., posjedovni list br. 820 i upisani su kao posjed tužitelja.

 

Utvrđeno je da su na temelju rješenja Narodnog odbora općine M. broj  … od 25. travnja 1962. nekretnine označene kao čest. zem. …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, … i … (ove posljednje dvije nastale su naknadno cijepanjem čest. zem. …), sve k.o. M.-M., dodijeljene na korištenje bivšoj Općini M..

 

Također je pregledom rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju, Klasa: …, Ur.broj: … od 7. svibnja 1996. utvrđeno da su u postupku pretvorbe društvenog poduzeća HP M. iz Makarske u vrijednost društvenog kapitala procijenjene, između ostalog, i nekretnine označene pod točkom 5. tog rješenja – Hotel R. i to k.č.br. … površine 1339 m2,  1703/4 površine 1225 m2,  1705/6 površine 1687 m2,  1705/7 površine 1719 m2,  1706/3 površine 2424 m2, 1706/4 površine 4937 m2,  1707/1 površine 1465 m2, 1707/4 površine 939 m2,  1708 površine 3737 m2, 1709/1 površine 540 m2,  1709/9 površine 7301 m2,  1709/20 površine 1252 m2, 1709/21 površine 1425 m2,  1709/22 površine 1494  m2,  1709/23 površine 374 m2,  1709/25 površine 285 m2, 1707/2 površine 342 m2 i dio 1703/1 površine 15204 m2, dakle, ukupno 47689 m2, time da su kao objekti navedeni: Hotel R., Rivijera  plažni objekt i Rivijera sportski objekt.

 

Na temelju iskaza svjedoka Ž. K. pok. I., bivšeg šefa Odsjeka za urbanizam i građevinarstvo u Općini M., i J. K. pok. I., bivšeg radnika HP M. prvostupanjski sud je utvrdio da je izgradnju paviljona na predmetnim nekretninama inicirao potres koji se dogodio na ovom području 1962., da se u veljači 1962. našla lokacija i izgradila na brzinu prva faza tih objekata, uvela se struja, voda i napravila stolarija, time da je napravljeno sedam takvih paviljona, a onda je Općina M., koja je bila investitor prve faze izgradnje paviljona, nakon vraćanja stanovništva svojim kućama, predala te objekte tadašnjem Hotelskom poduzeću B. koje je podiglo kredit i izvršilo dogradnju i uređenje tih objekata u gostiteljske svrhe, pri čemu je do svibnja 1963. izgrađeno sedam paviljona i centralni objekt, a naknadno 1965. je izgrađen plažni objekt, a onda je 1972. ili 1973. došlo je do dogradnje još dva paviljona, čime je završen cjelokupan kompleks.

 

Na temelju navedenih činjeničnih utvrđenja prvostupanjski je sud zaključio da je tužitelj vlasnik predmetnih nekretnina pa je pozivajući se na odredbe članaka 360. i 390.a Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12  i 152/14, u daljnjem tekstu: ZVDSP) prihvatio tužbeni zahtjev.

Prema ocjeni ovoga drugostupanjskog suda, pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je prihvatio kao osnovan tužbeni zahtjev u odnosu na nekretnine označene kao čest. zem. …, površine 4937 m2 i čest. zem. …, površine 939 m2,  sve k.o. M.-M..

Tužitelj je, naime, u postupku dokazao da je bio izvanknjižni nositelj prava korištenja i raspolaganja na navedenim nekretninama, jer je na njima na temelju uredne upravno-tehničke dokumentacije i građevinske dozvole izgradio objekte kojima je upravljao i koristio ih i da su te nekretnine u postupku pretvorbe društvenog poduzeća HP M. tužiteljevog pravnog prednika, na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća („Narodne novine“, broj 19/91, 83/92, 94/93 i 9/95) procijenjene u vrijednost društvenog kapitala.

Naime, iz odobrenja za izgradnju koje je izdao Sekretarijat općinske uprave, Odsjek za upravno-pravne poslove i društvene službe Općine M. pod brojem: 04-5138/68 od 7. lipnja 1968. proizlazi da je odobreno tadašnjem Hotelskom poduzeću „B.“ iz M. proširenje postojećeg restorana hotela R. na čest. zem. 1707/4 i 1706/4 k.o. M.-M. na predjelu R.. Iz obrazloženja navedenog odobrenja za izgradnju proizlazi da je Hotelsko poduzeće „B.“ uz molbu izdavanje odobrenja za izgradnju, među ostalim, priložilo i vlasnički list kao dokaz o vlasnosti zemljišta (točka 4. stavak 1. obrazloženja). S obzirom na ove navode treba reći da su mjerodavna tijela tuženika prigodom izdavanja navedenog odobrenja za izgradnju imala priliku provjeriti vjerodostojnost navedenog vlasničkog lista i odbiti izdavanje odobrenja za izgradnju da su našla bilo kakve razloge koji bi opravdali takvo postupanje. Rizik bilo kakve greške ili propusta koji su počinila mjerodavna državna tijela ili tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave treba da snose država ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a te greške ili propusti se ne mogu ispravljati na štetu  dotične pravne osobe.

 

Budući da je tužitelj dokazao da je njegov pravni prednik bio izvanknjižni nositelj prava korištenja i raspolaganja na predmetnim nekretnina u tadašnjem društvenom vlasništvu i da su u postupku pretvorbe pravnog prednika tužitelja unesene u procjenu vrijednosti društvenog kapitala, osnovan je tužbeni zahtjev da se pravo vlasništva tužitelja na osnovi odluke suda u smislu odredbe članka 364. stavka 6. ZVDSP-a upiše u zemljišne knjige.

Stoga je trebalo na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a djelomično odbiti tuženikovu žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev u odnosu na nekretnine označene kao čest. zem. …, površine 4937 m2 i čest. zem. … površine 939 m2,  sve k.o. M.-M. i presuditi kao u točki 1. izreke.

 

Osnovana je, međutim, tuženikova žalba u odnosu na dio prvostupanjske presude kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev u pogledu preostalih nekretnina navedenih u izreci pobijane presude jer je taj dio presude zahvaćen bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, budući da su razlozi prvostupanjskog suda o odlučnim činjenicama u proturječnosti sa sadržajem izvedenih dokaza.

 

Prema odredbi članka 373.a stavka 1. ZPP-a drugostupanjski će sud presudom odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu odnosno presudom će preinačiti prvostupanjsku presudu ako prema stanju spisa nađe:

 

1. da bitne činjenice među strankama nisu sporne, ili

 

2. da ih je moguće utvrditi i na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, neovisno o tome je li prvostupanjski sud prigodom donošenja svoje odluke uzeo u obzir i te isprave odnosno izvedene dokaze.

 

U slučaju u kojem su ispunjeni uvjeti za donošenje presude iz stavka 1. ovoga članka, drugostupanjski sud će je donijeti  i ako nađe da postoji bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ovoga Zakona (stavak 3. članka 373.a ZPP-a).

 

Prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, ispunjene su pretpostavke za donošenje odluke po žalbi tuženika primjenom navede odredbe članka 373.a ZPP-a iako postoji bitna povreda odredaba parničnoga postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a.

 

Naime, iz rješenja Narodnog odbora općine M. broj: … od 25. travnja 1962. proizlazi da su nekretnine označene kao čest. zem. …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, … i …, sve k.o. M.-M., kao nacionalizirano građevinsko zemljište dodijeljene na korištenje bivšoj Općini M. u svrhu podizanja paviljona za privremeni smještaj stradalih od potresa.

 

Iz povijesnog izvatka Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar S., Ispostava M. od 6. prosinca 2005. proizlazi da je čest. zem. … nastala cijepanjem matične čest. zem. 1709/1 k.o. M.-M., koja je, kako je već navedeno rješenjem Narodnog odbora općine M. broj: … od 25. travnja 1962. dodijeljena na korištenje tuženiku,  na čest. zem. …, … i …, sve k.o. M.-M., i to iskazom promjena 139/64. Stoga čest. zem. … k.o. M.-M. ima istu pravnu sudbinu kao i matična čestica … k.o. M.- M. od koje je nastala.

 

Nesporno je među strankama da su čest. zem. … i čest. zem. … nastale cijepanjem čest. zem. … površine 285 m2 na čest. zem. … površine 48 m2, čest. zem. … površine 121 m2 i čest. zem. … površine 116 m2, pa stoga čest. zem. … i čest. zem. … slijede pravnu sudbinu čest. zem. …, sve k.o. M.-M..

 

Tužitelj tijekom postupka nije dokazao da je stekao na temelju pravnog akta nadležnog tijela – općinske skupštine u smislu članaka 37. i 40. Zakona o prometu zemljišta i zgrada („Službeni list SFRJ“, broj 43/65, 57/65, 17/67 i 11/74 i „Narodne novine“, broj 52/73), odnosno članka 115. Zakon o prostornom uređenju i korištenju građevinskog zemljišta („Narodne novine“, broj 14/73 i 15/79), odnosno skupštine općine  u smislu članaka 35. (41.) do 42. (50.) Zakona o građevinskom zemljištu („Narodne novine“, broj 54/80, 42/86, 41/88, 16/90, 53/90 i 44/92) pravo korištenja radi građenja na građevinskom zemljištu u društvenom vlasništvu označenom kao čest. zem. 1707/1, 1708, 1709/1, 1709/9, 1709/20, 1709/21, 1709/22, 1709/23, 1709/25, 1706/3, 1705/6, 1705/7, 1703/3, 1703/4 i 1709/25, sve k.o. Makarska-Makar.

 

Tužitelj odnosno njegov pravni prednik nije stekao pravo korištenja i raspolaganja odnosno pravo vlasništva na predmetnim nekretninama ni na temelju građenja po pravnom pravilu iz paragrafa 418. bivšeg OGZ-a, prema kojem pošteni graditelj na tuđem zemljištu stječe pravo vlasništva. To stoga jer se taj institut ne odnosi na građenje na zemljištu u društvenom vlasništvu, već na zemljištu koje je u privatnom vlasništvu (jednako pravno stajalište zauzeto je u presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev-1713/10-2 od 1. rujna 2015.), a što ovdje nije slučaj.

 

Međutim, i kad bi se uzelo da je prije stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list SFRJ“, broj 6/80 i 36/1990; „Narodne novine“, broj 53/91 i 92/94) bilo moguće stjecanje prava korištenja i raspolaganja građenjem na zemljištu u društvenom vlasništvu u smislu pravnog pravila iz paragrafa 418. bivšeg OGZ-a ni tada tužitelj to pravo nije stekao na predmetnim nekretninama.

 

Naime, iz iskaza svjedoka Ž. K. proizlazi da je tadašnja Općina M. na dodijeljenom joj zemljištu izgradila paviljone radi smještaja stradalog stanovništva u potresu, time da je izgrađena prva faza tih objekata, uvedena struja  i voda te postavljena stolarija, a kada su obnovljene kuće i stanovi stradalom stanovništvu ono je napustilo te paviljone koje je 1963. preuzeo pravni prednik tužitelja i osposobio ih za turističku sezonu. Prema tome u konkretnom slučaju bi se radilo o adaptaciji preuzetih paviljona, a preuređenje postojećeg objekta nije pravna osnova za stjecanje prava vlasništva na adaptiranom prostoru po tada važećim pravnim pravilima iz paragrafa 417.-419. bivšeg OGZ-a.

 

Iz navedenog proizlazi da tužitelj nije dokazao da je njegov pravni prednik bio izvanknjižni nositelj prava korištenja i raspolaganja na nekretninama označenim kao čest. zem. …, površine 1339 m2, čest. zem. … površine 1225 m2, čest. zem. … površine 1687 m2, čest. zem. … površine 1719 m2, čest. zem. … površine 2424 m2, čest. zem. … površine 1465 m2, čest. zem. …površine 3737 m2, čest. zem. … površine 540 m2, čest. zem. … površine 7301 m2, čest. zem. … površine 1252 m2, čest. zem. … površine 1425 m2, čest. zem. … površine 1494 m2, čest. zem. … površine 374 m2, čest. zem. … površine 48 m2, čest. zem. … površine 121 m2 i čest. zem. … površine 116 m2, sve upisane u zk. ul. … k.o. M.-M. u tadašnjem društvenom vlasništvu, pa je neosnovan njegov tužbeni zahtjev za upis prava vlasništva na tim nekretninama u zemljišne knjige na osnovi odluke suda u smislu odredbe članka 364. stavka 6. ZVDSP-a.

 

              Stoga je trebalo na temelju odredbe članka 373.a ZPP-a djelomično prihvatiti tuženikovu žalbu i preinačiti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev u odnosu na naprijed navedene nekretnine, te u tom dijelu odbiti tužbeni zahtjev i presuditi kao u točki 2. izreke.

 

              Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi člaanka 166. stavka 2. u vezi s člankom 154. stavka 2. ZPP-a. Naime, s obzirom na postignuti uspjeh stranaka u parnici i troškove koje je svaka stranka imala, po ocjeni ovoga suda, opravdano je u ovom slučaju primijeniti članak 154. stavak 2. i odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove, pa je stoga odlučeno kao u točki 3. izreke.

 

U Splitu 13. srpnja 2017.