Baza je ažurirana 21.10.2024. 

zaključno sa NN 102/24

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Gž Zk-95/17 Županijski sud u Splitu
Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu

Broj: Gž Zk-95/17

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, po sucu Denis Pancirov Parcen, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja Republike Hrvatske zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu, OIB: ... protiv protustranaka J. M.-K. iz Z., ..., OIB: ... i S. Š. iz Z., ..., OIB: ..., zastupane po punomoćniku A. P., odvjetniku u Z., radi upisa javnog dobra u općoj uporabi, odlučujući o žalbi protustranaka protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Z-4351/15-9 od 6. listopada 2016. godine, dana 20. srpnja 2017. godine,

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se žalba J. M.-K. i S. Š. kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Z-4351/15-9 od 6. listopada 2016. godine.

 

Nalaže se brisanje zabilježbe odbijenog prigovora kao i brisanje zabilježbe žalbe.

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskim pobijanim rješenjem točkom I. izreke: prigovor J. M.-K. iz Z., ..., OIB: ... i S. Š. iz Z...., OIB: ..., odbija se kao neosnovan, te se potvrđuje rješenje ovog suda broj Z-4351/15 od 16. prosinca 2015. godine., točkom II. određuje se brisanje zabilježbe prigovora određene rješenjem ovog suda broj Z-131/2016 od 19. siječnja 2016. godine upisana u zk. ul. br. ... k.o. C. L., dok je točkom III. u zk. ul. br. ... k.o. C. L. određuje se zabilježba odbijenog prigovora.

 

Pravovremeno podnesenom žalbom to rješenje pobijaju protustranke J. M.-K. i S. Š. zbog bitne povrede odredaba zemljišnoknjižnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, predlažu da se žalba prihvati, pobijano rješenje ukine te odbije prijedlog Republike Hrvatske za upis javnog dobra.

 

Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

Žalba nije osnovana.

 

Ispitujući pobijano rješenje povodom žalbe a ujedno i po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14, u daljnjem tekstu: ZPP) koji se temeljem odredbe članka 91. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 – dalje: ZZK) primjenjuje u konkretnoj pravnoj stvari, ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počini ni jednu od bitnih povreda normiranih odredbom članka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a.

 

Predmet zemljišnoknjižnog postupka je upis javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske za nekretnine označene kao čest. zem. ... Z.U. .... k.o. C. L. upisane na M.-K. J. i Š. S. svako za po 1/2 dijela.

 

Odredbom članka 254. stavka 1. Zakona o vodama ("Narodne novine", broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14 - dalje:ZV) propisano je da će sudovi provesti uknjižbu javnog dobra u vlasništvu Republike Hrvatske na svim nekretninama koje su javno dobro iz članka 8. Zakona koje su u posjedu Hrvatskih voda najmanje 10 godina od dana stupanja na snagu Zakona neovisno o tome tko je uknjižen kao vlasnik nekretnina a stavka 2: uknjižba prava vlasništva provest će se po prijedlogu nadležnog državnog odvjetništva, a na temelju potvrde tijela nadležnog za katastar da je nekretnina u posjedu Hrvatskih voda najmanje 10 godina te potvrda Hrvatskih voda da se radi o zemljišnoj čestici iz članka 8. istog zakona.

 

Članak 8. ZV-a normira stavkom 1. da vodno dobro čine zemljišne čestice koje obuhvaćaju. 1. Vodonosna i napuštena korita površinskih voda, 2. uređeno inundacijsko područje, pod 3. neuređeno inundacijsko područje, pod 4. prostor na kojemu je izvorište voda i članka 88. stavka 1. ovog zakona potreban za njegovu fizičku zaštitu i prostor na kojem je izvorište, izdašnosti najmanje 10 m3 dnevno, prirodne mineralne, termalne i prirodne izvorske vode potreban za njegovu zaštitu i 5. otoke koji su nastali ili nastanu u vodonosnom koritu presušivanjem vode, njezinom diobom na više rukavaca, naplavljivanjem zemljišta ili ljudskim djelovanjem, a stavkom 5. da je vodno dobro, dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.

 

Pregledom potvrde Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Slavonski Brod od 4. ožujka 2015. godine proizlazi da su predmetne nekretnine u posjedu Hrvatskih voda još od 1974. godine dakle više od 40 godina i to temeljem prijavnog lista, parcelacije-regulacije potoka Kosonja, dakle, predmetne nekretnine su javno dobro i sukladno članku 8., 9. i 11. ZV-a predstavljaju dio korita rijeke Orljave i nalaze se u uređenom inundacijskom području rijeke Orljave i predstavljaju uređeno inundacijsko područje između rijeke Orljave i obrambenog nasipa te su pod upravljanjem i održavanjem Hrvatskih voda i njihovih pravnih prednika od 1974. godine, što je razvidno iz potvrde Hrvatskih voda od 31. ožujka 2015. godine.

 

Dakle, temeljem odredbe članka 254. Zakona o vodama Republika Hrvatska po sili zakona je stekla pravo vlasništva na predmetnim nekretninama, pa dakle, kako to pravilno utvrđuje sud prvog stupnja upis toga prava nije od konstitutivnog nego od deklaratornog značaja, budući da je samim stupanjem na snagu toga zakona Republika Hrvatska stekla pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini.

 

Što se tiče žalbenog razloga da je prijedlog za uknjižbu javnog dobra stavljen izvan roka određenog u članku 253. ZV-a kojim je utvrđeno da će nadležno Općinsko državno odvjetništvo u roku od pet godina od stupanja na snagu ZV-a pokrenuti postupak uknjižbe javnog vodnog dobra, a s obzirom da je stupio na snagu 2009. a postupak pokrenut 2015. godine, isti nije od značaja za rješenje ove pravne stvari budući da se ne radi o prekluzivnim rokovima, dakle, prijedlog za uknjižbu može se staviti izvan roka od pet godina, budući da ako je netko stekao pravno vlasništva po sili zakona sama činjenica što nije stavio u roku odgovarajući prijedlog za uknjižbu ne može doći do gubitka njegovog prava.

 

Kako žalbenim navodima protustranaka nije dovedeno u pitanje pravilnost utvrđenja suda prvog stupnja to je njihova žalba odbijena a prvostupanjsko rješenje potvrđeno temeljem članka 128. stavka 3. ZZK-a, a ujedno je naloženo i brisanje zabilježbe odbijenog prigovora i zabilježbe žalbe.

 

U Splitu 20. srpnja 2017.

Copyright © Ante Borić