Broj: Gž-799/17

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Denis Pancirov Parcen, predsjednice vijeća, Vicka Prančića, člana vijeća i suca izvjestitelja, i Zorana Kežića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja F. N. pok. M., OIB: …, iz G., koga zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik u T., protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: …, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj P-6400/15 od 8. prosinca 2016., u sjednici održanoj dana 7. rujna 2017., 

 

r i j e š i o   j e

 

1. Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj P-6400/15 od 8. prosinca 2016. u dijelu pod točkom VIII., IX. i X. izreke i tužba u tom dijelu odbacuje.

 

              2. Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj P-6400/15 od 8. prosinca 2016. u dijelu pod točkom 1. do VII. izreke i predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem.

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskom presudom je utvrđeno da je tužitelj vlasnik za cijelo čest. zem. …, sve k.o. M., pa je tuženici naloženo da trpi uknjižbu brisanja prava vlasništva nekretnina čest. zem. …, sve k.o. M. sa svoga imena uz upis prava vlasništva predmetnih nekretnina na ime tužitelja (točka I.).

 

Nadalje je istom presudom utvrđeno da tužitelj vlasnik na fizički i geometrijski točno određenom realnom dijelu nekretnine zemljišnoknjižno označene kao čest. zem. …upisane u zk. ul. … k.o. M., i to onog dijela koji je u vještvu M. A. od 2. 11. 2009. označen slovima H, I, J, K, H, u površini od 301 m2, a koje vještvo se smatra sastavnim dijelom ove presude te je ovlašten tužitelj da na temelju ove presude provede parcelaciju čest. zem. … upisane u zk. ul. … k.o. M. na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio iste, pobliže označen i preciziran u vještvu M. A. od 2. 11. 2009. slovima H, I, J, K, H, u površini od 301 m2 i navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim brojem i provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za k.o. Marina te da na temelju ove presude i prijavnog lista, temeljem kojeg će se provesti parcelacija čest. zem. … upisane u zk. ul. … k.o. M., opisane u točki III./II. izreke ove presude, u zemljišnim knjigama izvrši uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta nastaloj tim prijavnim listom na ime tužitelja za cijelo (točka II., III. i IV. izreke).

 

Također je istom presudom utvrđeno da je tužitelj vlasnik na fizički i geometrijski točno određenom realnom dijelu nekretnine, zemljišnoknjižno označene kao čest. zem. …upisane u zk. ul. …k.o. M., i to onog dijela koji je u vještvu M. A. od  2. 11. 2009. označen slovima B, C, D, E, F, G, H, I, B, u površini od 2643 m2, a koje vještvo se smatra sastavnim dijelom ove presude te je ovlašten tužitelj da na temelju ove presude provede parcelaciju čest. zem. … upisane u zk. ul…. k.o. M. na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio iste, pobliže označen i preciziran u vještvu M. A. od 2. 11. 2009. slovima B, C, D, E, F, G, H, I, B, u površini od 2643 m2 i navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim brojem i provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za k.o. M. te da na temelju ove presude i prijavnog lista, temeljem kojeg će se provesti parcelacija čest. zem. 13301 upisane u zk. ul. …k.o. M., opisane u točki VI./V. izreke ove presude, u zemljišnim knjigama izvrši uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta nastaloj tim prijavnim listom na ime tužitelja za cijelo (točka V., VI. i VII. izreke).

 

Konačno je prvostupanjskom presudom utvrđeno da je tužitelj vlasnik na fizički i geometrijski točno određenom realnom dijelu nekretnine, zemljišnoknjižno označene kao čest. zem. … upisane u zk. ul. … k.o. M., i to onog dijela koji je u vještvu M. A. od 2. 11. 2009. označen slovima A, B, C, D, A, u površini od 51 m2, a koje vještvo se smatra sastavnim dijelom ove presude te je ovlašten tužitelj da na temelju ove presude provede parcelaciju čest. zem. … upisane u zk. ul. … k. o. M. na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio iste, pobliže označen i preciziran u vještvu M. A. od 2. 11. 2009. slovima A, B, C, D, A, u površini od 51m2 i navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim brojem i provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za k.o. M. te da na temelju ove presude i prijavnog lista, temeljem kojeg će se provesti parcelacija čest. zem. … upisane u zk. ul. … k.o. M., opisane u točki IX./VIII. izreke ove presude, u zemljišnim knjigama izvrši uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta nastaloj tim prijavnim listom na ime tužitelja za cijelo (točka VIII., IX. i X. izreke).

 

              Protiv navedene presude tuženica je podnijela žalbu kojom pobija presudu u cijelosti zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se pobijana presuda u dijelu pod točkom VIII., IX. i X. izreke ukine i odbaci tužbeni zahtjev, a u ostalom dijelu preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev u cijelosti, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

 

              Tužitelj nije podnio odgovor na žalbu.

 

              Žalba je osnovana.

 

Prema odredbi članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13,  28/13 i 89/14, u daljnjem tekstu: ZPP) drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi  pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

 

Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. ZPP-a ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih bitnih povreda.

 

S pravom tuženica ističe u žalbi da je u postupku pred prvostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 14. ZPP-a.

 

Prema odredbi članka 354. stavka 2. točke 14. ZPP-a bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji  ako prije podnošenja tužbe nije proveden zakonom predviđeni postupak mirnog ili drukčijeg ostvarivanja prava, a zbog toga je tužbu trebalo odbaciti.

 

Prema odredbi 186.a stavka 1. ZPP-a osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna se je prije podnošenja tužbe obratiti sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe. Zahtjev za mirno rješenje spora mora sadržavati sve ono što mora sadržavati tužba.

 

Odredbom članka 186.a stavka 6. ZPP-a propisano je da će sud odbaciti tužbu protiv Republike Hrvatske podnesenu prije donošenja odluke o zahtjevu za mirno rješenje spora, odnosno prije isteka roka iz stavka 5. ovoga članka.

 

Tužitelj je podneskom od 9. studenoga 2016. objektivno preinačio tužbu te je, među ostalim, zatražio da se utvrdi da je vlasnik na fizički i geometrijski točno određenom realnom dijelu nekretnine, zemljišnoknjižno označene kao čest. zem. … upisane u zk. ul…. k.o. M., i to onog dijela koji je u nalazu i mišljenju M. A. od 2. 11. 2009. označen slovima A, B, C, D, A, u površini od 51 m2, a koji nalaz i mišljenje se smatra sastavnim dijelom presude te da je ovlašten na temelju presude provesti parcelaciju čest. zem. 13302 upisane u zk. ul. … k. o. M. na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio iste, pobliže označen i preciziran u nalazu i mišljenju M. A. od 2. 11. 2009. slovima A, B, C, D, A, u površini od 51m2 i navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim brojem i provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za k.o. M. te da na temelju  presude i prijavnog lista, temeljem kojeg će se provesti parcelacija čest. zem. …upisane u zk. ul. … k.o. M., opisane u točki IX./VIII. izreke ove presude, u zemljišnim knjigama izvrši uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta nastaloj tim prijavnim listom na ime tužitelja za cijelo (točka VIII., IX. i X. u navedenom podnesku).

 

Iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj prije podnošenja tužbe podnio Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu zahtjev za mirno rješenja spora u pogledu nekretnina označenih kao čest. zem. … zk. ul. … k.o. M., te čest. zem. …., sve zk. ul. … k.o. M.. Dakle, u navedenom zahtjevu za mirno rješenje spora nije obuhvaćena čest. zem. …  zk. ul. … k.o. M..

 

U skladu s odredbom članka 186.a stavka 1. ZPP-a tužitelj je dužan podnijeti novi zahtjev za mirno rješenje spora nadležnom državnom odvjetništvu kada preinačuje tužbu tako da traži utvrđenje prava vlasništva i na drugim nekretninama koje nisu obuhvaćene u tužbenom zahtjevu istaknutom u tužbi, i to za taj dio tužbenog zahtjev koji se odnosi na te druge nekretnine obuhvaćene preinakom tužbe.

 

Tužitelj u spis predmeta nije dostavio dokaz da je prije izvršene preinake tužbe kojom je obuhvaćena i nekretnina označena kao čest. zem. …  zk. ul. … k.o. M. prethodno postupio prema odredbi članka 186.a ZPP-a i obratio se sa zahtjevom za mirno rješenje spora nadležnom državnom odvjetništvu, zbog čega je u navedenom dijelu tužbu trebalo odbaciti u skladu s odredbom članka 186.a stavka 5. ZPP-a.

 

Stoga je prvostupanjski sud donošenjem meritorne odluke u pogledu nekretnine označene kao čest. zem. … zk. ul. … k.o. M. počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 14. ZPP-a, pa je trebalo na temelju odredbe članka 369. stavka 2. ZPP-a u tom dijelu ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tužbu.

 

U ovoj parnici tužitelj je zatražio utvrđenje prava vlasništva, osim u pogledu dijela nekretnine označene kao čest. zem. … k.o. M., i u pogledu nekretnina označenih kao čest. zem. …, te dijela čest. zem. …, sve zk. ul. … k.o. M. uz ovlast tužitelja da: a) glede nekretnina označenih kao čest. zem. …. k.o. M. zatraži upis svoga prava vlasništva u zemljišnim knjigama i b) glede nekretnina označenih kao čest. zem. … k.o. M. provede parcelaciju i nakon toga na novoformiranim česticama zemljišta izvrši uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama na svoje ime.

 

Prvostupanjski je sud na temelju provedenih dokaza utvrdio:

 

- da se predmetne nekretnine koje je mjernički vještak identificirao kao čest. zem. … te dio čest. zem. … u površini od 301 m2,i dio čest. zem. … u površini od 2643 m2, sve k.o M., nalaze u naselju G., na predjelu zvanom Č. brig, da su navedene nekretnine zajedno sa dijelom čest. zem. … k.o. M. u površini od 51 m2 sa svih strana ograđene starim kamenim suhozidom, da se na njima nalazi maslinik s oko 120 što stoljetnih što mladih stabala maslina i da se na tom zemljištu nalaze gustirna i  mali objekt u kojemu tužitelj odlaže alatke za obradu maslinika,

 

- da je tužitelj naslijedio navedene nekretnine iza smrti svoga djeda F. N. koji ih je prije više od 40 godina kupio od J. Š. pok. S. s nadimkom „D.“ iz D. te da nitko nije ometao u obradi tih nekretnina ni tužiteljeva djeda ni tužiteljeva oca, a ni tužitelja, a koja obrada se sastojala u krčenju pašnjaka u vinograd, a kasnije u maslinik koji je zatečen prilikom uviđaja na licu mjesta,

 

- da je tužiteljev djed F. N. predmetne nekretnine iza svoje smrti ostavio tužitelju jer su te nekretnine od kupoprodaje pedesetih godina dvadesetog stoljeća obrađivali tužiteljev djed i tužiteljev otac M., koji je umro prije smrti svoga oca F. N.,

 

- da su u zk. ul. ... k.o. M. u posjedovnici predmetne nekretnine upisane kao 11 zk. tijelo, u listu B je kao vlasnik upisana Općenarodna imovina, a u listu C se kao težak spominje M. Š. pok. M. zv. K. iz M., otac prodavatelja J. Š. pok. S.,

 

- da je u listu C zk. ul. … k.o. M. 20. 6. 1890. zabilježena tzv. D. kojom je Crkva svoju zemlja prodavala obrađivačima, što dokazuje da je M. Š. pok. M. kupio predmetne nekretnine od Crkve te su kao takve one unesene ostavinsku masu iza njegove smrti kako to proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u Trogiru poslovni broj O-38/56,

 

- da je S. Š. pok. M., kako to proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u Trogiru poslovni broj O-277/59, naslijedio na temelju oporuke J. Š. pok. S.,

 

- da je M. Š. pok. M. nakon kupoprodaje od davne 1890. bio u poštenom (savjesnom) posjedu predmetnih nekretnina 40 i više godina do 6. 4. 1941., koje je koristio prema gospodarskoj namjeni na način da ih je krčio u vinograd, pa pretvorio u maslinik neometan ni od koga te je temeljem zakona postao vlasnik tih nekretnina i kao takav raspolagao nekretninom koja je nakon njegove smrti predmet nasljeđivanja, diobe i prodaje tužiteljevu djedu.

 

Na temelju tako utvrđenih odlučnih činjenica prvostupanjski sud je zaključio da je tužitelj dokazao da je preko svojih pravnih prednika stekao pravo vlasništva dosjelošću na predmetnih nekretninama te je prihvatio tužbeni zahtjev. Pritom je prvostupanjski sud zauzeo pravno shvaćanje da se u konkretnom slučaju u skladu s odredbom članka 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12  i 152/14, u daljnjem tekstu: ZVDSP) treba primijeniti pravno pravilo iz paragrafa 1472. Općeg građanskog zakonika, koje se primjenjuje na temelju odredaba Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine“, broj 73/91), prema kojem se na državnoj imovini vlasništvo moglo steći dosjelošću posjedovanjem kroz razdoblje od 40 godina, ali računajući od 6. travnja 1941.

 

Osnovano tuženica ističe u žalbi  da je prvostupanjski sud  odlučujući o pravu vlasništva u pogledu nekretnina označenih kao čest. zem. …, te dijela čest. zem. …, sve zk. ul. … k.o. M., počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer su razlozi presude nejasni i proturječni i da o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika.

 

Naime, prvostupanjski sud smatra utvrđenim da M. Š. pok. M. nije bio u težačkom odnosu od 1890. jer je sporne nekretnine kupio od Crkve. Međutim, u spisu nema nikakvih dokaza o tome da bi M. Š. pok. M., koji je prema upisima u listu C – Stari tereti u zk. ul. … k.o. M. bio u težačkom odnosu u odnosu na Zbornu opatsku trogirsku crkvu sv. Lovre u pogledu predmetnih nekretnina, kupio sporne nekretnine od Crkve, a takvo što ni sam tužitelj tijekom postupka nije tvrdio jer u tom pogledu u stvarnoj osnovi tužbe, a ni kasnije tijekom postupka, nije iznosio činjenice ni predlagao dokaze. Točno je da je u zk. ul. … k.o. M. u list B dana 20. lipnja 1898. pod brojem 917 pravo vlasništva 13 zemljišničkog bića koje se sastoji od čest. zem. … u naravi vrt u „Nad ograde“ uknjiženo u korist I.R. D., tj. D. odnosno C. k. uprave za državnu imovinu kojom je tadašnja država u ime crkve upravljala po provenijenciji crkvenim dobrima (tzv. Vjerozakonskim zakladama). Međutim, u korist D. nije uknjiženo vlasništvo ostalih nekretnina koje se nalaze u navedenom zk. ulošku. Naprotiv, iz upisa u listu B u navedenom zk. ulošku je vidljivo da je 1. srpnja 1931. pod brojem …, Agr. … bila upisana zabilježba A. Š. za dosuđenje u vlasništvo, među ostalim, i jedanaestog zemljišničkog bića, koja zabilježba je brisana 27. listopada 1936. na temelju zaključka od 27. listopada 1936. broj Agr. …

 

Zbog toga obrazloženje prvostupanjskog suda da je M. Š. kupio predmetne nekretnine od Crkve 1890. i da otada nije bio u težačkom odnosu u odnosu na crkvu sv. Lovre u Trogiru predstavlja puku spekulaciju suda bez ikakva uporišta u provedenim dokazima, što s pravom ističe tuženica u žalbi. Iz rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u Trogiru od 9. svibnja 1956. poslovni broj O-38/56 koje je doneseno iza smrti M. Š. pok. M. reč. K. iz D. proizlazi da je on umro  5. prosinca 1916. Stoga se ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda da je M. Š. kao pošten posjednik do 6. travnja 1941. stekao vlasništvo predmetnih nekretnina.

 

U prilog tuženičine tvrdnje da je M. Š. bio u težačkom odnosu govori i činjenica da je na temelju navedenog rješenja o nasljeđivanju donesenog iza smrti M. Š. u listu C zk. ul. 197. pod brojem Z-104/57 uknjižen prijenos težačkih prava i poboljšica na predmetnim nekretninama u korist njegovih nasljednika.

 

S obzirom na izneseno u postupku je u vezi s navodnim ugovorom o kupoprodaji koji je sklopljen između tužiteljeva djeda F. N. i J. Š. pok. S. pedesetih godina dvadesetog stoljeća trebalo raspraviti je li nakon smrti M. Š. između njegovih nasljednika došlo do razvrgnuća suvlasničke zajednice odnosno diobe ili su oni i dalje ostali u nasljedničkoj zajednici sve do donošenja rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u Trogiru poslovni broj O-38/56 od 9. svibnja 1956. U tom pogledu treba reći da je odredbom članka 242. Zakona o nasljeđivanju („Službeni list FNRJ“, broj 20 – Zakon je stupio na  snagu 11. srpnja 1955.) propisano da se ovaj zakon primjenjuje na sva nasljedstva o kojima do dana njegovog objavljenja nije donesena pravomoćna odluka o nasljedstvu ili nasljedstvo nije sporazumom, diobom ili na drugi način konačno uređeno. Kod toga treba voditi računa i o tome da je iza pok. S. Š., zemljoradnika iz D., koji je naslijedio svoga oca M. Š. pok. M. za 24/72 dijela, doneseno rješenje o nasljeđivanju dana 26. listopada 1959., kojim je njegovim nasljednikom za cijelo proglašen njegov sin J. Š. iz Š..

 

Ako je između nasljednika M. Š. pok. M. došlo do diobe prije donošenja rješenja o nasljeđivanju iza njegove smrti odnosno nakon toga, tada je trebalo utvrditi kome su pripale u dio i vlasništvo predmetne nekretnine, odnosno jesu li te nekretnine pripale u vlasništvo S. Š. pok. M.. U vezi s tim trebalo je utvrditi i tko je u katastru zemljišta u razdoblju od prije Drugog svjetskog rata pa naovamo bio upisan kao posjednik predmetnih nekretnina, na što tuženica također opravdano ukazuje u žalbi.

 

              S pravom tuženica ističe u žalbi da je utvrđenje prvostupanjskog suda da je tužiteljev djed F. N. predmetne nekretnine ostavio isključivo tužitelju u proturječju s rješenjem o nasljeđivanju koje je doneseno iz njegove smrti. Naime, iz rješenja o nasljeđivanju iza smrti F. N., umrlog 23. listopada 2004., koje je donio javni bilježnik Ž. B. iz T. pod brojem O-249/04-14 (UPP/OS-Trogir-14/05) od 28. studenoga 2005. proizlazi da su njegovim nasljednicima na nekretninama utvrđenim pod točkom I. tog rješenja na temelju zakona, oporuke i ustupa proglašeni A. N. pok. F., sin ostavitelja, za 3/7 dijela, A. N. pok. F., kći ostavitelja, za 1/7 dijela i F. N., unuk ostavitelja, u ovom predmetu tužitelj, za 3/7 dijela. Dakle, sadržaj izreke navedenog rješenja o nasljeđivanju ne govori u prilog tužiteljevoj tvrdnji i utvrđenju prvostupanjskog suda da je samo tužitelj naslijedio predmetne nekretnine.

 

              Iz navedenog proizlazi da o odlučnim činjenicama u dijelu koji se odnosi na utvrđenje prava vlasništva na nekretninama označenim kao čest. zem. …, te dio čest. zem. …, sve zk. ul. … k.o. M., postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a.

 

Zbog iznesenog je valjalo na temelju odredbe članka 369. stavka 1. ZPP-a ukinuti prvostupanjsku presudu u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev u odnosu na nekretnine označene kao čest. zem. …, te dio čest. zem. …, sve zk. ul. … k.o. M., i u tom dijelu predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, time da je na temelju odredbe članka 371. ZPP-a naređeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem.

 

U ponovnom postupku prvostupanjski će sud otkloniti uočenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka, te će vodeći računa o primjedbama iznesenim u ovom ukidnom rješenju pravilno utvrditi odlučne činjenice i nakon toga ponovno odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

 

U Splitu 7. rujna 2017.