Broj: Gž-3376/15

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Županijski sud u Splitu, po sucu tog suda Borisu Mimica kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice S. S. iz S.-, zastupane po punomoćniku J. J., odvjetniku u S., protiv tuženika Ž. u.z.c. d.o.o. S., zastupane po punomoćnici K. K. S., diplomiranoj pravnici Ž. u.z.c. S. d.o.o., zastupane po punomoćniku I. B., diplomiranom pravniku, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: Pn-1230/15 od 25. rujna 2015. godine, dana 7. prosinca 2015. godine

 

p r e s u d i o   j e

 

              Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj: Pn-1230/15 od 25. rujna 2015. godine.

 

Obrazloženje

 

              Pobijanom prvostupanjskom presudom, suđeno je:

"1.Nalaže se tuženicima solidarno u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici s osnova povrede prava osobnosti iznos od 15.000,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od podnošenja tužbe po stopi od 14% godišnje, a u slučaju promjene stope prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećano za 5% do konačne isplate.

2. Nalaže se tuženicima solidarno u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici na ime materijalne štete iznos od 1.020,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od podnošenja tužbe po stopi od 14% godišnje, a u slučaju promjene stope prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećano za 5% do konačne isplate.

3. Nalaže se tuženicima solidarno u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici parnični trošak sa zakonskom kamatom koja teče od presuđenja pa do isplate."

 

              Protiv pobijane presude tužitelj je izjavio žalbu zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13 i 89/14, u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom da sud drugog stupnja presudu preinači u skladu s žalbenim razlozima, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

              Na žalbu nije odgovoreno.

 

              Žalba nije osnovana.

 

              Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete s osnove povrede prava osobnosti, kao i naknade imovinske štete s osnove troškova liječenja koje je zadobila u prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 23. studenog 2010. godine na Županijskoj cesti broj 6253 dionice 1 stup broj 6+ 200 metara , koja se nalazi u S..

 

              U ovoj fazi postupka sporna je sporna je pasivna legitimacija odnosno odgovornost tuženika za nastanak nezgode.

 

U provedenom dokaznom postupku prvostupanjski je sud utvrdio da je dana 23. studenog 2010. godine došlo do prometne nezgode na Županijskoj cesti broj 6253, dionica 1, stup broj 6+ 200 metara, a nalazi se unutar naseljenog mjesta i pripada gradu S..

 

              Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja odbio je tužbeni zahtjev jer smatra da tuženici nisu pasivno legitimirani.

 

              Ovakva činjeničan utvrđenja i pravni zaključak prvostupanjskog suda kao pravilan prihvaćaj i ovaj drugostupanjski sud, a tužitelji svojim žalbenim navodima nije doveo u sumnju.

 

              Prema odredbi članka 19. st. 1 Zakona o javnim cestama ("Narodne novine" broj 180/2004, 82/06, 138/06,146/08, 152/08, 38/09, 124/09, 153/09, 73/10 i 91/10 u daljnjem tekstu: ZJC) propisao je da se dio javne ceste koja prolazi kroz naselje održava kao sastavni dio te javne ceste osim

-sustava za odvodnju, ako je dio mjesnoj kanalizacijske mreže,

-javne rasvjete,

-zelene površine,

-pothodnika i nathodnika u funkciji pješačkog prometa,

-biciklističke i pješačke staze,

-tramvajske, odnosno željezničke pruge,

-čišćenja javnih cesta, osim čišćenja snijega.

 

              Odredbom članka 26. Pravilnika o održavanju i zaštiti javnih cesta ("Narodne novine" broj: 25/98, 126/98, 180/04 koji je bio na snazi u vrijeme nastanka prometne nezgode) određeno je što se smatra čišćenjem cesta, pa tako ova odredba propisuje da se pod čišćenjem kolnika podrazumijeva uklanjanje materijala osorina, odrona, pojedinačnog kamenja, masnih mrlja, blata, smeća i drugih materijala i predmeta koji ugrožavaju sigurnost predmeta.

 

              Dakle, vezano uz odredbu članka 26 Pravilnika i članka 19. ZJC-a proizlazi da čišćenje javnih cesta u dijelu kada te javne ceste prolaze kroz naselje nije u nadležnosti tuženika.

 

              O tome tko čisti javnu cestu u dijelu kada ona prolazi kroz naselje reguliraju Odredbe zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj: 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03- pročišćeni tekst: 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11 i 144/12), koji u članku 3. propisuje da se održavanje javnih površina smatra komunalnom djelatnošću, a stavkom 7. istog članka propisano je da se pod održavanjem javnih površina naročito razumijeva između ostalog i održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta koja prolaze kroz naselje, kada se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu.

 

              Kako je u spisu nesporno utvrđeno da je šteta nastala na županijskoj cesti broj 6253, dionica 1. km stup broj 6+  200 metara u mjestu S., dakle na Županijskoj cesti koja prolazi kroz naseljeno mjesto, u smislu odredbe članka 19. ZJC-a, ne postoji odgovornost tuženika za čišćenje i održavanje ovog dijela ceste već je to u nadležnosti grada S. kao jedinice lokalne samouprave, a sve sukladno naprijed citiranoj odredbi članka 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu kao i članka 4. statuta grada S. od 26. srpnja 2009. godine.

 

              Prema tome, pravilno je postupio prvostupanjski sud kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja jer pasivna legitimacija tuženika nije zasnovana niti zakonom, a niti ugovorom.

 

              Slijedom navedenog, kako nisu ostvareni žalbeni navodi, a ni razlozi propisani odredbom članka 354. stavak 2.2, 4, 8, 9, 11, 13 i 14. ZPP-a na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 365. st. 2 ZPP-a pazi po službenoj dužnosti te stoga valjalo temeljem odredbe članka 368. st. 1 ZPP-a odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

 

U Splitu, 7. prosinca 2015. godine.