Objavljeno u NN 198/03 od 19.12.2003.:

 

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

Na temelju članka 60. stavka 1., podstavka 5. Zakona o privatnoj zaštiti ("Narodne novine" broj 68/03) ministar unutarnjih poslova donosi

 

PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU PROVEDBE TEHNIČKE ZAŠTITE

Članak 1.

 

Tehnička zaštita predstavlja skup radnji kojima se neposredno ili posredno zaštićuju ljudi i njihova imovina, a provodi se tehničkim sredstvima i napravama te sustavima tehničke zaštite kojima je osnovna namjena sprječavanje protupravnih radnji usmjerenih prema štićenim osobama ili imovini kao što su:

 

¨      protuprovalno djelovanje

¨      protuprepadno djelovanje i

¨      protusabotažno djelovanje.

 

Članak 2.

 

Sustav tehničke zaštite predstavlja povezivanje dvaju ili više sredstava, naprava i uređaja koji zajedno čine funkcionalnu cjelinu.

Sredstvima i napravama te sustavima tehničke zaštite smatraju se oni koji su izvedeni, održavani i servisirani sukladno odredbama ovoga Pravilnika.

 

Članak 3.

 

            Sredstvima i napravama tehničke zaštite, u smislu ovoga Pravilnika, razumijevaju se:

 

1.         sredstva i naprave za tjelesno sprječavanje nedopuštenog ulaska osoba u štićeni objekt, a osobito:

 

-                     specijalne ograde;

-                     specijalne rampe i barikade;

-                     protuprovalna vrata;

-                     sve vrste brava sa serijskim brojem ili kodom;

-                     specijalne građevne konstrukcije;

-                     neprobojna stakla i slične konstrukcije;

-                     oprema za pohranu, čuvanje i prijenos vrijednosti, predmeta i dokumenata (kase, trezori, sigurnosni spremnici i sl.);

-                     naprave za detekciju metalnih predmeta;

-                     rendgenski uređaji za kontrolu prtljage;

-                     druga mehanička i/ili elektro-mehanička sredstva i naprave propisana u postupku provedbe tehničke zaštite.

 

2.         elektronički sigurnosni sustavi koji omogućuju učinkovitu zaštitu štićenog objekta, a osobito:

 

-                     protuprovalni i protuprepadni sustavi s javljačima raznih izvedbi (aktivnim i pasivnim);

-                     sustavi kontrole i registracije prolaza;

-                     sustavi kojima se obavlja stalni nadzor nad štićenim objektom s jednog mjesta (video nadzorni sustavi);

-                     sustavi centralnog prijama i signalizacije alarma - Centralni dojavni sustav i Centralni tehnički nadzor (u daljnjem tekstu: CDS, CTN);

-                     integralni sustavi zaštite s najmanje jednim (1) nadzornim mjestom unutar štićenog objekta.

 

3.         sredstva i naprave za neposrednu zaštitu ljudi:

 

-                     protuprepadni alarm.

 

4.         protusabotažni elementi: 

 

- specijalna ručna ogledala za pregled podvozja vozila.

 

Sustavima iz stavka 1. točke 2. ovoga članka omogućava se provedba plana postupanja u izvanrednim slučajevima (provala i sl.), rekonstrukciju događaja, odnosno okolnosti koje su prethodile nastupanju izvanrednog slučaja, nadzor nad radom i budnosti osoblja zaduženog za sigurnost objekta i provedbe  propisanog radnog režima na objektu te  zaštita povjerljivih podataka i informacija od poslovnog i drugog interesa koji su pohranjeni u računalima.

 

            Zaštita povjerljivih podataka i informacija iz stavka 2. ovoga članka mora imati minimalno tri razine:

 

-                     fizička barijera pristupa prostoriji u kojoj se nalaze podaci;

-                     mehaničko zaključavanje računala (hardverska zaštita) i

-                     zaštita pomoću lozinke i odziva (softverska zaštita).

 

 

Članak 4.

 

            Provedba tehničke zaštite razumijeva:

 

1.         snimku postojećeg stanja štićenog objekta i analizu problema s ocjenom;

2.         izradbu prosudbe ugroženosti;

3.         izradbu sigurnosnog elaborata;

4.         definiranje projektnog zadatka;

5.         projektiranje sustava tehničke zaštite;

6.         izvedbu sustava tehničke zaštite;

7.         stručni nadzor nad izvedbom radova;

8.         obavljanje tehničkog prijama sustava tehničke zaštite;

9.         održavanje i servisiranje sustava tehničke zaštite;

10.       uporaba sustava tehničke zaštite.

 

Provedba tehničke zaštite provodi se isključivo unutar perimetra tehničke zaštite koji odvaja štićeni prostor ili građevinu od okolnog prostora.

 

Članak 5.

 

Snimka postojećeg stanja štićenog objekta i analiza problema s ocjenom temelji se na prikupljenim podacima o:

-                     postojećim mjerama zaštite,

-                     broju, tipu i načinu izvršavanja dosadašnjih štetnih događanja i

-                     visini šteta izazvanih dosadašnjim štetnim događanjima.

 

Članak 6.

 

            Prosudba ugroženosti izrađuje se na temelju podataka o:

 

1.         vrsti, namjeni, veličini i izgledu objekta, lokaciji i okruženju te građevnim i ostalim svojstvima objekta;

2.         vrsti i broju stalnih i povremenih korisnika;

3.         režimu rada i načinu korištenja objekta;

4.         opremi, predmetima i dokumentima koji će se u objektu nalaziti ili se već nalaze te stupnju rizika od njihova oštećenja, otuđenja ili uništenja;

 

            Prosudba ugroženosti izrađuje se primjenom priznatih pravila u provedbi tehničke zaštite.

            Priznata pravila u provedbi tehničke zaštite, u smislu ovoga Pravilnika, su odgovarajuće hrvatske norme, a u nedostatku hrvatskih normi primjenjuju se odgovarajuće europske odnosno međunarodne norme (EN, IEC, ISO), odnosno druge specijalizirane norme te prihvaćena pravila struke.

           

Pravne i fizičke osobe registrirane za obavljanje poslova tehničke zaštite, na osnovu podataka iz stavka 1. točaka 1. - 4. ovoga članka, štićeni objekt  kategoriziraju u jednu od šest (6) kategorija koje sadrže obvezatne mjere zaštite:

 

1.         I. kategorija - NAJVIŠI STUPANJ ZAŠTITE koji predviđa:

-                     mehaničku i tehničku zaštitu kojom se signalizira neovlašten ulazak u štićeni prostor i dojavljuje na CDS,

-                     tehničku zaštitu kojom se prati kretanje u štićenom prostoru i pojedinačno štićenim prostorijama (kontrola prolaza i video nadzor) uz video zapis,

-                     zaštitu pojedinačnih vrijednosti pomoću specijalnih kasa, trezora i sl.,

-                     integralnu zaštitu s najmanje jednim (1) lokalnim nadzornim mjestom i sustavom veze sa zaštitarima na štićenom objektu,

-                     sigurnosni Plan postupanja i procedure u slučajevima pretpostavljenih incidentnih situacija.

 

2.         II. kategorija - VISOKI STUPANJ ZAŠTITE koji predviđa:

-                     mehaničku i tehničku zaštitu kojom se signalizira neovlašten ulazak u štićeni prostor i dojavljuje na CDS,

-                     tehničku zaštitu kojom se prati kretanje u štićenom prostoru (kontrola prolaza i video nadzor) uz video zapis,

-                     integralnu zaštitu s najmanje jednim (1) lokalnim nadzornim mjestom i sustavom veze sa CDS-om.

 

3.         III. kategorija - VIŠI STUPANJ ZAŠTITE koji predviđa:

-                     mehaničku i tehničku zaštitu kojom se signalizira neovlašten ulazak u štićeni prostor i dojavljuje na CDS,

-                     tehničku zaštitu kojom se prati kretanje u štićenom prostoru (kontrola prolaza i video nadzor) uz video zapis.

 

4.         IV. kategorija - SREDNJI STUPANJ ZAŠTITE koji predviđa:

-                     mehaničku i tehničku zaštitu kojom se na licu mjesta zvučno ili svjetlosno signalizira neovlašten ulazak u štićeni prostor,

-           video nadzor kojim se prati kretanje u štićenom prostoru uz video zapis.

 

5.         V. kategorija  - NIŽI STUPANJ ZAŠTITE koji predviđa:

-                     mehaničku i tehničku zaštitu kojom se na licu mjesta zvučno ili svjetlosno signalizira neovlašten ulazak u štićeni prostor,

 

6.         VI. kategorija - MINIMUM ZAŠTITE koji predviđa:

-                     mehaničku zaštitu bez uporabe elektroničkih naprava,

-                     obične cilindarske brave,

-                     obične ograde bez tehničkih elemenata (osim za stanove).

 

Članak 7.

 

            Na temelju izrađene prosudbe ugroženosti izrađuje se sigurnosni elaborat.

            Sigurnosnim elaboratom se određuje optimalna razina tehničke zaštite, integralne zaštite, kao i povezanost sa inim tehnološkim sustavima na objektu.

            Sigurnosnim elaboratom utvrđuju se:

 

1.         zahtjevi koje moraju ispunjavati sustavi koji nisu sustavi tehničke zaštite, ali utječu na sigurnost objekta i pouzdan rad sustava tehničke zaštite (primjerice, sustav napajanja električnom energijom, rasvjeta i sl.);

2.         građevni i slični zahtjevi od značaja za pravilan i pouzdan rad sustava tehničke zaštite (primjerice, niveliranje terena, sigurnosni razmaci, uređenje okoliša i sl.).

 

Članak 8.

 

            Na temelju izrađenog sigurnosnog elaborata i posebnih zahtjeva korisnika objekta izrađuje se projektni zadatak.

            Projektnim zadatkom utvrđuju se sve veličine (parametri) potrebni za izradbu projekta sustava tehničke zaštite, a osobito:

1.         vrsta tehničke zaštite;

2.         smještaj centra tehničke zaštite;

3.         smještaj uređaja i opreme;

4.         način polaganja instalacija.

 

Članak 9.

 

Projektiranje sustava tehničke zaštite obuhvaća:

 

1.         odabir vrste i opsega tehničke zaštite;

2.         odabir uređaja i opreme;

3.         razradu koncepcije tehničke zaštite;

4.         izradbu projektne dokumentacije.

 

Članak 10.

 

            Projektnu dokumentaciju smiju izrađivati samo pravne i fizičke osobe registrirane za obavljanje poslova tehničke zaštite, na način i pod uvjetima utvrđenim Zakonom o privatnoj zaštiti ("Narodne novine", broj 68/03.).

            Projekt sustava tehničke zaštite mora biti izrađen sukladno propisima koji uređuju poslove projektiranja.

            Snimka postojećeg stanja štićenog objekta i analiza problema s ocjenom, prosudba ugroženosti,  sigurnosni elaborat i projektni zadatak, čine sastavni dio projekta sustava tehničke zaštite.

 

Članak 11.

 

            Za ugradnju sustava tehničke zaštite, za kategorije zaštite I., II. i III. iz članka 6.stavka 4. ovoga Pravilnika izrađuje se projekt izvedbenog stanja.

Za ugradnju sustava tehničke zaštite kao i pojedinačnih naprava i uređaja tehničke zaštite, za kategorije IV., V. i VI. iz članka 6. stavka 4. ovoga Pravilnika izrađuje se skica (crtež), a za kategoriju zaštite I. obvezno se izrađuje i izvedbeni (glavni) projekt sukladno posebnim propisima o gradnji.

 

Članak 12.

 

            Projekt sustava tehničke zaštite obavezno se izrađuje za objekte kategorizirane u kategoriju I. navedene u članka 5. Zakona o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima ("Narodne novine" br. 173/03) te za sve one objekte za koje je prosudbom ugroženosti i sigurnosnim elaboratom utvrđeno postojanje povećanih opasnosti od poduzimanja protupravnih radnji (objekti u kojima se stalno ili povremeno okuplja veći broj ljudi, pohranjuje i čuva imovina veće vrijednosti i sl.).

           

Članak 13.

 

Provedbu tehničke zaštite iz članka 4., točke 1. - 5. ovoga Pravilnika nadzire odgovorna osoba u pravnoj osobi odnosno fizička osoba u postupku provedbe unutarnjeg nadzora.

 

 

 

 

 

Članak 14.

 

            Osobe iz članka 10. stavka 1. ovoga Pravilnika dužne su osigurati sigurnu pohranu projekta tehničke zaštite te voditi evidenciju o svim izrađenim kopijama. Svaka izrađena kopija mora biti brojčano označena.

Kopiju projekta, odnosno uvid u projektnu dokumentaciju smiju imati osobe koje imaju ovlast za obavljanje poslova tehničke zaštite propisane razine.

Projekt tehničke zaštite je poslovna tajna i ne može biti dijelom idejnog, glavnog ili izvedbenog građevinskog projekta.

 

Članak 15.

 

            Izvedba tehničke zaštite razumijeva:

 

1. izvedbu instalacija;

2. ugradnju uređaja i opreme;

3. programiranje, podešavanje (parametriranje) i ispitivanje sustava tehničke zaštite te njegovo     puštanje u probni rad;

4. verifikacija uređaja i opreme, odnosno sustava i tehnički prijem;

5. izradbu uputa za rukovanje;

6. obuku osoblja.

 

Članak 16.

 

            Izvedbi instalacija tehničke zaštite i ugradnji uređaja i opreme, prethode pripremni radovi.

 

Pripremni radovi uključuju i postavljanje kabelskih polica i instalacijskih cijevi i kabela do spojnih točaka.

Izvedba pripremnih radova tehničke zaštite ne smatra se tehničkom zaštitom u smislu odredaba ovog Pravilnika.

 

Članak 17.

 

            Pripremne radove u izvedbi tehničke zaštite može izvoditi i pravna i fizička osoba koja nije registrirana za obavljanje poslova tehničke zaštite.

            Pri obavljanju pripremnih radova u izvedbi tehničke zaštite, pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka ne smiju imati uvid u dijelove projekta iz članka 9. ovoga Pravilnika.

 

 

Članak 18.

 

            Izvedba instalacija tehničke zaštite obuhvaća ispitivanje i spajanje vodova od spojnih točaka do uređaja i naprava tehničke zaštite.

            Instalacije tehničke zaštite moraju biti izvedene sukladno propisima koji uređuju uvjete izvedbe elektrotehničkih instalacija.

 

Članak 19.

 

            Nakon izvedbe i ispitivanja instalacija tehničke zaštite ugrađuju se uređaji i oprema.

            Uređaji i oprema ugrađuju se i podešavaju (parametriraju) sukladno projektnoj dokumentaciji i uputama proizvođača uređaja i opreme.

            Svako pojedinačno sredstvo, naprava ili sustav tehničke zaštite mora imati upute za rukovanje koje se pohranjuju u sigurnosnoj kasi vlasnika ili korisnika objekta.

            Verifikacija uređaja i opreme, odnosno sustava tehničke zaštite koji su ugrađeni u objekt obavlja se puštanjem u probni rad, a ispravnost se potvrđuje potom izdanim certifikatom.

            Obuku osoblja koje će upravljati sredstvima, napravama ili sustavima tehničke zaštite provodi pravna osoba ili obrtnik koji  ugrađuje sustav.

Osoba koja upravlja sredstvima, napravama ili sustavima tehničke zaštite (u daljnjem tekstu: operater) ne mora biti zaštitar, a pisanom izjavom pod kaznenom  odgovornošću se obvezuje da će opremom  rukovati u skladu s uputama proizvođača i sukladno odredbama Zakona o privatnoj zaštiti.

            Operater mora imati pisano ovlaštenje  odgovorne osobe vlasnika ili korisnika štićenog objekta za upravljanje ugrađenim sustavima tehničke zaštite te za obavljanje poslova iz članka 3., stavka 1. točke 2. alineje 5. ovoga Pravilnika.

 

Članak 20.

 

            Sredstva i naprave te sustav tehničke zaštite može biti povezan na CDS ili CTN (centralni tehnički nadzor).

            CDS smije imati ona pravna osoba ili obrtnik koja je registrirana za obavljanje poslova privatne zaštite i ima ustrojeno danonoćno dežurstvo te interventnu grupu sastavljenu od najmanje dva zaštitara.

            Osobe iz stavka 2. ovoga članka moraju izraditi Plan uzbunjivanja po dojavi koji sadrži popis prostora obuhvaćenih dojavnim zonama, tlocrtni prikaz nadziranog objekta s unesenim dojavnim zonama, te uputstva i podatke koji određuju poimenična zaduženja svakog člana dežurne interventne grupe. Plan uzbunjivanja postavlja se za dežurnu osobu na vidnom i lako dostupnom mjestu uz CDS uređaj.

            Svaki izlazak interventne ekipe po dojavi na CDS-u, bilo da se radi o lažnoj dojavi ili stvarnom događaju, mora biti  evidentiran i potvrđen službenom zabilješkom od strane voditelja intervencije koja se sastavlja odmah po završetku intervencije, a sadrži vrijeme dojave, vrijeme izlaska i dolaska na mjesto događaja, zatečeno stanje, način postupanja, vrijeme završetka postupanja i vrijeme dolaska na početnu poziciju, kao i potpis voditelja intervencije.

            Ukoliko se radi o protupožarnoj dojavi, dežurni operater na CDS-u odmah obavješćuje najbližu vatrogasnu postrojbu te izdaje osnovne elemente potrebne za izlazak vatrogasaca na mjesto događaja (adresa, vrijeme dojave i sl.).

            Ako pravna osoba ili fizička osoba registrirana za obavljanje poslova tehničke zaštite koriste CTN sustav dužne su osigurati tehničku intervenciju po dojavnom signalu. Tehnička intervencija podrazumijeva otklanjanje tehničkih problema kod korisnika sustava u ugovorno određenom roku, a po jasno razlučenoj dojavi koja se razlikuje od dojave alarma na CDS-u.

            Sustavi tehničke zaštite ne smiju se programirati tako da se signal nastao aktiviranjem sustava tehničke zaštite prenosi direktno na sustav veza Ministarstva unutarnjih poslova.

 

 

Članak 21.

 

            Poslovi tehničke zaštite mogu se obavljati samo na temelju radnog naloga.

           

Radni nalog iz stavka 1. mora sadržavati slijedeće podatke:

 

1. ime i prezime zaštitara;

2. tvrtku trgovačkog društva ili obrta;

3. opis posla i broj ugovora;

4. vrijeme početka i završetka posla;

5. potpis odgovorne osobe.

 

            Za vrijeme obavljanja poslova tehničke zaštite zaštitar mora kod sebe imati radni nalog propisanog sadržaja i zaštitarsku iskaznicu.

            Pravna osoba ili fizička osoba koje su obavili poslove iz stavka 1. ovoga članka dužni su čuvati radni nalog najmanje 5 godina od dana njegovog izdavanja.

 

Članak 22.

 

            Tehnički prijam sustava tehničke zaštite razumijeva:

 

1. provjeru ispravnosti i funkcionalnosti svih uređaja i opreme koji čine sustav tehničke zaštite;

2. provjeru usklađenosti sustava tehničke zaštite sa projektom, odnosno skicom;

3. provjeru obučenosti osoblja;

4. provjeru korisničkih uputstava za rukovanje;

5. provjeru dokaza kvalitete ugrađene opreme.

 

            Tehnički prijam iz stavka 1. ovoga članka obavlja ovlašteni predstavnik vlasnika ili korisnika objekta i izvođača.

            O obavljenom tehničkom prijamu sastavlja se zapisnik kojega potpisuju osobe iz stavka 2. ovoga članka.

            Izvođač izdaje vlasniku ili korisniku objekta potvrdu da je sustav tehničke zaštite izveden sukladno odredbama ovoga Pravilnika. Sastavni dio potvrde je zapisnik iz stavka 3. ovoga članka.

Obrasci potvrde (Prilog 1.) i zapisnika  (Prilog 2.) tiskani su uz ovaj Pravilnik i njegov su sastavni dio.

 

Članak 23.

 

            Vlasnik ili korisnik štićenog objekta dužan je održavati u ispravnom stanju ugrađeni sustav tehničke zaštite kao i njegove dijelove i najmanje jednom (1) godišnje ih servisirati.

            Poslove održavanja i servisiranja sustava tehničke zaštite mogu obavljati pravne i fizičke osobe registrirane za obavljanje poslova tehničke zaštite.

            Izvođač je dužan osigurati održavanje i servisiranje sustava u jamstvenom roku, a na zahtjev korisnika ponuditi održavanje i servisiranje izvan jamstvenog roka.

Izvođač je dužan omogućiti isporuku potrebnih pričuvnih dijelova u razdoblju pet (5) godina od dana puštanja sustava u rad.

 

Članak 24.

 

Vlasnik ili korisnik objekta u kojemu je ugrađen video nadzor dužan je osigurati da se na vidnom mjestu pri ulasku u štićeni objekt kao i u unutrašnjosti prostorija obznani posjetiteljima da se prostor nadzire sustavom tehničke zaštite.

            Vlasnik ili korisnik objekta u kojem je ugrađen video nadzor ne smije koristiti podatke o osobama prikupljene sustavom tehničke zaštite izvan njihove zakonske namjene.

 

Članak 25.

 

Pravne i fizičke osobe registrirane za obavljanje poslova tehničke zaštite dužni su uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog Pravilnika u roku od jedne  godine od dana njegovog stupanja na snagu.

 

Članak 26.

 

            Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite ("Narodne novine" broj 28/99.).

 

Članak 27.

 

            Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

 

Broj:511-01-52-77672-2003.

Zagreb, 4. prosinca 2003.

 

                                                           

Ministar

Šime Lučin, v.r.

 

Prilog 1.

 

 

 

 

Prilog 2.

 

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/307551.html