MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Na temelju članka 26. stavka 3. Zakona o cestama (»Narodne novine«, broj 84/2011, 22/2013, 54/2013 i 148/2013), ministar pomorstva, prometa i infrastrukture donosi
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom uređuju se pravila za ophodnju javnih cesta koja se odnose na uspostavu ophodnje, ophodare, opremu za ophodnju, mjere za zaštitu javnih cesta i prometa te radove, radnje i druge aktivnosti koje obavlja ophodar.
Članak 2.
Ophodnja javnih cesta obavlja se radi:
– nadziranja stanja i prohodnosti javnih cesta, izvanrednih događaja na njima i meteoroloških uvjeta značajnih za sigurno odvijanje prometa,
– osiguranja iznenadno nastalog izvora opasnosti na javnoj cesti koji se nije mogao predvidjeti,
– provedbe mjera za zaštitu javnih cesta i prometa na njima,
– otklanjanja posljedica izvanrednih događaja na javnim cestama,
– osiguranja redovitih i izvanrednih dojava o stanju i prohodnosti javnih cesta,
– obavljanja radova redovitog održavanja manjeg obima na javnim cestama.
II. USPOSTAVA OPHODNJE
Članak 3.
Ophodnja javnih cesta uspostavlja se i obavlja najmanje:
– tri puta dnevno na autocestama i brzim cestama,
– jednom dnevno na državnim i ostalim javnim cestama s PGDP > 4000,
– dva puta mjesečno na županijskim cestama,
– jednom mjesečno na lokalnim cestama.
Na javnim cestama koje su prometno opterećene jedino u određenom razdoblju (npr. turističke ceste, ceste na otocima i sl.), uspostavu i učestalost ophodnje određuje pravna osoba koja upravlja javnom cestom (u daljnjem tekstu: upravitelj ceste) ovisno o vrsti ceste, prometnom opterećenju, zemljišno-klimatskim uvjetima te ostalim uvjetima.
Članak 4.
Ophodnja javnih cesta se, u pravilu, uspostavlja po cestovnim pravcima.
Cestovni pravac na kojem je uspostavljena ophodnja, dijeli se na ophodarske dionice određene duljine.
Ophodarsku dionicu mogu činiti i dijelovi više cestovnih pravaca koji se međusobno križaju i u tom slučaju ukupna duljina ophodarske dionice u pravilu ne bi smjela prelaziti propisanu duljinu iz članka 9. ovoga Pravilnika.
Ako su na određenoj mreži javnih cesta uspostavljene dvije ili više ophodarskih dionica, radi osiguranja njihovog tehničko-tehnološkog jedinstva, potrebno je uspostavit »ophodarsku službu«.
Ophodarska služba podrazumijeva uspostavu »mjesta stalnog dežurstva« i »mjesta stalne pripravnosti«.
Mjesto stalnog dežurstva i mjesto stalne pripravnosti
Članak 5.
Mjesto stalnog dežurstva predstavlja mjesto u kojem se zaprimaju i prosljeđuju pozivi s ophodarskih dionica na propisana mjesta, svakodnevno od 00:00 do 24:00 sata.
Članak 6.
Mjesto stalne pripravnosti je mjesto u kojem je organizirana osposobljena i specijalizirana grupa za hitne intervencije i koja je opremljena odgovarajućim vozilima, strojevima i alatom s kojim je moguće poduzeti najnužnije mjere za zaštitu javne ceste i prometa na njoj te najnužnije radove za sprječavanje daljnjih oštećenja i ugrožavanja sigurnosti odvijanja prometa na javnoj cesti.
Na određenoj mreži javnih cesta broj mjesta stalne pripravnosti i njihov raspored mora biti takav da od zaprimljenog poziva za intervenciju do početka intervencije ne prođe više od jednog sata.
Članak 7.
Mjesto stalnog dežurstva i mjesto stalne pripravnosti mogu se organizirati u istom mjestu.
Ovisno o načinu organiziranja, jedno mjesto stalne pripravnosti može pokrivati više ophodarskih dionica koje su u nadležnosti više upravitelja cesta, ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. članka 6. ovoga Pravilnika.
Osoblje u mjestu stalnog dežurstva i mjestu stalne pripravnosti mora biti stručno osposobljeno za obavljanje tih poslova.
Članak 8.
Opseg ophodarske službe, broj mjesta stalne pripravnosti i mjesta stalnog dežurstva, stupanj i način njihove opremljenosti te način tehničko-tehnološke povezanosti s ophodarskim dionicama, određuje upravitelj ceste godišnjim planom ophodnje.
Godišnji planovi ophodnje donose se sukladno ovom Pravilniku i propisanim postupkom i rokovima utvrđenim za donošenje godišnjih planova održavanja javnih cesta.
Duljina ophodarske dionice
Članak 9.
Duljina ophodarske dionice uvjetovana je vrstom javne ceste, prometnim opterećenjem (PGDP) i strukturom prometa i u pravilu iznosi:
– na autocestama i brzim cestama, do 50,00 km,
– na javnim cestama s PGDP > 10.000, od 50,00 do 60,00 km,
– na javnim cestama s PGDP ≥ 8.000 do 10.000, od 60,00 do 70,00 km,
– na javnim cestama s PGDP ≥ 6.000 do 8.000, od 70,00 do 80,00 km,
– na javnim cestama s PGDP ≥ 4.000 do 6.000, od 80,00 do 90,00 km.
Sukladno stavku 1. ovoga članka, stvarnu duljinu svake ophodarske dionice utvrđuje upravitelj ceste godišnjim planom ophodnje.
Učestalost ophodnje
Članak 10.
Učestalost ophodnje ovisna je o vrsti javne ceste, prometnom opterećenju (PGDP) i strukturi prometa i u pravilu se obavlja:
– na autocesti i brzoj cesti, svakodnevno od 0:00 do 24:00 sata,
– na javnoj cesti s PGDP > 10.000 vozila, svakodnevno od 0:00 do 24:00 sata,
– na javnoj cesti s PGDP ≥ 8.000 do 10.000, radnim danom od ponedjeljka do petka od 14:00 do 6:00 sati te subotom, nedjeljom i blagdanom od 0:00 do 24:00 sata,
– na javnoj cesti s PGDP ≥ 6.000 do 8.000, radnim danom od ponedjeljka do petka od 14:00 do 22:00 sata te subotom, nedjeljom i blagdanom od 6:00 do 22:00 sata,
– na javnoj cesti s PGDP ≥ 4.000 do 6.000, radnim danom od ponedjeljka do petka od 14:00 do 22:00 sata te subotom, nedjeljom i blagdanom od 6:00 do 18:00 sati.
U razdoblju nepovoljnih vremenskih prilika i u drugim situacijama koje ugrožavaju javnu cestu ili promet na njoj potrebno je povećati učestalost ophodnje. U takvim uvjetima, ophodnju treba obaviti odmah nakon što se osiguraju potrebni uvjeti ili dopuste vremenske prilike ili prestane opasnost zbog koje bi mogla biti ugrožena sigurnost ophodara.
Članak 11.
Na javnim cestama na kojima u ljetnom razdoblju (srpanj i kolovoz) dolazi do znatnog povećanja prometa, ophodnju treba uspostaviti i obavljati na način propisan člankom 10. ovog Pravilnika uzimajući, kao mjerodavnu vrijednost, prosječni ljetni dnevni promet (PLDP).
Na javnim cestama na kojima povremeno dolazi do bitnog povećanja prosječnog godišnjeg dnevnog prometa (PGDP) u trajanju od mjesec i više dana, ophodnju treba uspostaviti i obavljati na način propisan člankom 10. ovog Pravilnika uzimajući, kao mjerodavnu vrijednost, prosječni dnevni promet (PDP).
Članak 12.
Ophodnja javne ceste smatra se obavljenom ako je ophodarska dionica iz članka 9. ovoga Pravilnika, prijeđena u oba smjera najmanje jednom u osam sati, odnosno jednom u dvanaest sati kada se ophodnja obavlja subotom, nedjeljom i blagdanom od 6:00 do 18:00 sati, a sukladno članku 10. ovoga Pravilnika.
Članak 13.
U odnosu na članak 12. ovoga Pravilnika, iznimno se smatra da je ophodnja obavljena ako je ophodarska dionica prijeđena u oba smjera najmanje jednom u dvanaest sati, ako tako zbog opravdanih razloga odredi upravitelj ceste.
III. OPHODAR
Ophodar
Članak 14.
Ophodnju ophodarske dionice može obavljati samo kvalificirana i stručno osposobljena osoba (u daljnjem tekstu: ophodar).
Upravitelj ceste dužan je izvršiti uvid u dokaz stručne osposobljenosti ophodara iz stavka 1. ovoga članka.
Ispitni program za provjeru stručne osposobljenosti ophodara
Članak 15.
Provjeri stručne osposobljenosti može pristupiti osoba (u daljnjem tekstu: ophodar) koja ispunjava sljedeće uvjete:
a. najmanje srednju stručnu spremu tehničke struke,
b. vozačka dozvola za upravljanje motornim vozilom čija najveća dopuštena masa nije veća od 3.500 kg (»B«-kategorije).
Članak 16.
Poslove ophodnje ceste ne može obavljati osoba s invaliditetom i osoba ograničeno sposobna za rad.
Članak 17.
Poslove ophodnje javnih cesta može obavljati isključivo osoba koja posjeduje dokaz o uspješno položenoj provjeri stručne osposobljenosti za obavljanje poslova ophodara, u skladu sa člankom 15. ovog Pravilnika.
Prema nacionalnoj klasifikaciji zanimanja osobe iz stavka 1. ovoga članka razvrstavaju se u zanimanje – cestar ophodar (u daljnjem tekst: ophodar).
Prema ukupnosti zahtjeva, izraženu znanjima i vještinama za obavljanje poslova ophodnje cesta, ophodar je razvrstan u 3. stupanj složenosti zanimanja.
Članak 18.
Provjeru stručne osposobljenosti može provesti pravna osoba ako ispunjava potrebne kadrovske i materijalne uvjete.
Pod kadrovskim uvjetima iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se osobe tehničke struke koje imaju akademski naziv magistar, stručni naziv stručni specijalist, odnosno stručni specijalist inženjer, akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus), stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) ili stručni naziv stručni pristupnik, odnosno fizička osoba navedene struke koja je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja.
Pod materijalnim uvjetima iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se odgovarajući poligon za izvedbu radova redovitog održavanja manjeg opsega, ophodarsko vozilo, sredstva rada koja koristi ophodar, odgovarajući prostor (učionicu) s odgovarajućim didaktičkim pomagalima, shemama i skicama, fotografijama i videozapisima.
Članak 19.
Provjeru iz članka 18. ovoga Pravilnika, obavlja stručno ispitno povjerenstvo od najmanje tri (3) člana, a čine ga u pravilu predsjednik i članovi povjerenstva (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).
Povjerenstvo imenuje pravna osoba koja je ovim Pravilnikom ovlaštena provoditi provjeru stručne osposobljenosti.
Članak 20.
Ispitni program za provjeru stručne osposobljenost ophodara sastoji se iz teoretskog i praktičnog dijela.
Teoretski dio ispitnog programa provodi na temelju testa sastavljenog od pitanja složenih u skupine (u daljnjem tekstu: test). Za svako pitanje u testu moraju biti ponuđena dva ili više mogućih odgovora od kojih jedan ili više trebaju biti točni. Svaki točan odgovor, ovisno o težini pitanja, vrednuje se odgovarajućim brojem bodova. U pravilu, ukupan broj bodova po testu iznosi sto (100) bodova. Vrijeme za rješavanje testa u pravilu iznosi devedeset (90) minuta.
Praktični dio ispitnog programa provodi se putem rješavanja testa, rješavanja praktičnih zadataka na poligonu, rješavanja zadataka definiranih na predlošku, crtežu ili skici te popunjavanjem obrasca ophodarskog dnevnika i druge dokumentacije koju ophodar treba koristiti u svakodnevnom radu.
Vrijeme provjere iz praktičnog dijela ispitnog programa, u pravilu, iznosi četrdeset i pet (45) minuta.
Članak 21.
Teoretski dio ispitnog programa iz članka 20. ovoga Pravilnika obuhvaća poznavanje osnovnih propisa:
a. iz ovog Pravilnika,
b. iz gradnje, rekonstrukcije, održavanja i zaštite javnih cesta,
c. o gradnji i uređenju prostora,
d. o zaštiti okoliša,
e. o sigurnosti prometa,
f. o prijevoza stvari i putnika,
g. iz osnovna meteorologije,
h. o zaštiti od požara.
Provjera poznavanja osnovnih propisa iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća sve odredbe ovoga Pravilnika, načelno poznavanje sadržaja propisa kojima se uređuju osnovna pitanja i odnosi u upravljanju javnim cestama, te ostalih propisa kojima se uređuje odnosna materija.
Članak 22.
Teoretski i praktični dio ispitnog programa obuhvaća provjeru znanja i poznavanja:
a. postupaka za nadzor aktivnosti na javnoj cesti ili njenom zaštitnom pojasu,
b. postupaka za pregled sustava za odvodnju, prometne signalizacije i opreme, objekata, prometnog i slobodnog profila, polja trokuta preglednosti te ostalih dijelova koji čine javnu cestu,
c. postupaka za otklanjanje posljedica izvanrednog događaja,
d. načina obavještavanja javnosti o stanju i prohodnosti javnih cesta,
e. postupaka za označavanje privremenih i drugih opasnosti na javnoj cesti,
f. radova i aktivnosti koji se trebaju obavljati tijekom ophodnje,
g. ostalih radnji i aktivnosti koje ophodar treba obavljati tijekom ophodnje, kao što su
– uporaba sustava i uređaja za komunikaciju,
– vođenje ophodarskog dnevnika i ostale propisane dokumentacije,
– detektiranje opasnosti i događaja opasnih za odvijanje prometa,
– način korištenje fotoaparata i/ili drugih uređaja za snimanje slike i zvuka,
– uporaba i primjena šifriranog sustava dojave o stanju i prohodnosti javne ceste,
– načina gašenje početnog požara,
– načina pružanje prve pomoći unesrećenim osobama.
Članak 23.
Provjera osposobljenosti ophodara za obavljanje nadzora nad aktivnostima na javnoj cesti i njenom zaštitnom pojasu te pregled njenog stanja i prohodnosti, obuhvaća poznavanje mogućih štetnih utjecaja okoline na javnu cestu i obrnuto, štetnih i osobito štetnih aktivnosti na javnoj cesti ili njenoj neposrednoj blizini, svih sastavnih dijelova javne ceste, vrsta oštećenja kolnika i utjecaj oštećenja na sigurnost odvijanja prometa, definiranja stanja kolnika u različitim vremenskim uvjetima, intenziteta prometa i strukture prometa te postupaka za uklanjanje oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s kolnika javne ceste.
Članak 24.
Provjera osposobljenosti ophodara za pregled stanja sustava za odvodnju obuhvaća poznavanje osnovnih sustava i naprava za odvodnju javnih cesta te negativnih posljedica na trup i kolnik javne ceste ako se oni redovito ne održavaju.
Članak 25.
Provjera osposobljenosti ophodara za pregled prometne signalizacije i opreme javne ceste obuhvaća sve prometne znakove i način njihovog postavljanja, sustave za vođenje prometa, način vođenja baze cestovnih podataka, način utvrđivanja stanja i stupnja dotrajalosti te postupke i radnje za uspostavu sigurnog odvijanja prometa u slučaju izvanrednih događaja.
Članak 26.
Provjera osposobljenosti ophodara za pregled cestovnih objekata obuhvaća sve glavne vrste cestovnih objekata, glavne dijelove objekata i njihovu namjenu, oštećenja na objektima koja utječu na stabilnost i trajnost objekta ili koja mogu ugroziti sigurnost odvijanja prometa te manje radove na održavanju objekata.
Provjera osposobljenosti ophodara obuhvaća i poznavanje prometnog i slobodnog profila javne ceste, zaštitnog pojasa, polja preglednosti te preglednosti berme.
Za pregledavanje svih ostalih sastavnih dijelova ceste uključujući i zaštitni pojas, provjera osposobljenosti ophodara obuhvaća poznavanje svih prirodnih pojava koje utječu na stabilnost pokosa javne ceste, svih tehničkih i bioloških zahvata i mjera za zaštitu pokosa, posljedica koje mogu nastati zbog nedopustivih zahvata u zaštitnom pojasu i njihov utjecaja na javnu cestu i sigurnost prometa te važnost izvođenja određenih manjih radova u određenom trenutku.
Članak 27.
Provjera osposobljenosti ophodara za otklanjanje posljedica izvanrednih događaja obuhvaća poznavanje osnovnih načela prometne sigurnosti u ovisnosti o stanju ceste, utjecaju okoline i vremenskih pojava te o stanju prometne signalizacije, nužnih mjera za otklanjanje posljedica izvanrednog događaja i načina osiguranja opasnog mjesta, vrsta iznenadnih i izvanrednih događaja, vrsta elementarnih nepogoda, postupaka za privremeno zatvaranje ceste za pojedine ili sve kategorije vozila, vrsta opasnih oštećenja i načina njihova saniranja, načina obavještavanja o stanju i prohodnosti, izvanrednim događajima i vremenskim uvjetima koji bitno utječu na sigurnost odvijanja prometa, o nedopuštenim zahvatima na cestovnom zemljištu ili u zaštitnom pojasu te o većim oštećenjima ili štetnim događajima koje ophodar ne može sam otkloniti.
Članak 28.
Postupci provjere obuhvaćaju i poznavanje postupaka za utvrđivanje stanja kolnika, vremenskih uvjeta i izvanrednih događaja, postupka za obavješćivanje javnosti o stanju i prohodnosti ceste, učestalost redovitih obavijesti, poznavanje šifriranog sustava dojave podataka, načina rada i funkcioniranja »mjesta stalnog dežurstva« i »mjesta stalne pripravnosti«, postupaka za izdavanje suglasnosti za radnje ili aktivnosti na javnoj cesti i njenom zaštitnom pojasu, postupaka za sprječavanje nedopuštenih radnji i aktivnosti na cesti i njenom zaštitnom pojasu, postupaka za izdavanje suglasnosti za izvođenje radova duljeg trajanja na javnoj cesti ili njenom zaštitnom pojasu te događaja o kojem ophodar mora odmah, neposrednim putem, obavijestiti nadređenu osobu i/ili inspekciju za ceste ili policiju.
Članak 29.
Za ocjenu osposobljenosti za osiguranje mjesta privremene opasnosti, nastale zbog iznenadnih i izvanrednih događaja, prometne nezgode, elementarne nepogode ili oštećenja ceste, koje neposredno ugrožava sigurnost odvijanja prometa, provjera stručne osposobljenosti ophodara obuhvaća poznavanje postupka kod prometne nesreće, elementarne nepogode, za vrijeme »zimskih uvjeta«, požara nastalog na javnoj cesti ili u njenoj neposrednoj blizini, privremenog zatvaranja javne ceste, različitih stupnjeva oštećenja kolnika javne ceste, osiguranja mjesta privremene opasnosti, izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja i rekonstrukcije javne ceste, kao i poznavanje propisanih načina postavljanja privremene regulacije prometa u jednostavnim i složenim prometnim situacijama.
Članak 30.
Provjera osposobljenosti ophodara za obavljanje radova redovitog održavanja manjeg opsega te obavljanja i drugih poslova obuhvaća poznavanje osnovnih radnih procesa i radnih postupaka, pravilnu upotrebu propisanog alata i sredstava, način ophođenja prema korisnicima javnih cesta i način neposrednog davanja osnovnih informacija o stanju i prohodnosti ophodarske dionice te svih propisanih procedura za vođenje dokumentacije ophodara.
Članak 31.
Ako kandidat koji je pristupio provjeri stručne osposobljenosti postigne najmanje 80% od ukupno mogućih bodova iz ispitnog programa iz članka 20. ovoga Pravilnika, smatrat će se da raspolaže potrebnim znanjem za obavljanje poslova ophodara.
Ako kandidat postigne od 60% do 79% od ukupno mogućih bodova iz teoretskog dijela ispitnog programa može pristupiti ponovnoj provjeri nakon najmanje šest (6) mjeseci, a ako postigne manje od 60% posto od ukupno mogućih bodova, može pristupiti ponovnom provjeri nakon najmanje godine dana.
Za ocjenjivanje uspješnosti provjere stručne osposobljenosti iz praktičnog dijela ispitnog programa, kandidat mora postići 100% ukupno mogućih bodova.
Kandidati koji nisu prošli na teoretskom dijelu ispitnog programa, ne mogu pristupiti provjeri iz praktičnog dijela ispitnog programa.
Ophodarska iskaznica
Članak 32.
Osobi koja je uspješno prošla provjeru stručne osposobljenosti za obavljanje poslova ophodara upravitelj ceste izdat će »Ophodarsku iskaznicu« koja vrijedi od dana izdavanja do prestanka ovlaštenja za obavljanje poslova ophodara.
Ophodarska iskaznica treba biti izrađena kao plastična (plastificirana) kartica pravokutnog oblika, svijetložute boje, dimenzija 86 x 55 mm, sa zaštitnim mjerama (grafičkim, elektroničkim) protiv falsificiranja. Na iskaznici treba biti ispisani puni naziv upravitelja ceste, slika ophodara dimenzije 30 x 35 mm, ime i prezime ophodara, OIB, evidencijski broj, datum izdavanja, opis dobivenih ovlasti te ime i prezime (potpis i pečat) ovlaštene osobe u upravitelju ceste. Obrazac iskaznice, Prilog 1., priložen je ovom Pravilniku i čini njegov sastavni dio.
Ophodarska iskaznica smije se koristiti samo u okviru nadležnosti propisanih ovim Pravilnikom, a svaka zlouporaba povlači stegovnu i kaznenu odgovornost. Ophodar koji izgubi iskaznicu ili na drugi način ostane bez nje, dužan je o tome odmah obavijestiti upravitelja ceste.
Vraćene ili oduzete ophodarske iskaznice se poništavaju.
Evidenciju o izdanim ophodarskim iskaznicama, izgled i sadržaj iskaznice te druge postupke vezane za ophodarsku iskaznicu, utvrđuje upravitelj ceste sukladno ovom Pravilniku.
IV. OPREMA ZA OPHODNJU
Ophodarsko vozilo
Članak 33.
Ophodnja ophodarske dionice mora se obavljati s posebno obilježenim i opremljenim vozilom (u daljnjem tekstu: ophodarsko vozilo). Osnovna boja ophodarskog vozila treba biti narančasta. Prednja i stražnja strana vozila treba biti dodatno obilježena reflektirajućim oznakama.
Ophodarsko vozilo mora biti obilježeno s dva žuta (narančasta) rotirajuća svjetla i natpisom »Ophodnja ceste« iscrtanim slovima crne boje odgovarajuće veličine na ploči žute (narančaste) boje.
Na stražnjoj strani ophodarskog vozila mora se osigurati mjesto za postavljanje prometnog znaka »radovi na cesti« veličina 90 x 90 x 90 cm i prometnog znaka »obavezno obilaženje s desne (lijeve) strane«, veličine Ø 60 cm.
Način obilježavanja ophodarskog vozila prikazan je u Prilogu 2., a koji čini sastavni dio ovoga Pravilnika.
Obvezna oprema ophodarskog vozila
Članak 34.
Ophodarsko vozilo mora biti obvezno opremljeno sa sljedećim uređajima, opremom, alatom i materijalom i to:
– radioaparatom,
– radijskim uređajem ili mobilnim telefonom,
– uređajem za praćenje kretanja ophodarskog vozila (GPS),
– digitalnim fotoaparatom (kamera),
– prijenosnim računalom ili drugim uređajem s opcijom mobilnog interneta,
– kompletom prometnih znakova i prometne opreme za uspostavu sigurnog odvijanja prometa kod izvanrednih događaja,
– kompletom osnovnog alata kao što je lopata, kramp, kopačica, grablje, sjekira, ručni nabijač za asfalt, ručna (motorna) kosa, ručna (motorna) pila za drvo, metla sirkova, metla žičana, čekić bravarski 1,5 kg, malj 5 kg (macola), ručna pila za metal, kliješta kombinirana, kliješta armiračka, kliješta stolarska, komplet odvijača, komplet viljuškastih i okatih ključeva, mjerna vrpca, baterijska svjetiljka, kanta za vodu (10 l) kanistar plastični za vodu (10 l), kanistar za gorivo (10 l),
– materijalom kao što je apsorpcijsko sredstvo velike moći upijanja (ekološki čisto), 50 kg soli za posipanje cesta (samo u zimskom razdoblju), odgovarajući set vijaka i obujmica za popravak prometnog znaka, čavli (1 kg), paljena žica (kolut), sredstvo za osobnu dezinfekciju, sredstvo za dezinfekciju alata i vozila, plastične rukavice za jednokratnu uporabu, vreće za smeće,
– vatrogasnim aparatom S-6,
– u područjima s velikim indeksom opasnosti od izbijanja požara, vatrogasnu naprtnjaču V-25 te vatrogasnu metlanicu.
Osobna oprema ophodara
Članak 35.
Kada se ophodar nalazi izvan ophodarskog vozila, bilo da pješice obilazi dijelove ophodarske dionice ili obavlja manje radove, mora nositi uočljivu odjeću koja je vidljiva i po danu i po noći zbog ušivenih dodatnih oznaka od reflektirajućeg materijala ili reflektirajućih tijela.
Ophodar mora imati i zaštitno odijelo, zaštitnu obuću, kišnu kabanicu, zaštitnu kacigu, čizme za vodu i zaštitne rukavice.
V. PROVOĐENJE MJERA ZA ZAŠTITU JAVNIH CESTA I PROMETA
Nadzor aktivnosti na javnoj cesti i njenom zaštitnom pojasu
Članak 36.
Radi zaštite javne ceste i sigurnosti prometa na njoj ophodar mora tijekom ophodnje stalno nadzirati sve aktivnosti na javnoj cesti i njenom zaštitnom pojasu.
Uz stalni nadzor aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka, ophodar mora, u okviru svojih mogućnosti i raspoložive opreme i sredstava, spriječiti štetnu aktivnost te mogući štetni utjecaj okoline na javnu cestu i promet na njoj.
Pod osobito štetnim aktivnosti na javnoj cesti, smatra se:
– oštećivanje, uklanjanje, premještanje, zakrivanje ili na bilo koji drugi način mijenjanje postojećeg stanja prometne signalizacije, prometne opreme te cestovnih uređaja,
– trajno ili privremeno zaposjedanje ili na drugi način smetanje posjeda javne ceste ili njezinog dijela,
– dovođenje oborinske vode, otpadne vode i ostalih tekućina,
– sprječavanje otjecanja vode s javne ceste,
– spuštanje po pokosu nasipa ili usjeka kamena, stabala te drugih predmeta i materijala,
– vučenje stabala i dijelova stabala te drugih materijala ili predmeta po javnoj cesti,
– puštanje domaćih životinja bez nadzora, napajanje životinja u cestovnom jarku, ispaša životinja na cestovnom zemljištu te gradnja pojilišta na cestovnom zemljištu,
– postavljanje ograda, sađenje živica, drveća i drugih nasada,
– odlaganje drvne mase, raznog materijala ili drugih predmeta ili stvari,
– postavljanje nadgrobnih ploča i ostalih spomenobilježja,
– postavljanje transparenata, plakata i drugih oblika obavještavanja odnosno oglašavanja bez suglasnosti upravitelja ceste,
– rasipanje materijala, nanošenje blata, ulja ili drugi način onečišćivanja javne ceste,
– odlaganje snijega ili leda na kolnik javne ceste.
Članak 37.
Pod ostalim štetnim aktivnosti na javnoj cesti, smatra se osobito:
– postavljanje i korištenje svjetla ili svjetlosnih uređaja koji mogu ugroziti sigurnost prometa na javnoj cesti,
– namjerno paljenje vatre i korova uz javnu cestu,
– oranje u razdaljini od 4 metra od granice cestovnog zemljišta u smjeru suprotno od javne ceste ili u širini 1 metra od granice cestovnog zemljišta usporedno s javnom cestom,
– postavljanje ograda, sađenje živica, drveća i drugih nasada koji onemogućavaju preglednost na javnu cestu,
– ostavljanje drveća i drugih predmeta i stvari koje mogu pasti na javnu cestu,
– vožnja, zaustavljanje ili parkiranje vozila na bankinama, pješačkim i biciklističkim stazama i trakama te ostalim površinama koje nisu namijenjene za promet vozila,
– uključivanje ili isključivanje vozila na javnu cestu na mjestu gdje nije izgrađen odgovarajući prilaz odnosno priključak na javnu cestu,
– nedozvoljena ili nekontrolirana aktivnost vlasnika odnosno korisnika zemljišta uz javnu cestu kojom bi se mogla narušiti stabilnost javne ceste i ugroziti sigurnost prometa kao što je izrada potpornih zidova, postavljanje vodova iznad, ispod ili uzduž javne ceste, nasipavanje ili potkopavanje nasipa, kopanje jaraka ili rupa u neposrednoj blizini javne ceste i drugo,
– iznenadna prekomjerna uporaba javne ceste,
– zaustavljanje autobusa na opasnim ili neuređenim autobusnim postajama na ili izvan kolnika javne ceste,
– svi zahvati u zaštitnom pojasu javne ceste za koje ne postoji odgovarajuća suglasnost,
– izgradnja priključaka odnosno prilaza na javnu cestu, bez odgovarajuće suglasnosti,
– izvođenje radova na javnoj cesti (prekopavanje, potkopavanje i dr.) bez ogovarajućeg osiguranja ili na neodgovarajući ili nekvalitetan način,
– izgradnja ili postavljanje objekata, kioska, štandova i sl. za obavljanje pratećih djelatnosti te obavljanje pratećih djelatnosti na javnim cestama bez odgovarajuće suglasnosti,
– obavljanje radova u kamenolomu, šljunčari, glinokopu, ugljenokopu i sl. uz javnu cestu, a koji su u negativnoj interakciji u odnosu na javnu cestu i promet na njoj,
– obavljanje radova izvan zaštitnog pojasa koje ima utjecaj na stabilnost cestovnog trupa ili sigurnost prometa,
– zahvati u trokutu preglednosti koji bi mogli imati utjecaja na sigurnost prometa,
– napuštanje i neobilježavanje vozila na javnoj cesti,
– nepropisno obavljanje izvanrednog prijevoza ili obavljanje izvanrednog prijevoza za koje ophodar posumnja da se obavlja bez odgovarajuće dozvole,
– uporaba teretnih automobila i prijevoz tereta po javnoj cesti s ograničenim osovinskim opterećenjem s evidentno većim osovinskim opterećenjem od dopuštenog,
– obavljanje sportskih priredbi bez odgovarajućeg osiguranja,
– zatvaranje javne ceste za koje ophodar ne zna ili sumnja da je izvedeno bez odgovarajuće suglasnosti.
Članak 38.
Ophodar mora bez odgode, nakon saznanja, s javne ceste ukloniti sve zapreke ili druge posljedice zabranjenih radnji ili štetnih aktivnosti, a koje bi mogle oštetiti javnu cestu ili ugroziti, ometati ili smanjiti sigurnost prometa na javnoj cesti.
Ako ophodar ne može zapreku ili nastalo opasno mjesto na javnoj cesti ukloniti odmah, do njezinog uklanjanja mora je osigurati propisanom prometnom signalizacijom te o zapreci i ostalim posljedicama zabranjenih radnji bez odgode obavijestiti mjesto stalnog dežurstva odnosno upravitelja ceste, a po potrebi nadležnu inspekciju i policiju.
Otklanjanje posljedica izvanrednih događaja
Članak 39.
Ako na javnoj cesti nastane izvanredni događaj koji ugrožava sigurnost prometa s posljedicama koje ophodar nije u mogućnosti sam otkloniti, kao što je:
– oštećeno i napušteno vozilo te druge stvari na kolniku javne ceste,
– manji odroni, stijene, oborena stabla i drugi materijal ili stvari na kolniku javne ceste,
– veća onečišćenja kolnika zbog nanesenog blata, razlivenog ulja, kemikalija i opasnih tvari,
– oštećenja kolničke konstrukcije zbog odrona, sloma ili dr.,
– oštećenje objekta,
– oštećenja prometne opreme npr. zaštitnih čeličnih i žičanih ograda i dr.,
ophodar je dužan odmah obavijestiti mjesto stalnog dežurstva, a do otklanjanja svih posljedica, mjesto izvanrednog događaja osigurati sukladno odredbama glave IV. ovoga Pravilnika, kojima je regulirano označavanje privremenih opasnosti na javnoj cesti.
Obavješćivanje javnosti o stanju i prohodnosti
Članak 40.
Radi osiguranja redovitog obavješćivanja javnosti o stanju i prohodnosti javne ceste, ophodar treba stalno nadzirati njeno stanje, a svaki izvanredni događaj kao i meteorološke uvjete značajne za sigurnost odvijanja prometa prema potrebi, stalno dojavljivati u mjesto stalnog dežurstva odnosno po završetku ophodnje.
Članak 41.
Učestalost dojavljivanja obavijesti o stanju i prohodnosti javne ceste ovisna je o vrsti obavijesti, učestalosti ophodnje i godišnjem dobu.
Obavijesti o stanju i prohodnosti ophodarske dionice dijele se na:
– dojave redovitog stanja koje podrazumijeva uobičajeni intenzitet prometa, uobičajenu razinu služnosti, te meteorološke uvjete koji nemaju utjecaja na sigurno odvijanje prometa,
– dojave o uspostavljenom ograničenju brzine koje podrazumijeva ograničenje brzine kretanja vozila za najmanje 50% od dopuštene brzine na ophodarskoj dionici u normalnim uvjetima odvijanja prometa, a zbog obavljana radova redovitog ili izvanrednog održavanja na duljim potezima,
– dojave o stupanju na snagu zabrane prometa za vozila koja nemaju propisanu zimsku opremu i za priključna vozila, zbog nastanka zimskih uvjeta,
– dojave o stupanju na snagu zabrane prometa za vozila čija ukupna masa prelazi određenu masu,
– dojave o stupanju na snagu zabrane prometa za vozila koja premašuju određeno osovinsko opterećenje,
– dojave o stupanju na snagu zabrane prometa za pojedinu/e vrstu/e vozila uvjetovanu stanjem kolnika ili cestovnog trupa, izvanrednim događajem ili meteorološkim uvjetima značajnim za odvijanje prometa,
– dojave o stupanju na snagu zabrane prometa za sva vozila,
– dojave o obveznoj uporabi lanaca za snijeg na pogonskim kotačima autobusa, teretnih automobila, specijalnih i radnih vozila, tegljača i traktora, te za osobne i kombinirane automobile koji su opremljeni gumama s ljetnim profilom, zbog toga što je kolnik ophodarske dionice pokriven snijegom visine najmanje (10) deset odnosno (15) petnaest centimetara.
Dojave izvanrednih događaja na ophodarskoj dionici dijele se na:
– dojave o mogućem nastanku elementarne nepogode,
– dojave o većim prometnim nezgodama zbog kojih se odvijanje prometa mora u potpunosti prekinuti na vrijeme dulje od 2 sata,
– dojave o većim iznenadnim oštećenjima cestovnog trupa ili objekata zbog kojih je nužno primijeniti odgovarajuća ograničenja prometa,
– dojave o prolasku izvanrednog prijevoza ophodarskom dionicom zbog kojega se moraju primijeniti određena ograničenja prometa.
Dojave o meteorološkim uvjetima koje značajno utječu na sigurnost odvijanja prometa dijele se na:
– dojave o smanjenoj vidljivosti zbog nepovoljnih atmosferskih ili drugih prilika (magla, snijeg, kiša, prašina, dim i sl.) zbog kojih vozač ne može jasno uočiti druge sudionike u prometu ili prometni znak na udaljenosti od najmanje 200 m na cesti izvan naselja odnosno na udaljenosti od 100 m u naselju,
– dojave o olujnom vjetru zbog kojeg se kretanje pojedinih vrsta vozila mora ograničiti, ili se promet mora u potpunosti prekinuti,
– dojave o nastanku »zimskih uvjeta« odnosno ako je kolnik javne ceste prekriven ledom ili snijegom.
Učestalost redovitih dojava
Članak 42.
Za autoceste i javne ceste na kojima se ophodnja obavlja svakodnevno od 0:00 do 24:00 sata, redovite obavijesti o stanju i prohodnosti ophodarske dionice trebaju se dojavljivati u mjesto stalnog dežurstva:
– u zimskom razdoblju, najmanje tri puta dnevno, od 5:00 do 6:00 sati, od 13:00 do 14:00 sati te od 17:00 do 18:00 sati,
– u ostalom dijelu godine prema potrebi, u pravilu od 17:00 do 18:00 sati.
Za javne ceste na kojima se ophodnja obavlja radnim danom od ponedjeljka do petka od 14:00 do 6:00 sati, te subotom, nedjeljom i blagdanom od 0:00 do 24:00 sata, redovite obavijesti o stanju i prohodnosti ophodarske dionice dojavljuju se u mjesto stalnog dežurstva:
– u zimskom razdoblju, najmanje dva puta dnevno od ponedjeljka do petka od 5:00 do 6:00 sati, te od 17:00 do 18:00 sati, te najmanje tri puta dnevno subotom i nedjeljom i blagdanom od 5:00 do 6:00 sati, od 13:00 do 14:00 sati te od 17:00 do 18:00 sati,
– u ostalom dijelu godine prema potrebi, u pravilu od 17:00 do 18:00 sati.
Za javne ceste na kojima se ophodnja obavlja radnim danom od ponedjeljka do petka od 14:00 do 22:00 sata te subotom, nedjeljom i blagdanom od 6:00 do 22:00 sata, redovite obavijesti o stanju i prohodnosti ophodarske dionice dojavljuju se u mjesto stalnog dežurstva:
– u zimskom razdoblju, jednom dnevno, od ponedjeljka do petka od 17:00 do 18:00 sati, te dva puta dnevno subotom i nedjeljom i blagdanom od 13:00 do 14,00 sati te od 17:00 do 18:00 sati,
– u ostalom dijelu godine prema potrebi, u pravilu od 17:00 do 18:00 sati.
Za javne ceste na kojima se ophodnja obavlja radnim danom od ponedjeljka do petka od 14:00 do 22:00 sata te subotom, nedjeljom i blagdanom od 6:00 do 18:00 sati, redovite obavijesti o stanju i prohodnosti ophodarske dionice dojavljuju se u mjesto stalnog dežurstva samo u zimskom razdoblju jednom dnevno od ponedjeljka do petka od 17:00 do 18:00 sati, te subotom, nedjeljom i blagdanom, od 13:00 do 14:00 sati te od 17:00 do 18:00 sati.
Pod zimskim razdobljem, sukladno ovom Pravilniku smatra se razdoblje od 15. studenog tekuće do 15. ožujka sljedeće godine.
Način dojave i objedinjavanje podataka
Članak 43.
Sve dojave iz članka 40. i 41. ovoga Pravilnika, zaprimaju se u mjestu stalnog dežurstva šifriranim sustavom te objedinjavaju u obrascu »Zbirna obavijest o stanju i prohodnosti javnih cesta«. Način šifriranja obavijesti te izgled obrasca zbirne obavijesti prikazan je u Prilogu 5. i 6., a koji čine sastavni dio ovoga Pravilnika.
Upravitelj ceste dužan je voditi evidenciju i objedinjavati sve podatke o primljenim dojavama iz članka 40. i 41. ovoga Pravilnika, a radi korištenja kod:
– planiranja radova redovitog i izvanrednog održavanja,
– provedbe mjera za zaštitu javnih cesta i prometa na njima,
– projektiranju javnih cesta,
– razmjeni podataka o stanju i prohodnosti europskih cestovnih pravaca (E-ceste),
– pokretanja postupaka za nadoknadu štete korisnicima, ako je šteta prouzročena stanjem javne ceste,
– ostale potrebe vezane za upravljanje i gospodarenje javnim cestama.
Članak 44.
Nakon ophodnje, ophodar mora unijeti u ophodarski dnevnik sve informacije o stanja i prohodnosti javne ceste kao i sve događaje uočene na ophodarskoj dionici.
Za svaku ophodarsku dionicu treba se voditi posebni ophodarski dnevnik. Obrazac ophodarskog dnevnika prikazan je u Prilogu 3. koji čini sastavni dio ovoga Pravilnika.
Ophodarski dnevnik sastoji se od korice i niza pojedinačnih, uvezanih i numeriranih listova. Svaki list ophodarskog dnevnika treba sadržavati naziv nadležnog upravitelja ceste, broj ceste, opis ceste, nazive krajnjih točaka ophodarske dionice, ukupnu duljinu ophodarske dionice, ime i prezime ophodara, registarske oznake ophodarskog vozila, datum, sat početka i završetka ophodnje, opis utvrđenog stanja i prohodnosti ophodarske dionice, opis uočenih aktivnosti na ophodarskoj dionici, popis obavljenih radova redovitog održavanja, ime i prezime osobe i sat predaje obavijesti dežurnoj osobi u mjestu stalnog dežurstva te rubriku za upis ostalih zapažanja s prijedlogom mjera.
U ophodarski dnevnik, ophodar treba unijeti i osnovne podatke o prometnim nesrećama koji su mu dostupni, a koje su se dogodile u vrijeme ophodnje. Detaljne podatke o svakoj prometnoj nesreći kao što su podaci o svim sudionicima prometne nesreće, vrijeme i eventualni uzrok te posljedice i nastalu štetu na javnoj cesti, ophodar treba unijeti u obrazac zapisnika o prometnoj nesreći prikazan u Prilogu 4. koji čini sastavni dio ovoga Pravilnika.
Označavanje privremenih opasnosti na javnoj cesti
Članak 45.
Ako na javnoj cesti nastane izvanredni događaj ili bilo koji drugi događaj koji ugrožava sigurnost odvijanja prometa, a čije posljedice ophodar nije u mogućnosti sam otkloniti, dužan je osigurati takvo opasno mjesto postavljanjem odgovarajućeg kompleta prometnih znakova.
Članak 46.
Način postavljanja prometnih znakova i način osiguranja opasnog mjesta ovisan je o vrsti javne ceste, izvoru, vrsti, vremenu nastanka i vremenu trajanja privremene opasnosti.
Članak 47.
Ako se privremene opasnosti na autocestama nalaze na:
– desnom prometnom traku i traju najmanje jedan dan, prometni znakovi postavljaju se prema regulaciji »A«,
– lijevom prometnom traku i traju najmanje jedan dan, prometni znakovi postavljaju se prema regulaciji »B«,
– na kolničkom traku i traju najmanje jedan dan, prometni znakovi postavljaju se prema regulaciji »C«,
– na lijevom ili desnom prometnom traku i traju neprekidno do 16 sati, prometni znakovi postavljaju se prema regulaciji »D«,
– djelomično na desnom prometnom traku i prometnom traku za zaustavljanje vozila u nuždi i kratkog su trajanja (do dva sata), prometni znakovi postavljaju se prema regulaciji »E – 1«,
– prometnom traku za zaustavljanje vozila u nuždi i kratkog su trajanja (do dva sata), prometni znakovi postavljaju se prema regulaciji »E – 2«,
– lijevom prometnom traku i kratkog su trajanja (do dva sata), prometni znakovi postavljaju se prema regulaciji »E – 3«.
Sheme regulacija iz stavka 1. ovoga članka, prikazane su u prilozima od br. 7 do br. 14. i čine sastavni dio ovoga Pravilnika.
Članak 48.
Ako se privremene opasnosti nalaze na javnim cestama namijenjenim isključivo za promet motornih vozila i na kojima je brzina kretanja vozila ograničena na 100 km na sat i ako:
– se može osigurati prolazna širina jednaka ili veća od 5,50 m, prometni znakovi postavljaju se prema regulaciji »F«,
– je prolazna širina manja od 5,50 m, prometni znakovi postavljaju se prema regulaciji »G«,
– je prolazna širina do 2,75 m, prometni znakovi postavljaju se prema regulaciji »H«,
– je opasnost kraćeg trajanja (do dva sata) i po danu, prometni znakovi postavljaju se prema regulaciji »I«.
Sheme regulacija iz stavka 1. ovoga članka, prikazane su u prilozima od br. 15. do br. 18. i čine sastavni dio ovoga Pravilnika.
Članak 49.
Ako se privremene opasnosti nalaze na javnim cestama na kojima je ograničena brzina kretanja vozila do 90 km na sat i ako:
– se može osigurati prolazna širina jednaka ili veća od 5,50 m, prometni znakovi postavljaju se prema regulaciji »J«,
– je prolazna širina manja od 5,50 m, prometni znakovi postavljaju se prema regulaciji »K«,
– je prolazna širina do 2,75 m, prometni znakovi postavljaju se prema regulaciji »L«,
– je opasnost kraćeg trajanja (do dva sata) i po danu, prometni znakovi postavljaju se prema regulaciji »M«.
Sheme regulacija iz stavka 1. ovoga članka, prikazane su u prilozima od br. 19 do br. 22. i čine sastavni dio ovoga Pravilnika.
Članak 50.
U slučaju opasnosti na javnoj cesti, ophodar je dužan odmah po dolasku na to mjesto, započeti s postavljanjem prometnih znakova, prema određenoj regulaciji, koristeći one znakove koji se nalaze u ophodarskom vozilu i koji čine sastavni dio obvezne opreme.
Zatvaranje kolnika na autocesti i preusmjeravanje prometa na drugi kolnik, u pravilu ne izvodi ophodar, već u skladu sa člankom 6. stavak 1. ovog Pravilnika, posebna grupa iz mjesta stalne pripravnosti, odmah nakon primljene dojave. Komplet prometnih znakova za uspostavu takve regulacije treba se nalaziti u mjestu stalne pripravnosti.
Članak 51.
Svi prometni znakovi i prometna oprema za uspostavu privremene regulacije prometa na ophodarskoj dionici mora biti izrađena i postavljena sukladno propisima kojima su regulirani prometni znakovi i prometna oprema.
VI. RADOVI, RADNJE I DRUGE AKTIVNOSTI KOJE OBAVLJA OPHODAR
Članak 52.
Za vrijeme ophodnje javne ceste ophodar mora, prema potrebi, obavljati i radove manjeg opsega te druge radnje i aktivnosti koje su funkciji provedbe mjera za zaštitu javne ceste i prometa na njima. To se osobito odnosi na:
– ispravljanje srušenog ili nakošenog prometnog znaka,
– čišćenje prometnog znaka od blata ili nanesenog snijega,
– košenje trave i uklanjane raslinja oko prometnog znaka zbog smanjene uočljivosti,
– uklanjanje rasutog materijala, predmeta i sl. s kolnika i ostalih prometnih površina,
– čišćenje kolnika od uljnih mrlja, blata, lišća, komada stakla, otkinutog granja, pregaženih životinja i sl.,
– zatvaranje manjih otvora na zaštitnoj žičanoj ogradi,
– popravak manjih lokalnih oštećenja kolnika (udarnih jama, manjih pukotina i sl.),
– čišćenje (odčepljenje) sustava za odvodnju (slivnika, vodolovnih grla),
– uklanjanjem manjih prepreka koje sprječavaju nesmetano otjecanje vode iz cestovnih jaraka, kanalica i sl.,
– manja čišćenja prijelaznih naprava na objektima,
– presijecanje nadvišenih bankina koje sprječavaju površinsku odvodnju kolnika,
– manji popravak bankina,
– uklanjane manjih prepreka iz trokuta preglednosti (granja i raslinja),
– čišćenje prometne opreme,
– čišćenje cestovnog pojasa od otpadaka,
– uklanjanje granja u dohvatu iz slobodnog profila ceste,
– uklanjanja nestabilnog manjeg kamenja, ledenih siga i sl.,
– ručno posipanje kolnika sa soli radi sprječavanja ili uklanjanja poledice na manjim površinama kolnika (kod lokalnog vlaženja kolnika, na manjim objektima, manjim usponima, zavojima i sl.),
– pružanje nužne pomoći korisnicima javnih cesta u nevolji, zbog kvara vozila i sl.,
– neposredno davanje obavijesti korisnicima javne ceste o stanju i prohodnosti ophodarske dionice i drugih obavijesti,
– organiziranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s kolnika javne ceste.
Pri ophođenju s korisnicima javnih cesta, te vlasnicima ili korisnicima zemljišta uz javnu cestu, ophodar se mora ophoditi na pristojan način.
Članak 53.
U slučaju nastanka izvanrednog događaja na javnoj cesti, ophodar je dužan u okviru svojih mogućnosti i ovlasti, obaviti i druge neophodne radove i aktivnosti potrebne za zaštitu javne ceste i prometa koje nisu obuhvaćene ovim Pravilnikom.
U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, ophodar je dužan provesti i neposredni nalog upravitelja ceste ili ovlaštene osobe nadležne inspekcije za ceste ili policije.
Članak 54.
Sve obavljene radove, radnje i druge aktivnosti iz članka 51. i 52. ovoga Pravilnika ophodar mora upisati u ophodarski dnevnik odmah po obavljenoj ophodnji.
VII. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE
Članak 55.
Kandidati za ophodara koji su započeli osposobljavanje prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika, osposobljavanje će dovršiti prema Ispitnom programu za provjeru stručne osposobljenosti ophodara (»Narodne novine« br.oj 39/03) u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
Ukoliko kandidati iz stavka 1. ovoga članka u predviđenom roku ne dovrše osposobljavanje, obvezni su osposobljavanje provesti sukladno odredbama ovoga Pravilnika.
Ophodarske iskaznice izdane prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika važe do prestanka ili promjene uvjeta i/ili okolnosti pod kojima su izdane.
Na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti Pravila i tehnički uvjeti za ophodnju javnih cesta (»Narodne novine«, br. 111/99) te Ispitni program za provjeru stručne osposobljenosti ophodara (»Narodne novine« br. 39/03).
Članak 56.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-01/14-02-61
Urbroj: 530-08-1-14-1
Zagreb, 11. lipnja 2014.
Ministar dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, v. r.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_06_75_1405.html