Baza je ažurirana 20.11.2024. 

zaključno sa NN 109/24

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Gž-1220/15 Županijski sud u Splitu
Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu

Broj: Gž-1220/15

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

                       Županijski sud u Splitu,  u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Ankice Matić, kao predsjednice vijeća, te Dragice Samardžić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vesne Kuzmičić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. P. iz Z., E. 11, zastupan po punomoćnici S. N. odvjetnici u T., protiv tuženika: 1. M. M. F. O.: …, koju zastupa punomoćnik B. Č., odvjetnik u O. društvu „L. i Č.“ j.t.d. S., 2. Z. M. iz Z., V. T. 15, 3. J. P. iz I. G., D. 3,  4. M. B. iz Z., B. cesta 5-A, radi izdavanja tabularner isprave, te po tužbi tuženice-protutužiteljice M. M. F. O.: …, koju zastupa punomoćnik B. Č., odvjetnik u O. društvu „L. i Č.“ j.t.d. S., protiv tužitelja – protutuženika  I. P. iz Z., E. 11, zastupan po punomoćnici S. N. odvjetnici u T., radi: utvrđenja ništetnosti, odlučujući o žalbi tuženice-protutužiteljice M. M. F. protiv presude O. suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru broj:  54 P-6270/15 od 8. travnja 2015., koja je ispravljena rješenjem broj: 54 P-6270/15 od 9. travnja 2015., u sjednici održanoj dana 6. travnja 2017.

 

 

                                                          p r e s u d i o   j e

 

 

                     Odbija se žalba tuženice-protutužiteljice Maje Matijaš Filipović kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru   broj:  54 P-6270/15 od 8. travnja 2015., koja je ispravljena rješenjem broj: 54 P-6270/15 od 9. travnja 2015.

 

 

Obrazloženje

 

                   Pobijanom presudom je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja Igora Petera koji glasi:

 

                   „ Nalaže se tuženima kao isključivim nasljednicima iza smrti upisanog suvlasnika J. ( J. ) M., pok. M. iz Z., A. B. 13 A, u roku od 15 dana računajući od dana pravomoćnosti ove presude, tužitelju I. P. O.: …, izdati tabularnu izjavu podobnu za upis prava vlasništva na čest.zgr. 83, zk.ul. 4253 k.o. Marina na ime tužitelja I. P. O.: …. i to tužena pod 1/ M. M. F. O.: … na ime tužitelja za 1/6 dijela, uz prethodno brisanje tog prava sa imena pravnog prednika tuženika J. ( J. ) M. pok. M. za 1/6 dijela, te tuženik pod 2/ Z. M. O.: …na ime tužitelja za 1/6 dijela, uz prethodno brisanje tog prava sa imena pravnog prednika tuženika J. ( J. ) M. pok. Mate za 1/6 dijela, a u protivnom takvu ispravu zamjenjuje ova pravomoćna presuda.

 

                     Nalaže se tuženima da pod prijetnjom ovrhe u roku od 15 dana računajući od dana pravomoćnosti ove presude, tužitelju naknade parnični trošak uvećan za zatezne kamate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena.“

 

                  Istom je presudom odbijen protutužbeni zahtjev tuženice-protutužiteljice  Maje Matijaš Filipović  koji glasi:

 

                  „Utvrđuje se ništetnim Ugovor o kupoprodaji nekretnine zaljučen između J. M. kao prodavatelja i J. P., od dana 03 lipnja 2005.g., javnobilježnički ovjeren pod brojem OV-4559/05, Ugovor o kupoprodaji nekretnine zaključen između J. P. i I. P., zaključen dana 02 ožujka 2007.g., ovjeren javnobilježnički pod brojem OV-5003/07.

 

                 Nalaže se uspostava prijašnjeg stanja u zemljišnoj knjizi, odnosno brisanje zemljišnoknjižnog stanja u odnosu na čest.zgr. 83, upisane u ZU 4253 K.O.M., nastalog na osnovi kupoprodajnog Ugovora od 03. lipnja 2005.g., sklopljenog između J. M. kao prodavatelja i J. P. kao kupca, i kuoprodajnog ugovora od 02. ožujka 2007.g. sklopljenog između I. P. kao kupca i J. P. kao prodavateljice, te uspostava zemljišno knjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe tih Ugovora, tako da se briše pravo vlasništva na nekretnini sa imena I. P., uz istovremeni upis te nekretnine u vlasništvo tužene, M. M. F., kao jedine i zakonske nasljednice iza pok. J. M..“

 

                Odlukom o troškovima postupka naloženo je tuženici-protutužiteljici M. M. F. da naknadi tužitelju-protutuženiku I. P. parnični trošak u iznosu od 8.925,00 kuna uvećan za zateznu kamatu po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena.

 

                  Prvostupanjskim je rješenjem utvrđeno da je tužba povučena u odnosu na tuženike J. P. i M. B..

 

               Protiv navedene  presude žali se tuženica-protutužiteljica  M. M. F. (dalje: tuženica) zbog svih  žalbenih razloga iz odredbe članka 353. st. 1.  Zakona o parničnom postupku  ( "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07- odluka USRH, 84/08, 96/08 - odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 43/13, 89/14  - dalje ZPP ) s prijedlogom da se  presuda preinači u njezinu korist, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

                     Na žalbu nije odgovoreno.

 

                     Žalba je  neosnovana.

 

                     U provedenom postupku nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, na koju tuženica opisno ukazuje u žalbi jer  pobijana presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, ti razlozi imaju podlogu u izvedenim dokazima, pa presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati.

 

                    Predmet tužbenog zahtjeva tužitelja I. P. je da mu tuženici M. M. F. i Z. M. kao nasljednici J. ( J. ) M. pok. M. izdaju  tabularnu ispravu podobnu za upis prava vlasništva na nekretnini označenoj kao čest.zgr. 83, zk.ul. 4253 k.o. M. i to svaki za po 1/6 dijela ove nekretnine, dok je predmet protutužbenog zahtjeva tuženice M. M. F. utvrđenje ništetnim Ugovora o kupoprodaji zaključenog dana 03.06.2005. između J. M. i J. P. te Ugovora o kupoprodaji zaključenog  02.03.2007. između J. P. i I. P. sa zahtjevom da se u zemljišnoj knjizi uspostavi stanje prije zaključenja predmetnih ugovora.

 

                     Prvostupanjski je sud  po valjano provedenom dokaznom postupku u bitnome utvrdio sljedeće činjenice:

 

-          da je Ugovorom  o kupoprodaji nekretnine zaključenim između J.

M. i J. P. dana 03.06.2005.g. J. M. prodao J. P. čest.zgr. 83 zk tijelo III ZU 1877 k.o. M., anagrafske oznake O. kardinala S. 9, za 560/840 dijela,

-          da je prodavatelju   isplaćena dogovorena kupoprodajna cijena od 70.000 EUR,

 

-          da je prodavatelj ovlastio kupca tj. J. P. da se bez daljnjeg odobrenja i

pitanja temeljem ovog Ugovora  upiše u zemljišnim knjigama kao vlasnica navedene nekretnine,

 

-          da je na navedenom ugovoru potpis prodavatelja  ovjeren od strane javnog

bilježnika J. M. R. iz Z. dana 03.06.2005. pod brojem OV- 4559/ 05,

 

-          da je Ugovorom o kupoprodaji nekretnine zaključenim između J. P.

kao prodavateljice  i I. P. kao kupca dana 02.03.2007. prodavateljica prodala kupcu suvlasnički dio navedene nekretnine od 560/840 dijela za cijenu od 70.500 EUR,

 

-          da je potpisom ovog ugovora  prodavateljici u cijelosti isplaćena ugovorena

kupoprodajna cijena, te da je kupac temeljem tog ugovora ovlašten  ishoditi uknjižbu prava vlasništva navedene nekretnine na svoje ime u zemljišnoj knjizi i drugim javnim knjigama,

 

-          da je  prema članku 7. ovoga ugovora kupac uveden u posjed nekretnine, te

mu je predat ključ nekretnine uz obavezu prodavateljice da regulira do iseljenja sve svoje obveze u vezi plaćanja komunalnih naknada, električne energije, plina, vode i sl.,

 

-          da je navedeni ugovor ovjerio javni bilježnik D. A. iz Z. dana

01.03.2007. pod brojem OV-5003/07.,

 

-          da je u zemljišnim knjigama pod brojem Z-2008/05  zaprimljen kupoprodajni

ugovor između J. P. kao kupca i J. M. kao prodavatelja, a koji Ugovor je i proveden te je ista upisana kao suvlasnica predmetne  nekretnine umjesto J. M.,

-          da je rješenjem Općinskog suda u Trogiru broj Z-1314/07 i Z-11/11  otpisana

čest.zgr. 83 iz ZU 1877 i iz ZU 2371 te prenesena u novi ZU 4253 k.o. M. i to na ime I. P. za 560/840 dijela i J. M. pok. M. za 280/840 dijela, a temeljem diobenog Zaključka bivšeg Kotarskog suda u T. od 18. listopada 1937., IIR-651/37  koji se nalazi u zbirci isprava Z-28/53, kupoprodajnog ugovora od 19.08.1969. upisnik IIOV – 888/69  koji se nalazi u zbirci isprava Z-255/70, te Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 03.06.2005. pod brojem OV-4559/05, a nalazi se u zbirci isprava Z-2008/05 uz prethodno brisanje sa imena upisanih uknjiženih suvlasnika u osobi M. J. pok. M., C. J. pok. M. i dr.,

 

-          da se u posjedovnom listu broj 4440 od 01.07.2014. i 25.01.2012. kao

posjednici na predmetnoj nekretnini vode J. M. pok. M. za 280/840 dijela i tužitelj I. P. za 560/840 dijela,

 

-          da je J. M. bio vanknjižni vlasnik predmetne nekretnine za cijelo,

 

-          da je do zaključenja spornog kupoprodajnog ugovora između prednika tuženika

J. M. i J. P. došlo isključivo pod uvjetom da J. M. ostane u toj kući živjeti do svoje smrti, te da upravo radi toga kupci nisu   ulazili u posjed predmetne nekretnine,

 

-          da je nakon smrti J. M. u posjed predmetne nekretnine tužitelja

uveo   drugotuženik Z. M.,

 

-          da je nakon ročišta održanog kod prvostupanjskog suda 22 ožujka 2010.

J. M. predao tužitelju fasciklu s dokumentima temeljem kojih dokumenata je tužitelj izvršio brisanje trećih osoba koje su u zemljišnim knjigama uz J. M. bile upisane kao suvlasnici predmetne nekretnine,

 

               Temeljem iznesenih činjeničnih utvrđenja prvostupanjski je sud s pravom smatrao da je prednik tuženice J. M. svjesno i voljno prodao predmetnu nekretninu za cijelo, pod uvjetom da u istoj živi do kraja svog života,  pa je pravilno primijenio materijalno pravo, odnosno odredbu članka 130. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima («Narodne novine» broj  91/96, 68/98, 137/99, 22/00,73/00,114/01, 79/06, 141/06, 38/09, 153/09, 143/12,152/14, 81/15-pročišćeni tekst - dalje: ZV )   kada je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja.

 

                  Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da kupoprodajni ugovor kojega je prednik tuženice J. M. sklopio s prednicom tužitelja J. P., te ugovor koji su sklopili tužitelj i J. P. nisu ništetni u smislu odredbe članka 103. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99, 88/01, dalje ZOO/91), odnosno članka 322. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15- dalje: ZOO/05) budući da isti nisu protivni Ustavu Republike Hrvatske, prinudnim propisima, niti moralu društva.

 

                  Prvotuženica tvrdi da je njezin prednik prilikom sklapanja spornog ugovora prevaren, da njegova volja nije bilo sklapanje ugovora o prodaji predmetne nekretnine, da  je prisiljen staviti svoj potpis na sporni ugovor, odnosno da ga nije potpisao,  te da je razlog ništetnosti i prekomjerno oštećenje zbog očitog nesrazmjera između vrijednosti nekretnine i kupoprodajne cijene.

 

                   Navedeni prigovori prvotuženice odnose se na mane volje kod sklapanja spornih ugovora. Međutim, mane volje koje su eventualno i postojale kod sklapanja spornih ugovora čine te ugovore pobojnim, a ne ništetnim.

 

               Prigovor pobojnosti ugovora zbog mana volje ne može biti uvažen u ovoj parnici, jer relativno ništavi (pobojni) ugovori ne mogu se s uspjehom pobijati iznošenjem prigovora u parnici, već samo posebnom tužbom za poništenje ugovora.

 

             Nije  osnovan ni  prigovor prekomjernog oštećenja, jer  zbog prekomjernog oštećenja pravni posao nije ništetan (kako je postavljen protutužbeni zahtjev) već je riječ samo o pobojnom pravnom poslu.

 

                  Prednik tuženice je na ročištu održanom  kod prvostupanjskog suda 22. ožujka 2010. ( list 5 spisa) izjavio da je na  ugovoru sklopljenom između njega i J. P. njegov potpis, pa su neutemeljeni žalbeni navodi prema kojima J. M. nije potpisao navedeni ugovor.

 

                Slijedom navedenog prvostupanjski je sud pravilnom primijenio  materijalno pravo kada je odbio protutužbeni zahtjev kao neosnovan.

 

                  Odluka o troškovima postupka donesena je pravilnom primjenom odredbe članka 154.st.1. i članka 155. ZPP-a.

 

                   S obzirom na izneseno trebalo je odbiti žalbu prvotuženice  kao neosnovanu i na temelju odredbe članka 368.st.1. ZPP-a potvrditi pobijanu prvostupanjsku presudu, a na temelju odredbe članka 380.toč.2. ZPP-a potvrditi i odluku o troškovima postupka

 

U Splitu 6. travnja 2017.

Copyright © Ante Borić