HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA
Hrvatska odvjetnička komora na sjednici Skupštine održanoj 15. lipnja 2013. godine na temelju odredbe članka 41. Zakona o odvjetništvu (»Narodne novine« broj 90/1994, 117/2008, 50/2009, 75/2009, 18/2011), te odredbe 61. Statuta Hrvatske odvjetničke komore (»Narodne novine« 74/2009, 90/2010, 64/2011, 101/2011) donijela je
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim se Statutom uređuju: organizacija Hrvatske odvjetničke komore (dalje: Komora), stjecanje prava na obavljanje odvjetništva i odvjetničkog vježbeništva, vođenje imenika i upisnika, prava i dužnosti odvjetnika i odvjetničkih vježbenika, uvjeti za postavljanje privremenog zamjenika i preuzimatelja ureda, uvjeti za rad odvjetničkih društava, stranih podružnica, zajedničkih odvjetničkih ureda i povezivanje odvjetničkih ureda, specijalizacija odvjetnika, disciplinska odgovornost odvjetnika i odvjetničkih vježbenika, rad Hrvatske odvjetničke akademije, rad Centra za mirenje Hrvatske odvjetničke komore, rad glasila »Odvjetnik«, internetska stranica Komore, financijsko poslovanje, te druga pitanja važna za odvjetništvo.
(2) Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnose se na jednak način na muški i ženski rod.
Članak 2.
(1) Komora je samostalna, neovisna i obvezatna, zakonom utemeljena organizacija odvjetnika.
(2) Komora predstavlja odvjetništvo Republike Hrvatske.
(3) Komoru predstavlja i zastupa predsjednik Komore.
(4) Sjedište Komore je u Zagrebu.
(5) Puni naziv Komore je: HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA.
Skraćeni naziv je: HOK.
(6) Uz naziv na hrvatskom jeziku, Komora se može koristiti i nazivom na engleskom jeziku, a tada je naziv: Croatian Bar Association, ili skraćeno: CBA.
Članak 3.
(1) Komora ima svoj znak, pečate, žigove i zastavu.
(2) Znak Komore utvrđuje Skupština.
(3) Pečati i žigovi Komore okruglog su oblika, promjera 38 mm, s natpisom: HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA – ZAGREB.
(4) Žig izrađen od kovine otiskivat će se u crvenom vosku.
(5) Pečati za tintu mogu se otiskivati u tamnoplavoj ili ljubičastoj boji.
(6) Komora ima i suhi žig.
(7) Zborovi imaju svoje pečate i žigove u skladu s općim aktom koji donosi Upravni odbor Komore.
(8) Komora ima zastavu koja je bijele boje omjera 1 : 2, u čijem se središtu nalazi znak Komore.
Članak 4.
(1) Komora unapređuje, u skladu s Ustavom, Zakonom o odvjetništvu i drugim propisima te ovim Statutom, Kodeksom odvjetničke etike i drugim općim aktima Komore, odvjetništvo kao neovisnu i samostalnu službu, koja osigurava pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju njihovih prava i pravnih interesa.
(2) Komora osobito:
1. čuva ugled i samostalnost odvjetništva te osigurava uvjete za pravilno obavljanje odvjetničkog zvanja
2. nadzire odvjetnike, zajedničke odvjetničke urede, strane podružnice, odvjetnička društva, razne druge oblike povezivanja odvjetnika te nastavnike pravnih predmeta na sveučilištima u pružanju pravne pomoći radi zaštite prava i interesa stranaka
3. brine se o trajnom stručnom uzdizanju odvjetnika i odvjetničkih vježbenika te s tim u svezi uspostavlja i unapređuje razne oblike stručne i znanstvene suradnje sa sudovima, Hrvatskom javnobilježničkom komorom, upravnim tijelima, fakultetima, udrugama pravnika itd.
4. razvija odvjetničku etiku te se brine o poštivanju Kodeksa odvjetničke etike
5. prati i proučava odnose i pojave važne za uređenje i zaštitu sloboda i prava građana i pravnih osoba te za unapređenje odvjetništva
6. obavještava Hrvatski sabor, nadležna ministarstva te predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave i uprave o stanju i problemima te o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja odvjetništva i radi zaštite sloboda i prava građana i pravnih osoba
7. promiče materijalne i druge interese odvjetništva
8. brine se o položaju i pravima umirovljenih odvjetnika i zaposlenika u odvjetničkim uredima
9. uspostavlja i razvija suradnju s drugim odvjetničkim komorama i međunarodnim organizacijama odvjetnika, odvjetničkih komora i pravnika.
II. ORGANIZACIJA HRVATSKE ODVJETNIČKE KOMORE
Članak 5.
(1) Tijela Komore jesu:
1. Skupština
2. Konferencija
3. Upravni odbor
4. Izvršni odbor
5. predsjednik Komore
6. Nadzorni odbor
7. zborovi
8. Disciplinski sud
9. Viši disciplinski sud
10. disciplinska vijeća
11. Disciplinsko tužiteljstvo.
(2) Mandat izbornih tijela Komore traje tri godine, odnosno do izbora novih tijela.
(3) U tijela Komore mogu biti birani odvjetnici koji najmanje 5 godina kontinuirano obavljaju odvjetničku službu u Republici Hrvatskoj, osim ako to nije drugačije određeno nekom drugom odredbom ovog Statuta.
Skupština
Članak 6.
(1) Skupština je najviše tijelo Komore.
(2) Skupštinu Komore čine:
1. predstavnici svih odvjetničkih zborova Komore izabrani na godišnjim skupštinama zborova
2. predsjednik Komore, predsjednici svih odvjetničkih zborova, predsjednik Disciplinskog suda Komore, predsjednik Višeg disciplinskog suda Komore, disciplinski tužitelj Komore, bivši predsjednici Komore koji nisu u mirovini i predsjednik Udruge odvjetničkih vježbenika pri Komori.
(3) Broj predstavnika odvjetničkih zborova iz stavka 1. ovog članka određuje se tako da svaki zbor izabire po jednog predstavnika u Skupštinu na svakih započetih pedeset svojih članova.
Članak 7.
(1) Skupština:
1. donosi Statut Komore i Kodeks odvjetničke etike
2. donosi Poslovnik o radu Skupštine
3. donosi Odluku o uvođenju Plakete dr. Ive Politea s poveljom te Pravilnik o provedbi te odluke
4. bira predsjednika Komore
5. bira i razrješava dužnosti predsjednika i najmanje po četiri člana Disciplinskog suda i Višeg disciplinskog suda te disciplinskog tužitelja i najmanje tri njegova zamjenika
6. bira tri člana Nadzornog odbora i jednog zamjenika
7. utvrđuje članove Upravnog odbora i njihove zamjenike, koje su izabrali odvjetnički zborovi
8. bira najmanje četiri odvjetnika koji će obavljati dužnosti članova Vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske kad oni odlučuju u povodu priziva odnosno žalbe protiv odluka tijela Komore
9. odobrava prihode i rashode Komore
10. raspravlja i odlučuje o svim pitanjima koja se tiču obavljanja odvjetničke službe i položaja odvjetništva
11. razmatra i zauzima stajališta o izvještajima Upravnog odbora o radu za proteklo razdoblje te daje razrješnicu Upravnom odboru
12. razmatra izvještaj Nadzornog odbora
13. odlučuje i o drugim pitanjima koja su stavljena na dnevni red.
(2) Skupština može razmatrati svako pitanje iz djelokruga drugih tijela Komore i odlučivati o njemu.
Članak 8.
(1) Skupština može biti redovita i izvanredna.
(2) Redovitu Skupštinu saziva Upravni odbor Komore.
(3) Izvanrednu Skupštinu saziva Upravni odbor Komore na prijedlog ovlaštenih predlagatelja.
(4) Ovlašteni predlagatelji koji traže saziv izvanredne sjednice Skupštine dužni su svoj pisani zahtjev dostaviti Upravnom odboru Komore uz naznaku dnevnog reda sjednice.
(5) Upravni odbor dužan je sazvati izvanrednu Skupštinu najkasnije u roku dva mjeseca od dana primitka zahtjeva za sazivanje.
(6) Ako Upravni odbor ne uputi poziv za sazivanje Skupštine najkasnije u roku petnaest dana nakon primitka zahtjeva, Skupštinu može sazvati svaki od zborova koji su podnijeli zajednički zahtjev, odnosno osoba koju su ovlastili odvjetnici koji su zatražili sazivanje Skupštine.
Članak 9.
(1) Redovita Skupština Komore održava se svake godine, a saziva je Upravni odbor Komore.
(2) Izvanrednu sjednicu Skupštine Upravni odbor saziva na svoj poticaj, ili na zahtjev 1/3 članova, ili tri zbora Komore čije ukupno članstvo predstavlja najmanje 1/4 ukupnoga članstva Komore.
Članak 10.
(1) Poziv za redovitu ili izvanrednu sjednicu Skupštine mora biti poslan svim članovima Skupštine najkasnije 15 dana prije njezina održavanja. Poziv se objavljuje na internetskim stranicama Komore i u glasilu Komore, a može se objaviti i u dnevnim javnim glasilima.
(2) U pozivu za sjednicu Skupštine treba biti označeno mjesto i vrijeme održavanja Skupštine i dnevni red.
Članak 11.
(1) Skupština se može održati i donositi pravovaljane odluke ako joj prisustvuje većina svih članova.
(2) Skupština donosi odluke većinom glasova prisutnih članova.
(3) O spajanju, pripajanju ili ukidanju već postojećih zborova Skupština može odlučivati samo ako joj prisustvuje najmanje tri četvrtine ukupnog broja njezinih članova.
(4) Odluke iz stavka 3. ovog članka donosi Skupština većinom ukupnog broja svih svojih članova.
(5) Član Skupštine kojemu je pravomoćnom odlukom izrečena mjera zabrane obavljanja odvjetništva na određeno vrijeme, ili kojemu je obustavljeno pravo na obavljanje odvjetništva, nema pravo sudjelovati u radu Skupštine.
(6) Ako u slučaju iz stavka 5. ovog članka do dana održavanja Skupštine zbor ne izabere drugog predstavnika, i ako o tome na vrijeme ne obavijesti Komoru, odredbe ovog Statuta o broju članova Skupštine i o kvorumu prilagođuju se smanjenom broju članova.
Članak 12.
(1) Skupština ima pravo opozvati članove tijela Komore koje ona bira i u tom slučaju dužna je odmah izabrati nove.
(2) U slučaju da dođe do nepopunjenosti mjesta u izbornom tijelu Komore, Skupština je obvezna na prvoj sljedećoj sjednici izabrati novog člana.
Članak 13.
Rad Skupštine odvija se prema Poslovniku o radu Skupštine.
Konferencija
Članak 14.
(1) Radi raspravljanja i zauzimanja stajališta o najvažnijim pitanjima odvjetništva može se sazvati Konferencija hrvatskih odvjetnika (dalje: Konferencija).
(2) Konferenciju čine svi odvjetnici članovi Komore te odvjetnički vježbenici upisani u Imenik odvjetničkih vježbenika.
(3) Odluka o sazivanju Konferencije donosi se na jedan od sljedećih načina:
1. većinom glasova prisutnih članova Skupštine Komore
2. većinom glasova svih članova Upravnog odbora Komore
3. na zahtjev jedne trećine svih odvjetničkih zborova
4. na zahtjev najmanje jedne petine svih članova Komore.
(4) Konferencija se redovito saziva svake treće godine, u pravilu u prvoj godini nakon provedenih izbora.
Članak 15.
(1) Odluku o sazivanju Konferencije provodi i Konferenciju saziva predsjednik Komore.
(2) Pisani poziv za Konferenciju mora se objaviti na internetskim stranicama Komore i dostaviti svakom članu Konferencije elektroničkom poštom (e-mailom), a po potrebi i klasičnom poštom.
(3) Uz poziv za Konferenciju mora se dostaviti prijedlog dnevnog reda Konferencije.
(4) Konferenciju otvara i njome rukovodi predsjednik Komore, osim ako Konferencija, nakon otvaranja, ne odluči da se izabere radno predsjedništvo.
(5) O radu Konferencije vodi se zapisnik koji mora sadržavati i podatke o broju prisutnih odvjetnika i odvjetničkih vježbenika.
Članak 16.
(1) Konferencija se može održati i donositi pravovaljane zaključke bez obzira na broj prisutnih članova.
(2) Konferencija donosi zaključke većinom glasova prisutnih članova.
(3) Zaključci Konferencije imaju važnost preporuka za druga tijela Komore.
Upravni odbor
Članak 17.
(1) Upravni odbor čine predsjednik Komore, prethodni predsjednik Komore koji nije u mirovini, predsjednici zborova, izabrani predstavnici zborova, nacionalni potpredsjednik Međunarodne unije odvjetnika, izabrani predstavnik Komore pri Međunarodnoj uniji odvjetnika (International Bar Association, IBA) i pri Vijeću odvjetničkih komora Europske unije (Council of Bars and Law Societies of Europe, CCBE), predsjednik Komisije za međunarodne odnose te predsjednik Udruge odvjetničkih vježbenika pri Komori.
(2) Odvjetnički zborovi koji imaju više od 200 odvjetnika biraju svoje predstavnike u Upravni odbor tako da na svakih započetih dvjesto članova izabiru po jednog predstavnika u Upravni odbor.
(3) Članovi odvjetničkog zbora koji su izabrani za predstavnike zbora u Upravni odbor izravno postaju predstavnici zbora u Skupštini Komore s time da se njihov broj uračunava u ukupni broj predstavnika zbora u Skupštini Komore.
(4) Za člana ili zamjenika člana iz pojedinoga odvjetničkog zbora u Upravni odbor može biti biran samo odvjetnik koji najmanje 10 godina kontinuirano obavlja odvjetničku službu.
(5) Odvjetnički zborovi dužni su o izboru predstavnika u Upravni odbor odmah izvijestiti Komoru.
Članak 18.
(1) Upravni odbor:
1. donosi pravilnike i druge opće akte Komore
2. donosi odluku o izmjenama Tarife o nagradama i naknadama za rad odvjetnika
3. donosi autentično tumačenje Tarife
4. donosi odluku o dodjeli Plakete dr. Ive Politea s poveljom
5. na prvoj sjednici nakon sjednice Skupštine bira na prijedlog predsjednika Komore osam članova Izvršnog odbora, koji zajedno s predsjednikom Komore čine Izvršni odbor Komore; na istoj sjednici Upravni odbor na prijedlog predsjednika Komore između izabranih članova Izvršnog odbora izabire četiri dopredsjednika, glavnog tajnika i blagajnika te izvjestitelja za upise u imenike i upisnike Komore
6. bira predsjednika i dva člana Disciplinskog vijeća
7. imenuje voditelja upisnika odvjetničkih društava i zajedničkih ureda Komore i njegova zamjenika
8. imenuje uredništvo, te glavnog urednika i urednika glasila »Odvjetnik«
9. imenuje glavnog urednika i urednika internetskih stranica Komore
10. imenuje članove i predsjednike tijela i komisija Komore
11. utvrđuje visinu upisnine, članarine, naknade za davanje suglasnosti odvjetničkim društvima, posmrtnine i ostalih davanja odvjetnika i odvjetničkih vježbenika
12. utvrđuje najviši iznos troškova disciplinskog postupka
13. utvrđuje visinu novčanih iznosa kojima mogu raspolagati Izvršni odbor i predsjednik Komore
14. utvrđuje program trajnoga stručnog usavršavanja odvjetnika i odvjetničkih vježbenika i nadzire provedbu tog programa u suradnji s Hrvatskom odvjetničkom akademijom
15. priprema i utvrđuje preporuke i prijedloge o pitanjima općeg značaja za obavljanje odvjetničke službe
16. sastavlja godišnje proračune i završne račune Komore i podnosi ih na odobrenje Skupštini
17. upravlja financijskim poslovanjem Komore
18. prima i odobrava izvještaje Izvršnog odbora i predsjednika Komore
19. izvršava odluke i zaključke Skupštine
20. odobrava pravila zborova
21. odlučuje o žalbama protiv upravnih akata koje u prvom stupnju donosi Izvršni odbor
22. odlučuje o žalbama protiv upravnih akata koje u prvom stupnju donosi predsjednik Komore, a koji se odnose na stjecanje, mirovanje, obustavu ili gubitak prava na obavljanje odvjetništva
23. odlučuje o učlanjenju Komore u međunarodne odvjetničke udruge i druge pravničke organizacije te izabire predstavnike Komore u tim udrugama
24. brine se o unapređenju suradnje s komorama u drugim zemljama te s odgovarajućim stručnim i profesionalnim udrugama u inozemstvu
25. prati rad odvjetnika i odvjetničkih vježbenika te odvjetničkih društava, zajedničkih odvjetničkih ureda i stranih podružnica, i poduzima mjere za ispravno obavljanje tog rada
26. obavlja poslove općeg značaja za odvjetništvo
27. obavlja ostale poslove određene Zakonom o odvjetništvu, ovim Statutom i drugim općim aktima Komore, kao i sve ostale poslove koji nisu u djelokrugu ostalih tijela Komore ili koje mu Izvršni odbor ustupi na rješavanje.
(2) Upravnim odborom predsjedava predsjednik Komore.
(3) O žalbi iz st. 1. t. 21. ovog članka Upravni odbor odlučuje u sastavu iz kojeg su isključeni svi članovi Izvršnog odbora. Za donošenje pravovaljanih odluka o žalbi iz st.1. t. 21. ovog članka potrebna je prisutnost najmanje polovice punog broja članova Upravnog odbora koji se dobije kad se od ukupnog broja članova odbiju članovi Izvršnog odbora.
(4) O žalbi iz st. 1. t. 22. ovog članka Upravni odbor odlučuje u sastavu iz kojeg je isključen predsjednik Komore. Za donošenje pravovaljanih odluka o žalbi iz st. 1. t. 22. ovog članka potrebna je prisutnost najmanje polovice punog broja članova Upravnog odbora koji se dobije kad se od ukupnog broja članova odbije predsjednik Komore.
(5) Sjednicama užeg sastava Upravnog odbora pri raspravljanju i odlučivanju o žalbama iz st. 1. t. 21. i 22. ovog članka rukovodi najstariji prisutni član užega sastava Upravnog odbora.
Članak 19.
(1) Upravni odbor sastaje se na poziv predsjednika Komore na redovite sjednice najmanje šest puta godišnje.
(2) Predsjednik Komore saziva sjednicu i onda kada to zatraži trećina članova Upravnog odbora. U svakom slučaju ti su članovi dužni dostaviti predsjedniku svoj obrazloženi zahtjev uz naznaku dnevnog reda sjednice.
(3) U pozivu za sjednice mora biti naznačeno mjesto i vrijeme održavanja te dnevni red sjednice.
(4) Za donošenje pravovaljanih odluka potrebna je nazočnost većine članova Upravnog odbora, ako ovim Statutom nije nešto drugo određeno. Odluke se donose većinom glasova prisutnih članova.
(5) Upravni odbor može odlučiti da se pojedini dijelovi sjednice ili pojedine točke dnevnog reda sjednice oglase zatvorenima.
Članak 20.
Upravni odbor Komore dužan je pratiti rad odvjetnika, odvjetničkih vježbenika, odvjetničkih društava, zajedničkih odvjetničkih ureda i stranih podružnica, te je ovlašten:
1. davati potrebne upute i upozorenja te donositi odluke u vezi s tim radom
2. tražiti od odvjetnika i odvjetničkih vježbenika, odvjetničkih društava i zajedničkih odvjetničkih ureda, neposredno ili posredovanjem zborova, obavijesti i podatke koji se odnose na obavljanje njihova rada
3. poduzimati potrebne mjere radi uklanjanja međusobnih nesuglasica odvjetnika s obzirom na njihov odvjetnički rad.
Članak 21.
(1) Upravni odbor i Hrvatska odvjetnička akademija brinu se o stalnom stručnom usavršavanju odvjetnika i odvjetničkih vježbenika:
1. organiziranjem savjetovanja, seminara, tečajeva, predavanja, tribina, okruglih stolova i sl.
2. izdavanjem časopisa, knjiga i drugih tiskovina
3. obavještavanjem putem internetskih stranica Komore.
(2) Oblike stalnog stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovog članka Upravni odbor može organizirati i provoditi u suradnji s pojedinim zborovima, sudovima, drugim državnim tijelima, tijelima lokalne samouprave i uprave, Hrvatskom javnobilježničkom komorom, fakultetima, Pravosudnom akademijom kao i drugim stručnim i znanstvenim ustanovama, zakladama, stručnim i profesionalnim udrugama, trgovačkim društvima itd.
(3) Razne oblike stalnog stručnog usavršavanja Upravni odbor može organizirati i ostvarivati i u suradnji s inozemnim odvjetničkim komorama i drugim stručnim asocijacijama.
Izvršni odbor
Članak 22.
(1) Izvršni odbor čine predsjednik Komore, četiri dopredsjednika, glavni tajnik, blagajnik, referent za upise u imenike i upisnike Komore te još jedan član, a biraju se na prijedlog predsjednika Komore iz redova članova Upravnog odbora Komore.
(2) Izvršnim odborom predsjedava predsjednik Komore, osim u slučaju iz čl. 23. st. 2.
Članak 23.
(1) Izvršni odbor Komore:
1. odlučuje o zahtjevima za upis u Imenik odvjetnika i odvjetničkih vježbenika
2. izdaje prethodne suglasnosti odvjetničkim društvima o sukladnosti ugovora o osnivanju sa zakonom, Statutom i drugim općim aktima Komore te potvrdu Komore da su odvjetnici osnivači upisani u Imenik odvjetnika
3. donosi rješenje o obustavi obavljanja odvjetništva te rješenje o brisanju iz Imenika odvjetnika, kada je to određeno ovim Statutom
4. donosi rješenja o zabrani rada odvjetničkog društva i strane podružnice zbog razloga iz članka 32. st. 1. i 3. Zakona o odvjetništvu
5. donosi rješenje o zabrani rada odvjetnika, zajedničkog odvjetničkog ureda, odvjetničkog društva i strane podružnice zbog razloga iz članka 44. st. 12. Zakona o odvjetništvu
6. donosi rješenje kojim odobrava sadržaj internetskih stranica odvjetnika, zajedničkih odvjetničkih ureda i odvjetničkih društava, odnosno pojedinih dijelova tih stranica
7. donosi rješenje o bezodložnom brisanju cijele internetske stranice odvjetnika, zajedničkih odvjetničkih ureda i odvjetničkih društava, odnosno pojedinih dijelova tih stranica
8. odlučuje o obnovi postupka za upis u imenike odvjetnika i odvjetničkih vježbenika
9. odlučuje o žalbama izjavljenim protiv rješenja koja donosi predsjednik Komore, osim rješenja koja se odnose na stjecanje, mirovanje, obustavu ili gubitak prava na obavljanje odvjetništva
10. donosi odluke o obustavi obavljanja odvjetništva, postavlja privremene zamjenike i preuzimatelje ureda kad je to ovim Statutom određeno
11. rješava hitna pitanja u svezi s radom Komore koja se ne mogu odgoditi do sljedeće sjednice Upravnog odbora
12. odobrava isplate gotovine iz blagajne Komore do iznosa koji mu je odobrio Upravni odbor i raspolaže njima
13. razmatra ugovore o osnivanju odvjetničkih društava, ugovore o osnivanju zajedničkih odvjetničkih ureda, ugovore o povezivanju odvjetničkih ureda, odluku o osnivanju strane podružnice te ugovore koje odvjetnici sklapaju s fizičkim i pravnim osobama radi pružanja pravne pomoći uz plaćanje naknade u paušalnim iznosima
14. obavlja ostale poslove predviđene ovim Statutom ili drugim općim aktom Komore te poslove koje mu povjeri Upravni odbor Komore.
(2) Kada Izvršni odbor odlučuje o žalbama protiv rješenja koja je presjednik Komore donio u prvom stupnju, predsjednik Komore ne može sudjelovati u radu Izvršnog odbora.
Članak 24.
(1) Sjednice Izvršnog odbora saziva predsjednik Komore.
(2) Za donošenje pravovaljanih zaključaka potrebna je prisutnost većine članova Izvršnog odbora. Odluke se donose većinom glasova prisutnih članova.
(3) O svojim zaključcima i svojem radu Izvršni odbor izvješćuje Upravni odbor Komore na njegovoj prvoj redovitoj sjednici.
(4) Za svoj rad Izvršni odbor odgovara Upravnom odboru Komore.
(5) Izvršni odbor može odlučiti da se pojedini dijelovi sjednice ili pojedine točke dnevnog reda sjednice oglase zatvorenim.
Predsjednik Komore
Članak 25.
(1) Za predsjednika Komore može biti biran odvjetnik koji najmanje 15 godina kontinuirano obavlja odvjetničku službu.
(2) Predsjednik Komore:
1. saziva sjednice Upravnog odbora i Izvršnog odbora Komore i predsjedava tim tijelima
2. predstavlja i zastupa Komoru
3. donosi rješenje o brisanju iz Imenika odvjetnika na zahtjev odvjetnika i u slučaju smrti odvjetnika
4. donosi rješenja o upisu odvjetničkih vježbenika u Imenik odvjetničkih vježbenika te o njihovu brisanju
5. donosi rješenja o preseljenju sjedišta odvjetničkih ureda
6. donosi rješenja o obustavi odvjetništva kad je protiv odvjetnika određen pritvor
7. donosi rješenja o imenovanju punomoćnika za pružanje besplatne pravne pomoći
8. prima svečane prisege novoupisanih odvjetnika
9. odobrava isplate iz blagajne Komore do iznosa koji je odredio Upravni odbor i raspolaže njima
10. obavlja druge poslove predviđene ovim Statutom ili drugim općim aktom Komore te poslove koje mu povjere Upravni ili Izvršni odbor Komore.
(3) Važnije predmete iz svojega djelokruga predsjednik može iznijeti pred Izvršni odbor.
(4) Za svoj rad predsjednik odgovara Skupštini Komore i Upravnom odboru Komore.
(5) Predsjednik je dužan o svom radu i o radu Izvršnog odbora između dviju sjednica izvijestiti Upravni odbor Komore na prvoj sjednici.
Članak 26.
Ako je predsjednik spriječen obnašati svoju dužnost, tada ga zamjenjuje s istim ovlastima jedan od dopredsjednika kojega on odredi.
Nadzorni odbor
Članak 27.
(1) Nadzorni odbor sastoji se od tri člana, koji između sebe biraju predsjednika.
(2) Nadzorni odbor dužan je najmanje dva puta godišnje pregledati novčano poslovanje Komore i završni račun. O svom radu podnosi izvještaj svake godine Skupštini Komore i predlaže davanje razrješnice starom Upravnom odboru prigodom izbora novog.
(3) Izvršni odbor, predsjednik i druga tijela Komore dužni su Nadzornom odboru dati potrebne podatke u svezi sa svojim radom.
Zborovi
Članak 28.
(1) Odvjetnici koji su upisani u Imenik odvjetnika Komore istodobno su članovi odvjetničkog zbora na čijem je području sjedište njihova ureda.
(2) Zborovi odvjetnika osnivaju se na području svake županije i Grada Zagreba i čine ih odvjetnici čiji se uredi nalaze na području županije odnosno grada Zagreba. Ako odvjetnički ured ima više pisarnica, odvjetnici koji rade u pojedinim pisarnicama članovi su onih zborova na području kojih se nalaze pisarnice u kojima rade.
(3) Ako na području koje županije ima manje od dvadeset pet odvjetnika, ne osniva se poseban zbor te županije, već se odvjetnici s područja te županije priključuju zboru susjedne županije koji odredi Upravni odbor.
(4) Odvjetnički su zborovi područna tijela Komore.
(5) Na području pojedinoga odvjetničkog zbora mogu se, u mjestima s najmanje deset odvjetnika, osnovati odvjetnički odbori koji djeluju u sastavu zbora.
(6) Odnos odvjetničkog zbora, pitanja spajanja s drugim odvjetničkim zborovima kao i odnosa s odvjetničkim odborima, uređuju se u skladu s ovim Statutom te pravilima odvjetničkog zbora.
(7) Odvjetnički zbor donosi svoja pravila, koja stupaju na snagu kad ih odobri Upravni odbor Komore.
(8) Odvjetnički zborovi imaju svoje prihode i proračune, koje donosi upravni odbor zbora.
Članak 29.
(1) Osnovna je zadaća odvjetničkog zbora da, u skladu s odredbama zakona, ovog Statuta, Kodeksa odvjetničke etike i ostalih općih akata Komore, svojih akata te odluka i uputa tijela Komore:
1. čuva ugled odvjetništva i unapređuje ga kao samostalnu i neovisnu službu
2. štiti prava i interese odvjetnika, odvjetničkih društava i odvjetničkih vježbenika
3. nadzire odvjetnike, odvjetničke vježbenike, odvjetnička društva i zajedničke odvjetničke urede u obavljanju njihove službe
4. razvija odvjetničku etiku
5. samostalno ili u suradnji s drugim zborovima, Komorom, sudovima i drugim državnim tijelima ili tijelima jedinica lokalne samouprave ili uprave, udrugama pravnika, područnim tijelima javnih bilježnika, fakultetima itd., organizira i provodi razne oblike stalnog stručnog usavršavanja
6. utvrđuje članarinu koja se plaća zboru.
(2) Ostale zadaće zbora utvrđuju se njegovim pravilima.
Članak 30.
(1) Tijela zbora jesu:
a) Skupština
b) Upravni odbor
c) Predsjednik
d) Nadzorni odbor.
(2) Zbor između svojih članova može izabrati disciplinsko vijeće te druga tijela.
(3) Mandat navedenih tijela zbora je tri godine.
(4) Godišnje skupštine zborova održavaju se prije Skupštine Komore.
(5) Izbori u zborovima članova drugih tijela Komore moraju biti usklađeni s izborima odgovarajućih tijela Komore.
Članak 31.
(1) Upravni odbor zbora dužan je obavještavati najmanje jedanput godišnje Upravni odbor Komore o svim važnijim pitanjima koja se pojavljuju u radu odvjetnika na području zbora, o materijalnim uvjetima njihova rada te o pružanju pravne pomoći na području zbora.
(2) Disciplinsko vijeće zbora, u skladu s odredbama ovog Statuta, provodi disciplinski postupak i izriče disciplinske mjere za lakše povrede dužnosti i ugleda odvjetništva što ih počine članovi zbora.
Disciplinsko tužiteljstvo
Članak 32.
(1) Disciplinsko tužiteljstvo je neovisno tijelo Komore koje čine Disciplinski tužitelj i njegovi zamjenici.
(2) Disciplinsko tužiteljstvo predstavlja i njime rukovodi Disciplinski tužitelj, a u slučaju njegove spriječenosti zamjenjuje ga zamjenik kojeg on odredi.
(3) Disciplinski tužitelj i njegovi zamjenici su u svojemu radu neovisni te rade u skladu sa zakonom, Statutom Komore i Kodeksom odvjetničke etike, s time što su zamjenici Disciplinskog tužitelja dužni postupati po njegovim uputama.
(4) Disciplinsko tužiteljstvo:
– pokreće disciplinske postupke za teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva
– prikuplja činjenice i dokaze bitne za odlučivanje o osnovanosti disciplinskih prijava i o disciplinskoj odgovornosti disciplinskih okrivljenika
– podiže optužnice za teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva
– zastupa optužbe pred Disciplinskim sudom
– podnosi žalbe protiv presuda Disciplinskog suda
– daje odgovore i očitovanja te sudjeluje u postupcima u povodu izvanrednih pravnih lijekova
– postupke radi lakših povreda dužnosti i ugleda odvjetništva ustupa disciplinskom vijeću, koje je dužno o predmetima meritorno odlučiti
– odbacuje disciplinske prijave prije podizanja optužnica
– predlaže Disciplinskom sudu opozive uvjetnih osuda
– predlaže donošenje i ukidanje odluke o obustavi obavljanja odvjetništva
– izvješćuje podnositelje disciplinskih prijava o odbačajima istih
– obavlja ostale poslove predviđene zakonom i ovim Statutom.
Članak 33.
(1) Disciplinskog tužitelja i njegove zamjenike bira i razrješuje Skupština Komore.
(2) Disciplinski tužitelj i njegovi zamjenici biraju se na vrijeme od 3 godine.
(3) Dužnost disciplinskog tužitelja i njegovih zamjenika prestaje istekom mandata na koji su izabrani, razrješenjem, ostavkom, brisanjem iz Imenika odvjetnika ili smrću.
(4) Član Disciplinskog tužiteljstva smatra se razriješenim dužnosti ako za njegovo razrješenje glasuje natpolovična većina svih članova Skupštine.
(5) Na obrazloženi prijedlog Disciplinskog tužitelja, odluku o privremenom udaljenju s dužnosti zamjenika disciplinskog tužitelja donosi Izvršni odbor Komore.
(6) Članu Disciplinskog tužiteljstva o čijem se razrješenju odlučuje mora biti omogućeno da se prije sjednice Skupštine na kojoj će se odlučivati o njegovu razrješenju, pravodobno upozna sa zahtjevom za svojim razrješenjem, činjenicama na kojima se taj zahtjev temelji i dokazima kojima se te činjenice potkrepljuju. Isto tako, mora mu biti omogućeno da se na sjednici Skupštine izjasni o zahtjevu za razrješenje.
Disciplinski sud
Članak 34.
(1) Disciplinski sud je neovisno tijelo Komore koje odlučuje o težim povredama dužnosti i ugleda odvjetništva što ih počine odvjetnici i odvjetnički vježbenici.
(2) Disciplinski sud odlučuje i o žalbama protiv odluka Disciplinskog vijeća donesenima u prvom stupnju.
Članak 35.
(1) Predsjednika, njegovog zamjenika i suce Disciplinskog suda bira i razrješuje Skupština Komore.
(2) Predsjednik, njegov zamjenik i suci Disciplinskog suda biraju se na vrijeme od 3 godine.
(3) Dužnost Predsjednika, njegovog zamjenika i sudaca Disciplinskog suda prestaje istekom mandata na koji su izabrani, razrješenjem, ostavkom, brisanjem iz Imenika odvjetnika ili smrću.
(4) Član Disciplinskog suda smatra se razriješenim dužnosti ako za njegovo razrješenje glasuje natpolovična većina svih članova Skupštine.
(5) Na obrazloženi prijedlog Predsjednika Disciplinskog suda, odluku o privremenom udaljenju s dužnosti suca Disciplinskog suda donosi Izvršni odbor Komore.
(6) Članu Disciplinskog suda o čijem se razrješenju odlučuje mora biti omogućeno da se prije sjednice Skupštine na kojoj će se odlučivati o njegovu razrješenju, pravodobno upozna sa zahtjevom za svojim razrješenjem, činjenicama na kojima se taj zahtjev temelji i dokazima kojima se te činjenice potkrepljuju. Isto tako, mora mu biti omogućeno da se na sjednici Skupštine izjasni o zahtjevu za razrješenje.
Članak 36.
Disciplinski su suci u sudovanju neovisni i sude po zakonu, Statutu Komore i Kodeksu odvjetničke etike.
Viši disciplinski sud
Članak 37.
Viši disciplinski sud neovisno je tijelo Komore, koje odlučuje o žalbama protiv odluka Disciplinskog suda Komore donesenih u prvom stupnju, a obavlja i druge poslove određene Zakonom i ovim Statutom.
Članak 38.
(1) Predsjednika, njegova zamjenika i suce Višeg disciplinskog suda bira i razrješava dužnosti Skupština Komore.
(2) Predsjednik, njegov zamjenik i suci Višeg disciplinskog suda biraju se na vrijeme od 3 godine.
(3) Dužnost Predsjednika, njegova zamjenika i sudaca Višeg disciplinskog suda prestaje istekom mandata na koji su izabrani, razrješenjem, ostavkom, brisanjem iz Imenika odvjetnika ili smrću.
(3) Na postupak razrješenja člana Višega disciplinskog suda na odgovarajući se način primjenjuju odredbe čl. 35. st. 4. – 6. ovog Statuta.
Članak 39.
(1) Radom Višega disciplinskog suda rukovodi njegov predsjednik, a u slučaju predsjednikove spriječenosti to čini njegov zamjenik.
(2) Viši disciplinski sud sudi u vijećima, koja se sastoje od predsjednika vijeća i dva člana. Sastav vijeća i redoslijed prema kojemu im se dodjeljuju predmeti utvrđuje Viši disciplinski sud na početku svake godine svog mandata.
(3) Ako se postupak vodi protiv odvjetničkog vježbenika, jedan član vijeća mora biti odvjetnički vježbenik, kojega određuje predsjednik Suda između pet odvjetničkih vježbenika, što ih za svaku tekuću godinu mandata Suda izabere Udruga odvjetničkih vježbenika u skladu sa svojim pravilima.
Članak 40.
Odredbe čl. 36. ovog Statuta primjenjuju se i na postupak pred Višim disciplinskim sudom.
Disciplinska vijeća
Članak 41.
(1) Za lakše povrede dužnosti i ugleda odvjetništva odvjetnici i odvjetnički vježbenici odgovaraju pred disciplinskim vijećem koje se sastoji od tri člana. Članove disciplinskih vijeća bira Upravni odbor Komore, odnosno zbor između svojih članova.
(2) Izvršni odbor Komore ovlašten je pojedine predmete ustupiti na rješavanje disciplinskim vijećima zborova ako su ona osnovana.
(3) O žalbama protiv odluka disciplinskih vijeća odlučuje Disciplinski sud.
III. STJECANJE I PRESTANAK PRAVA NA OBAVLJANJE ODVJETNIŠTVA
Članak 42.
(1) Pravo na obavljanje odvjetništva stječe se nakon dane svečane prisege, upisom u Imenik odvjetnika.
(2) O činjenici upisa u Imenik odvjetnika odvjetniku se izdaje rješenje i odvjetnička iskaznica.
(3) Odluku o sadržaju, veličini i obliku odvjetničke iskaznice donosi Upravni odbor Komore.
(4) U slučaju promjene bilo kojeg podatka u iskaznici, odvjetnik je dužan bez odgode zatražiti izdavanje nove iskaznice.
(5) Troškove izdavanja iskaznice snosi odvjetnik.
Članak 43.
(1) Zahtjev za upis u Imenik odvjetnika podnosi se Komori.
(2) Podnositelj zahtjeva je uz zahtjev dužan priložiti dokaze da ispunjava propisane uvjete za obavljanje odvjetništva te naznačiti mjesto u kojem namjerava otvoriti odvjetnički ured.
(3) O zahtjevu odlučuje Izvršni odbor Komore. Postupak do donošenja rješenja provodi predsjednik Komore ili član Izvršnog odbora kojega za to ovlasti taj odbor.
(4) Protiv rješenja Izvršnog odbora o zahtjevu za upis u Imenik odvjetnika podnositelj zahtjeva može izjaviti žalbu Upravnom odboru Komore u roku od 8 dana od dana dostave rješenja.
(5) O žalbi iz st. 4. ovog članka odlučuje Upravni odbor u sastavu iz kojeg su isključeni svi članovi Izvršnog odbora. Za donošenje pravovaljanih odluka o žalbi iz st. 4. ovog članka potrebna je prisutnost najmanje polovice onog broja članova Upravnog odbora koji se dobije kad se od ukupnog broja članova odbiju članovi Izvršnog odbora. Sjednicama užeg sastava Upravnog odbora pri raspravljanju i odlučivanju o žalbama iz st. 4. ovog članka rukovodi najstariji prisutni član užega sastava Upravnog odbora.
Članak 44.
Prije odlučivanja o zahtjevu za upis u Imenik odvjetnika Komora može zatražiti od podnositelja zahtjeva da dopuni dokaze o svom pravu na upis u Imenik odvjetnika.
Članak 45.
Postupak u povodu zahtjeva za upis u Imenik odvjetnika prekida se ako je protiv podnositelja zahtjeva pokrenut kazneni progon zbog kaznenog djela koje bi ga činilo nedostojnim za obavljanje odvjetničkog zvanja ili ako je protiv njega zbog istog razloga, ili zbog disciplinskog djela koje bi ga činilo nedostojnim za obavljanje odvjetništva, pokrenut disciplinski postupak u tijelu ili pravnoj osobi u kojoj radi ili koje je član.
Članak 46.
Ako Izvršni odbor Komore ne donese rješenje o urednom zahtjevu u roku 60 dana od dana podnošenja zahtjeva, a ne postoje razlozi za odgodu upisa, podnositelj zahtjeva može podnijeti žalbu Upravnom odboru Komore kao da je zahtjev odbijen.
Članak 47.
(1) Ako se poslije odobrenog upisa sazna da podnositelj nije ispunjavao uvjete za stjecanje odvjetništva, upisni će se postupak obnoviti po službenoj dužnosti, na zahtjev disciplinskog tužitelja, Upravnog odbora ili ministra pravosuđa.
(2) O prijedlogu za obnovu postupka odlučuje Izvršni odbor Komore.
Članak 48.
Podnositelj zahtjeva kojemu je odobren upis u Imenik odvjetnika daje svečanu prisegu pred predsjednikom Komore ili pred dopredsjednikom kojega odredi predsjednik Komore.
Članak 49.
(1) Odvjetnik kojemu prestaje obavljanje odvjetništva radi stupanja u radni odnos, osim u odvjetničkom društvu, ili zato što se odriče obavljanja odvjetništva iz osobnih razloga ili radi odlaska u mirovinu, mora najkasnije 15 dana prije namjeravanog prestanka obavljanja odvjetništva Komori podnijeti zahtjev za brisanje iz Imenika odvjetnika.
(2) U slučaju smrti odvjetnika, nasljednici su dužni u roku od 30 dana, računajući od dana smrti odvjetnika, podnijeti zahtjev za njegovo brisanje iz Imenika odvjetnika.
(3) Zahtjev za brisanje iz Imenika odvjetnika iz st. 1. i 2. mora sadržavati razlog brisanja, točan datum prestanka obavljanja odvjetništva, prijedlog za imenovanje preuzimatelja odvjetničkog ureda te pisanu suglasnost predloženog preuzimatelja, a zahtjev iz st. 2. i dokaz o smrti odvjetnika.
(4) Rješenje o brisanju iz Imenika odvjetnika donosi predsjednik Komore.
(5) Ako podnositelj zahtjeva za brisanje ne predloži preuzimatelja i ne dostavi njegovu pisanu suglasnost, preuzimatelja će imenovati predsjednik Komore istim rješenjem kojim odlučuje o zahtjevu za brisanje.
(6) Protiv rješenja predsjednika Komore kojim je odlučeno o zahtjevu za brisanje, podnositelj zahtjeva i odvjetnik koji je imenovan preuzimateljem odvjetničkog ureda mogu izjaviti žalbu Upravnom odboru Komore u roku od 8 dana od dostave rješenja.
Članak 50.
(1) Ako odvjetnik, odnosno osobe ovlaštene na podnošenje zahtjeva za brisanje umrlog odvjetnika, ne podnesu zahtjev za brisanje u propisanom roku, o brisanju odvjetnika i imenovanju preuzimatelja odvjetničkog ureda odlučit će Izvršni odbor Komore.
(2) Protiv rješenja Izvršnog odbora Komore o brisanju iz Imenika odvjetnika može se izjaviti žalba Upravnom odboru Komore u roku od 8 dana od dana dostave rješenja.
Članak 51.
(1) Rješenje o brisanju iz Imenika odvjetnika u slučajevima prestanka prava na obavljanje odvjetništva iz razloga navedenih u čl. 56. (osim toč. 6. i 8.) Zakona o odvjetništvu, donosi Izvršni odbor Komore te istim rješenjem imenuje preuzimatelja odvjetničkog ureda.
(2) Protiv rješenja Izvršnog odbora Komore iz st. 1. dopuštena je žalba Upravnom odboru Komore u roku od 8 dana dana dostave rješenja.
Članak 52.
(1) Odvjetnik koji se zapošljava u odvjetničkom društvu dužan je o tome odmah izvijestiti Komoru te dostaviti primjerak ugovora o zasnivanju radnog odnosa s odvjetničkim društvom.
(2) O prestanku radnog odnosa odvjetnika u odvjetničkom društvu, odvjetnik i odvjetničko društvo dužni su najkasnije 15 dana prije prestanka radnog odnosa izvijestiti Komoru te dostaviti odluku o prestanku radnog odnosa.
(3) Izvješće iz st. 2. mora sadržavati podatak o tome nastavlja li odvjetnik samostalno obavljati odvjetničku djelatnost ili prestaje s obavljanjem odvjetništva.
(4) Ako odvjetnik nastavlja samostalno obavljati odvjetničku djelatnost, izvješće iz st. 2. mora sadržavati i podatak o sjedištu odvjetničkog ureda u kojem nastavlja obavljati odvjetnišvo,o brojevima telefona i telefaksa te adresom elektroničke pošte (e-maila).
(5) Ako odvjetnik prestaje s obavljanjem odvjetničke djelatnosti, uz izvješće iz st. 2. mora biti priložen i njegov zahtjev za brisanje iz Imenika odvjetnika.
IV. STJECANJE I PRESTANAK PRAVA NA OBAVLJANJE ODVJETNIČKE VJEŽBE
Članak 53.
(1) Zahtjev za upis u Imenik odvjetničkih vježbenika podnosi se Komori.
(2) O zahtjevu odlučuje Izvršni odbor Komore.
(3) Protiv rješenja Izvršnog odbora o zahtjevu za upis u Imenik odvjetničkih vježbenika, može se izjaviti žalba Upravnom odboru Komore u roku od 8 dana od dana dostave rješenja.
(4) O žalbi iz st. 3. ovog članka odlučuje Upravni odbor u sastavu iz kojeg su isključeni svi članovi Izvršnog odbora. Za donošenje pravovaljanih odluka o žalbi iz st. 3. ovog članka potrebna je prisutnost najmanje polovice onog broja članova Upravnog odbora koji se dobije kad se od ukupnog broja članova odbiju članovi Izvršnog odbora. Sjednicama užeg sastava Upravnog odbora pri raspravljanju i odlučivanju o žalbi iz st. 3. ovog članka rukovodi najstariji prisutni član užeg sastava Upravnog odbora.
Članak 54.
Uz zahtjev treba priložiti dokaze da su ispunjeni zakonski uvjeti za upis te ugovor zaključen između osobe koja traži upis i odvjetnika odnosno odvjetničkog društva o primanju na vježbu.
Članak 55.
(1) Vježbeniku kojem je odobren upis izdaje se o tome rješenje i iskaznica odvjetničkog vježbenika.
(2) Odluku o sadržaju, veličini i obliku iskaznice odvjetničkog vježbenika donosi Upravni odbor Komore.
Članak 56.
(1) Na odvjetničke vježbenike se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Statuta o stjecanju, mirovanju, obustavi i prestanku prava na obavljanje odvjetništva te o obnovi upisnog postupka.
(2) U rješenju donesenom u postupku za obnovu upisnog postupka odlučit će se ostaje li ranija odluka o upisu na snazi ili se ukida i određuje brisanje iz Imenika odvjetničkih vježbenika.
Članak 57.
Odvjetnički vježbenici obvezatno se udružuju u Udrugu odvjetničkih vježbenika pri Komori, bez svojstva pravne osobe. Organizacija i rad Udruge uređuju se, u skladu s ovim Statutom, pravilima Udruge, koja stupaju na snagu kad ih odobri Upravni odbor Komore.
Članak 58.
(1) Odvjetnički vježbenik kojem je prestala vježba, dužan je odmah, a najkasnije u roku od mjesec dana računajući od dana prestanka vježbe, podnijeti zahtjev za brisanje iz Imenika odvjetničkih vježbenika Komore.
(2) Zahtjev mora sadržavati podatak o datumu prestanka vježbe te dokaz o prestanku radnog odnosa u odvjetničkom uredu.
(3) Rješenje o brisanju iz Imenika odvjetničkih vježbenika donosi predsjednik Komore.
(4) Odvjetnik, odnosno odvjetničko društvo kod kojeg je odvjetnički vježbenik bio na vježbi, dužni su odmah po prestanku vježbe pisanim putem o tome izvijestiti Komoru.
V. PRAVA I DUŽNOSTI ODVJETNIKA I ODVJETNIČKIH VJEŽBENIKA
Članak 59.
(1) Odvjetnik ima pravo birati i biti biran u tijela Komore.
(2) Odvjetnici koji su izabrani u Skupštinu Komore dužni su prisustvovati sjednicama Skupštine. Odvjetnici koji su izabrani u druga tijela Komore dužni su prisustvovati sjednicama tih tijela.
(3) Odvjetnici su dužni postupati u skladu sa zaključcima tijela Komore.
Članak 60.
Odvjetnik je dužan na zahtjev tijela Komore davati bez odgode podatke i obavijesti, koji se odnose na njegovo držanje i rad u obavljanju odvjetničkih poslova.
Članak 61.
(1) Ako odvjetnik iz opravdanih razloga dulje vrijeme ne može obavljati odvjetničku službu, mora dogovoriti zamjenu s drugim odvjetnikom te o tome odmah pisanim putem izvijestiti Komoru.
(2) Ako je odvjetnik zbog bolesti ili opravdane odsutnosti ili iz drugih opravdanih razloga dulje od 45 dana spriječen baviti se odvjetništvom, dužan je u roku od 15 dana od saznanja o toj činjenici, zatražiti obustavu obavljanja odvjetništva i sebi odrediti privremenog zamjenika ponajprije iz redova odvjetnika koji imaju sjedište odvjetničkog ureda u istom mjestu.
(3) Rješenje o obustavi obavljanja odvjetništva donosi Izvršni odbor Komore te istim rješenjem imenuje privremenog zamjenika.
(4) Rješenjem kojim se odvjetniku odobrava mirovanje obavljanja odvjetničke službe u skladu s odredbama Zakona o odvjetništvu, Izvršni odbor Komore imenovat će mu privremenog preuzimatelja ureda, ponajprije iz redova odvjetnika koji imaju ured u istom mjestu.
(5) U odvjetničkim društvima i zajedničkim odvjetničkim uredima odvjetnika zamjenjuju drugi odvjetnici u društvu ili zajedničkom uredu, na način utvrđen ugovorom o osnivanju društva odnosno zajedničkog ureda.
Članak 62.
(1) U obavljanju odvjetništva odvjetnik se može sporazumjeti sa strankom da joj trajnije pruža usluge pravne pomoći, uz odgovarajuću mjesečnu ili drukčije određenu naknadu (ugovor o pružanju pravne pomoći na određeno ili neodređeno vrijeme), u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i Kodeksom odvjetničke etike.
(2) Ugovor o pružanju pravne pomoći sklapa se u pisanom obliku.
(3) Ugovor iz stavka 1. ovog članka odvjetnik je dužan dostaviti Izvršnom odboru Komore radi dobivanja suglasnosti.
Članak 63.
(1) Odvjetnik je dužan deset godina nakon završetka zastupanja čuvati isprave stranaka te spise u svezi s predmetima stranaka, izuzev u slučaju da stranka preuzme spis i isprave u kojem slučaju je odvjetnik oslobođen dužnosti čuvanja.
(2) Spise posebnog povijesnog, znanstvenog ili političkog značaja odvjetnik je dužan trajno čuvati, odnosno, uz pristanak stranaka, povjeriti ih na čuvanje kojem javnom arhivu.
(3) Ako se stranke protive povjeravanju spisa javnom arhivu, a ne žele same preuzeti spise, odvjetnik postupa prema općim propisima o čuvanju takvog arhivskog materijala, uz skrb o čuvanju odvjetničke tajne.
Članak 64.
Odvjetnik je dužan plaćati Komori i zboru članarinu i ostala davanja koja utvrde tijela Komore odnosno zbora.
Članak 65.
(1) Svaki odvjetnik mora imati pečat ureda u kojemu radi. Pečat mora sadržavati oznaku »odvjetnica« ili »odvjetnik«, podatke o imenu i prezimenu, adresu ureda i pisarnice u kojoj radi ako ona nije u sjedištu ureda, a može se istaknuti i postignuti akademski stupanj i specijalizacija koju su mu priznala tijela Komore. Ako odvjetnik radi u odvjetničkom društvu ili u zajedničkom uredu, pečat mora sadržavati i skraćenu tvrtku odvjetničkog društva odnosno oznaku da se radi o zajedničkom uredu.
(2) Odvjetnik čiji se ured ili pisarnica u kojoj radi nalazi na području na kojem je pored hrvatskog u službenoj uporabi i koji drugi jezik može u svom pečatu uz oznaku »odvjetnik« imati i prijevod te riječi na taj drugi jezik.
Članak 66.
(1) Ploča s nazivom odvjetničkog ureda može biti istaknuta samo pokraj ulaza u zgradu u kojoj je on smješten te pokraj ili na ulazu u stan ili poslovne prostorije u zgradi u kojoj se ured nalazi. Ako ovim Statutom nije drukčije određeno, ploča smije sadržavati oznaku »odvjetnica« ili »odvjetnik« te ime i prezime odvjetnika, odnosno skraćenu tvrtku odvjetničkog društva ili oznaku da je riječ o zajedničkom odvjetničkom uredu, i specijalizaciju.
(2) Odvjetnički uredi na području jedinica lokalne samouprave u kojima je uz hrvatski u službenoj uporabi i koji drugi jezik, smiju na svojoj ploči imati i prijevod riječi »odvjetnica« odnosno »odvjetnik« na taj jezik.
(3) Ako odvjetnički ured ima više pisarnica, na svakoj zgradi u kojoj se nalazi pisarnica može biti istaknuto ime odvjetničkog ureda s oznakom njegova sjedišta i sjedišta pisarnice.
(4) Ploča s imenom odvjetničkog ureda po svojem izgledu, veličini ili obliku ne smije imati reklamno obilježje.
Članak 67.
(1) O promjeni mjesta sjedišta odvjetničkog ureda ili pisarnice odnosno o otvaranju nove pisarnice odvjetnik, odnosno odvjetničko društvo, dužni su u roku od 15 dana od dana promjene, odnosno dana otvaranja nove pisarnice, dopisom obavijestiti Komoru. Obavijest treba sadržavati podatke o adresi novog sjedišta odvjetničkog ureda ili pisarnice.
(2) U istom roku odvjetnik, odnosno odvjetničko društvo, dužan je dopisom obavijestiti Komoru i o svakoj drugoj promjeni u imenu ureda ili pisarnice.
(3) Odvjetnik, odnosno odvjetničko društvo, koji je preselio sjedište ureda ili pisarnice, smije na mjestu prijašnjeg sjedišta ostaviti obavijest o preseljenju ureda, odnosno pisarnice, ne dulje od godine dana od dana preseljenja.
Članak 68.
(1) Pismena Komore odvjetniku, odvjetnicima u zajedničkom odvjetničkom uredu, odnosno odvjetničkom društvu, dostavljaju se na adresu sjedišta odvjetničkog ureda koja je prijavljena Komori.
(2) Ako je dostava pismena odvjetniku, odnosno odvjetničkom društvu, na način iz st. 1. ovog članka nemoguća, dostava će se obaviti javnom objavom.
(3) Dostava javnom objavom obavlja se stavljanjem pismena na oglasnu ploču Komore. Dostava se smatra obavljenom istekom osmog dana od dana objave.
Članak 69.
Prava i dužnosti iz čl. 60. – čl. 67. ovog Statuta na odgovarajući način se primjenjuju i na strane podružnice, osim dijelova tih odredbi kojima se regulira i dopušta upotreba oznake »odvjetnik« (npr. u odredbi o sadržaju pečata, o dvojezičnoj upotrebi riječi »odvjetnik«, o sadržaju ploče s nazivom odvjetničkog ureda) koji se ne primjenjuju na strane podružnice.
Članak 70.
Odvjetnik je dužan omogućiti vježbeniku koji je kod njega na vježbi da se osposobi za obavljanje odvjetničkih poslova pa ga stoga mora osposobljavati u svim poslovima pravne pomoći.
Članak 71.
Odredbe ovog Statuta i Kodeksa odvjetničke etike koje se odnose na dužnosti odvjetnika, na odgovarajući se način primjenjuju i na odvjetničke vježbenike glede njihovih prava i dužnosti te disciplinske odgovornosti, osim ako zakonom, ovim Statutom ili drugim općim aktom Komore nije drugačije određeno.
Članak 72.
(1) Odvjetnički vježbenik ima pravo u roku od 2 mjeseca, računajući od dana prestanka ranije vježbe, promijeniti odvjetnički ured u kojemu obavlja vježbu.
(2) O promjeni vježbe odvjetnički vježbenik je dužan izvijestiti Komoru u roku od 8 dana računajući od nastale promjene.
(3) Ako promijeni odvjetnički ured, odvjetnički je vježbenik dužan u roku od osam dana od dana nastale promjene podnijeti Komori zahtjev za upis promjene vježbe uz koji je potrebno priložiti dokaz da je ranija vježba prestala te ugovor zaključen između vježbenika i odvjetnika odnosno odvjetničkog društva o primanju na vježbu.
(4) Rješenje o zahtjevu za promjenu vježbe donosi predsjednik Komore.
Članak 73.
Odvjetnički vježbenik kojemu je prestala vježba iz zakonom određenih razloga, može tražiti ponovni upis u Imenik odvjetničkih vježbenika kad prestanu razlozi zbog kojih je došlo do prekida obavljanja vježbe.
Članak 74.
U povodu zahtjeva za ponovni upis postupa se po čl. 53. i 54. ovog Statuta.
Članak 75.
(1) Rješenje o prestanku vježbe u odvjetničkom uredu donosi predsjednik Komore.
(2) Protiv rješenja predsjednika iz stavka 1. ovog članka dopuštena je žalba Upravnom odboru Komore. Žalba se podnosi u roku od 8 dana od dana dostave rješenja.
Članak 76.
(1) Ako je odvjetnički vježbenik zbog bolesti ili opravdane odsutnosti, ili iz drugih opravdanih razloga dulje od 30 dana spriječen obavljati vježbu, dužan je odmah po saznanju te činjenice zatražiti obustavu obavljanja odvjetničke vježbe.
(2) Rješenje o obustavi obavljanja odvjetničke vježbe donosi Izvršni odbor Komore.
(3) Vrijeme trajanja obustave ne uračunava se u vježbu.
Članak 77.
(1) Predsjednik Komore obustavlja obavljanje odvjetničke vježbe vježbeniku dok je u pritvoru.
(2) Predsjednik Komore može obustaviti obavljanje vježbe odvjetničkom vježbeniku protiv kojega je pokrenut kazneni ili disciplinski postupak zbog djela koje ga čini nedostojnim za obavljanje odvjetničke vježbe.
(3) Vrijeme trajanja obustave obavljanja vježbe ne uračunava se u vježbu.
VI. IMENICI I UPISNICI
Članak 78.
(1) Komora vodi imenike, upisnike i evidencije, a posebno:
1. Imenik odvjetnika
2. Imenik odvjetnika iz država članica Europske unije koji u Republici Hrvatskoj imaju pravo obavljati odvjetničko zanimanje pod nazivom odvjetnik
3. Imenik odvjetnika koji obavljaju odvjetničku djelatnost u podružnicama stranih odvjetničkih društava
4. Imenik stranih odvjetnika s matičnim sjedištem u državama članicama Europske unije, koji u Republici Hrvatskoj imaju pravo obavljati odvjetničko zanimanje pod nazivom zanimanja iz svoje matične države
5. Imenik odvjetničkih vježbenika
6. Imenik nastavnika pravnih predmeta na sveučilištima, kojima je odobreno pružanje pravne pomoći
7. Upisnik odvjetničkih društava
8. Upisnik podružnica stranih odvjetničkih društava
9. Upisnik zajedničkih odvjetničkih ureda
10. Upisnik ugovora o povezivanju odvjetničkih ureda
11. Upisnik odvjetničkih internetskih stranica.
(2) Upravni odbor Komore ovlašten je ustanoviti i druge imenike, upisnike i evidencije sukladno pozitivnim propisima.
(3) Način vođenja imenika, upisnika i evidencija uređuje se posebnim Pravilnikom.
VII. PRIVREMENI ZAMJENIK I PREUZIMATELJ UREDA
Članak 79.
(1) Ako je odvjetniku obustavljeno pravo na obavljanje odvjetništva prema Zakonu o odvjetništvu ili drugom propisu, tijelo koje je donijelo rješenje o obustavi postavit će mu privremenog zamjenika iz redova odvjetnika, ponajprije onih koji imaju ured u istom mjestu.
(2) O postavljanju privremenog zamjenika odlučuje se rješenjem o obustavi obavljanja odvjetništva.
(3) Privremeni zamjenik ima sva prava koja je imao odvjetnik kojega zamjenjuje i bez punomoći stranaka.
(4) Privremeni zamjenik je dužan odmah, a najkasnije u roku od 30 dana, obavijestiti stranke da je njihovom prijašnjem zastupniku obustavljeno pravo na obavljanje odvjetništva i staviti im na raspolaganje spise.
(5) Privremeni zamjenik posluje u svoje ime i za svoj račun.
(6) Privremeni zamjenik je ovlašten i dužan zastupati stranke bez posebne punomoći te savjesno obavljati poslove koji se moraju obaviti, sve dok stranke ne preuzmu od njega vođenje određenog pravnog posla ili dok ne nastupe pravne posljedice otkaza punomoći.
(7) Rješenjem kojim se odvjetniku ponovno odabrava pravo na obavljanje odvjetništva razriješit će se dužnosti njegov privremeni zamjenik.
Članak 80.
(1) Ako odvjetniku prestane pravo na obavljanje odvjetništva, nadležno tijelo određuje mu preuzimatelja ureda iz redova odvjetnika istim rješenjem kojim utvrđuje da mu je prestalo pravo na obavljanje odvjetništva.
(2) Preuzimatelj je dužan odmah, a najkasnije u roku od 30 dana, obavijestiti stranke da je njihovom prijašnjem punomoćniku prestalo pravo na obavljanje odvjetništva odlukom ili rješenjem nadležnog tijela i staviti im na raspolaganje spise.
(3) Preuzimatelj je ovlašten i dužan zastupati stranke bez posebne punomoći te savjesno obavljati poslove koji se moraju obaviti, sve dok stranke ne preuzmu od njega vođenje određenog pravnog posla ili dok ne nastupe pravne posljedice u skladu s važećim zakonskim propisima.
Članak 81.
(1) Odvjetnici su dužni prihvatiti imenovanje za privremenog zamjenika odnosno preuzimatelja ureda, osim ako iz opravdanih razloga to nije moguće.
(2) Izvršni odbor donosi konačnu odluku kojom ocjenjuje opravdanost razloga.
Članak 82.
Preuzimatelj radi u svoje ime i za svoj račun. Sve radnje koje obavi u zastupanju preuzete stranke obračunava neposredno sa strankom u svoju korist.
Članak 83.
(1) Nakon okončanja postupaka po predmetima, privremeni zamjenik ili preuzimatelj ureda dužan je isplatiti odvjetniku kojem je prestalo pravo na obavljanje odvjetništva, odnosno nasljednicima preminulog odvjetnika, pripadajući dio naknade, umanjen za poreze i doprinose.
(2) Privremeni zamjenik ili preuzimatelj ureda može ugovorom s odvjetnikom kojem je prestalo pravo na obavljanje odvjetništva, odnosno njegovim nasljednicima, regulirati uvjete okončanja postupaka po predmetima preuzetim u uredu, u skladu s Kodeksom odvjetničke etike, Zakonom o odvjetništvu i općim aktima Komore.
(3) Privremeni zamjenik ili preuzimatelj je dužan nakon završene likvidacije obavijestiti Komoru o okončanom postupku.
Članak 84.
Odredbe o postavljanju privremenog zamjenika i preuzimatelja ureda na odgovarajući način se primjenjuju i na strane podružnice.
VIII. ODVJETNIČKA DRUŠTVA, STRANE PODRUŽNICE, ZAJEDNIČKI ODVJETNIČKI UREDI I POVEZIVANJE ODVJETNIČKIH UREDA
Članak 85.
(1) Zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti o sukladnosti ugovora o osnivanju odvjetničkog društva sa zakonom, Statutom i drugim općim aktima Komore (članak 31. Zakona o odvjetništvu) treba priložiti primjerak ugovora o osnivanju društva.
(2) Prethodna suglasnost Komore je potrebna i u svim drugim slučajevima upisa neke promjene u sudski registar. Uz zahtjev za dobivanje prethodne suglasnosti potrebno je priložiti onu dokumentaciju koju propisuju pozitivni propisi za upis određene promjene u sudski registar.
(3) O urednom zahtjevu iz stavka 1. ovog članka Izvršni odbor dužan je odlučiti u roku od 30 dana ili na prvoj sljedećoj sjednici.
(4) Troškove postupka za izdavanje suglasnosti snosi podnositelj zahtjeva. Upravni odbor Komore ovlašten je donijeti Pravilnik o naknadi troškova.
(5) Odvjetnička društva ne mogu biti osnivači drugog odvjetničkog društva.
Članak 86.
(1) Odvjetničko društvo sa sjedištem na području države koja je članica Europske unije ili Svjetske trgovinske organizacije, koje planira osnovati podružnicu u Republici Hrvatskoj, dužno je danom podnošenja prijave za upis podružnice u sudski registar dostaviti Hrvatskoj odvjetničkoj komori ovjerenu presliku prijave za upis podružnice u sudski registar radi evidencije u Imenik podružnica stranih društava, kao što je obavezno dostaviti radi evidencije svaki zahtjev kojim se zahtijeva upis promjene u registarskom sudu.
(2) Podnositelj zahtjeva dužan je u zahtjevu navesti imena i prezimena, državljanstvo, adresu, kvalifikaciju, kratki životopis i osobni identifikacijski broj za strane odvjetnike koji će pružati pravne usluge na području Republike Hrvatske, u skladu sa zakonskim propisima Republike Hrvatske, kojima je utvrđena ovlast stranih odvjetnika da pružaju pravne usluge na području Republike Hrvatske. Sve isprave moraju biti dostavljene u izvorniku ili ovjerenoj preslici, s prijevodom na hrvatski jezik od ovlaštenog tumača.
(3) Troškove postupka evidentiranja snosi podnositelj zahtjeva. Pravilnik o troškovima u postupku evidentiranja donosi Upravni odbor Komore.
(4) Ako odvjetničko društvo sa sjedištem na području države koja je članica Europske unije ili Svjetske trgovinske organizacije ne postupi u skladu s odredbom stavaka 1. i 2. ovog članka, Izvršni odbor ovlašten je donijeti odluku o zabrani djelovanja podružnice istog odvjetničkog društva na području Republike Hrvatske.
(5) Odvjetničko društvo sa sjedištem na području države koja je članica Europske unije ili Svjetske trgovinske organizacije, koje osniva podružnicu u Republici Hrvatskoj, dužno je dostaviti Komori primjerak rješenja o upisu strane podružnice u sudski registar najkasnije u roku od tri dana od dana primitka rješenja o upisu podružnice.
(6) Strani odvjetnici koji će obavljati odvjetničku djelatnost u podružnici stranog odvjetničkog društva u Republici Hrvatskoj (neovisno o tome sklapaju li s podružnicom radni odnos) moraju biti evidentirani u Komori. Uz zahtjev za upis u imenik, strani odvjetnik koji namjerava obavljati djelatnost u podružnici stranog odvjetničkog društva dužan je dostaviti ugovor o radu te ispravu koja sukladno propisima države izdavanja potvrđuje da je valjano upisan u imenik odvjetnika države u kojoj ima sjedište odvjetničko društvo koje namjerava osnovati podružnicu ili ima osnovanu podružnicu na području Republike Hrvatske. Sve isprave moraju biti u izvorniku ili ovjerenoj preslici, s prijevodom na hrvatski jezik od ovlaštenog tumača.
(7) Izvršni odbor Komore ovlašten je donijeti odluku o brisanju stranog odvjetnika, stranih podružnica odvjetničkih društava ili ureda i zabrani rada odvjetnika, stranih podružnica odvjetničkih društava ili ureda, ako isti postupaju protivno Statutu i drugim aktima Komore.
(8) Protiv ovog rješenja Izvršnog odbora Komore na temelju stavka 7. ovog članka, dopuštena je žalba Upravnom odboru Komore u roku 8 dana od dana primitka rješenja. Protiv odluke Upravnog odbora Komore kojom se potvrđuje rješenje o zabrani djelovanja strane podružnice ili stranog odvjetnika dopušten je priziv Vrhovnom sudu Republike Hrvatske u roku 8 dana od dana primitka rješenja.
Članak 87.
(1) Odvjetnički uredi mogu se povezivati s drugim domaćim ili inozemnim uredima radi obavljanja određenih poslova od zajedničkog interesa, pružanja međusobne pomoći u svim ili samo nekim vrstama pravnih stvari, osobito povjeravanja zamjena u zastupanju, radi prikupljanja podataka, izrade pravnih mišljenja, primanja na praksu odvjetnika i odvjetničkih vježbenika itd.
(2) Više ureda može sklopiti zajednički ugovor o povezivanju, a pojedini uredi mogu sklapati više posebnih ugovora s drugim uredima.
(3) Ugovori o povezivanju moraju se temeljiti na načelima ravnopravnosti i međusobnog povjerenja i njima se pojedini uredi ne smiju dovoditi u podređeni položaj. Neće se smatrati da je neki odvjetnički ured doveden u podređeni položaj samo zato što je preuzeo jednostranu obvezu pružanja pravnih usluga određene vrste kojem drugom odvjetničkom uredu.
(4) Ugovorom o povezivanju odvjetnički se uredi mogu uzajamno ili jednostrano obvezati da će pružati određene pravne usluge isključivo na određenom području. Takvim se ugovorom ne smije ograničiti pravo na pružanje određenih pravnih usluga drugim odvjetničkim uredima odnosno fizičkim i pravnim osobama, protivno ograničenjima predviđenih Kodeksom odvjetničke etike.
(5) Plaćanje nagrade za rad i naknade troškova za usluge pružene prema ugovoru o zajedničkoj suradnji obavlja se u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje Tarifa), ali se povezani odvjetnički uredi mogu sporazumjeti i o paušalnom plaćanju nagrada i naknada troškova za određeno vrijeme ili o razmjernom sudjelovanju u nagradama naplaćenim u određenim pravnim stvarima i sl., rukovodeći se pri tome načelima i elementima Tarife.
(6) U svom imenu, tvrtki, pečatima i pismenima, odvjetnički uredi mogu naznačiti odvjetničke urede s kojima su poslovno povezani. Takve naznake po izgledu, veličini ili obliku ne smiju imati naglašeno reklamno obilježje.
(7) Ugovor o povezivanju mora biti sklopljen radi stvarnog pružanja međusobnih usluga, a ne pretežno radi postizanja drugih, npr. reklamnih ciljeva.
(8) Ako Izvršni odbor Komore upozori odvjetnički ured na uočene nedostatke ugovora koje su sklopili ili na njihovu neusklađenost sa zakonom, ovim Statutom ili Kodeksom odvjetničke etike, odvjetnički je ured dužan te nedostatke ili nesukladnosti otkloniti u roku koji mu se određuje u zaključku Izvršnog odbora. Prije donošenja zaključka Izvršni odbor je dužan omogućiti odvjetničkom uredu da se izjasni o primjedbama na ugovor.
(9) Odluku kojom odbija upis ugovora o povezivanju u Upisnik ugovora o povezivanju odvjetničkih ureda, Izvršni odbor donosi u obliku rješenja protiv kojega zainteresirana strana ima pravo žalbe Upravnom odboru Hrvatske odvjetničke komore u roku od 8 dana od dana primitka rješenja.
(10) Izvršni će odbor, i bez ispitivanja usklađenosti ugovora o povezivanju između domaćih i stranih odvjetnika, odnosno stranih odvjetničkih ureda i tvrtki sa zakonom, Statutom ili Kodeksom odvjetničke etike, donijeti rješenje o odbijanju upisa ugovora u Upisnik ako se radi o ugovornoj strani iz inozemstva o kojoj već postoji saznanje da je svojim postupcima iskazivala nepoštivanje pravnog poretka Republike Hrvatske, kao npr. osnivanjem trgovačkog društva, podružnica, predstavništava ili udruga u Republici Hrvatskoj radi pružanja bilo kakvog oblika pravne pomoći, objavljivanjem takvih informacija o osnivanju u raznim publikacijama, uključujući i internetske stranice i sl.
(11) Rješenje Upravnog odbora kojim se potvrđuje rješenje Izvršnog odbora jest konačno.
Članak 88.
(1) Radi ispitivanja ugovora o osnivanju odvjetničkih društava, odluke o osnivanju strane podružnice, ugovora o osnivanju zajedničkoga odvjetničkog ureda i ugovora o povezivanju odvjetničkih ureda, te radi nadzora nad provedbom tih ugovora i odluka, Izvršni je odbor ovlašten imenovati povjerenstva za pojedine slučajeve ili za određeno vrijeme. Izvršni je odbor ovlašten u istu svrhu pribaviti i stručna mišljenja istaknutih stručnjaka izvan Komore.
(2) Odvjetnik u odvjetničkom uredu, zajedničkom odvjetničkom uredu i odvjetničko društvo, te osnivač ili ovlaštena osoba za zastupanje strane podružnice, dužni su na zahtjev povjerenstva dostaviti i/ili omogućiti uvid u zahtijevani relevantan izvor podataka radi ispitivanja ugovora i provedbe nadzora.
(3) Nakon primitka izvještaja povjerenstva o ispitivanju ugovora o povezivanju odvjetničkih ureda i provedenom nadzoru nad provedbom tih ugovora, Izvršni odbor može svojim rješenjem brisati upis ugovora o povezivanju iz odgovarajućeg Upisnika iz istih razloga zbog kojih može i odbiti upis ugovora o povezivanju, naložiti odvjetniku, upisanom u Imenik odvjetnika Komore, da raskine ugovor s drugom ugovornom stranom i da dokaz o tome dostavi Izvršnom odboru.
(4) Na ulaganje pravnih lijekova protiv rješenja iz prethodnog stavka primjenjuju se na odgovarajući način odredbe čl. 87 st. 9. i 11. ovog Statuta.
IX. SPECIJALIZACIJA ODVJETNIKA
Članak 89.
Odvjetnik koji ispunjava uvjete predviđene Zakonom o odvjetništvu i ovim Statutom može podnijeti zahtjev za priznanje specijalnosti u određenoj oblasti prava.
Članak 90.
(1) Specijalnost se može priznati iz sljedećih oblasti prava:
– ustavnog prava
– kaznenog prava
– građanskog prava
– obiteljskog prava
– upravnog prava
– radnog i socijalnog prava
– pomorskog i prometnog prava
– transportnog prava
– prava osiguranja
– financijskog prava
– autorskog prava i prava industrijskog vlasništva
– trgovačkog prava
– međunarodnog privatnog prava.
(2) Specijalnost se može priznati i iz dijela oblasti prava ako pravna znanost priznaje takav dio oblasti prava.
(3) Priznavanjem specijalnosti odvjetnicima, oni se ne stavljaju u povoljniji položaj niti se ima smatrati prednošću u postupcima javne nabave, natječajima i slično.
(4) Za provođenje postupka priznavanja specijalnosti naplaćuje se naknada sukladno Pravilniku iz čl. 94. ovog Statuta.
(5) Odluku o priznanju specijalnosti donosi Upravni odbor Komore nakon što pribavi mišljenje Povjerenstva za ocjenu postojanja uvjeta za priznanje specijalnosti.
Članak 91.
(1) Povjerenstvo za ocjenu postojanja uvjeta za priznanje specijalnosti imenuje Upravni odbor Komore.
(2) Članovi Povjerenstva mogu biti i ugledni pravnici specijalizirani u oblasti prava za koje se traži priznanje specijalnosti koji nisu članovi Komore.
Članak 92.
(1) Protiv rješenja Upravnog odbora o zahtjevu za priznanje specijalnosti odvjetnik može podnijeti žalbu Skupštini Komore.
(2) Odluka Skupštine je konačna.
Članak 93.
Priznatu specijalnost odvjetnik može istaknuti u nazivu svog odvjetničkog ureda te na svojim internetskim stranicama.
Članak 94.
Pobliže odredbe o postupku i uvjetima za priznavanje specijalnosti odvjetnika, način imenovanja, sastav, prava i obveze te rad Povjerenstva za ocjenu postojanja uvjeta za priznanje specijalnosti, uvjeti za podnošenje ponovnog zahtjeva, naknadi za provođenje postupka, način isticanja i korištenja specijalizacije u imenu i radu odvjetnika, zajedničkog odvjetničkog ureda i odvjetničkog društva, utvrđuje se Pravilnikom o priznanju specijalnosti odvjetnika koji donosi Upravni odbor Komore.
X. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST ODVJETNIKA I ODVJETNIČKIH VJEŽBENIKA
1. Uvjeti odgovornosti i disciplinske mjere
Članak 95.
(1) Za povrede dužnosti i ugleda odvjetništva, odvjetnici i odvjetnički vježbenici disciplinski odgovaraju po odredbama zakona, ovog Statuta i Kodeksa odvjetničke etike.
(2) Za teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva, odvjetnici i odvjetnički vježbenici odgovaraju pred Disciplinskim sudom Komore.
(3) Za lakše povrede dužnosti i ugleda odvjetništva, odvjetnici i odvjetnički vježbenici odgovaraju pred disciplinskim vijećima Upravnog odbora odnosno zborova.
Članak 96.
Teža povreda dužnosti i ugleda odvjetništva postoji:
1. ako odvjetnik unatoč zakonskim smetnjama ishodi upis u Imenik odvjetnika
2. ako počini kazneno djelo koje dovodi u pitanje njegovu dostojnost za daljnje obavljanje odvjetništva
3. ako tijekom obustave odvjetništva obavlja odvjetničke poslove ili ako tu mjeru ne poštuje na bilo koji način
4. ako protivno zakonu i ovlastima koje ima u zastupanju stranke posreduje kod određenih tijela ili pravnih osoba koje obavljaju javnu službu, ili ako istupa nedostojno i protivno ovlastima
5. ako nesavjesno obavlja odvjetničke poslove ili nestručno zastupa stranku
6. ako nesavjesno obavlja poslove oko preuzimanja odvjetničkog ureda
7. ako povrijedi dužnost čuvanja odvjetničke tajne
8. ako protivno propisima traži i prima nagradu od stranke koju je bio dužan zastupati besplatno, ili ako traži nagradu veću nego što je propisano Tarifom
9. ako nesavjesno vodi materijalno poslovanje stranke, a napose ako stranci bez opravdana razloga ne položi obračun ili joj ne isplati novac čim ga za njezin račun primi
10. ako na javnoj dražbi, na kojoj zastupa vjerovnika, kupi sebi ili svojim srodnicima stvari koje se prodaju ili to učini za druge osobe protivno nalozima i interesima zastupane stranke
11. ako traži ili pribavlja stranke na nedostojan način ili ako potpomaže nadripisarstvo tako što potpisuje podneske nadripisara
12. ako postupa suprotno odredbama Pravilnika o odvjetničkim internetskim stranicama
13. ako protivno Zakonu o odvjetništvu ili ovom Statutu drži drugu pisarnicu izvan sjedišta svog ureda
14. ako ne obavlja materijalne obveze, koje proistječu iz članstva u Komori, duže od tri mjeseca
15. ako teže povrijedi zakonske obveze prema vježbeniku koji je kod njega na vježbi, ili ako mu omogući fiktivno obavljanje prakse
16. ako teže povrijedi svoje dužnosti u tijelima upravljanja ili prema tijelima Komore
17. ako u roku od 15 dana od primitka prijave pojedine stranke protiv njega, odnosno od primitka obavijesti disciplinskog tužitelja iz čl. 106. st. 1. ovog Statuta, ne podnese nadležnom tijelu Komore očitovanje, odnosno izjavu da se ne želi poslužiti pravom obrane
18. ako preseli odvjetnički ured ili pisarnicu protivno odredbama Zakona o odvjetništvu ili ovog Statuta, ili ako u roku ne obavijesti Komoru o promjeni sjedišta ili imena odvjetničkog ureda ili pisarnice
19. ako teže povrijedi odredbe Zakona, ovog Statuta ili Kodeksa odvjetničke etike o radu zajedničkoga odvjetničkog ureda, odvjetničkog društva ili o povezivanju odvjetničkih ureda.
Članak 97.
Težom povredom ugleda odvjetništva smatra se i ponašanje i rad odvjetnika u privatnom životu, ako se tim ponašanjem i radom narušava ugled odvjetništva.
Članak 98.
Osim povreda iz čl. 96. ovog Statuta, teža povreda dužnosti i ugleda odvjetništva odvjetničkog vježbenika osobito postoji:
1. ako stvarno ne obavlja vježbu u odvjetničkom uredu
2. ako teže povrijedi svoje zakonske obveze prema odvjetniku kod kojega je na vježbi
3. ako odvjetničke poslove obavlja samostalno i za svoj račun.
Članak 99.
(1) Novčana kazna zbog lakših povreda dužnosti i ugleda odvjetništva odvjetniku se može izreći u kunama protuvrijednosti od 50 do 100 bodova Tarife.
(2) Novčana kazna zbog težih povreda dužnosti i ugleda odvjetništva odvjetniku se može izreći u kunama protuvrijednosti od 250 do 2500 bodova Tarife.
(3) Ako se izriče jedinstvena kazna za više povreda dužnosti i ugleda odvjetništva, utvrđeni iznos ukupne jedinstvene novčane kazne ne smije premašiti za lakše povrede iznos u kunama protuvrijednosti 600 bodova Tarife, a za teže povrede iznos u kunama protuvrijednosti 3000 bodova Tarife.
Članak 100.
(1) Disciplinski sud može presudom odlučiti da se pravomoćna odluka donesena u postupku protiv odvjetnika objavi u glasilu Komore.
(2) Nakon pravomoćnosti oslobađajuće presude, odvjetnik protiv kojega se vodi disciplinski postupak ima pravo tražiti da se u glasilu Komore objavi presuda kojom je oslobođen.
Članak 101.
Pri određivanju disciplinske mjere za težu povredu dužnosti i ugleda odvjetništva, Disciplinski sud uzima u obzir sve okolnosti o kojima ovisi vrsta i visina kazne, a osobito štetne posljedice koje su nastale, iz kojih je pobuda teža povreda izvršena te prijašnju disciplinsku osuđivanost. Pri izricanju novčane kazne uvažavaju se i imovinske prilike disciplinski okrivljenog.
Članak 102.
(1) Ako je za težu povredu izrečena novčana kazna, u presudi se određuje rok plaćanja, koji ne može biti kraći od petnaest dana ni duži od tri mjeseca.
(2) U opravdanim slučajevima Disciplinski sud može dopustiti da se novčana kazna isplati u obrocima. U tom slučaju Sud odobrava način otplaćivanja i rok isplate, koji ne može biti duži od godine dana.
(3) Novčana kazna i troškovi disciplinskog postupka naplaćuju se u korist Komore za unapređenje odvjetništva.
Članak 103.
O pravomoćnim presudama Disciplinskog suda, kojima je odvjetniku izrečena disciplinska mjera gubitka prava na obavljanje odvjetništva i odvjetničkom vježbeniku mjera brisanja iz Imenika odvjetničkih vježbenika, Komora će obavijestiti županijski, trgovački i općinski sud na područjima kojih je odvjetnik imao sjedište ureda ili pisarnice u kojoj je radio, odnosno odvjetnički vježbenik obavljao svoju vježbu.
2. Postupak pred Disciplinskim tužiteljstvom
Članak 104.
(1) Disciplinski postupak protiv odvjetnika ili odvjetničkog vježbenika pokreće Disciplinsko tužiteljstvo po službenoj dužnosti ili na temelju disciplinske prijave da su povrijeđeni dužnost i ugled odvjetništva.
(2) Disciplinsko tužiteljstvo pokrenut će disciplinski postupak na zahtjev Upravnog odbora, Izvršnog odbora, predsjednika Komore, Disciplinskog vijeća ili ministra pravosuđa.
Članak 105.
(1) Nakon zaprimanja disciplinske prijave, Disciplinsko će ju tužiteljstvo, i prije dostavljanja prijavljenome na očitovanje, odbaciti ako je:
– nerazumljiva
– nepotpisana
– neobrazložena
– nerazvidno odnosi li se na lakšu ili težu povredu dužnosti i ugleda odvjetništva.
(2) U slučaju iz stavka 1. alineja 2. i 3. ovoga članka, Disciplinsko tužiteljstvo će pokrenuti disciplinski postupak, ako iz disciplinske prijave proizlazi osnova sumnje o počinjenju teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva.
(3) Obavijest o odbačaju disciplinske prijave, koja ne mora biti obrazložena, dostavit će se njezinu podnositelju, ako je to moguće i prijavljenom odvjetniku, zajedno s disciplinskom prijavom.
(4) Protiv obavijesti o odbačaju disciplinske prijave nije dopušten pravni lijek, niti je moguće preuzeti disciplinski progon pred tijelima Komore.
Članak 106.
(1) Ako Disciplinsko tužiteljstvo disciplinsku prijavu ne odbaci, pokrenut će disciplinski postupak dostavljanjem disciplinske prijave sa svim prilozima prijavljenome s pozivom da se na prijavu pisano očituje u roku od 15 dana, uz upozorenje da u slučaju neočitovanja u rečenom roku čini težu povredu dužnosti i ugleda odvjetništva iz čl. 96. st. 1. t. 17. Statuta.
(2) Ako se ukaže potreba za dodatnim obrazloženjem prijave ili za očitovanjem prijavitelja, Disciplinsko tužiteljstvo će pozvati prijavitelja da prijavu dodatno obrazloži ili da se očituje u roku ne kraćem od trideset dana, te će ga u tom pozivu upozoriti da će, ako ne udovolji pozivu u naznačenom roku, odbaciti prijavu.
(3) Disciplinsko tužiteljstvo je ovlašteno, ako to ocijeni potrebnim, poduzimati i druge radnje kako bi utvrdilo činjenice od značaja za donošenje odluke, osobito tražiti zamolbeno provođenje prethodnih radnji na području pojedinog odvjetničkog zbora od člana tog zbora kojeg je za svako mandatno razdoblje Disciplinskog tužiteljstva odredio Upravni odbor zbora, zahtijevati dostavljanje dokumentacije od trećih osoba i tijela s javnim ovlastima i dr.
Članak 107.
(1) Nakon što Disciplinsko tužiteljstvo provede radnje opisane u čl. 106. Statuta, odbacit će disciplinsku prijavu obrazloženom obaviješću, ako:
– utvrdi da nema dokaza o postojanju osnovane sumnje da je disciplinski okrivljenik počinio lakšu ili težu povredu dužnosti ili ugleda odvjetništva
– postoje druge okolnosti koje isključuju krivnju ili disciplinski progon, a osobito ako je nastupila zastara disciplinskog progona ili je već ranije odlučeno o istoj stvari.
(2) Obavijest o odbačaju disciplinske prijave iz stavka 1. ovoga članka, dostavit će se podnositelju disciplinske prijave.
(3) Protiv obavijesti o odbačaju disciplinske prijave nije dopušten pravni lijek, niti je moguće preuzeti disciplinski progon pred tijelima Komore.
Članak 108.
(1) Ako Disciplinsko tužiteljstvo, nakon što provede potrebne radnje, utvrdi da je riječ o lakšim povredama dužnosti i ugleda odvjetništva, predmet ustupa na rješavanje Disciplinskom vijeću, a ako utvrdi da je riječ o težoj povredi dužnosti i ugleda odvjetništva, podiže optužnicu.
(2) Optužnica sadrži:
– ime i prezime disciplinskog okrivljenika, adresu sjedišta ureda, osobni identifikacijski broj, datum upisa u Imenik odvjetnika ili Imenik odvjetničkih vježbenika, podatke o disciplinskoj osuđivanosti unazad 5 godina
– činjenični opis djela iz kojega proizlaze obilježja teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva, vrijeme počinjenja disciplinske povrede te ostale okolnosti koje su potrebne da se povreda što točnije odredi
– zakonski naziv teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva, s navođenjem odredaba Zakona o odvjetništvu, Statuta odvjetničke komore i Kodeksa odvjetničke etike koji se imaju primijeniti
– prijedlog o dokazima koje treba izvesti na raspravi uz naznaku imena svjedoka i vještaka, spisa koje treba pročitati i predmeta koji služe za utvrđivanje činjenica
– disciplinsku mjeru čije se izricanje predlaže
– obrazloženi prijedlog za objavu presude u glasilu »Odvjetnik«
– kratko obrazloženje u kojemu će se navesti i opisati činjenice na kojima se optužba temelji.
3. Postupak pred Disciplinskim sudom
Članak 109.
(1) Predsjednik vijeća Disciplinskog suda, nakon što primi optužnicu, saziva Disciplinsko vijeće, u sastav kojega uz predsjednika vijeća ulaze i dva suca.
(2) Disciplinsko vijeće:
1. obustavlja postupak, ako utvrdi da djelo koje je predmet optužbe nije teža povreda dužnosti, ili ugleda odvjetništva ili da postoje okolnosti koje isključuju disciplinsku odgovornost, ili da nema dovoljno dokaza da je disciplinski okrivljenik osnovano sumnjiv da je počinio povredu koja je predmet optužbe
2. ustupa predmet Disciplinskom vijeću Upravnog odbora Komore, odnosno odvjetničkog zbora, ako smatra da se radi o lakšoj povredi ugleda i dužnosti odvjetništva
3. vraća optužnicu Disciplinskom tužiteljstvu sa zahtjevom da dopuni optužnicu ako ustanovi da je ta dopuna potrebna
4. može odlučiti da se postupak prekine do pravomoćnog završetka kaznenog postupka ako je protiv disciplinskog okrivljenika pokrenut kazneni postupak za isto djelo
5. odlučuje o ukidanju odluke Izvršnog odbora Komore o obustavi obavljanja odvjetništva iz čl. 23. st. 1. t. 3. i 4. Statuta; tu odluku može ukinuti prije održavanja disciplinske rasprave, kao i tijekom samog postupka, a najkasnije u odluci o optužbi.
(3) U slučajevima iz stavka 2. t. 1., 2., 4. i 5. ovog članka, Vijeće dostavlja rješenje okrivljeniku i Disciplinskom tužiteljstvu. Protiv rješenja iz stavka 2. t. 1., 4. i 5. Disciplinsko tužiteljstvo može izjaviti žalbu Višem disciplinskom sudu Komore.
Članak 110.
(1) U pravilu će se provesti jedinstveni disciplinski postupak, i to:
– ako je ista osoba okrivljena za više disciplinskih povreda
– ako je više osoba okrivljeno za jednu disciplinsku povredu.
(2) O spajanju postupaka odlučuje vijeće Disciplinskog suda koje iz važnih razloga ili iz razloga svrhovitosti može do završetka rasprave odlučiti da se postupak za pojedine disciplinske povrede, ili protiv pojedinih disciplinskih okrivljenika, razdvoji i posebno dovrši. Protiv rješenja kojim je odlučeno o spajanju ili razdvajanju postupaka žalba nije dopuštena.
Članak 111.
(1) Protiv odvjetnika kojemu je prestalo pravo na obavljanje odvjetništva mogu se izreći disciplinske mjere ako je postupak pokrenut prije nego što je doneseno rješenje o prestanku prava na obavljanje odvjetništva.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka, odnosi se i na odvjetničkog vježbenika kojemu je prestala vježba.
Članak 112.
(1) Ako vijeće Disciplinskog suda ne donese niti jedno od rješenja iz čl. 109. st. 2. al. 1. – 4., predsjednik vijeća Disciplinskog suda zakazuje disciplinsku raspravu. Rasprava se provodi u sjedištu Hrvatske odvjetničke komore u Zagrebu. Rasprava nije javna.
(2) Na raspravu se pozivaju disciplinski tužitelj, disciplinski okrivljenik, branitelj, a po potrebi svjedoci i vještaci.
(3) Disciplinski okrivljenik ima pravo izabrati branitelja. Branitelj u disciplinskom postupku može biti samo odvjetnik. Branitelj u disciplinskom postupku ne može biti predsjednik Višeg disciplinskog suda, njegov zamjenik i suci Višeg disciplinskog suda, predsjednik Disciplinskog suda, njegov zamjenik i suci Disciplinskog suda, Disciplinski tužitelj i njegovi zamjenici. Obrana po branitelju u disciplinskom postupku nije obavezna.
(4) Uz poziv na raspravu, disciplinskom okrivljeniku se dostavlja optužnica, te ga se upozorava kako ima pravo izabrati branitelja u disciplinskom postupku koji može biti samo odvjetnik te da u roku od osam dana od dana primitka optužnice može Disciplinskom sudu dostaviti odgovor na optužnicu. Disciplinski okrivljenik može se u odgovoru na optužnicu očitovati o optužnici i predložiti da se izvedu dokazi koji mu idu u korist. Poziv disciplinskom okrivljeniku mora se dostaviti tako da između dostave poziva i dana rasprave ostane dovoljno vremena za pripremu obrane, a najmanje 30 dana.
Članak 113.
Rasprava se može održati u odsutnosti uredno pozvanog disciplinskog okrivljenika koji svoj izostanak nije opravdao, a pisano se očitovao na navode iz disciplinske prijave ili je dostavio pisani odgovor na optužnicu, ili ako iz njegovog ponašanja proizlazi da je njegov izostanak usmjeren na odugovlačenje postupka, ili očito bezrazložno izbjegava sudjelovati u postupku.
Članak 114.
Rasprava se može održati i u odsutnosti uredno pozvanog disciplinskog tužitelja, te branitelja okrivljenika.
Članak 115.
(1) Rasprava počinje čitanjem optužnice Disciplinskog tužiteljstva, nakon čega će se disciplinskog okrivljenika upitati kakav stav zauzima prema optužnici, te će nakon toga biti pozvan da iznese svoju obranu, pri čemu će biti upozoren da nije dužan iznositi obranu te da se može braniti i šutnjom.
(2) U svrhu dokazivanja, disciplinski tužitelj, disciplinski okrivljenik i branitelj imaju pravo predlagati izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka, predlagati provedbu vještačenja po ovlaštenim sudskim vještacima, pribavu isprava, te prema potrebi i svega drugoga što može biti od koristi za dokazivanje važnih činjenica.
(3) Disciplinski tužitelj je dužan izvođenje dokaza na kojima temelji optužnicu predložiti već u optužnici, a disciplinski okrivljenik u odgovoru na optužnicu. O prijedlozima za izvođenje dokaza odlučuje vijeće Disciplinskog suda većinom glasova, a troškove izvođenja dokaza snosi ona stranka koja ih je predložila, s time da troškove dokazivanja po prijedlogu Disciplinskog tužitelja, predujmljuje i snosi Hrvatska odvjetnička komora.
(4) Neće se izvoditi dokazi koji nisu predloženi u optužnici, odnosno u odgovoru na optužnicu. Dokazi o činjenicama za koje su stranke saznale tijekom postupka, mogu se predlagati nakon podizanja optužnice, odnosno nakon davanja odgovora na optužnicu do zaključenja rasprave i izvesti se na raspravi.
(5) Sud je ovlašten izvoditi i dokaze koji nisu predloženi, ili od kojih je predlagatelj odustao, samo ako smatra da ti dokazi upućuju na postojanje razloga isključenja protupravnosti ili krivnje, ili na činjenicu o kojoj ovisi odluka o disciplinskim sankcijama.
Članak 116.
(1) Kao svjedoci mogu se pozvati osobe za koje je vjerojatno da mogu dati obavijesti u svezi s disciplinskom povredom i drugim okolnostima bitnim za vođenje postupka i donošenje presude.
(2) Ne može se ispitati kao svjedok:
1. osoba koja bi svojim iskazom povrijedila zakonom ustanovljenu obvezu čuvanja tajnosti podataka, dok ju nadležno tijelo ne oslobodi te obveze
2. branitelj disciplinskog okrivljenika, osim ako to sam disciplinski okrivljenik ne zahtijeva
3. vjerski ispovjednik o sadržaju ispovijedi
4. dijete i maloljetnik.
Članak 117.
(1) Oslobođeni su obveze svjedočenja:
1. osoba s kojom je disciplinski okrivljenik u braku ili izvanbračnoj zajednici
2. srodnici disciplinskog okrivljenika u ravnoj lozi, rođaci u pobočnoj lozi do trećeg stupnja zaključno, te srodnici po tazbini do drugog stupnja zaključno
3. posvojenik i posvojitelj disciplinskog okrivljenika
4. javni bilježnici, porezni savjetnici, u okviru zakonske obveze čuvanja tajne
5. odvjetnici, liječnici, zubari, psiholozi i socijalni radnici o onome što su u obavljanju svojega zanimanja saznali od okrivljenika
6. novinari i urednici u sredstvima javnog priopćavanja o izvorima obavijesti i podataka za koje su saznali u obavljanju svojega zanimanja i koji su uporabljeni prilikom uređivanja sredstava javnog priopćavanja.
(2) Predsjednik Disciplinskog vijeća dužan je osobe navedene u stavku 1. ovoga članka, prije njihova ispitivanja, ili čim sazna za njihov odnos prema disciplinskom okrivljeniku, upozoriti da ne moraju svjedočiti. Upozorenje i odgovor unose se u zapisnik.
(3) Svjedok nije dužan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time sebe ili bliskog rođaka izložio kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti. O tome će predsjednik vijeća Disciplinskog suda poučiti svjedoka.
Članak 118.
(1) Svjedoka se poziva dostavom pisanog poziva.
(2) Svjedoci se ispituju svaki posebno i bez nazočnosti ostalih svjedoka.
(3) Svjedok je dužan odgovore davati usmeno.
(4) Svjedoka će se najprije pitati za ime i prezime, prebivalište i OIB te njegov odnos s disciplinskim okrivljenikom i podnositeljem disciplinske prijave.
(5) Nakon toga, svjedoka će se upozoriti da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo.
(6) Svjedoka će se zatim pozvati da iznese sve što mu je poznato o predmetu, zatim će ga se upitati otkud mu je poznato ono o čemu svjedoči, a nakon toga mu se mogu postavljati pitanja radi provjere, dopune ili razjašnjenja iskaza. Svjedoku pitanja prvi postavljaju predsjednik i članovi Vijeća. Nakon toga pitanja postavljaju stranke i to tako da prva postavlja pitanja stranka koja je svjedoka predložila.
Članak 119.
(1) Vijeće Disciplinskog suda može na prijedlog stranaka odrediti provođenje vještačenja, kada radi utvrđivanja ili ocjene neke važne činjenice treba pribaviti nalaz i mišljenje od osobe koja raspolaže potrebnim stručnim znanjem ili vještinom.
(2) Vještačenje određuje vijeće Disciplinskog suda pisanim nalogom, u kojemu će navesti o kojim činjenicama će se provesti vještačenje, kome se povjerava i tko će snositi troškove vještačenja.
(3) Za vještaka može biti određena osoba koja je kao vještak određena rješenjem predsjednika bilo kojega Županijskog suda u Republici Hrvatskoj, ili stručna ustanova, ili državno tijelo.
(4) Za vještaka se ne može uzeti osoba koja ne može biti ispitana kao svjedok, ili osoba koja je oslobođena dužnosti svjedočenja, a ni osoba prema kojoj je počinjena disciplinska povreda, niti osoba koja je ispitana kao svjedok.
(5) Vještaka će se pozvati da brižljivo prouči predmet vještačenja, da točno navede sve što zapazi i nađe, te da svoje mišljenje iznese nepristrano i u skladu s pravilima znanosti i vještine. Njega će se posebno upozoriti da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo.
(6) Provedbi vještačenja mogu biti prisutni disciplinski tužitelj, disciplinski okrivljenik i branitelj. Nakon provedenog vještačenja, vještak će izraditi pisani nalaz i mišljenje, a može biti i pozvan na raspravu radi davanja pojedinih razjašnjenja u svezi s danim nalazom i mišljenjem.
(7) Ako je nalaz vještaka nejasan, nepotpun ili u proturječnosti sam sa sobom ili s izviđenim okolnostima, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim ispitivanjem vještaka, obnovit će se vještačenje s istim ili drugim vještakom.
(8) Ako u mišljenju vještaka ima proturječnosti ili nedostataka, ili se pojavi sumnja u točnost danog mišljenja, a ti se nedostaci ili sumnja ne mogu otkloniti ponovnim ispitivanjem vještaka, zatražit će se mišljenje drugog vještaka.
Članak 120.
(1) Nakon završetka dokaznog postupka, završne govore iznijet će disciplinski tužitelj, branitelj, ako ga disciplinski okrivljenik ima, te sam disciplinski okrivljenik, nakon čega će predsjednik vijeća Disciplinskog suda zaključiti raspravu te nakon tajnog vijećanja i glasovanja, većinom glasova članova Vijeća izreći presudu.
(2) Presuda se može odnositi samo na osobu koja je optužena i samo na disciplinsku povredu koja je predmet optužbe sadržane u podnesenoj, odnosno na raspravi izmijenjenoj ili proširenoj optužnici.
(3) Disciplinski sud nije vezan za prijedloge disciplinskog tužitelja o pravnoj ocjeni djela.
(4) Disciplinski sud temelji presudu samo na činjenicama i dokazima koji su izvedeni na raspravi.
Članak 121.
(1) Tijekom rasprave, vijeće Disciplinskog suda može donijeti bilo koje rješenje od navedenih u čl. 109. st. 2. ovog Statuta.
(2) Nakon zaključenja rasprave i provedenog vijećanja, vijeće Disciplinskog suda donosi i objavljuje presudu kojom se:
1. disciplinski okrivljenik proglašava krivim
2. disciplinski okrivljenik oslobađa od optužbe ako se utvrdi da djelo koje je predmet optužbe nije teža povreda dužnosti i ugleda odvjetništva, ili ako postoje okolnosti koje isključuju disciplinsku odgovornost, ili ako nema dokaza da je izvršio povredu, ili se utvrdi da nije izvršio povredu
3. optužba odbija ako disciplinski tužitelj odustane od optužnice, ili ako se utvrdi da je nastupila zastara disciplinskog progona, ili je o istoj stvari već pravomoćno odlučeno.
Članak 122.
(1) Presuda kojom se disciplinski okrivljenik proglašava krivim sadrži:
– činjenični i pravni opis djela za koje se proglašava krivim, uz naznaku činjenica i okolnosti koje čine težu povredu dužnosti i ugleda odvjetništva
– disciplinsku mjeru sukladno čl. 72. Zakona o odvjetništvu.
(2) U presudi iz stavka 1. ovoga članka, vijeće Disciplinskog suda može donijeti odluku o:
– obustavi prava na obavljanje odvjetništva i o uračunavanju od Izvršnog odbora izrečene mjere obustave prava na obavljanje odvjetništva
– ukidanju prije donesene odluke o obustavi prava na obavljanje odvjetništva
– plaćanju troškova postupka
– objavi pravomoćne presude u glasilu Komore.
(3) Disciplinski sud troškove postupka određuje u paušalnom iznosu u kunama, u protuvrijednosti od najviše 500 bodova Tarife, uzimajući u obzir trajanje i složenost postupka. Uz troškove u paušalnom iznosu dodatno se određuju i stvarni troškovi izvođenja dokaza.
(4) U slučajevima iz čl. 121. st. 2. alineja 2. i 3., disciplinski okrivljenik i njegov branitelj nemaju pravo na naknadu nagrade za zastupanje i nužnih izdataka.
Članak 123.
U disciplinskom postupku ne može se odlučivati o zahtjevu za naknadu štete nastale izvršenjem disciplinske povrede, izuzev ako se radi o povredi iz čl. 96. st.1. t. 14. ovoga Statuta.
Članak 124.
(1) Pisani otpravak presude dostavlja se okrivljeniku, branitelju i disciplinskom tužitelju.
(2) Pravomoćna presuda se dostavlja, izuzev osobama iz st. 1. ovoga članka, još i Izvršnom odboru Komore, odvjetničkom zboru kojemu disciplinski okrivljenik pripada te podnositelju disciplinske prijave.
Članak 125.
(1) Odluke, pozivi, podnesci, dopisi i druga pismena, disciplinskom tužitelju, odnosno njegovim zamjenicima, disciplinskom okrivljeniku i branitelju dostavljaju se u pravilu poštom na adresu sjedišta odvjetničkog ureda, odnosno pisarnice upisane u Imeniku odvjetnika, a svjedoku ili vještaku na adresu prijavljenog prebivališta ili boravišta, dok poziv za raspravu, ili druge pozive, Disciplinski sud može dati i usmeno osobi koja se nalazi pred Sudom, što će se zabilježiti u zapisniku o glavnoj raspravi, čime se dostava smatra pravovaljanom.
(2) Ako se disciplinskom okrivljeniku ili branitelju ne može dostaviti odluka na koju postoji pravo žalbe na dosadašnju adresu jer nije prijavljena promjena adrese ili ih na adresi koju su prije toga dali sudu nije moguće pronaći ili je očito da izbjegavaju primitak ignorirajući obavijest o primitku pošiljke ili na drugi način, dostava će se obaviti na adresu sjedišta odvjetničkog ureda, odnosno pisarnice upisane u Imeniku odvjetnika.
(3) Ako dostava ne uspije niti na toj adresi, dostava će se obaviti isticanjem odluke na oglasnoj ploči Disciplinskog suda u sjedištu Komore. Protekom roka od osam dana od dana isticanja na oglasnoj ploči, dostava će se smatrati urednom.
(4) Ako se disciplinskom okrivljeniku, branitelju ili drugom sudioniku u postupku (svjedoku, vještaku i dr.) ne može dostaviti poziv ili žalba na dosadašnju adresu, jer nije prijavljena promjena adrese, ili ih na adresi koju su prije toga dali Disciplinskom sudu nije moguće pronaći, ili je očito da izbjegavaju primitak ignorirajući obavijest o primitku pošiljke, ili na drugi način, dostava će se obaviti na adresu sjedišta odvjetničkog ureda, odnosno pisarnice upisane u Imeniku odvjetnika, odnosno na adresu prijavljenog prebivališta, odnosno boravišta.
(5) Ako dostava ne uspije niti na toj adresi, dostava će se obaviti isticanjem poziva ili žalbe na oglasnoj ploči Disciplinskog suda u sjedištu Komore. Protekom roka od osam dana od dana isticanja, smatra se da je dostava poziva ili žalbe pravovaljana.
(6) Odluke, pozivi, podnesci, dopisi i druga pismena mogu se dostavljati i elektroničkim putem u skladu s posebnim aktom Komore.
Članak 126.
(1) Protiv presude Disciplinskog suda, okrivljenik, branitelj i disciplinski tužitelj imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 15 dana od primitka presude. Žalba se podnosi Disciplinskom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stranku i branitelja, radi davanja odgovora.
(2) Ako disciplinski okrivljenik ima branitelja, a presuda im je dostavljena u različite dane, rok za žalbu se računa od kasnijeg dana.
(3) Primjerak žalbe se dostavlja protivnoj strani koja može dati odgovor u roku od 8 dana.
(4) Pravodobno podnesena žalba odgađa izvršenje presude.
(5) Disciplinski tužitelj, disciplinski okrivljenik i branitelj mogu se odreći od prava na žalbu i to od trenutka objave presude pa do proteka roka za podnošenje žalbe, a mogu do donošenja odluke Višeg disciplinskog suda odustati od već podnesene žalbe. Odricanje i odustajanje od žalbe ne mogu se opozvati.
(6) Nepravodobnu i nedopuštenu žalbu odbacit će rješenjem predsjednik vijeća Disciplinskog suda.
Članak 127.
Žalba treba sadržavati:
– oznaku presude protiv koje se podnosi
– osnove za pobijanje presude
– obrazloženje žalbe
– prijedlog da se pobijana presuda potpuno ili djelomično ukine ili preinači
– potpis osobe koja podnosi žalbu.
Članak 128.
Presuda se može pobijati zbog:
– bitne povrede odredaba disciplinskog postupka
– povrede odredaba Kaznenog zakona, Zakona o odvjetništvu, Statuta HOK-a ili Kodeksa odvjetničke etike
– pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja
– odluke o disciplinskoj mjeri, troškovima disciplinskog postupka, naknadi štete iz čl. 96. st. 1. t. 14., te radi odluke o objavi presude u glasilu Komore.
Članak 129.
(1) Apsolutno bitna povreda odredaba disciplinskog postupka postoji:
– ako je Disciplinski sud bio nepropisno sastavljen, ili ako je u izricanju presude sudjelovao sudac koji nije sudjelovao na raspravi
– ako je na raspravi sudjelovao sudac koji se morao izuzeti
– ako je optužba prekoračena
– ako je u povodu pravnog lijeka koji je izjavljen samo u korist disciplinskog okrivljenika, presuda izmijenjena na njegovu štetu
– ako je izreka presude nerazumljiva, proturječna sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda uopće nema razloge, ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri proturječni, ili ako o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim tijekom postupka i samih tih isprava ili zapisnika.
(2) Relativno bitna povreda odredaba disciplinskog postupka postoji ako Disciplinski sud pri pripremanju rasprave, ili u tijeku rasprave, ili pri donošenju presude, nije primijenio ili je nepravilno primijenio neku odredbu ovoga Statuta, a to je utjecalo na pravilnost presude.
Članak 130.
Povrede Kaznenog zakona, Zakona o odvjetništvu, Statuta HOK-a ili Kodeksa odvjetničke etike postoje ako su isti povrijeđeni u pitanju:
– je li povreda za koju se disciplinski okrivljenik progoni teža povreda dužnosti i ugleda odvjetništva
– ima li okolnosti koje isključuju krivnju
– ima li okolnosti koje isključuju disciplinski progon, a osobito je li nastupila zastara disciplinskog progona ili je o istoj stvari već pravomoćno odlučeno
– je li glede disciplinske povrede primijenjen propis koji se ne može primijeniti
– uračunavanja od Izvršnog odbora izrečene mjere obustave prava na obavljanje odvjetništva.
Članak 131.
(1) Presuda se može pobijati radi pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
(2) Pogrešno utvrđeno činjenično stanje postoji ako je Disciplinski sud kakvu odlučnu činjenicu pogrešno utvrdio, odnosno kad sadržaj isprava, zapisnika o izvedenim dokazima ili tehničkih snimki ozbiljno dovodi u sumnju pravilnost ili pouzdanost utvrđenja odlučne činjenice.
(3) Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji ako sud kakvu odlučnu činjenicu nije utvrdio.
(4) Žalbu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ne može podnijeti okrivljenik u odnosu na točku optužbe za koju se izjasnio da se smatra krivim, osim ako je za dokaze o isključenju protupravnosti ili krivnje saznao nakon donošenja presude, ili se radi o činjenicama odlučnim za izbor vrste i trajanja disciplinske mjere.
Članak 132.
(1) Presuda se može pobijati radi odluke o disciplinskoj mjeri kada Disciplinski sud nije pravilno odmjerio disciplinsku mjeru s obzirom na okolnosti koje utječu na to da ista bude veća ili manja, odnosno druge vrste.
(2) Odluka o troškovima disciplinskog postupka, naknadi štete iz čl. 96. st. 1. t. 14., te radi odluke o objavi presude u glasilu Komore, može se pobijati kad je Disciplinski sud o tim pitanjima donio odluku suprotnu odredbama ovoga Statuta.
Članak 133.
Po proteku roka za odgovor, Disciplinski sud će žalbu sa spisom dostaviti Višem disciplinskom sudu.
Članak 134.
(1) Viši disciplinski sud odluku donosi na sjednici Vijeća.
(2) Viši disciplinski sud može po potrebi tražiti od Disciplinskog suda izvješće o povredama odredaba disciplinskog postupka istaknutim u žalbi.
Članak 135.
(1) Viši disciplinski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i iz osnova iz kojih se pobija. Po službenoj dužnosti Viši disciplinski sud mora uvijek ispitati:
– postoji li povreda odredaba disciplinskog postupka iz članka 129. st 1. al. 1. – 4. Statuta HOK-a, i je li rasprava protivno odredbama Statuta HOK-a održana u odsutnosti disciplinskog okrivljenika i njegova branitelja
– je li na štetu disciplinskog okrivljenika povrijeđen Kazneni zakon, Zakon o odvjetništvu, Statut HOK-a ili Kodeks odvjetničke etike.
(2) Ako žalba podnesena u korist disciplinskog okrivljenika ne sadrži obrazloženje, Viši disciplinski sud ograničit će se na ispitivanje povreda iz st. 1. al. 1. i 2. ovog članka te na ispitivanje odluke o disciplinskoj mjeri.
(3) U povodu žalbe tužitelja, presuda Disciplinskog suda može se ukinuti ili preinačiti i u korist disciplinskog okrivljenika.
Članak 136.
Žalba zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede Kaznenog zakona, Zakona o odvjetništvu, Statuta HOK-a ili Kodeksa odvjetničke etike, podnesena u korist disciplinskog okrivljenika, sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o disciplinskoj mjeri, troškovima disciplinskog postupka, naknadi štete iz čl. 96. st. 1. toč. 14., te odluke o objavi presude u glasilu Komore.
Članak 137.
Ako Viši disciplinski sud u povodu bilo čije žalbe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist pojedinog disciplinskog okrivljenika od koristi i za kojeg od disciplinskih suokrivljenika koji nije podnio žalbu, ili je nije podnio u tom smislu, postupit će po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji.
Članak 138.
(1) Viši disciplinski sud može odbaciti žalbu kao nepravovremenu ili nedopuštenu, ili odbiti žalbu kao neosnovanu, i potvrditi presudu Disciplinskog suda, ili ukinuti tu presudu i uputiti predmet Disciplinskom sudu na ponovno suđenje i odluku, ili preinačiti presudu Disciplinskog suda.
(2) O svim žalbama protiv iste presude Viši disciplinski sud odlučuje jednom odlukom.
Članak 139.
(1) Žalba se odbacuje rješenjem kao nepravovremena ako se utvrdi da je podnesena nakon roka za podnošenje žalbe.
(2) Žalba se odbacuje rješenjem kao nedopuštena ako se utvrdi da je žalbu podnijela osoba koja nije ovlaštena za podnošenje žalbe, ili osoba koja se odrekla žalbe ili odustala od žalbe, ili ako žalba nije dopuštena (čl. 126. i čl. 131. st. 4. Statuta).
Članak 140.
Viši disciplinski sud će presudom odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi presudu Disciplinskog suda kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija niti povrede Statuta iz čl. 136. ovog Statuta.
Članak 141.
Viši disciplinski sud će, prihvaćajući žalbu ili po službenoj dužnosti, rješenjem ukinuti presudu Disciplinskog suda i uputiti predmet Disciplinskom sudu na ponovno suđenje i odluku, ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba disciplinskog postupka, osim slučajeva iz čl. 146. Statuta, ili ako smatra da zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja treba naložiti novu raspravu pred Disciplinskim sudom.
Članak 142.
Viši disciplinski sud može naložiti da se nova rasprava pred Disciplinskim sudom održi pred potpuno izmijenjenim vijećem.
Članak 143.
Viši disciplinski sud će, prihvaćajući žalbu ili po službenoj dužnosti, presudom preinačiti presudu Disciplinskog suda, ako utvrdi da su odlučne činjenice u presudi Disciplinskog suda pravilno utvrđene i da se s obzirom na utvrđeno činjenično stanje po pravilnoj primjeni Kaznenog zakona, Zakona o odvjetništvu, Statuta ili Kodeksa odvjetničke etike ima donijeti drugačija presuda, a prema stanju stvari i u slučaju povreda iz čl. 130. al. 2. i 3. Statuta.
Članak 144.
(1) U obrazloženju presude, odnosno rješenja, Viši disciplinski sud treba ocijeniti žalbene razloge i iznijeti povrede Kaznenog zakona, Zakona o odvjetništvu, Statuta ili Kodeksa odvjetničke etike koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti.
(2) Kada se presuda Disciplinskog suda ukida zbog bitnih povreda odredaba disciplinskog postupka, u obrazloženju treba navesti koje su odredbe povrijeđene i u čemu se povrede sastoje.
(3) Kada se presuda Disciplinskog suda ukida zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja, Viši disciplinski sud dužan je navesti u čemu su nedostaci u utvrđivanju činjeničnog stanja, posebno u odlučivanju o prijedlozima stranaka da se pribave i izvedu pojedini dokazi, odnosno zašto su novi dokazi i činjenice važni za donošenje pravilne odluke.
Članak 145.
Viši disciplinski sud vratit će sve spise Disciplinskom sudu s dovoljnim brojem ovjerenih prijepisa svoje odluke radi predaje strankama i drugim zainteresiranim osobama.
Članak 146.
(1) Disciplinski sud kojem je predmet vraćen na suđenje, uzet će za osnovu prijašnju optužnicu. Ako je presuda djelomično ukinuta, taj će sud za osnovu uzeti samo onaj dio optužbe koji se odnosi na ukinuti dio presude.
(2) Na novoj raspravi stranke mogu isticati nove činjenice i iznositi nove dokaze.
(3) Disciplinski sud dužan je izvesti sve postupovne radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio Viši disciplinski sud u svojoj odluci.
(4) Pri izricanju nove presude Disciplinski sud vezan je zabranom iz čl. 129. st. 1. al. 4. Statuta.
4. Postupak pred Disciplinskim vijećem Komore i pred Disciplinskim vijećem Odvjetničkog zbora
Članak 147.
(1) Izviđaje u postupku za izricanje mjera zbog lakših povreda vodi član Disciplinskog vijeća Upravnog odbora Komore, odnosno jedan član Disciplinskog vijeća Odvjetničkog zbora kojega odredi predsjednik Vijeća.
(2) Okrivljeniku se prije donošenja odluke omogućuje da iznese svoju obranu.
(3) Protiv rješenja disciplinskih vijeća može se izjaviti žalba ako je okrivljeniku izrečena kazna. Žalbu može izjaviti samo okrivljenik, i to u roku od 15 dana.
(4) O žalbi odlučuje Disciplinski sud Komore u vijeću od tri člana, u nejavnoj sjednici. Odluka vijeća je konačna.
(5) U postupku protiv odvjetničkog vježbenika jedan član vijeća Disciplinskog suda jest odvjetnički vježbenik kojega je odredila Udruga odvjetničkih vježbenika.
(6) U postupku pred Disciplinskim vijećem Komore, odnosno Odvjetničkog zbora, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Statuta o disciplinskom postupku zbog teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva, ako odredbama ovog članka nije nešto drugo predviđeno.
5. Odgovarajuća primjena zakona
Članak 148.
(1) Postupak pred Disciplinskim tužiteljstvom, Disciplinskim sudom, Višim disciplinskim sudom i disciplinskim vijećima provodit će se prema odredbama koje propisuje ovaj Statut.
(2) U postupku pred tijelima iz st. 1. ovoga članka glede onoga što nije uređeno Statutom, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Zakona o kaznenom postupku koje uređuju skraćeni postupak, osim odredbi koje se odnose na postupak pred optužnim vijećem, potvrđivanje optužnice i sastavljanje raspravnog spisa, te se na odgovarajući način primjenjuju i odredbe koje uređuju postupak opoziva uvjetne osude.
6. Izvršenje disciplinskih mjera
Članak 149.
(1) Pravomoćne i izvršne odluke donesene u disciplinskom postupku izvršava sudac izvršenja.
(2) Sudac izvršenja je sudac Disciplinskog suda kojega na dužnost suca izvršenja između svih sudaca toga suda imenuje predsjednik Disciplinskog suda na vrijeme od tri godine. Predsjednik Disciplinskog suda može imenovati jednog ili više sudaca izvršenja. Sudac izvršenja ne može biti osoba koja je u disciplinskom postupku, u kojem je donesena odluka koja se treba izvršiti, sudjelovala kao predsjednik ili član sudskog vijeća Disciplinskog suda, Višeg disciplinskog suda, predsjednik ili član Disciplinskog vijeća, Disciplinski tužitelj ili zamjenik Disciplinskog tužitelja.
Članak 150.
(1) Disciplinski sud, odnosno Disciplinsko vijeće, dužno je pravomoćne i izvršne odluke donesene u disciplinskom postupku bez odgode s klauzulama pravomoćnosti i izvršnosti dostaviti sucu izvršenja na izvršenje.
(2) Nakon što zaprimi pravomoćne i izvršne odluke donesene u disciplinskom postupku s klauzulama pravomoćnosti i izvršnosti, sudac izvršenja bez odgode rješenjem protiv kojega nije dopuštena žalba nalaže upis izrečenih disciplinskih mjera u odgovarajuće evidencije Komore.
(3) Pravomoćne i izvršne odluke donesene u disciplinskom postupku s klauzulama pravomoćnosti i izvršnosti u kojima je izrečena novčana kazna, i/ili u kojima je naloženo disciplinskom okrivljeniku naknaditi troškove postupka, sudac izvršenja, ako disciplinski okrivljenik nije sam dobrovoljno postupio po pravomoćnoj odluci, izvršava na način da bez odgode ovlašćuje po svom izboru jednoga od odvjetnika upisanog u Imenik odvjetnika Komore radi pokretanja postupka naplate novčane kazne i/ili troškova postupka pred nadležnim sudom. Sudac izvršenja pri tome se brine da pribavi odgovarajuću punomoć zakonskog zastupnika Komore i dostavi je opunomoćenom odvjetniku zajedno sa svime što je potrebno za pokretanje i uspješno vođenje postupka. Pokretanje postupka pred nadležnim sudom radi naplate novčane kazne i/ili troškova postupka prekida tijek zastare izvršenja disciplinske mjere.
(4) O izvršenju pravomoćne i izvršne odluke donesene u disciplinskom postupku sudac izvršenja obavještava Izvršni odbor.
7. Zastara
Članak 151.
(1) Zastara progona prekida se podnošenjem prijave Komori ili odlukom nadležnih tijela Komore o pokretanju postupka.
(2) Zastara progona i zastara izvršenja kazne nastupa u svakom slučaju kad protekne dvostruki rok predviđen za zastaru progona i za zastaru izvršenja kazne.
(3) Ako je disciplinski okrivljenik istom povredom izvršio i kazneno djelo, zastara progona prekida se do pravomoćnog završetka kaznenog postupka.
XI. HRVATSKA ODVJETNIČKA AKADEMIJA
Članak 152.
Hrvatska odvjetnička akademija djeluje pri Komori i njezino djelovanje se uređuje posebnim pravilnikom koji donosi Upravni odbor.
XII. CENTAR ZA MIRENJE HRVATSKE ODVJETNIČKE KOMORE
Članak 153.
Centar za mirenje Hrvatske odvjetničke komore djeluje pri Komori i njegovo djelovanje se uređuje posebnim pravilnikom koji donosi Upravni odbor.
XIII. GLASILO »ODVJETNIK«
Članak 154.
(1) Glasilo Komore jest časopis »Odvjetnik«.
(2) Glasilo izlazi dvomjesečno ili tromjesečno, a primaju ga svi članovi Komore.
(3) Članove uredništva, glavnog urednika i urednika »Odvjetnika« imenuje Upravni odbor Komore.
(4) Članovi uredništva, glavni urednik i urednik za svoj rad odgovaraju Upravnom odboru Komore.
XIV. INTERNETSKE STRANICE KOMORE
Članak 155.
(1) Komora ima vlastitu internetske stranice.
(2) Pristup internetskim stranicama bit će dopušten odvjetnicima i općoj javnosti bez ograničenja, osim ako za pojedine njezine dijelove Upravni odbor Komore ne odluči drugačije.
Članak 156.
(1) Glavnog urednika i urednika internetske stranice imenuje Upravni odbor Komore.
(2) Upravni odbor može odlučiti da se osnuje i uredništvo internetskih stranica. U tom slučaju Upravni odbor imenuje članove uredništva.
Članak 157.
Glavni urednik i urednik te članovi uredništva internetskih stranica odgovorni su za svoj rad Upravnom odboru.
XV. ODVJETNIČKE INTERNETSKE STRANICE
Članak 158.
(1) Odvjetnik, zajednički odvjetnički uredi i odvjetničko društvo imaju pravo biti predstavljeni javnosti svojim internetskim stranicama.
(2) Komora Pravilnikom o odvjetničkim internetskim stranicama određuje uvjete osnivanja, mjesto postavljanja (internetski portal), dopušteni sadržaj, postupak odobravanja sadržaja, privremeno uklanjanje prijepornog naslova, cijelog sadržaja ili dijela sadržaja internetskih stranica odvjetnika – članova Komore, internetskih stranica svih Zakonom o odvjetništvu dopuštenih organizacijskih oblika njihove odvjetničke djelatnosti, kao i internetskih stranica odvjetnika koji temeljem Zakona o odvjetništvu imaju pravo odvjetničkog djelovanja na teritoriju Republike Hrvatske.
XVI. FINANCIJSKO POSLOVANJE
Članak 159.
Financijsko poslovanje Komore obavlja se na osnovi godišnjeg proračuna prihoda i rashoda, koji odobrava Skupština.
Članak 160.
(1) Proračunski prihodi Komore jesu:
1. upisnina odvjetnika i odvjetničkih vježbenika
2. članarina odvjetnika i odvjetničkih vježbenika
3. ostali prihodi i davanja.
(2) Uz proračunske prihode postoje i izvanredni prihodi Komore, i to:
1. novčane disciplinske kazne
2. različiti izvanredni prihodi.
Članak 161.
(1) Komora se koristi svojim sredstvima za ostvarivanje zadaća Komore utvrđenih Zakonom o odvjetništvu i ovim Statutom.
(2) Upravni odbor Komore može odobriti i isplate sredstava za druge svrhe ili potrebe, koje smatra opravdanima.
Članak 162.
U novčanom poslovanju Komoru potpisuju kolektivno dva člana Upravnog odbora, koje Upravni odbor za to ovlasti.
XVII. POHRANA SPISA
Članak 163.
Upravni odbor će posebnim pravilnikom utvrditi način i uvjete pohrane spisa i obvezu čuvanja istih.
XVIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 164.
U postupcima za upis u imenike odvjetnika i odvjetničkih vježbenika, za obnovu postupka upisa te u drugim slučajevima u kojima odlučuju o pravima i obvezama odvjetnika, odvjetničkih vježbenika, odvjetničkih društava i stranih podružnica, osim ako zakonom, ovim Statutom ili drugim općim aktom Komore nije drugačije određeno, ovlaštena tijela Komore odlučuju primjenjujući na odgovarajući način pravila Zakona o općem upravnom postupku.
Članak 165.
(1) Svi odvjetnici su dužni imati elektroničku adresu i istu prijavljuju Komori. Sva pismena Komora i zborovi dostavljaju odvjetnicima elektroničkim putem na Komori prijavljenu adresu. Ako odvjetnik promijeni elektroničku adresu, dužan je o novoj adresi obavijestiti Komoru bez odgode, ali je do zaprimanja obavijesti za dostavu nadležna elektronička adresa koja je prijavljena Komori.
(2) Izvršni odbor Komore može na poseban pisani zahtjev odvjetnika iznimno odobriti pojedinom odvjetniku nekorištenje elektroničke adrese, ako postoje za to opravdani razlozi. Taj se zahtjev mora podnijeti u roku 4 (četiri) mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Statuta.
Članak 166.
(1) Svi zahtjevi i isprave dostavljaju se Komori u izvorniku ili ovjerenoj preslici na hrvatskom jeziku.
(2) Zahtjevi i isprave na stranom jeziku dostavljaju se prevedene od ovlaštenog sudskog tumača na hrvatski jezik.
(3) Ako zahtjev i isprave nisu dostavljeni sukladno odredbama stavka 1. i 2. ovog članka, Komora nije dužna u povodu istih postupati.
Članak 167.
(1) Postupci koji u vrijeme stupanja na snagu ovog Statuta budu u tijeku pred tijelima Komore, nastavljaju se prema pravilima koja su bila na snazi u to vrijeme.
(2) Zborovi su dužni uskladiti svoja pravila s ovim Statutom najkasnije do 30. lipnja 2014. godine.
Članak 168.
(1) Podružnice stranih odvjetničkih društava ili ureda, koji su osnovani do dana stupanja na snagu ovog Statuta, dužne su u roku 90 dana uskladiti se sukladno odredbama ovog Statuta.
(2) U slučaju da ne postupe u skladu s odredbom stavka 1. ovog članka, postupa se u skladu s čl. 86. st. 7. i 8. ovog Statuta.
Članak 169.
(1) Upravni odbor Komore dužan je donijeti pravilnike i druge opće akte propisane ovim Statutom najkasnije u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Statuta.
(2) Postojeći pravilnici i drugi opći akti doneseni na temelju Statuta Komore (»Narodne novine« br. 74/09, 90/10 i 64/11), ostaju na snazi do stupanja na snagu pravilnika i drugih općih akata donesenih na temelju ovog Statuta.
(3) Ovaj Statut stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
Broj: 5170/2013
Zagreb, 15. lipnja 2013.
Predsjednik Robert Travaš, v. r.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_09_115_2494.html