- 1 -              I Kž-Us 45/2017-7

 

 

 

 

 

Broj: I Kž-Us 45/2017-7

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Perice Rosandića kao predsjednika vijeća, te Miroslava Šovanja i Damira Kosa, kao članova vijeća uz sudjelovanje više sudske savjetnice Martine Setnik, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog S. P., zbog kaznenog djela iz članka 337. stavka 1. u vezi članka 37. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 77/11. – dalje u tekstu: KZ/97.), odlučujući o žalbama Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (dalje u tekstu: USKOK) i optuženog S. P., podnesenih protiv presude Županijskog suda u Zagrebu od 6. veljače 2017. broj K-Us-64/14 u sjednici održanoj 11. lipnja 2019., u prisutnosti javnom dijelu sjednice odvjetnice S. H., u zamjenu za branitelja, odvjetnika J. P.

 

 

p r e s u d i o   j e :

 

I.              Prihvaća se žalba optuženog S. P. i preinačuje se prvostupanjska presuda na način da se, na temelju članka 453. točke 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17. - dalje u tekstu: ZKP/08.-17.), optuženi S. P. (s osobnim podacima kao u prvostupanjskoj presudi)

 

oslobađa optužbe

 

- da bi dana 12. i 13. listopada 2012. u B., okrivljeni S. P., u namjeri da dođe do podataka o osobnom automobilu reg. oznake ..., od K. Š., policijskog službenika PU bjelovarsko-bilogorske, PPRP B., zatražio da mu iz Informacijskog sustava MUP-a RH provjeri te podatke, a koji su mu dostupni u obavljanju policijskih poslova, pa je K. Š., u namjeri da mu isto omogući, koristeći svojstvo policijskog službenika pribavio tražene podatke i to: podatak da nad istim nema tereta, da je jedan od prijašnjih vlasnika iz D. i da je vozilo imalo ... tablice nakon čega je navedene podatke dojavio okrivljenom S. P.,

 

- dakle, s namjerom potaknuo drugoga da kao službena osoba sa ciljem da drugoj fizičkoj osobi pribavi kakvu neimovinsku korist iskoristi svoj položaj i ovlasti,

 

- čime bi počinio kazneno djelo protiv službene dužnosti - poticanjem na zlouporabu položaja i ovlasti - opisano i kažnjivo po članku 337. stavak 1. u vezi članka 37. KZ/97.

 

Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08.-17. troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1.-5. ZKP/08. te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

 

II.              Uslijed odluke pod I., žalba USKOK-a je bespredmetna.

 

 

Obrazloženje

 

Pobijanom presudom Županijski sud u Zagrebu proglasio je krivim optuženog S. P. za kazneno djelo poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti iz članka 337. stavka 1. u vezi članka 37. KZ/97. za koje ga je, na temelju istog zakonskog propisa, osudio na kaznu zatvora u trajanju šest mjeseci nakon čega je prema optuženiku, na temelju članka 67. stavka 2. i 3. KZ/97., primijenio uvjetnu osudu na način da kazna zatvora neće biti izvršena ako optuženik u roku od jedne godine na počini novo kazneno djelo. Sud je dalje odlučio da će se, na temelju članka 63. KZ/97., u slučaju opoziva uvjetne osude optuženiku u izrečenu kaznu uračunati vrijeme uhićenja, i to 29. listopada 2012. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi članka 145. stavka 2. točke 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13. i 152/14. – dalje u tekstu: ZKP/08.) optuženik je dužan naknaditi troškove kaznenog postupka i to paušala u iznosu 3.000,00 kn.

 

Protiv te presude žalbu je podnio USKOK zbog odluke o kazni i troškovima kaznenog postupka s prijedlogom da se pobijana presuda preinači u dijelu izrečene kazne i odluke o troškovima postupka.

 

Žali se i optuženi S. P. putem branitelja, odvjetnika J. P. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede kaznenog zakona. Predlaže preinačenje presude u smislu žalbenih navoda, odnosno ukidanje presude i vraćanje predmeta na ponovno odlučivanje pred izmijenjeno vijeće. Zatražio je obavijest o sjednici vijeća.

 

Odgovori na žalbe nisu podneseni.

 

Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske je, u skladu s odredbom članka 474. stavka 1. ZKP/08., nakon razgledanja vratio spise na daljnji postupak podneskom od 11. travnja 2017. broj KŽ-DO-391/2017.

 

Javni dio sjednice vijeća održan je u prisutnosti odvjetnice S. H., koja je pristupila u zamjenu za branitelja optuženika, odvjetnika J. P., a, na temelju članka 475. stavka 4. ZKP/08.-17., u odsutnosti državnog odvjetnika i optuženog S. P., koji su izvješteni o sjednici.

 

Žalba optuženog S. P. je osnovana.

 

Optuženik u žalbi ističe apsolutno bitnu povredu odredaba iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. ostvarenu u više vidova, no tvrdnje žalbe koje se odnose na izostanak subjektivnog obilježja kaznenog djela u činjeničnom opisu te pomanjkanje konkretiziranja odredbi Zakona o policiji ("Narodne novine" broj 34/11.) te Pravilnika o tajnosti službenih podataka Ministarstva unutarnjih poslova ("Narodne novine" broj 107/12.) se po svom sadržaju odnose na žalbenu osnovu povrede kaznenog zakona iz članka 467. točke 2. u vezi članka 469. točke 1. ZKP/08. o čemu će biti riječi u dijelu ove odluke koji se odnosi na tu žalbenu osnovu.

 

U odnosu na bitne povrede odredaba kaznenog postupka žalitelj tvrdi da je obrazloženje proturječno unutar sebe tako što prvostupanjski sud za podatke koji su predmet kaznenog djela navodi da se radi o podacima koji su policijskom službeniku K. Š. dostupni "samo za potrebe obavljanja policijskog posla" i "koje je policijski službenik dužan čuvati sukladno Zakonu o policiji", no da istodobno sud ne isključuje tvrdnju iz obrane optuženika da je isti zatražene podatke mogao dobiti u redovitoj proceduri, ali da se poslužio poznanstvom s policijskim službenikom K. Š. da ubrza dobivanje inače javno dostupnih podataka. Ovdje se u žalbi netočno interpretira ocjena obrane optuženika jer se tvrdnja suda da optuženik "do podataka o vozilu za čiju kupnju je zainteresiran optuženik očito nije mogao doći na način koji je potreban da se dobiju takve informacije" odnosi na dio obrane optuženika prema kojoj je isti ranije s vlasnikom vozila koje je namjeravao kupiti odlazio u Policijsku postaju P. radi dobivanja informacija o teretu na tom vozilu, a kojom prilikom bi vlasnik vozila u postaji predočio prometnu dozvolu. Stoga je jasno da je optuženik u pratnji vlasnika vozila mogao bez zapreke doći do podataka o vozilu u policijskoj postaji i da istaknuta tvrdnja suda nije u proturječnosti sa ostalim stavovima suda o podacima iz Informacijskog sustava MUP-a, kako to ističe žalitelj.

 

Stoga se ne radi o bitnoj povredi odredaba kaznenog postupka, a ispitivanjem pobijane presude u skladu s odredbom članka 476. stavka 1. točke 1. ZKP/08.-17. Vrhovni sud Republike Hrvatske nije našao da postoji neka druga povreda odredaba kaznenog postupka na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

 

Međutim, optuženik je u pravu kada ističe da opisana inkriminacija ne sadrži subjektivno obilježje kaznenog djela u odnosu na optuženika te u odnosu na K. Š., kao i konkretizaciju zlouporabe, što bi predstavljalo povredu kaznenog zakona iz članka 469. točke 1. ZKP/08., iako su ovi nedostaci pobijane odluke istaknuti u okviru žalbene osnove bitne povrede odredaba kaznenog postupka.

 

Naime, u procesnoj situaciji kada je optužen samo poticatelj kaznenog djela, činjenični opis mora sadržavati sva bitna obilježja kaznenog djela glavnog počinitelja (ovdje K. Š.) te radnju poticanja i svijest poticatelja o elementima kaznenog djela (ovdje optuženog S. P.) što je djelomice izostalo u izreci pobijane odluke.

 

Konkretno, u činjeničnom supstratu je kao radnja K. Š., koja predstavlja modalitet kaznenog djela u vidu iskorištavanja položaja i ovlasti, navedeno da je isti koristeći svojstvo policijskog službenika pribavio i dojavio optuženom S. P. podatke iz Informacijskog sustava MUP-a RH, koji su mu dostupni u obavljanju policijskih poslova, i to podatak da nad istim nema tereta, da je jedan o prijašnjih vlasnika iz D. i da je vozilo imalo ... tablice. Međutim, okolnost da se radi o podacima iz Informacijskog sustava MUP-a koji su dostupni u obavljanju policijskih poslova, a u odsutnosti druge konkretizacije nedostupnosti takvih podataka građanima, sama po sebi nije dovoljna da se odredi suština njegovog iskorištavanja položaja i ovlasti, odnosno zlouporabe. Naime, brojni podaci koji se inače nalaze u Informacijskom sustavu MUP-a su građanima dostupni bez bilo kakve zapreke (primjerice putem interneta ili javnih glasila Ministarstva unutarnjih poslova). Stoga je u pravu žalitelj kada se poziva na Zakon o policiji te Pravilnik o tajnosti službenih podataka Ministarstva unutarnjih poslova jer su ti žalbeni navodi usmjereni na nedovoljno definiranje radnje K. Š. koja predstavlja njegovo kazneno djelo.

 

U spomenutim propisima su sadržane odredbe kojima se reguliraju pitanja zaštićenosti podataka koje su policijski službenici dužni čuvati. Tako članak 35. stavak. 1. Zakona o policiji propisuje da je policijski službenik dužan čuvati podatke koje je saznao u obavljanju posla ili povodom obavljanja posla, a da odavanje tih podataka neovlaštenim osobama predstavlja težu povredu službene dužnosti (članak 96. točka 5. istog zakona), dok Pravilnik o tajnosti službenih podataka Ministarstva unutarnjih poslova u članku 2. stavku 1. dijeli službene podatke na službeno objavljive i službeno neobjavljive, dok članak 5. istog pravilnika službene podatke klasificira stupnjevima tajnosti u: vrlo tajno, tajno, povjerljivo i ograničeno.

 

Dakle, u činjeničnom opisu nedostaje određivanje razloga nedostupnosti građanima dojavljenih podataka iz Informacijskog sustava MUP-a ili protupravnosti dojavljivanja tih podataka od strane policijskog službenika pa slijedom toga nedostaje i cjelovita svijest K. Š. o tome, odnosno subjektivni element njegovog kaznenog djela. Kod takvog stanja stvari, nedostaje i svijest optuženog S. P., kao akcesornog počinitelja o njegovoj radnji poticanja - traženja da mu K. Š. nedopušteno pribavi podatke.

 

Zbog navedenog, činjenični opis ne sadrži sva bitna obilježja kaznenog djela, zbog čega opisano postupanje ne sadrži kazneno djelo poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti iz članka 337. stavka 1. u vezi članka 37. KZ/97., a na takav stav ovog suda nije od utjecaja pravomoćna presuda na temelju sporazuma stranaka Županijskog suda u Zagrebu broj: K-US-28/14. od 14. travnja 2014. (list 431-437 spisa) kojom je (ondje optuženik) K. Š. pod točkom 14. proglašen krivim za kazneno djelo iz članka 337. stavka 1. KZ/97. s podudarnim činjeničnim opisom.

 

Stoga je žalbu optuženog S. P. trebalo prihvatiti i, na temelju odredbe članka 453. točke 1. ZKP/08., osloboditi ga optužbe za kazneno djelo iz članka 337. stavka 1. u svezi članka 37. KZ/97.

 

Uslijed preinake prvostupanjske presude, na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08.-17., odlučeno je da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1.-5. ZKP/08.-17. te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada njegovog branitelja padnu na teret proračunskih sredstava, dok je žalba USKOK-a zbog odluke o kazni i troškovima postupka postala bespredmetna.

 

Slijedom svega izloženoga, na temelju članka 486. stavka 1. ZKP/08.-17., odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

Zagreb, 11. lipnja 2019.

 

Zapisničarka:                            Predsjednik vijeća:

Martina Setnik, v.r.                            Perica Rosandić, v.r.