Broj: Kž-Us 59/17

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Damira Kosa kao predsjednika vijeća, doc. dr. sc. Marina Mrčele i Miroslava Šovanja kao članova vijeća te višeg sudskog savjetnika Dražena Kevrića kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog D. B., zbog kaznenoga djela iz članka 326. stavka 1. Kaznenog zakona, odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 8. ožujka 2017. broj Kov-us-76/16., u sjednici održanoj 25. travnja 2017.,

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba optuženog D. B. kao neosnovana.

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem Županijski sud u Zagrebu je na temelju članka 402. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13. i 152/14. - dalje: ZKP/08.) odlučio da će se optuženom D. B. suditi u odsutnosti.

Protiv navedenog rješenja, žalbu je podnio optuženi D. B. po branitelju, odvjetniku B. Š., ne navodeći žalbene osnove, uz prijedlog da Vrhovni sud Republike Hrvatske „ukine pobijano rješenje jer ne postoje osobito važni razlozi za suđenje okrivljenom D. B. u odsutnosti“.

Sukladno članku 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08. spis je dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske na dužno razgledanje.

Žalba nije osnovana.

Prvostupanjski sud je postojanje osobito važnih razloga da se optuženiku sudi u odsutnosti obrazložio s pet okolnosti. To su: međunarodni karakter inkriminacije, povećan broj takvih kaznenih djela s obzirom na povećan broj izbjeglica na području Republike Hrvatske, iznos protupravne imovinske koristi pribavljene u kratkom razdoblju, suoptuženi O. H. J. A. je u istražnom zatvoru i razdvajanje postupka nije svrhovito s obzirom na način sudjelovanja u djelu koje se optuženicima stavlja na teret.

Žalitelj smatra da te „okolnosti nisu dostatne da bi se“ optuženiku sudilo u odsutnosti, a suđenjem u odsutnosti bi se „povrijedilo temeljno načelo kaznenog postupka prema kojem okrivljenik ima pravo da bude nazočan radnjama u postupku i saslušan prije donošenja odluke“.

No, žalbeni navodi ne dovode u sumnju utvrđenja pobijanog rješenja. Pet okolnosti koje je prvostupanjski sud pravilno utvrdio i raščlanio su osobito važni razlozi da se optuženom D. B. sudi u odsutnosti. Posebno se to odnosi na okolnost da je suoptuženik strani državljanin koji je u istražnom zatvoru, a razdvajanje postupka nije svrsishodno, zbog činjenične i pravne povezanosti inkriminacije. Stoga je ispunjen osnovni uvjet iz članka 402. stavka 3. ZKP/08.

Postojanje nekog od drugih alternativno predviđenih razloga za suđenje u odsutnosti žalitelj ne osporava. Ipak, treba navesti da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je protiv optuženika 20. srpnja 2016. određen istražni zatvor, tjeralica je raspisana 22. srpnja 2016., a Europski uhidbeni nalog 29. kolovoza 2016. (list 262 spisa; u pobijanom rješenju je omaškom navedeno da je nalog izdan 29. kolovoza 2017.). Sve navedene mjere još nisu dale rezultat pa je očito da je optuženik nedostižan državnim tijelima.

Točno je da svaki okrivljenik ima pravo „da mu se sudi u njegovoj nazočnosti, ukoliko je dostupan sudu“ (članak 29. stavak 2. podstavak 5. Ustava Republike Hrvatske). Suđenje u odsutnosti je iznimka od okrivljenikova prava da mu se sudi u prisutnosti i ona postoji upravo za situacije kada se okrivljenik sâm učini nedostupnim sudu. Ovdje je upravo o tome riječ jer je optuženi D. B. nedostižan sudu, a očito mu je poznato da se protiv njega vodi kazneni postupak.

Budući da ni ispitivanjem pobijanog rješenja, sukladno odredbi članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

Zagreb, 25. travnja 2017.