NN 40/11 od 06.04.2011. Pravilnik o postupku homologacije stražnjih zaštitnih konstrukcija pri prevrtanju uskih traktora za poljoprivredu i šumarstvo TPV 319 (izdanje 01)

 

DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO

Na temelju članka 275. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine« br. 67/08) ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi

 

PRAVILNIK O POSTUPKU HOMOLOGACIJE STRAŽNJIH ZAŠTITNIH KONSTRUKCIJA PRI PREVRTANJU USKIH TRAKTORA ZA POLJOPRIVREDU I ŠUMARSTVO TPV 319 (IZDANJE 01)(*)[1]

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se postupak homologacije uskih traktora s obzirom na stražnju zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju te stražnje zaštitne konstrukcije pri prevrtanju namijenjene za takve traktore.

Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na traktore kategorije T2 prema definiciji traktora u točki 11. članka 4. Pravilnika o homologaciji tipa traktora za poljoprivredu i šumarstvo (izdanje 01) (»Narodne novine« br. 16/09) i kategorizacije u Prilogu II. A toga Pravilnika, a koji moraju imati i sljedeće značajke:

– stalni ili promjenjivi najmanji razmak kotača manji od 1150 mm na osovini s najširim gumama, uz pretpostavku da se najveći razmak od 1150 mm može namjestiti na osovini s najširim gumama, a da se na drugoj osovini razmak kotača mora moći namjestiti tako da vanjski rubovi najužih guma ne prelaze izvan vanjskih rubova guma na osovini s najširim gumama; kada su na obje osovine ugrađeni kotači i gume istih veličina stalni ili promjenjivi razmak kotača na obje osovine mora biti manji od 1150 mm,

– masu neopterećenog vozila u voznome stanju veću od 600 kg, kako je određena u točki 2.1.1. Priloga I. Pravilnika o homologaciji tipa traktora za poljoprivredu i šumarstvo (izdanje 00), uključujući zaštitnu konstrukciju i gume najveće veličine prema preporuci proizvođača.

Članak 2.

Postupak homologacije provodi se sukladno odredbama Priloga I. ovoga Pravilnika za stražnju zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju i Priloga VIII. ovoga Pravilnika za traktor s obzirom na stražnju zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju te članaka 6. do 10. Pravilnika o homologaciji tipa traktora za poljoprivredu i šumarstvo (izdanje 01).

Članak 3.

Stražnje zaštitne konstrukcije pri prevrtanju i novi traktori s obzirom na stražnju zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju mogu se homologirati, uvoziti i stavljati na tržište ako zadovoljavaju zahtjeve ovoga Pravilnika.

Članak 4.

Tijelo nadležno za homologaciju stražnje zaštitne konstrukcije pri prevrtanju i traktora s obzirom na stražnju zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju u smislu odredaba ovoga Pravilnika je Državni zavod za mjeriteljstvo (u daljnjemu tekstu: Zavod).

Članak 5.

Poslove ispitivanja u postupku homologacije za traktore iz članka 1. ovoga Pravilnika može obavljati pravna ili fizička osoba koja ispunjava uvjete za ovlašćivanje tehničke službe propisane Pravilnikom o homologaciji tipa traktora za poljoprivredu i šumarstvo (izdanje 01).

Članak 6.

Zavod će dodijeliti prilog certifikatu o homologaciji za tip traktora s obzirom na stražnju zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju koji sadrži podatke propisane u obrascu iz Priloga IX. ovoga Pravilnika, ako taj tip traktora zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika.

Zavod će dodijeliti certifikat o homologaciji za tip stražnje zaštitne konstrukcije pri prevrtanju koji sadrži podatke propisane u obrascu iz Priloga VII. ovoga Pravilnika, ako taj tip stražnje zaštitne konstrukcije zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika.

Članak 7.

Pozivanje u ovom Pravilniku na »homologaciju«, od dana pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, smatrat će se pozivanjem na »EU homologaciju«.

Članak 8.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o postupku homologacije stražnjih zaštitnih konstrukcija pri prevrtanju uskih traktora za poljoprivredu i šumarstvo TPV 319 (izdanje 00) (»Narodne novine« br. 100/07.)

Homologacije dodijeljene prema zahtjevima Pravilnika o postupku homologacije stražnjih zaštitnih konstrukcija pri prevrtanju uskih traktora za poljoprivredu i šumarstvo TPV 319 (izdanje 00) za nove traktore važe i dalje. Upućivanje na taj Pravilnik u drugim propisima smatra se upućivanjem na ovaj Pravilnik.

Članak 9.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi članka 3. koje stupaju na snagu 1. listopada 2011. godine.

Klasa: 011-02/11-02/09 Urbroj: 558-04-02-02/1-11-6 Zagreb, 30. ožujka 2011.

Ravnatelj dr. sc. Krešimir Buntak, v. r.

PRILOG I.

UVJETI ZA HOMOLOGACIJU TIPA SASTAVNOGA DIJELA

1. DEFINICIJE

Primjenjuju se definicije i zahtjevi točke 1. Koda 7([2]1) OECD Odluke C(2008) 128 iz listopada 2008., s iznimkom točke 1.1. (traktori za poljoprivredu i šumarstvo), koji su niže navedeni.

1.1 (ne primjenjuje se)

1.2 Zaštitna konstrukcija pri prevrtanju (ROPS)

Zaštitna konstrukcija pri prevrtanju (sigurnosna kabina ili kavez), u daljnjemu tekstu ‘zaštitna konstrukcija’, označava konstrukciju na traktoru kojoj je bitna svrha spriječiti ili smanjiti opasnost za vozača u slučaju prevrtanja traktora pri uobičajenoj uporabi.

Svojstvo zaštitne konstrukcije pri prevrtanju je osiguravanje sigurnosnog prostora koji je dovoljno velik da zaštiti vozača kada sjedi unutar obrisa zaštitne konstrukcije ili u prostoru koji je ograničen nizom pravaca od vanjskih rubova konstrukcije do bilo kojeg dijela traktora koji može doći u dodir s tlom i može poduprijeti traktor u tom položaju ako se traktor prevrne.

1.3 Razmak kotača

1.3.1 Prethodna definicija: središnja ravnina kotača

Središnja ravnina kotača je ravnina koja je jednako udaljena od dviju ravnina koje dodiruju vanjske rubove oboda naplataka.

1.3.2 Definicija razmaka kotača

Vertikalna ravnina kroz os kotača siječe njegovu središnju ravninu po pravcu koji se u jednoj točki dodiruje s površinom oslanjanja. Ako su A i B dvije točke tako određene za kotače na istoj osovini traktora, razmak kotača je udaljenost između točaka A i B. Razmak kotača se može tako odrediti za prednje i stražnje kotače. Kod udvojenih kotača, razmak kotača je udaljenost između središnjih ravnina parova kotača.

1.3.3 Dodatna definicija: središnja ravnina traktora

Uzimaju se u obzir krajnji položaji točaka A i B za stražnju osovinu traktora koji daju najveću moguću vrijednost za razmak kotača. Vertikalna ravnina koja je okomita na dužinu AB u njezinoj središnjoj točki je središnja ravnina traktora.

1.4 Razmak osovina

Razmak između vertikalnih ravnina koje prolaze kroz dvije gore određene dužine AB, jedne za prednje kotače i jedne za stražnje kotače.

1.5 Određivanje indeksne točke sjedala; namještanje sjedala za ispitivanje

1.5.1 Indeksna točka sjedala (SIP – Seat Index Point)([3]2)

Indeksna točka sjedala određuje se u skladu s normom ISO 5353:1995.

1.5.2 Položaj i namještanje sjedala za ispitivanje

1.5.2.1 kada su nagib naslona sjedala i sjedne plohe podesivi, naslon sjedala i sjednu plohu treba namjestiti tako da je indeksna točka sjedala u najvišem krajnjem stražnjem položaju;

1.5.2.2 kada je sjedalo opremljeno s ovjesom, ovjes treba blokirati u središnjem položaju, osim ako je to protivno uputama koje je proizvođač sjedala jasno specificirao;

1.5.2.3 kada je položaj naslona sjedala podesiv samo po duljini i visini, uzdužna os koja prolazi kroz indeksnu točku sjedala mora biti usporedna s vertikalnom uzdužnom ravninom traktora koja prolazi kroz središte kola upravljača, uz najveće dopušteno odstupanje 100 mm od te ravnine.

1.6 Sigurnosni prostor

1.6.1 Referentna ravnina

Sigurnosni prostor je prikazan na slikama 7.1 i 7.2. Prostor je određen s obzirom na referentnu ravninu i indeksnu točku sjedala. Referentna ravnina je vertikalna, uobičajeno uzdužna, ravnina traktora koja prolazi kroz indeksnu točku sjedala i središte kola upravljača. Referentna ravnina se uobičajeno podudara sa središnjom uzdužnom ravninom traktora. Pretpostavlja se da se ta referentna ravnina tijekom opterećenja pomiče vodoravno sa sjedalom i kolom upravljača, ali da je okomita na traktor ili podnicu zaštitne konstrukcije pri prevrtanju. Sigurnosni prostor određuje se u skladu s točkama 1.6.2 i 1.6.3.

1.6.2 Određivanje sigurnosnoga prostora za traktore s nezakretnim sjedalom.

Sigurnosni prostor za traktore s nezakretnim sjedalom određen je u točkama 1.6.2.1 do 1.6.2.13 i, kad je traktor na vodoravnoj površini sa sjedalom, ako je podesivo, namještenim u najviši krajnji stražnji položaj([4]3) i kolom upravljača, ako je podesivo, namještenim u središnji položaj za vozača u sjedećem položaju, ograničavaju ga sljedeće ravnine:

1.6.2.1 vodoravna ravnina A1 B1 B2 A2 postavljena (810 + av) mm iznad indeksne točke sjedala, pri čemu se dužina B1B2 nalazi (ah – 10) mm iza indeksne točke sjedala;

1.6.2.2 nagnuta ravnina H1 H2 G2 G1, koja je okomita na referentnu ravninu i uključuje točku 150 mm iza dužine B1B2 i krajnju stražnju točku naslona sjedala;

1.6.2.3 cilindrična površina A1 A2 H2 H1, koja je okomita na referentnu ravninu, ima polumjer 120 mm i dodiruje ravnine određene u točkama 1.6.2.1 i 1.6.2.2;

1.6.2.4 cilindrična površina B1 C1 C2 B2, koja je okomita na referentnu ravninu, ima polumjer 900 mm, doseže 400 mm prema naprijed i po dužini B1B2 dodiruje ravninu određenu u točki 1.6.2.1;

1.6.2.5 nagnuta ravnina C1 D1 D2 C2, koja je okomita na referentnu ravninu, spaja se s površinom određenom u točki 1.6.2.4 i prolazi 40 mm od prednjeg vanjskoga ruba kola upravljača. Kada je kolo upravljača u gornjem položaju, ta se ravnina nastavlja od dužine B1B2 tangentno do površine određene u točki 1.6.2.4;

1.6.2.6 vertikalna ravnina D1 K1 E1 E2 K2 D2 koja je okomita na referentnu ravninu i 40 mm je ispred vanjskog ruba kola upravljača;

1.6.2.7 vodoravna ravnina E1 F1 P1 N1 N2 P2 F2 E2 koja prolazi kroz točku (90 – av) mm ispod indeksne točke sjedala;

1.6.2.8 površina G1 L1 M1 N1 N2 M2 L2 G2, koja je po potrebi zakrivljena od donje granične ravnine određene u točki 1.6.2.2 do vodoravne ravnine određene u točki 1.6.2.7, okomita na referentnu ravninu i po cijeloj duljini dodiruje naslon sjedala;

1.6.2.9 dvije vertikalne ravnine K1 I1 F1 E1 i K2 I2 F2 E2 usporedne s referentnom ravninom, na razmaku od po 250 mm s obje strane referentne ravnine te po visini ograničene 300 mm iznad ravnine određene u točki 1.6.2.7;

1.6.2.10 dvije nagnute usporedne ravnine A1 B1 C1 D1 K1 I1 L1 G1 H1 i A2 B2 C2 D2 K2 I2 L2 G2 H2, koje polaze od gornjeg ruba ravnina određenih u točki 1.6.2.9 i spajaju vodoravnu ravninu određenu u točki 1.6.2.1 barem 100 mm od referentne ravnine na strani na koju djeluje opterećenje;

1.6.2.11 dva dijela vertikalnih ravnina Q1 P1 N1 M1 i Q2 P2 N2 M2 usporednih s referentnom ravninom na razmaku po 200 mm od obje strane referentne ravnine te po visini ograničene 300 mm iznad vodoravne ravnine određene u točki 1.6.2.7;

1.6.2.12 dva dijela vertikalnih ravnina I1 Q1 P1 F1 i I2 Q2 P2 F2, pri čemu je ta ravnina okomita na referentnu ravninu i prolazi (210 – ah) mm ispred indeksne točke sjedala;

1.6.2.13 dva dijela I1 Q1 M1 L1 i I2 Q2 M2 L2 vodoravne ravnine koja prolazi 300 mm iznad ravnine određene u točki 1.6.2.7.

1.6.3 Određivanje sigurnosnoga prostora za traktore sa zakretnim vozačkim mjestom.

Za traktore sa zakretnim vozačkim mjestom (zakretno sjedalo i kolo upravljača) sigurnosni prostor je obris dvaju sigurnosnih prostora koji su određeni s dva različita položaja kola upravljača i sjedala.

1.6.4 Dodatna sjedala

1.6.4.1 U slučaju traktora koje je moguće opremiti s dodatnim sjedalima, tijekom ispitivanja uzima se u obzir obris koji uključuje indeksne točke sjedala za sve ponuđene mogućnosti. Zaštitna konstrukcija ne smije ulaziti u širi sigurnosni prostor u kojemu su uzete u obzir te različite indeksne točke sjedala.

1.6.4.2 U slučaju kada se nakon provedenoga ispitivanja ponudi novi mogući položaj sjedala, mora se utvrditi je li sigurnosni prostor oko nove indeksne točke sjedala u granicama prije određenoga obrisa. Ako nije, mora se obaviti novo ispitivanje.

1.7 Dopuštena odstupanja mjerenja

                                                                    Linearne dimenzije:                                                                     ± 3 mm

osim za:

– deformaciju guma:                                     ± 1 mm

– deformaciju konstrukcije tijekom vodoravnog opterećivanja:                           ± 1 mm

– visinu pada utega njihala:                           ± 1 mm

                                                                   Mase: ± 1%

                                                                   Sile: ± 2%

                                                                   Kutovi ± 2 º

1.8 Simboli

2. OPĆI ZAHTJEVI

2.1 Svaka zaštitna konstrukcija i njezino pričvršćenje na traktor moraju biti konstruirani i proizvedeni tako da ispunjavaju bitnu svrhu propisanu u točki 1.

2.2 Smatra se da je taj uvjet ispunjen ako su zadovoljeni zahtjevi Priloga II.

3. ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU TIPA SASTAVNOGA DIJELA

3.1 Zahtjev za homologaciju tipa sastavnoga dijela s obzirom na čvrstoću zaštitne konstrukcije i čvrstoću njezina pričvršćenja na traktor mora podnijeti proizvođač traktora ili proizvođač zaštitne konstrukcije ili njihovi ovlašteni zastupnici.

3.2 Uz zahtjev za homologaciju tipa sastavnoga dijela mora se dostaviti niže navedena dokumentacija u tri primjerka i sljedeće pojedinosti:

– opći sklopni crtež u mjerilu navedenom na crtežu ili s glavnim dimenzijama zaštitne konstrukcije. Taj crtež posebno mora prikazivati pojedinosti elemenata za pričvršćivanje,

– fotografije bočne i stražnje strane koje prikazuju pojedinosti pričvršćenja,

– kratak opis zaštitne konstrukcije, uključujući tip konstrukcije, pojedinosti pričvršćenja na traktor i, po potrebi, pojedinosti o oplatama, rješenja prilaza i izlaza u nuždi, pojedinosti o unutarnjem oblaganju i napravama za sprečavanje nastavljanja prevrtanja te pojedinosti o sustavu grijanja i prozračivanja,

– pojedinosti o upotrijebljenim materijalima za nosive elemente konstrukcije, uključujući elemente za pričvršćivanje i vijke za spajanje.

3.3 Traktor koji predstavlja tip traktora za koji je namijenjena zaštitna konstrukcija koju treba homologirati treba se dostaviti tehničkoj službi odgovornoj za provođenje ispitivanja za homologaciju tipa sastavnoga dijela. Taj traktor mora biti opremljen zaštitnom konstrukcijom.

3.4 Posjednik homologacije tipa sastavnoga dijela može zatražiti proširenje te homologacije na druge tipove traktora. Nadležno tijelo koje je dodijelilo osnovnu homologacije tipa sastavnoga dijela dodijelit će proširenje ako homologirana zaštitna konstrukcija i tip (tipovi) traktora za koji (koje) je zatraženo proširenje, zadovoljava sljedeće uvjete:

– masa neopterećenoga traktora ne prelazi za više od 5% referentnu masu uporabljenu u ispitivanjima,

– razmak osovina ili moment inercije u odnosu na stražnju osovinu s kotačima nije veći od referentnoga razmaka osovina ili momenta inercije,

– način pričvršćenja i točke pričvršćenja na traktor istovjetni su,

– sastavni dijelovi, kao što su blatobrani i poklopac motora koji mogu služiti kao oslonac za zaštitnu konstrukciju imaju istu čvrstoću i istovjetno su raspoređeni u odnosu na zaštitnu konstrukciju,

– kritične dimenzije i položaj sjedala i kola upravljača u odnosu na zaštitnu konstrukciju i relativni položaj u odnosu na zaštitnu konstrukciju točaka koje se smatraju čvrstim i uzimaju u obzir pri provjeri zaštite sigurnosnog prostora su takvi da sigurnosni prostor ostane unutar zaštite konstrukcije deformirane tijekom raznih ispitivanja.

4. OZNAKE

4.1 Svaka zaštitna konstrukcija koja je sukladna s homologiranim tipom mora imati sljedeće oznake:

4.1.1 trgovačku oznaku ili naziv

4.1.2 homologacijsku oznaku tipa sastavnoga dijela koja je u skladu s primjerom u Prilogu VI.

4.1.3. serijski broj zaštitne konstrukcije

4.1.4 proizvođača i tip (tipove) traktora za koji (koje) je zaštitna konstrukcija namijenjena.

4.2 Svi se ti podatci moraju nalaziti na maloj pločici.

4.3 Te oznake moraju biti vidljive, čitljive i neizbrisive.

PRILOG II.

TEHNIČKI ZAHTJEVI

Tehnički zahtjevi za homologaciju tipa stražnjih zaštitnih konstrukcija pri prevrtanju na uskim traktorima na kotačima za poljoprivredu ili šumarstvo su oni koji su navedeni u točki 3. OECD Koda 7 Odluke C(2008) 128 iz listopada 2008., s iznimkom točaka 3.1.4. (Izvještaj o ispitivanju), 3.3.1 (Proširenja radi preinake naziva), 3.4. (Natpisi) i 3.6. (Značajke sidrišta sigurnosnoga pojasa) i koji su niže navedeni.

3. PRAVILA I SMJERNICE

3.1 Uvjeti za ispitivanje čvrstoće zaštitne konstrukcije pri prevrtanju i njezina pričvršćenja na traktor

3.1.1 OPĆI ZAHTJEVI

3.1.1.1 Namjene ispitivanja

Ispitivanja se obavljaju s posebnim napravama za simuliranje opterećenja koja djeluju na zaštitnu konstrukciju u slučaju prevrtanja traktora. Takva ispitivanja omogućavaju ocjenu čvrstoće zaštitne konstrukcije pri prevrtanju, elemenata za njezino pričvršćivanje na traktor i dijelova traktora koji prenose ispitno opterećenje.

3..1.1.2 Ispitne metode

Ispitivanja se mogu provesti u skladu s dinamičkim ili statičkim postupkom. Obje metode smatraju se istovrijednima.

3.1.1.3 Opća pravila kod pripreme za ispitivanja

3.1.1.3.1 Zaštitna konstrukcija mora zadovoljavati specifikacije za serijsku proizvodnju. Mora biti pričvršćena u skladu s preporučenom proizvođačevom metodom za jednog od traktora za koje je konstruirana.

Napomena: za statičko ispitivanje čvrstoće nije potreban potpuni traktor; ipak, zaštitna konstrukcija i dijelovi traktora na koje je pričvršćena moraju predstavljati stvarnu konfiguraciju, u daljnjemu tekstu: ‘sklop’.

3.1.1.3.2 Za statičko i dinamičko ispitivanje traktor kao cjelina (ili sklop) mora biti opremljen sa svim sastavnim dijelovima iz serijske proizvodnje koji mogu utjecati na čvrstoću zaštitne konstrukcije ili mogu biti potrebni za ispitivanje čvrstoće.

Sastavni dijelovi koji mogu prouzročiti opasnost u sigurnosnom prostoru također moraju biti ugrađeni na traktoru (ili sklopu) tako da je moguće pri njihovom pregledu utvrditi da li su ispunjeni uvjeti za prihvaćanje iz točke 3.1.3. Svi sastavni dijelovi traktora ili zaštitne konstrukcije uključujući zaštitu od vremenskih utjecaja moraju se dostaviti ili ih opisati u nacrtima.

3.1.1.3.3 Za ispitivanja čvrstoće moraju se ukloniti sve oplate i odvojivi elementi koji nisu nosivi, kako ne bi mogli povećati čvrstoću zaštitne konstrukcije.

3.1.1.3.4 Razmak kotača mora se namjestiti tako da gume pri ispitivanju čvrstoće čim manje podupiru zaštitnu konstrukciju. Kada se ta ispitivanja obavljaju statičkim postupkom, kotači se mogu ukloniti.

3.1.1.4 Masa traktora

Referentna masa m koja se upotrebljava u formuli za izračunavanje visine pada utega njihala, energije udara i sile gnječenja mora biti najmanje jednaka masi traktora bez neobvezatne opreme, ali uključujući rashladno sredstvo, ulja, gorivo, alat i zaštitnu konstrukciju. Ne uključuje se masa prednjih ili stražnjih neobvezatnih dodatnih utega, dodatnih utega kotača, priključnih strojeva, ugrađene opreme ili svih posebnih sastavnih dijelova.

3.1.2 ISPITIVANJA

3.1.2.1. Redoslijed ispitivanja

Redoslijed ispitivanja, ne uključujući ispitivanja navedena u točkama 3.2.1.1.6, 3.2.1.1.7, 3.2.2.1.6 i 3.2.2.1.7, je sljedeći:

1. udar (dinamičko ispitivanje) ili opterećenje (statičko ispitivanje) konstrukcije straga (vidi točke 3.2.1.1.1 i 3.2.2.1.1)

2. ispitivanje gnječenjem straga (dinamičko ili statičko ispitivanje) (vidi točke 3.2.1.1.4 i 3.2.2.1.4)

3. udar (dinamičko ispitivanje) ili opterećenje (statičko ispitivanje) konstrukcije sprijeda (vidi točke 3.2.1.1.12 i 3.2.2.1.2)

4. bočni udar (dinamičko ispitivanje) ili opterećenje (statičko ispitivanje) konstrukcije (vidi točke 3.2.1.1.3 i 3.2.2.1.3)

5. ispitivanje gnječenjem konstrukcije sprijeda (dinamičko ili statičko ispitivanje) (vidi točke 3.2.1.1.5 i 3.2.2.1.5)

3.1.2.2. Opći zahtjevi

3.1.2.2.1 Ako se tijekom ispitivanja slomi ili pomakne koji dio opreme za pričvršćenje, ispitivanje treba ponoviti.

3.1.2.2.2 Tijekom ispitivanja ne smiju se na traktoru ili zaštitnoj konstrukciji obavljati nikakvi popravci ili namještanja.

3.1.2.2.3 Tijekom ispitivanja mjenjač traktora mora biti u neutralnom položaju, a kočnice otpuštene.

3.1.2.2.4 Ako je traktor opremljen sa sustavom ovjesa između tijela traktora i kotača, tijekom ispitivanja taj se sustav mora blokirati.

3.1.2.2.5 Strana koja se odabere za prvi udar (dinamičko ispitivanje) ili prvo opterećenje (statičko ispitivanje) zaštitne konstrukcije straga treba biti ona koje će prema mišljenju tijela odgovornih za ispitivanje rezultirati nizom udara i opterećenja koja su najnepovoljnija za zaštitnu konstrukciju. Bočni udar ili opterećenje ili stražnji udar ili opterećenje mora biti izveden na obje strane središnje uzdužne središnje ravnine zaštitne konstrukcije. Prednji udar ili opterećenje mora se izvesti na istoj strani središnje uzdužne središnje ravnine zaštitne konstrukcije kao i bočni udar ili opterećenje.

3.1.3. UVJETI PRIHVAĆANJA

3.1.3.1. Smatra se da zaštitna konstrukcija zadovoljava zahtjeve za čvrstoću ako nakon ispitivanja ispunjava sljedeće uvjete:

3.1.3.1.1 nakon svakoga ispitivanja postupkom dinamičkog ispitivanja na njoj nema nikakvih lomova ili pukotina, kako je određeno točki 3.2.1.2.1. Ako se tijekom dinamičkog ispitivanja pojave veći lomovi ili pukotine, dodatno ispitivanje udarom ili gnječenjem mora se obaviti odmah nakon ispitivanja koje je prouzročilo pojavu tih lomova ili pukotina,

3.1.3.1.2 tijekom statičkog ispitivanja u trenutku kada se dosegne zahtijevana energija u svakom od propisanih ispitivanja vodoravnim opterećenjem ili u ispitivanju preopterećenjem, sila mora biti veća od 0,8 F,

3.1.3.1.3 ako se tijekom statičkog ispitivanja pojave lomovi ili pukotine kao posljedica djelovanja sile gnječenja kako je određeno točki 3.2.2.1.7, dodatno ispitivanje gnječenjem mora se obaviti odmah nakon ispitivanja gnječenjem koje je prouzročilo pojavu tih lomova ili pukotina,

3.1.3.1.4 tijekom ispitivanja, osim ispitivanja preopterećenjem, nijedan dio zaštitne konstrukcije ne smije prodrijeti u sigurnosni prostor kako je određen u točki 1.6 Priloga I.,

3.1.3.1.5 tijekom ispitivanja, osim ispitivanja preopterećenjem, zaštitna konstrukcija mora štititi sve dijelove sigurnosnog prostora u skladu s točkama 3.2.1.2.2 i 3.2.2.2.2,

3.1.3.1.6. tijekom ispitivanja zaštitna konstrukcija ne smije proizvoditi nikakva naprezanja na konstrukciji sjedala,

3.1.3.1.7 elastična deformacija, izmjerena u skladu s točkama 3.2.1.2.3 i 3.2.2.2.3, treba biti manja od 250 mm.

3.1.3.2 Ne smije biti elemenata koji bi predstavljali opasnost za vozača. Ne smije postojati neki dio ili element koji strši, a u slučaju prevrtanja traktora mogao bi ozlijediti vozača ili ga prikliještiti, na primjer za nogu ili stopalo, kao posljedica deformacije zaštitne konstrukcije.

3.1.4 (ne primjenjuje se)

3.1.5 Naprave i oprema za dinamička ispitivanja

3.1.5.1 Uteg njihala

3.1.5.1.1 Uteg koji djeluje kao njihalo mora biti ovješen s dva lanca ili čelična uža na dvije ovjesne točke najmanje na 6 m iznad tla. Mora biti predviđen način za nezavisno namještanje visine vješanja utega i kuta između utega i ovjesnih lanaca ili čeličnih uža.

3.1.5.1.2 Masa utega njihala mora biti 2000 ± 20 kg bez mase lanaca ili čeličnih uža koja ne smije prelaziti 100 kg. Duljina stranica udarne plohe mora biti 680 ± 20 mm (vidi sliku 7.3). Uteg mora biti takav da je položaj njegovoga težišta nepromjenjiv i da se podudara s geometrijskim središtem paralelopipeda.

3.1.5.1.3 Paralelopiped mora biti povezan na sustav koji ga vuče nazad s mehanizmom za trenutačno otpuštanje koji je konstruiran i postavljen tako da omogućava otpuštanje utega njihala, a da ne prouzroči njihanje oko njegove vodoravne osi okomite na ravninu njihanja.

3.1.5.2 Nosači njihala

Ovjesne točke njihala moraju biti čvrsto pričvršćene tako da njihovo pomicanje u bilo kojem smjeru ne prelazi 1% od visine pada.

3.1.5.3 Pričvršćivanje zategama

3.1.5.3.1 Tračnice za pričvršćivanje, koje imaju potreban razmak te zauzimaju površinu dovoljnu za pričvršćenje traktora u svim slučajevima prikazanim na slikama 7.4, 7.5. i 7.6., moraju biti čvrsto pričvršćene na krutu podlogu ispod njihala.

3.1.5.3.2 Traktor se mora pričvrstiti na tračnice čeličnim užetom od okruglih žica, s jezgrom od vlakana, strukture 6 × 19, prema normi ISO 2408:2004 i nazivnog promjera 13 mm. Metalne žice moraju imati zateznu čvrstoću od najmanje 1.750 MPa.

3.1.5.3.3 Središnji zglob zglobnoga traktora mora biti primjereno poduprt i pričvršćen kod svih ispitivanja. Za ispitivanja bočnim udarom zglob mora biti dodatno poduprt na strani suprotnoj strani udara. Prednji i stražnji kotači ne moraju biti poravnati, ako se time olakšava odgovarajuće pričvršćivanje čeličnih uža.

3.1.5.4 Potporanj za kotač i greda

3.1.5.4.1 Greda od mekog drveta presjeka 150 mm × 150 mm mora se upotrijebiti kao potporanj za kotače tijekom ispitivanja udarom (vidi slike 7.4, 7.5 i 7.6).

3.1.5.4.2 Tijekom ispitivanja bočnim udarom greda od mekog drveta mora se pričvrstiti na tlo da podupire naplatak kotača na suprotnoj strani u odnosu na stranu udara (vidi sliku 7.6).

3.1.5.5 Potpornji i zatege za zglobne traktore

3.1.5.5.1 Za zglobne traktore moraju se upotrebljavati dodatni potpornji i zatege. Njihova je svrha omogućiti da dio traktora na kojemu je ugrađena zaštitna konstrukcija pri prevrtanju bude krut kao i u izvedbi traktora koji nije zglobni.

3.1.5.5.2 Dodatne posebne pojedinosti za ispitivanja udarom i gnječenjem navedene su u točki 3.2.1.1.

3.1.5.6 Tlak u gumama i deformacija guma

3.1.5.6.1 Gume traktora ne smiju biti napunjene vodom i moraju biti napuhane do vrijednosti tlaka koje je proizvođač traktora propisao za rad u polju.

3.1.5.6.2 Zatege moraju biti zategnute u svakom pojedinom slučaju tako da deformacija odgovarajućih guma iznosi 12% od visine boka gume (razmak između podloge i najniže točke naplatka) prije zatezanja.

3.1.5.7 Naprava za gnječenje

Naprava kao što je prikazana na slici 7.7 mora omogućiti djelovanje silom u smjeru prema dolje na zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju preko krute grede širine približno 250 mm koja je kardanskim zglobovima spojena na napravu za opterećivanje. Prikladni oslonci moraju se postaviti tako da se sila gnječenja ne prenosi na gume traktora.

3.1.5.8. Mjerna oprema

Za ispitivanja potrebna je sljedeća mjerna oprema:

3.1.5.8.1 uređaj mjerenja elastične deformacije (razlika između najveće trenutačne i trajne deformacije, vidi sliku 7.8).

3.1.5.8.2 uređaj za provjeru da zaštitna konstrukcije nije prodrla u sigurnosni prostor i da je sigurnosni prostor ostao unutar zaštitne konstrukcije tijekom ispitivanja (vidi točku 3.2.2.2.2).

3.1.6 Naprava i oprema za statička ispitivanja

3.1.6.1 Naprava za statička ispitivanja

3.1.6.1.1 Naprava za statička ispitivanja mora biti konstruirana tako da omogućava pritiskanje ili opterećivanje zaštitne strukture.

3.1.6.1.2 Izvedba mora biti takva da se opterećenje može jednoliko raspodijeliti okomito na smjer djelovanja opterećenja i uzduž pritisne plohe koja ima duljinu točno jednoga od višekratnika broja 50 između 250 i 700 mm. Visina poprečnog presjeka grede mora biti 150 mm. Rubovi grede koji dodiruju zaštitnu konstrukciju moraju biti zaobljeni s polumjerom 50 mm najviše.

3.1.6.1.3 Pritisna ploha mora biti prilagodljiva svakom kutu s obzirom na smjer opterećenja kako bi mogla pratiti promjene kutova površina zaštitne konstrukcije koje preuzimaju opterećenje kako se zaštitna konstrukcija deformira.

3.1.6.1.4 Smjer sile (vodoravno i vertikalno odstupanje):

– na početku ispitivanja, bez opterećenja: ± 2°,

– tijekom ispitivanja, pod opterećenjem: 10° iznad vodoravne crte i 20° ispod nje. Ta odstupanja moraju biti što manja.

3.1.6.1.5 Brzina deformacije mora biti dovoljno mala, tj. manja od 5 mm/s tako da se opterećenje u svakom trenutku može smatrati statičkim.

3.1.6.2 Naprava za mjerenje energije koju apsorbira zaštitna konstrukcija

3.1.6.2.1 Krivulja sila/deformacija mora se iscrtati da bi se odredila energija koju apsorbira zaštitna konstrukcija. Sile i deformacije nije potrebno mjeriti na točki djelovanja opterećenja na zaštitnu konstrukciju. Sila i deformacija moraju se mjeriti istodobno i na istom pravcu.

3.1.6.2.2 Točka početka mjerenja deformacije mora se odabrati tako da se uzme u obzir samo energija koju apsorbira zaštitna konstrukcija i/ili deformacija nekih dijelova traktora. Energija koju apsorbira deformacija i/ili popuštanje sidrišta mora se zanemariti.

3.1.6.3 Način pričvršćenja traktora na tlo

3.1.6.3.1 Tračnice za pričvršćivanje, koje imaju potreban razmak te zauzimaju površinu dovoljnu za pričvršćenje traktora u svim prikazanim slučajevima moraju biti čvrsto pričvršćene na krutu podlogu u blizini ispitne naprave.

3.1.6.3.2. Traktor se mora pričvrstiti na tračnice nekim od prikladnih načina (ploče, potpornji, čelična uža, oslonci, itd.) tako da se ne može pomicati tijekom ispitivanja. Taj se zahtjev mora provjeriti tijekom ispitivanja uobičajenim uređajima za mjerenje duljine.

Ako se traktor pomiče, cijelo ispitivanje mora se ponoviti osim u slučaju kad je sustav za mjerenje deformacije koji je upotrijebljen za crtanje krivulje sila/deformacija postavljen na traktoru.

3.1.6.4 Naprava za gnječenje

Naprava prikazana na slici 7.7 mora omogućiti djelovanje silom u smjeru prema dolje na zaštitnu konstrukciju preko krute grede širine približno 250 mm, povezane kardanskim zglobovima s mehanizmom za ostvarivanje opterećenja. Odgovarajući oslonci moraju se postaviti pod osovine tako da se sila gnječenja ne prenosi na gume traktora.

3.1.6.5 Druge mjerne naprave

Potrebne su također sljedeće mjerne naprave:

3.1.6.5.1 naprava za mjerenje elastične deformacije (razlika između najveće trenutačne i trajne deformacije, vidi sliku 7.8);

3.1.6.5.2 naprava za provjeravanje da zaštitna konstrukcija nije prodrla u sigurnosni prostor i da li je sigurnosni prostor tijekom ispitivanja ostao unutar zaštite konstrukcije (točka 3.3.2.2.2).

3.2 Postupci ispitivanja

3.2.1 DINAMIČKA ISPITIVANJA

3.2.1.1 ISPITIVANJA UDAROM I GNJEČENJEM

3.2.1.1.1 Udar straga

3.2.1.1.1.1 Traktor se mora postaviti u odnosu na uteg njihala tako da uteg udari zaštitnu konstrukciju u trenutku kad udarna ploha utega i ovjesni lanci ili čelična uža tvore kut od M/100 ili najviše 20° u odnosu na vertikalnu ravninu A, osim ako zaštitna konstrukcija u točki dodira tijekom deformacije tvori veći kut u odnosu na vertikalu. U tom slučaju udarna ploha utega mora se namjestiti s pomoću dodatnog uređaja tako da bude usporedna sa zaštitnom konstrukcijom u točki udara u trenutku najveće deformacije, pri čemu ovjesni lanci ili čelična uža tvore propisani kut od 20°.

Visina vješanja utega mora se namjestiti i potrebni koraci poduzeti tako da se spriječi okretanje utega oko točke dodira.

Točka udara mora se nalaziti na onome dijelu zaštitne konstrukcije za koji je najvjerojatnije da će prvi udariti tlo u slučaju prevrtanja traktora unatrag, što je uobičajeno gornji rub. Položaj težišta utega mora se nalaziti na jednoj šestini širine gornjega ruba zaštitne konstrukcije prema unutra od vertikalne ravnine usporedne s uzdužnom središnjom ravninom traktora koja dodiruje vanjski krajnji gornji rub zaštitne konstrukcije.

Ako je zaštitna konstrukcija u toj točki zaobljena ili strši, moraju se dodati podmetači kako bi se omogućilo da udar bude u toj točki, a da se time ne pojača konstrukcija.

3.2.1.1.1.2 Traktor se mora se pričvrstiti na tlo s pomoću četiri čelična uža, po jednim na svakom kraju obiju osovina, kako je prikazano na slici 7.4. Razmaci između prednjih i stražnjih sidrišnih točaka moraju biti takvi da čelična uža prave kut od najmanje 30º u odnosu na tlo. Dodatno, stražnje sidrišne točke moraju biti postavljene tako da se točka konvergencije dvaju čeličnih uža nalazi u vertikalnoj ravnini u kojoj se giba težište utega njihala.

Čelična uža moraju biti zategnuta tako da se proizvedu deformacije guma kako je navedeno u točki 3.1.5.6.2. Nakon što se čelična uža zategnu, potporna greda mora se postaviti ispred stražnjih kotača i uz njih čvrsto priljubiti te nakon toga pričvrstiti na tlo.

3.2.1.1.1.3 Ako je traktor u zglobnoj izvedbi, zglob dodatno mora biti poduprt drvenim osloncem kvadratnog presjeka najmanje 100 mm × 100 mm i čvrsto usidren na tlo.

3.2.1.1.1.4 Uteg se povuče prema unatrag tako da je visina težišta iznad one koju ima u točki udara dana jednom od sljedećih formula:

H = 2,165 + 10-8.020 M L2

ili

H = 5,73 × 10-2 I

Uteg njihala se nakon toga otpusti da udari u zaštitnu konstrukciju.

3.2.1.1.1.5 Za traktore sa zakretnim vozačkim mjestom (tj. zakretno sjedalo i kolo upravljača) visina mora biti najveća od vrijednosti određenih gornjim formulama ili sljedećim formulama:

H = 25 + 0,07 M

za traktor s referentnom masom do 2 000 kg,

H = 125 + 0,02 M

za traktor s referentnom masom većom od 2 000 kg.

3.2.1.1.2 Udar sprijeda

3.2.1.1.2.1 Traktor se mora postaviti u odnosu na uteg njihala tako da uteg udari zaštitnu konstrukciju u trenutku kad udarna ploha utega i ovjesni lanci ili čelična uža tvore kut A od M/100 ili najviše 20° u odnosu na vertikalnu ravninu A, osim ako zaštitna konstrukcija u točki dodira tijekom deformacije tvori veći kut u odnosu na vertikalu. U tom slučaju udarna ploha utega mora se namjestiti s pomoću dodatnog uređaja tako da je usporedna sa zaštitnom konstrukcijom u točki udara u trenutku najveće deformacije, pri čemu ovjesni lanci ili čelična uža tvore propisani kut od 20°.

Visina vješanja utega mora se namjestiti i poduzeti potrebni koraci tako da se spriječi okretanje utega oko točke dodira.

Točka udara mora se nalaziti na onome dijelu zaštitne konstrukcije za koji je najvjerojatnije da će prvi udariti tlo kada se traktor prevrne na bok pri vožnji naprijed, što je uobičajeno gornji rub. Položaj težišta utega mora se nalaziti na jednoj šestini širine gornjega ruba zaštitne konstrukcije prema unutra od vertikalne ravnine usporedne s uzdužnom središnjom ravninom traktora koja dodiruje krajnji vanjski gornji rub zaštitne konstrukcije.

Ako je zaštitna konstrukcija u toj točki zaobljena ili strši, moraju se dodati podmetači kako bi se omogućilo da udar bude u toj točki, a da se time ne pojača konstrukcija.

3.2.1.1.2.2 Traktor se mora pričvrstiti na tlo s pomoću četiri čelična uža, po jednim na svakom kraju obiju osovina, kako je prikazano na slici 7.5. Razmaci između prednjih i stražnjih sidrišnih točaka moraju biti takvi da čelična uža prave kut od najmanje 30º u odnosu na tlo. Dodatno, stražnje sidrišne točke moraju biti postavljene tako da se točka konvergencije dvaju čeličnih uža nalazi u vertikalnoj ravnini u kojoj se giba težište utega njihala.

Čelična uža moraju biti zategnuta tako da se proizvedu deformacije guma kako je navedeno u točki 3.1.5.6.2. Nakon što se čelična uža zategnu, potporna greda mora se postaviti ispred stražnjih kotača i uz njih čvrsto priljubiti te nakon toga pričvrstiti na tlo.

3.2.1.1.1.3 Ako je traktor u zglobnoj izvedbi, zglob dodatno mora biti poduprt drvenim osloncem kvadratnog presjeka najmanje 100 mm × 100 mm i čvrsto usidren na tlo.

3.2.1.1.2.4 Uteg njihala mora se povući prema natrag tako da mu je visina težišta iznad one koju ima u točki udara određena jednom od sljedećih formula odabranih ovisno o masi sklopa koji se ispituje:

H = 25 + 0,07 M

za traktor s referentnom masom do 2 000 kg,

H = 125 + 0,02 M

za traktor s referentnom masom većom od 2 000 kg.

Uteg njihala se nakon toga otpusti da udari u zaštitnu konstrukciju.

3.2.1.1.2.5 Za traktore sa zakretnim vozačkim mjestom (tj. zakretno sjedalo i kolo upravljača):

– ako je zaštitna konstrukcija stražnji zaštitni luk s dva nosača, primjenjuje se gornja formula,

– za druge tipove zaštitne konstrukcije, visina treba biti najveća od vrijednosti određenih gornjom formulom i jednom od niže odabranih formula:

H = 2,165 + 10-8 ML2

ili

H = 5,73 × 10-2 I

Uteg njihala se nakon toga otpusti da udari u zaštitnu konstrukciju.

3.2.1.1.3 Bočni udar

3.2.1.1.3.1 Traktor se mora postaviti u odnosu na uteg njihala tako da uteg udari zaštitnu konstrukciju u trenutku kad su udarna ploha utega i ovjesni lanci ili čelična uža vertikalni, osim ako zaštitna konstrukcija u točki dodira tijekom deformacije tvori kut manji od 20° u odnosu na vertikalu. U tom slučaju udarna ploha utega mora se namjestiti s pomoću dodatnog uređaja tako da je usporedna sa zaštitnom konstrukcijom u točki udara u trenutku najveće deformacije, pri čemu ovjesni lanci ili čelična uža moraju zadržati vertikalni položaj.

3.2.1.1.3.2 Visina vješanja utega njihala mora se namjestiti i poduzeti potrebne korake tako da se spriječi okretanje utega oko točke udara.

3.2.1.1.3.3 Točka udara mora se nalaziti na onome dijelu zaštitne konstrukcije za koji je najvjerojatnije da će prvi udariti tlo kada se traktor prevrne na bok, što je uobičajeno gornji rub. Osim ako neki drugi dio toga ruba prvi udari u tlo, točka udara treba se nalaziti na ravnini koja je okomita na središnju uzdužnu ravninu i prolazi 60 mm ispred indeksne točke sjedala koje je uzdužno namješteno u središnji položaj.

3.2.1.1.3.4 Za traktore sa zakretnim vozačkim mjestom (tj. zakretno sjedalo i kolo upravljača), točka udara treba se nalaziti u ravnini koja je okomita na središnju ravninu i koja prolazi kroz središnju točku segmenta koji spaja dvije indeksne točke sjedala koje su određene prema dvama različitim položajima sjedala. Za zaštitne strukture u izvedbi s dva nosača, udar se mora izvesti na jednom od ta dva nosača.

3.2.1.1.3.5 Kotači traktora na strani djelovanja udara moraju biti pričvršćeni na tlo čeličnim užima koja prelaze preko odgovarajućih krajeva prednje i stražnje osovine. Čelična uža moraju se zategnuti tako da se gume deformiraju do vrijednosti iz točke 3.1.5.6.2.

Kada se čelična uža zategnu, potporna greda se postavi na tlo i čvrsto nasloni na gume na strani koja je nasuprot strani na koju će djelovati udar te se pričvrsti na tlo. Ako vanjske strane prednjih i stražnjih kotača nisu u istoj vertikalnoj ravnini, može biti potrebno da se upotrijebe dvije grede ili dva podmetača. Nakon toga treba postaviti potporanj kako je prikazano na slici 7.6, tako da čvrsto podupire naplatak najopterećenijega kotača na suprotnoj strani u odnosu na stranu udara te ga pričvrstiti na svoju podlogu. Duljina potpornja mora biti takva da u položaju kad je oslonjen na naplatak čini kut od 30° u odnosu na tlo. Osim toga, njegova debljina treba po mogućnosti biti 20 do 25 puta manja od njegove duljine i 2 do 3 puta manja od njegove širine. Krajevi potpornja moraju biti oblikovani kako je podrobno prikazano na slici 7.6.

3.2.1.1.3.6 Ako je traktor u zglobnoj izvedbi, zglob dodatno mora biti poduprt drvenim osloncem kvadratnog presjeka najmanje 100 mm × 100 mm i bočno poduprt napravom sličnoj potpornju koji podupire stražnji kotač kao u točki 3.2.1.1.3.2. Zglob nakon toga mora biti čvrsto usidren na tlo.

3.2.1.1.3.7 Uteg njihala se mora povući prema natrag tako da mu je visina težišta iznad one koju ima u točki udara određena jednom od sljedećih formula odabranih ovisno o masi sklopa koji se ispituje:

H = 25 + 0,20 M

za traktor s referentnom masom do 2 000 kg,

H = 125 + 0,15 M

za traktor s referentnom masom većom od 2 000 kg.

3.2.1.1.3.8 Za traktore sa zakretnim vozačkim mjestom (tj. zakretno sjedalo i kolo upravljača):

– ako je zaštitna konstrukcija stražnji zaštitni luk s dva nosača, odabrana visina mora biti najveća od vrijednosti određenih primjenjivom gornjom ili donjom formulom:

H = (25 + 0,20 M) ∙ (B6 + B) / 2B

za traktor s referentnom masom do 2 000 kg;

H = (125 + 0,15 M) ∙ (B6 + B) / 2B

za traktor s referentnom masom većom od 2 000 kg;

– za druge tipove zaštitnih konstrukcija, odabrana visina treba biti najveća od vrijednosti određenih primjenjivom gornjom i donjom formulom:

H = 25 + 0,20 M

za traktor s referentnom masom do 2 000 kg;

H = 125 + 0,15 M

za traktor s referentnom masom većom od 2 000 kg.

Uteg njihala se nakon toga otpusti da udari u zaštitnu konstrukciju.

3.2.1.1.4 Gnječenje straga

Greda se mora postaviti preko stražnjeg krajnjeg nosivog elementa i rezultanta sila gnječenja mora se nalaziti u središnjoj ravnini traktora. Mora se primijeniti sila gnječenja Fv prema sljedećoj formuli:

Fv = 20 M

Ta sila Fv mora još djelovati tijekom pet sekundi nakon prestanka svakog vidljivog uočljivog pomicanja zaštitne konstrukcije.

Kada stražnji dio krova zaštitne konstrukcije ne može izdržati punu silu gnječenja, sila mora djelovati dok se krov ne deformira toliko da se podudara s ravninom koja povezuje gornji dio zaštitne konstrukcije s onim dijelom stražnje strane traktora koji može poduprijeti traktor kad se prevrne.

Nakon toga mora prestati djelovanje sile i greda se mora premjestiti tako da bude iznad onog dijela zaštitne konstrukcije koji bi mogao poduprijeti traktor kada se potpuno prevrne. Tada se mora ponovno opteretiti silom Fv.

3.2.1.1.5 Gnječenje sprijeda

Greda se mora postaviti preko prednjeg krajnjeg nosivog elementa i rezultanta sila gnječenja mora se nalaziti u središnjoj ravnini traktora. Mora se primijeniti sila gnječenja Fv prema formuli:

Fv = 20 M

Ta sila Fv mora još djelovati tijekom pet sekundi nakon prestanka svakog vidljivog uočljivog pomicanja zaštitne konstrukcije.

Kada prednji dio krova zaštitne konstrukcije ne može izdržati punu silu gnječenja, sila mora djelovati dok se krov ne deformira toliko da se podudara s ravninom koja povezuje gornji dio zaštitne konstrukcije s onim dijelom prednje strane traktora koji može poduprijeti traktor kad se prevrne.

Nakon toga mora prestati djelovanje sile i greda se mora premjestiti tako da bude iznad onog dijela zaštitne konstrukcije koji bi mogao poduprijeti traktor kada se potpuno prevrne. Tada se mora ponovno opteretiti silom Fv.

3.2.1.1.6 Dodatna ispitivanja udarom

Kada se tijekom ispitivanja udarom pojave lomovi ili pukotine koje nije moguće zanemariti, drugo ispitivanje mora se provesti odmah nakon ispitivanja udarom koja su prouzročila pojavu tih lomova ili pukotina, ali s visinom pada:

H’ = (H × 10-1) (12 + 4a) (1 + 2a)-1

pri čemu je »a« omjer trajne deformacije (Dp) u odnosu na elastičnu deformaciju (De):

a = Dp/De

izmjereno u točki udara. Dodatna trajna deformacija koja nastane u drugom udaru ne smije prelaziti 30% trajne deformacije nastale u prvom udaru.

Da bi se moglo provesti dodatno ispitivanje, potrebno je izmjeriti elastičnu deformaciju tijekom svih ispitivanja udarnom.

3.2.1.1.7 Dodatna ispitivanja gnječenjem

Ako se tijekom ispitivanja gnječenjem pojave lomovi ili pukotine, drugo slično ispitivanje gnječenjem sa silom 1,2 Fv mora se provesti odmah nakon ispitivanja gnječenjem koja su prouzročila pojavu tih lomova ili pukotina.

3.2.1.2 Mjerenja koja treba obaviti

3.2.1.2.1 Lomovi i pukotine

Nakon svakog ispitivanja svi nosivi elementi, spojevi i vezni elementi moraju se vizualno pregledati zbog lomova ili pukotina, pri čemu se manje pukotine na nebitnim dijelovima zanemaruju.

Zanemaruju se sve pukotine koje prouzroče rubovi utega njihala.

3.2.1.2.2 Prodor u sigurnosni prostor

Tijekom svakog ispitivanja mora se pregledati zaštitna konstrukcija da se utvrdi je li koji dio zaštitne konstrukcije prodro u sigurnosni prostor oko vozačkog sjedala kako je određen u točki 1.6.

Osim toga, sigurnosni prostor ne smije biti izvan zaštite zaštitne konstrukcije. Pri tom se smatra da je sigurnosni prostor izvan zaštite zaštitne konstrukcije ako bi bilo koji njezin dio dodirnuo ravno tlo kada se traktor prevrne u smjeru iz kojega djeluje ispitno opterećenje. Za donošenje ocjene o tome, prednje i stražnje gume te namještanje razmaka kotača trebaju biti najmanjih dimenzija prema specifikaciji proizvođača.

3.2.1.2.3 Elastična deformacija (pri bočnom udaru)

Elastična deformacija mora se izmjeriti (810 + av) mm iznad indeksne točke sjedala, u vertikalnoj ravnini u kojoj djeluje opterećenje. Za to mjerenje može se upotrijebiti naprava slična napravi prikazanoj na slici 7.8.

3.2.1.2.4 Trajna deformacija

Nakon posljednjeg ispitivanja gnječenjem, trajna deformacija zaštitne konstrukcije mora se zapisati. Prije početka ispitivanja mora se za tu svrhu upotrijebiti položaj glavnih elemenata zaštitne konstrukcije pri prevrtanju u odnosu na indeksnu točku.

3.2.2 STATIČKA ISPITIVANJA

3.2.2.1 Ispitivanja opterećenjem i gnječenjem

3.2.2.1.1 Opterećenje straga

3.2.2.1.1.1 Opterećenje se primjenjuje vodoravno, u vertikalnoj ravnini koja je usporedna sa središnjom ravninom traktora.

Točka djelovanja opterećenja treba se nalaziti na onom dijelu zaštitne konstrukcije pri prevrtanju za koji je izvjesno da će prvi dodirnuti tlo u slučaju prevrtanja unatrag, što je uobičajeno gornji rub. Vertikalna ravnina u kojoj djeluje opterećenje mora biti udaljena od središnje ravnine za jednu trećinu vanjske širine gornjega dijela zaštitne konstrukcije.

Ako je zaštitna konstrukcija na toj točki zakrivljena ili izbočena, dodatno se moraju dodati podmetači kako bi se omogućilo djelovanje opterećenja na tom dijelu, a da to ne povećava čvrstoću konstrukcije.

3.2.2.1.1.2 Ispitni sklop se mora pričvrstiti na tlo kako je opisano u točki 3.1.6.3.

3.2.2.1.1.3 Energija koju tijekom ispitivanja apsorbira zaštitna konstrukcija, mora najmanje iznositi:

Eil = 2,165 × 10-7 M L2

ili

Eil = 0,574 × I

3.2.2.1.1.4 Za traktore sa zakretnim vozačkim mjestom (zakretno sjedalo i kolo upravljača), energija mora biti najveća od vrijednosti određenih odabranim gornjim formulama i sljedećom formulom.

Eil = 500 + 0,5 M

3.2.2.1.2 Opterećenje sprijeda

3.2.2.1.2.1 Opterećenje se primjenjuje vodoravno, u vertikalnoj ravnini koja je usporedna sa središnjom ravninom traktora.

Točka djelovanja opterećenja treba se nalaziti na onom dijelu zaštitne konstrukcije pri prevrtanju za koji je izvjesno da će prvi dodirnuti tlo u slučaju bočnog prevrtanja u vožnji naprijed, što je uobičajeno gornji rub. Točka djelovanja opterećenja mora se nalaziti na jednoj šestini širine vrha zaštitne konstrukcije prema unutra od vertikalne ravnine usporedne s uzdužnom središnjom ravninom traktora koja dodiruje vanjski rub krova zaštitne konstrukcije.

Ako je zaštitna konstrukcija na toj točki zakrivljena ili izbočena, dodatno se moraju dodati podmetači kako bi se omogućilo djelovanje opterećenja na tom dijelu, a da to ne povećava čvrstoću konstrukcije.

3.2.2.1.2.2 Ispitni sklop se mora pričvrstiti na tlo kako je opisano u točki 3.1.6.3.

3.2.2.1.2.3 Energija koju tijekom ispitivanja apsorbira zaštitna konstrukcija, mora najmanje iznositi:

Eil = 500 + 0,5 M

3.2.2.1.2.4 U slučaju traktora sa zakretnim vozačkim mjestom (zakretno sjedalo i kolo upravljača):

– ako je zaštitna konstrukcija stražnji zaštitni luk s dva nosača, primjenjuje se gornja formula,

– za druge tipove zaštitne konstrukcije, energija treba biti najveća od vrijednosti određenih gornjom formulom ili jednom od niže odabranih formula:

Eil = 2,165 × 10-7 M L2

ili

Eil = 0,574 I

3.2.2.1.3 Bočno opterećenje

3.2.2.1.3.1 Bočno opterećenje treba djelovati vodoravno u vertikalnoj ravnini okomitoj na središnju ravninu traktora koja prolazi 60 mm ispred indeksne točke sjedala, kad je sjedalo u središnjem položaju uzdužnog namještanja. Točka djelovanja opterećenja treba biti onaj dio zaštitne konstrukcije pri prevrtanju za koji je izvjesno da će prvi dodirnuti tlo tijekom bočnoga prevrtanja, što je uobičajeno gornji rub.

3.2.2.1.3.2 Ispitni sklop se mora pričvrstiti na tlo kako je opisano u točki 3.1.6.3.

3.2.2.1.3.3 Energija koju tijekom ispitivanja apsorbira zaštitna konstrukcija, mora najmanje iznositi:

Eis = 1,75 M

3.2.2.1.3.4 U slučaju traktora sa zakretnim vozačkim mjestom (zakretno sjedalo i kolo upravljača), točka djelovanja opterećenja mora se nalaziti na ravnini koja je okomita na središnju ravninu i prolazi kroz središnju točku odsječka koji povezuje dvije indeksne točke sjedala, određene povezivanjem dvaju različitih položaja sjedala. Za zaštitne konstrukcije s dva nosača, opterećenje mora djelovati na jednoga od njih.

3.2.2.1.3.5 U slučaju traktora sa zakretnim vozačkim mjestom (zakretno sjedalo i kolo upravljača) kod kojih je stražnji zaštitni luk, energija je veća od vrijednosti određenih sljedećim formulama:

Eis = 1,75 M

ili

Eis = 1,75 M (B6 + B)/2B

3.2.2.1.4 Gnječenje straga

Sve odredbe su istovrijedne odredbama iz točke 3.2.1.1.4.

3.2.2.1.5 Gnječenje sprijeda

Sve odredbe su istovrijedne odredbama iz točke 3.2.1.1.5.

3.2.2.1.6 Dodatno ispitivanje preopterećenjem

Ispitivanje preopterećenjem mora se obaviti u svim slučajevima kada se sila smanji za više od 3% tijekom posljednje 5%-ne deformacije koja se pojavi kad konstrukcija apsorbira zahtijevanu energiju (vidi sliku 7.10).

Ispitivanje preopterećenjem uključuje postupno povećavanje vodoravnog opterećenja s porastom po 5% od početne zahtijevane energije do najviše 20% od dodane energije (vidi sliku 7.11).

Ispitivanje preopterećenjem zadovoljava ako se nakon svakog porasta od 5, 10 ili 15% zahtijevane energije sila smanji za manje od 3% pri porastu od 5% i ostane veća od 0,8 Fmax.

Ispitivanje preopterećenjem zadovoljava ako sila prelazi 0,8 Fmax nakon što konstrukcija apsorbira 20% dodane energije.

Tijekom ispitivanja preopterećenjem dopušteni su dodatni lomovi ili pukotine i/ili prodor u sigurnosni prostor ili da on ostane bez zaštite kao posljedica elastične deformacije. Međutim, nakon prestanka opterećenja konstrukcija ne smije prodrijeti u sigurnosni prostor koji mora biti potpuno zaštićen.

3.2.2.1.7 Dodatna ispitivanja gnječenjem

Ako se tijekom ispitivanja gnječenjem pojave lomovi ili pukotine koje se ne mogu zanemariti, slično ispitivanje gnječenjem, ali sa silom 1,2 Fv, mora se provesti odmah nakon ispitivanja gnječenjem koja su prouzročila pojavu tih lomova ili pukotina.

3.2.2.2 Mjerenja koja treba obaviti

3.2.2.2.1 Lomovi i pukotine

Nakon svakog ispitivanja svi nosivi elementi, spojevi i vezni elementi moraju se vizualno pregledati zbog lomova ili pukotina, pri čemu se manje pukotine na nebitnim dijelovima zanemaruju.

Zanemaruju se sve pukotine koje prouzroče rubovi utega njihala.

3.2.2.2.2 Prodor u sigurnosni prostor

Tijekom svakog ispitivanja mora se pregledati zaštitna konstrukcija da se utvrdi je li koji dio zaštitne konstrukcije prodro u sigurnosni prostor oko vozačkog sjedala kako je određen u točki 1.6.

Osim toga, pregledom se mora utvrditi da li se koji dio sigurnosnog prostora nalazi izvan zaštite zaštitne konstrukcije. Pri tom se smatra da je sigurnosni prostor izvan zaštite zaštitne konstrukcije pri prevrtanju ako bilo koji njegov dođe u dodir s ravnim tlom kada se traktor prevrne u smjeru iz kojega djeluje ispitno opterećenje. Pri tom se pretpostavlja da su prednje i stražnje gume te namještanje razmaka kotača najmanji prema specifikaciji proizvođača.

3.2.2.2.3 Elastična deformacija (pri bočnom udaru)

Elastična deformacija mora se izmjeriti (810 + av) mm iznad indeksne točke sjedala, u vertikalnoj ravnini u kojoj djeluje opterećenje. Za to mjerenje može se upotrijebiti naprava slična napravi prikazanoj na slici 7.8.

3.2.2.2.4 Trajna deformacija

Nakon posljednjeg ispitivanja gnječenjem, trajna deformacija zaštitne konstrukcije mora se zapisati. Prije početka ispitivanja mora se za tu svrhu upotrijebiti položaj glavnih elemenata zaštitne konstrukcije pri prevrtanju u odnosu na indeksnu točku.

3.3 Proširenja na druge modele traktora

3.3.1 (ne primjenjuje se)

3.3.2 Tehnička proširenja

Kada se dogode tehničke preinake na traktoru, zaštitnoj konstrukciji ili načinu pričvršćenja zaštitne konstrukcije na traktor, tehnička služba koja je obavila prvotno ispitivanje može izdati ‘izvještaj o tehničkom proširenju’ u sljedećim slučajevima:

3.3.2.1 Proširenja rezultata ispitivanja zaštitne konstrukcije na druge modele traktora

Ispitivanja udarom i gnječenjem nije potrebno provoditi na svakom modelu traktora, pod uvjetom da zaštitna konstrukcija i traktor ispunjavaju uvjete iz niže navedenih točaka 3.3.2.1.1 – 3.3.2.1.5.

3.3.2.1.1 Konstrukcija mora biti istovjetna onoj koja je bila ispitana.

3.3.2.1.2 Zahtijevana energija ne smije prelaziti za više od 5% izračunanu energiju za prvotno ispitivanje.

3.3.2.1.3 Način pričvršćenja i sastavni dijelovi traktora na koje se konstrukcija pričvršćuje moraju biti istovjetni.

3.3.2.1.4 Svi sastavni dijelovi kao što su blatobrani i poklopac motora koji mogu služiti za nošenje zaštitne konstrukcije moraju biti istovjetni.

3.3.2.1.5 Položaj i kritične mjere sjedala u zaštitnoj konstrukciji te relativni položaj zaštitne konstrukcije na traktoru moraju biti takvi da sigurnosni prostor ostane unutar zaštite deformirane konstrukcije tijekom svih ispitivanja (to se mora provjeriti na temelju iste reference za sigurnosni prostor kao u prvotnom izvještaju o ispitivanju, tj. referentne točke sjedala (SRP) ili indeksne točke sjedala (SIP).

3.3.2.2 Proširenje rezultata ispitivanja zaštitne konstrukcije na preinačene modele zaštitne konstrukcije

Taj se postupak mora slijediti kada nisu ispunjeni uvjeti iz točke 3.3.2.1, dok se ne smije upotrijebiti kada je način pričvršćenja zaštitne konstrukcije na traktor preinačen (npr. gumeni podmetači zamijenjeni mehaničkim ogibljenjem):

3.3.2.2.1 Preinake koje ne utječu na rezultate prvotnoga ispitivanja (npr. pričvršćenje zavarivanjem ploče za ugradbu neke opreme na mjesto na zaštitnoj konstrukciji koje nije kritično), dodavanje sjedala s drukčijim položajem indeksne točke sjedala u zaštitnoj konstrukciji (pod uvjetom da se provjeri da li je (su) novi sigurnosni prostor (prostori) ostao (ostali) unutar zaštite zaštitne konstrukcije deformirane tijekom svih ispitivanja).

3.3.2.2.2 Preinake koje bi mogle utjecati na rezultate prvotnoga ispitivanja ne dovodeći u pitanje prihvatljivost zaštitne konstrukcije, (npr. preinaka nosivih elemenata, preinaka načina pričvršćivanja zaštitne konstrukcije na traktor). Može se provesti validacijsko ispitivanje, a rezultate ispitivanja navesti u izvještaju o proširenju.

Ograničenja za tu vrstu proširenja su sljedeća:

3.3.2.2.2.1 najviše pet proširenja može se prihvatiti bez validacijskog ispitivanja,

3.3.2.2.2.2 rezultati validacijskog ispitivanja prihvaćaju se za proširenja ako su ispunjeni svi uvjeti za prihvaćanje iz OECD Koda i:

ako deformacija izmjerena nakon svakog ispitivanja udarom ne odstupa od deformacije izmjerene nakon svakog ispitivanja udarom koja je navedena u prvotnom izvještaju o ispitivanju za više od ± 7% (u slučaju dinamičkog ispitivanja),

ako sila koja je bila izmjerena kad je zahtijevana razina energije bila dosegnuta u različitih ispitivanjima vodoravnim opterećenjem ne odstupa za više od ± 7% od sile izmjerene kad je zahtijevana razina energije bila dosegnuta u prvotnom ispitivanju i ako deformacija([5]1) izmjerena kad je zahtijevana razina energije bila dosegnuta u različitih ispitivanjima vodoravnim opterećenjem ne odstupa za više od ± 7% od deformacije izmjerene kad je zahtijevana razina energije bila dosegnuta u prvotnom ispitivanju (u slučaju statičkog ispitivanja),

3.3.2.2.2.3 više od jedne preinake zaštitne konstrukcije može se uključiti u jedan izvještaj o proširenju ako one predstavljaju više izvedbi iste zaštitne konstrukcije, ali se samo jedno validacijsko ispitivanje može prihvatiti u jednom izvještaju o proširenju. Izvedbe koje nisu ispitane moraju biti opisane u posebnoj točki izvještaja o proširenju.

3.3.2.2.3 Povećanje referentne mase koju je odredio proizvođač za zaštitnu konstrukciju koja je već bila ispitana. Ako proizvođač želi zadržati isti broj homologacije, izvještaj o proširenju može se izdati nakon što se provede validacijsko ispitivanje (u tom slučaju ne primjenjuje se ograničenje od ± 7% iz točke 3.3.2.2.2.2).

3.4 (ne primjenjuje se)

3.5 Ponašanje zaštitne konstrukcije na niskim temperaturama

3.5.1 Kada se za zaštitnu konstrukciju navede da je otporna na krhkost pri niskim temperaturama, proizvođač treba navesti pojedinosti koje se moraju u uključiti u izvještaj.

3.5.2 Sljedeći zahtjevi i postupci namijenjeni su da se osigura čvrstoća i otpornost na krti lom pri niskim temperaturama. Preporučuje se da sljedeći najmanji zahtjevi za materijale budu uzeti u obzir kod ocjene prikladnosti zaštitne konstrukcije za rad pri niskim temperaturama u onim zemljama koje zahtijevaju takvu dodatnu zaštitu tijekom uporabe.

3.5.2.1 Vijci i matice koji su upotrijebljeni za pričvršćenje zaštitne konstrukcije na traktor i za spajanje nosećih dijelova zaštitne konstrukcije trebaju imati dokazana odgovarajuća svojstva žilavosti pri niskim temperaturama.

3.5.2.2 Sve elektrode za zavarivanje koje su upotrijebljene za proizvodnju nosećih elemenata zaštitne konstrukcije i veznih elemenata traktora moraju biti spojivi s materijalom zaštitne konstrukcije kako je prikazano u niže navedenoj točki 3.5.2.3.

3.5.2.3 Čelični materijali za noseće elemente zaštitne konstrukcije moraju biti materijali dokazane žilavosti koji ispunjavaju najmanje zahtjeve s obzirom na energiju udara određenu ispitivanjem po Charpyju (epruveta s V zarezom) kako je prikazano u tablici 7.1. Vrsta i kvaliteta čelika moraju se navesti u skladu s normom ISO 630:1995.

Smatra se da čelična valjana traka debljine manje od 2,5 mm i sa sadržajem ugljika manjim od 0,2% zadovoljava taj zahtjev.

Noseći elementi zaštitne konstrukcije koji su izrađeni iz nečeličnih materijala moraju imati istovrijednu otpornost na udar pri niskim temperaturama.

3.5.2.4 Pri ispitivanju zahtjeva s obzirom na energiju udara po Charpyju s V zarezom veličina epruvete ne smije biti manja od najveće od veličina navedenih u tablici 7.1, za ispitivani materijal.

3.5.2.5 Ispitivanja po Charpyju s V zarezom moraju se provoditi u skladu s postupkom iz ASTM A 370-1979, osim za veličine epruveta koje trebaju odgovarati dimenzijama danim u tablici 7.1.

Tablica 7.1

Najmanje energije udara ispitivanjem po Charpyju s V zarezom

3.5.2.6 Druga mogućnost za taj postupak je uporaba umirenog ili polu-umirenog čelika za koji se mora odrediti odgovarajuća specifikacija. Vrsta i kvaliteta moraju se odrediti u skladu s normom ISO 630:1995, Izmjena 1:2003

3.5.2.7 Epruvete moraju biti uzdužne i moraju se uzeti iz ravnih limova, cijevi ili nosivih elemenata prije oblikovanja ili zavarivanja za uporabu u zaštitnoj konstrukciji. Epruvete iz cijevi ili nosivih elemenata moraju se uzeti iz sredine najvećeg bočnoga dijela i ne smiju imati zavarenih mjesta.

3.6 (ne primjenjuje se)

SLIKE

PRILOG VI.

OZNAKE

Oznaka homologacije tipa sastavnoga dijela sastoji se od:

– pravokutnika oko malog slova »e« iza kojega se nalazi broj 25 (razlikovni broj za Republiku Hrvatsku),

– broja homologacije tipa sastavnoga dijela koji odgovara broju certifikata o homologaciji tipa sastavnoga dijela izdana s obzirom na čvrstoću tipa zaštitne konstrukcije i njezina pričvršćenja na traktor postavljena ispod i u blizini pravokutnika,

– slova V ili SV, ovisno o tome je li provedeno statičko ili dinamičko ispitivanje, iza kojega se nalazi broj 1, koja pokazuju da je to zaštitna struktura u smislu ovoga Pravilnika.

Primjer oznake homologacije tipa sastavnoga dijela

Zaštitna konstrukcija koja nosi gore prikazanu oznaku EU homologacije tipa sastavnoga dijela konstrukcija je stražnjeg luka, okvira ili kabine, dinamički ispitana, namijenjena za uski traktor i za koju je Francuska (e2) dodijelila EU homologaciju tipa sastavnoga dijela pod brojem 431.

PRILOG VII.

Obrazac

CERTIFIKAT O HOMOLOGACIJI TIPA SASTAVNOGA DIJELA

Izjava o dodijeljenoj, odbijenoj, povučenoj ili proširenoj homologaciji tipa sastavnoga dijela s obzirom na čvrstoću zaštitne konstrukcije (stražnji luk, kavez ili kabina) i čvrstoću njezina pričvršćenja na traktor

Homologacija tipa sastavnoga dijela br.

izmjena ili dopuna1[6]

1. Trgovački naziv ili marka zaštitne konstrukcije

2. Naziv i adresa proizvođača zaštitne konstrukcije

3 Ako je primjenjivo, naziv i adresa ovlaštenoga predstavnika proizvođača zaštitne konstrukcije

4. Zaštitni znak ili naziv, tip i trgovačka oznaka traktora za koji je namijenjena zaštitna konstrukcija

5. Proširenje homologacije tipa sastavnoga dijela za sljedeći tip (sljedeće tipove) traktora i, po potrebi, trgovačke oznake

5.1. Masa neopterećenoga traktora, prema definiciji u točki 1.4. Priloga II. prelazi/ne prelazi2[7] referentnu masu upotrijebljenu pri ispitivanju za više od 5%

5.2. Način pričvršćenja i mjesta pričvršćenja jesu/nisu2 istovjetna.

5.3. Svi sastavni dijelovi koji bi mogli služiti kao oslonci za zaštitnu konstrukciju pričvršćenja i mjesta pričvršćenja jesu/nisu2 istovjetni.

6. Dostavljeno za homologaciju tipa sastavnoga dijela dana

7. Ispitna stanica

8. Datum izvještaja te ispitne stanice

9. Datum kad je homologacija tipa sastavnoga dijela dodijeljena/odbijena/povučena2:

10. Datum kad je izmjena ili dopuna homologacije tipa sastavnoga dijela dodijeljena/odbijena/povučena2:

11. Mjesto

12. Datum

13. Sljedeći dokumenti koji nose gore navedeni broj homologacije tipa sastavnoga dijela priloženi su ovomu certifikatu (npr. izvještaj ispitne stanice). Ti dokumenti moraju biti poslani nadležnim tijelima drugih država članica na njihov zahtjev

14. Napomene, ako ih ima

15. Potpis

 

PRILOG VIII.

UVJETI ZA HOMOLOGACIJU

1. Zahtjev za homologaciju tipa traktora s obzirom na čvrstoću zaštitne konstrukcije i čvrstoću njezina pričvršćenja na traktor mora podnijeti proizvođač traktora ili njegov ovlašteni predstavnik.

2. Traktor koji predstavlja tip traktora koji treba homologirati, na koji su ugrađeni zaštitna konstrukcija i njezino pričvršćenje, mora se dostaviti tehničkim službama koje su odgovorne za provođenje homologacijskih ispitivanja.

3. Tehnička služba koja je odgovorna za provođenje homologacijskih ispitivanja treba provjeriti je li predviđena ugradba homologirana tipa zaštitne konstrukcije na tip traktora za koji je zatražena homologacija. Posebno se treba uvjeriti da pričvršćenje zaštitne konstrukcije odgovara ispitanomu kad je dodijeljena homologacija tipa.

4. Posjednik homologacije može zatražiti njezino proširenje na druge tipove zaštitne konstrukcije.

5 Nadležna tijela za homologaciju dodijelit će takvo proširenje pod sljedećim uvjetima:

5.1. novi tip zaštitne konstrukcije i njezino pričvršćenje na traktor dobili su homologaciju tipa sastavnoga dijela;

5.2. ona je konstruirana za ugradbu na tip traktora za koji je zatraženo proširenje homologacija tipa;

5.3. pričvršćenje zaštitne konstrukcije na traktor odgovara ispitanomu kad je dodijeljena homologacije sastavnoga dijela.

6. Certifikat za koji je obrazac prikazan u Prilogu IX. prilaže se certifikatu o homologaciji za svaku dodijeljenu ili odbijenu homologaciju tipa ili proširenje homologacije tipa.

7. Ako je zahtjev za homologaciju za tip traktora podnesen istodobno sa zahtjevom za homologaciju sastavnoga dijela za tip zaštitne konstrukcije koja je namijenjena za ugradbu na tip traktora za koji je zatražena homologacija, ispitivanja propisana u točkama 2. i 3. ne provode se.

 

PRILOG IX.

Obrazac

PRILOG CERTIFIKATU O HOMOLOGACIJI TIPA TRAKTORA s obzirom na čvrstoću zaštitnih konstrukcija (stražnji luk, okvir ili kabina) i čvrstoću njihova pričvršćenja na traktor

(Članak 4. stavak 2. i članak 10. Direktive Vijeća 74/150/EEZ od 4. ožujka 1974. o usklađivanju zakonodavstva država članica koje se odnosi na homologaciju tipa traktora na kotačima za poljoprivredu ili šumarstvo)

Homologacija tipa sastavnoga dijela br.:

............... izmjena ili dopuna1[8]

1. Trgovački naziv ili marka traktora

2. Tip traktora i trgovačka oznaka

3. Naziv i adresa proizvođača traktora

4. Ako je potrebno, naziv i adresa ovlaštenoga predstavnika proizvođača

5. Trgovački naziv ili marka zaštitne konstrukcije

6. Proširenje homologacija za sljedeći tip (sljedeće tipove) zaštitne konstrukcije

7. Traktor dostavljen za homologaciji dana

8. Tehnička služba odgovorna za provjeru sukladnosti u postupku homologacije

9. Datum izvještaja koji je izdala ta služba

10. Broj izvještaja koji je izdala ta služba

11. Homologacija s obzirom na čvrstoću zaštitne konstrukcije i čvrstoću njezina pričvršćenja na traktor dodijeljena/odbijena2[9]

12. Izmjena ili dopuna homologacije s obzirom na čvrstoću zaštitne konstrukcije i čvrstoću njezina pričvršćenja na traktor dodijeljena/odbijena2

13 Mjesto

14. Datum:

15. Potpis

[1](*) Pravilnik preuzima sadržaj Direktive Vijeća 86/298/EEZ o usklađivanju zakonodavstva država članica koje se odnosi na stražnje zaštitne konstrukcije pri prevrtanju uskih traktora na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo, s uključenim izmjenama i dopunama u Direktivama 89/682/EEZ 2000/19/EZ, 2005/67/EZ i 2010/22/EU.

[2](1) OECD službena ispitivanja stražnjih zaštitnih konstrukcija pri prevrtanju na uskim traktorima na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo.

[3](2) Za proširenje ispitivanja na izvještaje o ispitivanju koji su izvorno koristili referentnu točku sjedala (SRP), zahtijevana ispitivanja moraju se obaviti u odnosu na SRP umjesto na indeksnu točku sjedala (SIP) te se korištenje SRP mora jasno navesti (vidi Prilog I.).

[4](3) Korisnike treba podsjetiti da je indeksna točka sjedala određena u skladu s ISO 53563 i da je to čvrsta točka s obzirom na traktor, koja se ne pomiče kad se sjedalo namješta izvan srednjeg položaja. Za potrebe određivanja sigurnosnog prostora, sjedalo se mora postaviti u najviši krajnji stražnji položaj.

[5](1) Trajna + elastična deformacija izmjerena u točki u kojoj je postignuta zahtijevana razina energije.

[6]1 Ako je primjenjivo, navesti broj prvoga, drugoga itd. proširenja osnovne homologaciji tipa sastavnoga dijela.

[7]2 Prekrižiti što se ne primjenjuje.

[8]1 Ako je primjenjivo, navesti broj prvoga, drugoga itd. proširenja osnovne homologacije tipa sastavnoga dijela.

[9]2 Prekrižiti što se ne primjenjuje.

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_04_40_954.html